TEHNI KA KOLA Ru era Bokovi a Vinkovci

STROJARSKE KONSTRUKCIJE 1
- predavanja, vjebe i zadaci -

Sloenost strojarskih konstrukcija

Konstruiranje strojarskih dijelova sastoji se u odre ivanju njihovih oblika i dimenzija te

izboru materijala i na ina izrade u ovisnosti o vrsti optere enja, funkcije, predvi enom vijeku
trajanja itd navedenih dijelova.
Konstruktor mora poznavati konstrukciju i prora un elemenata strojeva, vae e standarde,
tolerancije i njihovu primjenu. Osnovni zadatak konstruiranja je uskla ivanje svih navedenih znanja.
Pri konstruiranju konstruktor se koristi analizom postoje ih konstrukcija, njihovih dobrih
osobina i nedostataka, iskustvom drugih konstruktora, svom raspoloivom tehni kom literaturom i
vlastitim iskustvom. Mladi konstruktori po etnici koji nemaju dovoljno iskustva, rade pod
nadzorom iskusnijih konstruktora.
Konstruiranje svakog dijela obavlja se na osnovi odre enih podataka i po inje razmatranjem
namjene tog dijela i uvjeta u kojima se dio rabi. Konstrukcije koje moraju imati malu masu
(transportna sredstva) treba izra ivati od materijala male specifi ne teine, ve e nosivosti i tome
materijalu dati prednost u odnosu na najjeftiniji materijal ija je primjena uobi ajena u drugim
prilikama.
Konstrukcije koje moraju zauzimati to manje mjesti izra uju se od skupljeg materijala ve e
nosivosti. Dijelovi izloeni troenju (habanju) izra uju se od materijala otpornog na troenje.
Za dijelove konstrukcija koji su izloeni kemijskom utjecaju agresivne atmosfere ili nekog
drugog medija mora se odabrati materijal otporan na takva djelovanja.
Konstruktor mora paziti i na injenicu da svaki sklop stroja bude pristupa an i to laki za
montau i demontau u svrhu jednostavnijeg i breg odravanja a bez demontae nepotrebnih
dijelova i sklopova.
Navedeno nije uvijek lako izvodljivo glede drugog uvjeta koji je est pri konstruiranju
kompaktnost i zauzimanje to manjeg prostora.
Pri kontruiranju se mora voditi ra una i o sigurnosti onih koji se nalaze u blizini stroja. Svi
pokretni dijelovi (zup anici, remenice, brusne plo e i sl.) moraju biti zati eni (oklopom), elektri ni
vodovi zati eni, ve a postrojenja ogra ena i sl. Neophodno je pridravati se HTZ propisa
(higijensko-tehni ka zatita = HTZ).

Dinami ka naprezanja materijala

1.2.1. Dijagrami - i F-L

U pokusnom tapu materijala optere enog silom F nastupaju naprezanja koja izazivaju produljenje
tapa s prvotne duljine L0 na duljinu L.
L = L L0

Postotno produljenje epruvete [%] je produljenje obzirom na prvotnu duljinu L0:

L L L0
=
100%
L0
Lo

Naprezanje je odnos (kvocjent) sile F [N] i po etnog presjeka S0 [mm2].

F
[N/mm2]
S0

Dijagram - pokazuje me usobnu ovisnost naorezanja i postotnog produljenja.

Po etno je naprezanje linearno i

postotno

produljenje

je

upravo

razmjerno naprezanju.
U podru ju linearnog naprezanja
materijal je elasti an, tj. nakon
prestanka djelovanja sile, odnosno
naprezanja, vra a se u prvotnu
dimenziju.

Modul elasti nosti E [N/mm2]

je odnos naprezanja i postotnog produljenja u podru ju elasti nosti.
E=

el
el

[N/mm2]

Vla na vrsto a materijala m [N/mm2]

je naprezanje pri kojem se materijal kida. Za razli ite materijale vrsto a je izraena u tehni koj
literaturi (B. Kraut, Klju za elike, kolske knjige i sl.).
Naprezanje te enja = Trajna stati ka vrsto a
je najve e naprezanje kod kojega se pri odre enoj temperaturi konstantnom silom optere eni
materijal vie trajno ne rastee.
Doputeno naprezanje d [N/mm2]
je vrijednost doputenog naprezanja za konkretni materijal, kod kojeg jo uvijek ne nastupa trajna
deformacija. Vrijednosti se nalaze u tehni koj literaturi za razli ite materijale.
4

Naprezanje te enja za materijale s kontinuiranim rastezanjem

p 0,01 (pri = 0,01 %) tehni ka granica elasti nosti
p 0,2 (pri = 0,2 %) granica elasti nosti (nekad granica plasti nosti)

Primjeri za razli ite materijale

Ispitivanje dinami ke vrsto e materijala

vrsto a materijala je znatno manja ako materijal tijekom vremena t [s] nije jednoliko optere en.

1) TITRAJNO DINAMI KO OPTERE ENJE (c)

pri kojem naprezanje titra z aamplitudu a izme u vrijednosti 0 i max oko srednjeg naprezanja
med.
Slijedi da je:
a = med = max/2
2) NJIHAJU E DINAMI KO OPTERE ENJE
pri kojem se naprezanje koleba za amplitudu a izme u vrijednosti - max i + max.
Slijedi da je:
a = max i
med = 0
Trajnost materijala ovisi o broju titraja optere enja. Smanjivanjem amplitude naprezanja a pri
dinami kom optere enju pove ava se broj titraja N koje materijal podnosi bez loma.
6

Ovisnost a = f (N) prikazuje Whlerova krivulja. Pri broju titraja N = 107 za elik amplituda
naprezanja a se pribliava stalnoj vrijednosti D kojom definiramo trajnu dinami ku vrsto u
materijala.
Dinami ka trajna vrsto a dje najve e naprezanje max pri kojem se materijal ne e vie slomiti, bez
obzira koliko pove avali broj titraja N.

Dinami ka vrsto a D nekog strojnog elementa i trajna vrsto a T njegova materijala NISU
JEDNAKE!!!!!
Kod zareznog efekta (koncentracije naprezanja) veli ina dinami ke

vrsto e D dobiva se

korekcijom koeficijenta zareza K.

D = T / K

Dijagram dinami ke vrsto e Smithov dijagram

Prikazuje dinami ku vrsto u D u ovisnosti o srednjem naprezanju med za razli ita dinami ka
optere enja.

1 - D' = p0,2 za mirno optere enje

2 od 0 do D'' za pulziraju e optere enje
3 od -D''' do + D''' za njihaju e optere enje
Crta koja pod kutem od 45 kre e iz ishodita prikazuje srednje optere enje med. Udaljenosti od nje
prema gore ili prema dolje do gornjega, odnosno donjega naprezanja predstavljaju amplitude
(otklone) naprezanja a.

Dijagram dinami ke vrsto e obi nog konstrukcijskog elika .0361

Koncentracija naprezanja
Na dinami ku vrsto u veliki utjecaj ima djelovanje zareza (nejednolika razdioba koncentracije
naprezanja) to moe vrsto u znatno sniziti ispod vrijednosti koju materijal ima bez zareza.

Teoretska podjela vla nog naprezanja

Stvarna podjela vla nog naprezanja

VT = max 1,8 V

Teoretska podjela naprezanja na savijanje

Stvarna podjela naprezanja na savijanje

VT > m

Teoretska podjela naprezanja torzije

Stvarna podjela naprezanja torzije

10

Koeficijent oblika K
K = max /
koeficijent oblika K pokazuje koliko puta je maksimalno naprezanje zbog zareznog efekta i
koncentracije naprezanja ve e od nazivnog (teoretskog) naprezanja.
K = f (vrste naprezanja (vlak, savijanje, torzija); r/D; h/D)
Moe se o itati u strojarskoj literaturi Kraut str 537/538.

11

Vlak

Savijanje

Torzija

Nazivno

naprezanje

Vrsta

optere enja

Oblik zareza

U tablici se mogu vidjeti nekoliko koeficijenata oblika.

4 F
( D 2 h) 2

32 M s
( D 2 h) 3

16 Mt
( D 2h ) 3

Koeficijent oblika K za h/D

R/D

0,025

0,05

0,1

0,2

0,01

2,1

2,4

2,6

2,64

0,05

1,55

1,65

1,95

1,9

0,1

1,38

1,55

1,7

1,58

0,2

1,26

1,35

1,35

1,4

0,01

2,0

0,05

1,5

0,1

1,32

0,2

1,23

0,01

1,5

0,05

1,22

0,1

1,13

0,2

1,1

Tijek prora una za vlak:

1. Iz oblika zareza i vrste
optere enja izra unamo nazivno
2.
3.
4.

optere enje
Odredimo koeficijent K
Izra unamo max

max D

12

Lomovi zbog zamora materijala

Do loma materijala moe do i i dugotrajnim djelovanjem vrnih naprezanja na mjestima zareza ili
naglih promjena presjeka.
Takav se lom zove trajni lom, nepouzdan je jer se javlja iznenada bez prethodnih znakova
iscrpljenosti materijala.

13

Ra unski primjer odre ivanja dinami ke vrsto e

tap na skici je optere en titrajno dinami ki
silom F. Materijal tapa je elik .0361.
Potrebno je odrediti:
a) trajnu vrsto u tapa
b) dinami ku vrsto u tapa
c) silu kojom moemo opteretiti tap
ako je D = 10 mm i h = r = 1 mm.

Rjeenje:
a) Za titrajno dinami ko vla no optere enje
prikazano na dijagramu = 0 do max u
Smithovu dijagramu trajne dinami ke vrsto e
za materijal

.0361 (Kraut str. 540 za navedeni

elik) za med = 100 N/mm2 o itamo D = 200

N/mm2.
Ra: D = 200 N/mm2
b) Tu vrijednost moemo smatrati dinami kom vrsto om za tap koji nije optere en zarezom, ali je
moramo korigirati na nie zbog djelovanja zareza na tapu (faktor korekcije K Kraut str 537 za
vlak)
r/D = 0,1; h/D = 0,1
o itamo K = 1,7 = max / = T / D
Stvarno naprezanje koje tap moe podnijeti, a da se ne slomi:
D = max / K = 200 / 1,7 = 118 N/mm2.
Iz ovoga izraza moemo izra unati:
a = D / 2 = 118 / 2 = 59 N/mm2
med = a = 59 N /mm2
max = D = 118 N/mm2
14

d) = F / A
A = (D 2h)2 / 4
F = D A = D (D 2h)2 / 4 = [118 (10 2x1)2] / 4 = 118 x 50,24
F = 5928 N

15

Primjer 2.
Njihaju a dinami ka vrsto a
tap na skici optere en je njihaju im dinami kim optere enjem momentom savijanja Mf. Materijal
tapa je .0561.
Potrebno je odrediti:
a) Trajnu vrsto u tapa
b) Dinami ku vrsto u tapa za odnos h/a = 0,2 i b = 3
c) Dimenzije tapa ako je optere en momentom savijanja Mf = 1000 Nm.

Rjeenje:

Dinami ka vrsto a materijala ovisi o:

1. Vrste optere enja
2. U inka zareznog djelovanja

16

a) Dinami ku trajnu vrsto u o itamo iz Smithovog dijagrama za elik

.0561 za

naprezanje savijanja za III vrstu optere enja - f med = 0; f max = a = 300 N/mm2
b) O itanu vrijednost moramo korigirati zbog djelovanja zareza za koeficijent oblika
K.
Stroj. priru nik Kraut str. 538, naprezanje na savijanje
h/a = 0,2
o itana vrijednost K = 1,64 = max / .
Stvarno naprezanje koje tap moe podnijeti a da se ne slomi
D = f max / K = 300 / 1,64 = 183 N / mm2
a = 183 N / mm2
f med = 0

17

c) Dimenzije dijela dobijemo iz izraza za naprezenje na savijanje kod ovog slu aja:

h=

Mf
1000
3000h
3000h
=
=
=
3
3
a
5h
93,75h h
92,75h 3
2b( ) 3 h 3 2 3 ( ) 3 h 3
2
2
3h
3h

92,75
=
3000

5,7 = 2,39mm

a = h / 0,2 = 2,39 / 0,2 = 11,95 mm

18

Izvedbe detalja strojarskih konstrukcija

Kod konstruiranja neophodno je uvijek izbjegavati nagle promjene presjeka kako bi se onemogu io
nastanak velikih koncentracija naprezanja. Potrebito je potivati tehnologi nost materijala, voditi
ra una o vrsti naprezanja koju odre eni materijal moe bolje podnijeti.
Primjeri za vratila i osovine

19

Vrna naprezanja javljaju se i kod vijaka dinami ki optere enog na vlak.

Zavareni spojevi

Naprezanje kod su elnog zavarivanja e uvelike biti smanjeno ako se nakon zavarivanja povrina
izbrusi.
20

Dvostruka brodska pregrada ukru enje se postie umjesto kutnih sa su elnim zavarima.

Oja an I profil izbjegnuta koncentracija naprezanja.

Kod spajanja (vie) limova izbjegavanje velike koncentracije topline na jednom mjestu.
21

Izbjegavanje koncentracije naprezanja rasporedom zavara i izmjenom dijela konstrukcije.

Kod lijevanih konstrukcija
Sve dijelove konstrukcija OBAVEZNO osiguravati prijelaznim radijusima. Primjeri:
-

Koljenasto vratilo motora SUI

Glava motora SUI

Klip

Ventili

Izvla enje iz jezgre nema zaostalih naprezanja na rubovima stopala dizalice

22

Konstruiranje rebra na konzoli od lijevanog eljeza

- napregnuto na vlak (gornji dio)

- napregnuto na tlak (poeljno)

23

Konstrukcijski materijali
Izbor najpogodnijeg materijala za izradbu strojarskih dijelova predstavlja vrlo vaan tehni ko
ekonomski zadatak konstruktora, esto vezan vrlo velikom odgovorno u. Za izradbu elemenata
strojeva koristi se vie vrsta elika, ljevanog eljeza, lakih i obojenih metala i njihovih slitina,
sinterirani materijali, plastike i sli no.
Pri izboru materijala neophodno je razmotriti osnovne uvjete kojima materijal mora odgovarati.
a) Eksploatacijski uvjeti
Materijal mora odgovarati uvjetima stati kog i dinami kog optere enja odre enog strojnog dijela,
mora imati odgovaraju u povrinsku tvrdo u, otpornost na troenje, koroziju i sl.

b) Tehnoloki uvjeti
Materijal mora odgovarati uvjetima to lake i jadnostavnije izradbe, odnosno, ovisno od izabranog
na ina izradbe ima odgovaraju u obradljivost: odvajanjem

estica, sposobnost lakog kovanja,

lijavanja, zavarivanja, izvla enja, preanja, kaoi sposobnost odgovaraju e toplinske obradbe.

c) Ekonomski uvjeti
Neophodno je imati u vidu nabavnu cijenu materijala, mogu nost brze i jednostavne nabavke, niske
trokove transporta i sl.
Pri izboru materijala moraju se prvenstveno koristiti standardni poluproizvodi sa skladita
trgovinskih mrea.

24

elici
elik se moe rabiti u obliku ipkastih poluproizvoda razli itih oblika popre nog presjeka i kao
ljevani elik. Ljevani elik ima ista svojstva kao i ipkast. Moe se kaliti, zavarivati, savijati i sl.

Ljevani elik
Primjenjuje se za izradbu dijelova sloene konstrukcije ija bi izradba iz punog komada ili iskivanje
bili neekonomi ni. Osobine pojedinih vrsta elika i eli nih lijevova daju norme HRN C.J3.011
(bivi JUS C.J3.011). Navedena se norma moe vidjeti u strojaskom priru niku Kraut, str. 384, kao i
u mnogobrojnoj stru noj literaturi.
Pri izradbi kovanjem (iz ipkastog materijala ili trupaca dobivenih ljavanjem) strojni dijelovi
dobivaju, zbog udaraca eki em, finiju i kvalitetniju strukturu, nego dijelovi izra eni lijevanjem ili
preanjem. Steoga se kovanje koristi za izradbu dijelova izloenih dinami kim naprezanjima
(klipnja e, ojnice, koljanasta vratila i sl.).

Vrste elika
elike dijelimo na uglji ne elike i na legirane elika. U skupinu uglji nih elika spadaju svi elici
kod kojih odlu uju i utjecaj na njihove odobine ima ugljik C.
U skupinu legiranih elika ubrajaju se oni elici kod kojih odlu uju i utjecaj na njihove osobine
imaju legirni elementi: Mn, Cr, Ni, Mo, V, W...
Uglji ni elici s manjim sadrajem ugljika (do 0,4 % C) imaju manju vrsto u i tvrdo u, ilavi su,
lako se obra uju odvajanjem estica i deformiranjem, dobro se zavaruju, ali toplinska obradba
polu uje loe rezultate.
S pove anjem sadraja ugljika raste tvrdo a i vrsto a, ali se smanjuje ilavost materijala (raste
krtost). Takvi se elici tee obra uju deformacijom i odvajanjem estica, a toplisna obradba je puno
laka.
Navedeni nedostaci uglji nih elika se uklanjaju legiranjem, tj. dodavanjem kvalitetnijih elemenata.

25

Osim navedenih podjela, prema HRN u elike dijelimo na:

a)

elike s negarantiranim kemijskim sastavom

b)

elike s garantiranim kemijskim sastavom

U skupinu elika s negarantiranim kemijskim sastavom spadaju:

Konstrukcijski elici
Skupinu konstrukcijskih elika ine elici od oznake

.000 do

.0745 prema HRN C.B0.500.

Cjenovno spadaju u skupinu najjeftinijih materijala, a primjenjuju se za izradbu razli itih strojarskih
dijelova i konstrukcija. Naj e e se izra uju u obliku limova razli itih debljina i u obliku ipki
razli itih oblika popre nog presjeka.
elici za nosive konstrukcije
Od oznake

.0360 do

.0562 prema HRN C.B0.501. Rabe se za izradbu nosivih konstrukcija

(kranova, krovnih reetki, mostovnih i gra evisnkih konstrukcija i sl.).

U skupinu elika s garantiranim kemijskim sastavaom spadaju:
elici za cementiranje
Oznake: .1121; .1220; .1221 prema HRN C.B9.020.
Rabe se za izradbu dijelova koji moraju imati veliku povrinsku tvrdo u i ilavu jezgru, te za
dijelove koji moraju imati veliku povrinsku tvrdo u i visoku dinami ku ilavost (zup anici,
vretena, osovine i sl.).
elici za poboljavanje
Oznake: .1430, .1530, .1730 prema HRN C.B9.021.
Navedeni elici rabe se u poboljaom stanju. Poboljano se stanje dobije kada se nakon dubinskog
kaljenja (prokaljivanja) ari na tempareturi 650 7''5C. Pri tome se dobije ve a zatezna vrsto a za
20-30% , dok tvrdo a mo e biti ve a i do 50 HRc. Ovi materijali se rabe za dijelove optereene
dinami ki (osovine, vratila i sl.).
26

elici za automate prema HRN C.B0.505.

Sadre neto ve e koli ine S i P zbog poboljanja obradljivosti.
elici za opruge prema HRN C.B0.551.
Odlikuju se visokom granicom elasti nosti.

27

Ljevano eljezo
Razlikuje se od elika u tome to sadri ve u koli inu ugljika C > 0,2 %. Postupak ljevanja je znatno
laksi od elika i bolje ispunjava kalupe. Izlu eni grafit ljevanom eljezu daje veliku sposobnost
priguivanja oscilacija, potresa i udara, pa je ljevano eljezo pogodne za izradbu postolja strojeva.
Nije osjetljivo na koncentraciju naprezanja, dobro podnosi naprezanja na tlak, a slabije ostale vrste
naprezanja.

Sivi lijev
Ima glavni dio ugljika izlu en u obliku grafita. SL je jeftin materijal za izradu odljevaka. Oznake: od
SL 00 do SL 30 prema HRN C.J2.020.
Rabi se za ljevanje postolja strojeva, ku ita reduktora, poklopaca, zup anika, remenica,
zamanjaka, izuzetno je pogodan za ljevanje strojsnih dijelova tankih stijenki.

Temper lijev
Postoje bijeli i crni temper ljevovi:
Od BteL 00 do BteL 40 i od CteL 35 do CteL 45 prema HRN C.J2.021.
To je ljevano aljezo koje nakon stvrdnjavanja u kalupu ne sadri slobodni ugljik (grafit) nago je sav
ugljik kemijski vezan sa eljezom u cementit. (Fe3C).
Naknadnom termi kom odbradbom TEMPERIRANJEM, tj. zagrijavanjem na temperaturu oko
850C postie se razlaganje cementita u povrinskim slojevima. Uslijed toga tvrd i neobradljiv
odljevak poslije temperiranja postaje mekan i kao takav pogodan za dalju obradbu.
Rabe se za izradbu strojnih dijelova s debljim stijenkama diskovi ko nica,alati za montau
(klju evi), okovi za graditeljstvo, pribori i strojni dijelovi za doma instva i sl.
Rabe se i za izradbu drugih dijelova iji materijali po svojim osobimana treba zauzimati mjeto
izme u eli nog i temper lijeva.

28

Tvrdi lijev
Oznaka TL
Kod tvrdog lijeva ugljik C je po cijelom presjeku vezan u obliku cementita. Odlikuje se velikom
povrinskom tvrdo om i zbog toga se rabi za izradbu dijelova izloenih troenju.
Ostali metali
Bakar i njegove slitine (kositrena (u lit kalajna) bronca, Alumunijska bronca, mjed (mesing)),
slitine aliminija, Bijeli metal i sl.
Bakar HRN C.D1.002 Cu
Lako se razvla i i stoga se dobro oblikuje. Od Cu se izra uju loita parnih kotlova, cijevi velikih i
malih promjera za razvod teku ina i ulja. Izuzetno dobro provodi struju ima veliku primjenu u
elektrotehnici.
Kositrena bronca
Otporna na gnje enje, a ima izuzetno dobra klizna svojstva. Radi se za izradbu kouljica (blazinica)
i ahura, navrtki vretena dizalica i sl.
Aluminijska bronca
Vrlo je otporna prema koroziji i utjecaju kiselina. Rabi se za izradbu armatura za pregrijanu paru,
pribore i naprave u kemijskoj i prehrambenoj industriji.
Mjed
Materijal cjenovno jeftiniji od bronce. Otporan na koroziju kao i bronca. Rabi se za
izradburaznovrsne armature, gra evinskih okova, cijevi i dijelova za hladnjake, elise brodskih
motora i sl.
Bijeli metal (Monel)
Primjenjuje se samo za nalijeganje kliznih povrina.

29

Ostali materijali
Plasti ne mase se rabe naje e tamo gdje sumanja dinami ka optere enja i niske radne temperature.
Koriste se za izradbu kouljica i ahura leaja, za oblaganja kliznih povrina (valjaoni ki stanovi),
izolacije u elektrotehnici.
Od nemetala se esto jo rabe: kau uk, guma, vatrostalni materijali, drvo, koa i sl.

30

eli ne konstrukcije
Osnovni konstruktivni elementi su uglavnom proizvodi dobiveni postupkom valjanja:
-

tapovi

profilirani nosa i

limovi i sl.

tapovi
Mogu biti razli itih profila pravokutni (valjani ili spljoteni), okrugli, kvadratni, esterokutni,
kutni, t-profil, z-profil, I-profil, U-profil do visine 80 mm i irimana 8-150mm.

a) Pravokutni profil - slika a (vidi na in ozna avanja) valja se u kalibriranim valjcima u

debljinama od 3 100 mm i irinama 8 150 mm.
b) Okrugli profil slika b promjeri od 5 300 mm
c) Kvadratni profil slika c od 5 300 mm
d) esterokutni profil slika d od 5 300 mm
e) Kutni profil jednakokra ni slika e
f) Kutni profil raznokra ni
g) Profil T s visokim rebrom
h) Profil T s visokom noicom
31

i) Z profil
j) Profilirani nosa i I
k) Peine ( itaj: Pejn) "I" nosa
l) U nosa
Limove kao konstrukcijske elemente dijelimo na:
-

fine do 3 mm debljine

srednje do 4,75 mm debljine

grubi preko 4,75 do 60 mm debljine i vie.

Obradba eli nih elemenata u radionici

eli ne konstrukcije izra uju se industrijskom proizvodnjom u odgovaraju im radionicama.
Postupci koji se pri tome koriste:
-

ispravljanje elemenata

savijanje

obiljeavanje

rezanje

obradba ivica

izradba provrta

spajanje zakivanjem

spajanje zavarivanjem

antikorozivna zatita bojanjem.

32

Elementi za spajanje konstruktivnih dijelova

Zbog ograni ene duljine valjaoni kih dijelova ili mogu nosti transporta javlja se potreba za
spajanjem: zakovicama, vijcima, svornjacima i zavarima.
Zakovi ni spojevi i oznake
U crteima se ozna avaju zakovi ni spojevi prema sljede im simbolima.
Promjer provrta
u d1 mm
Oznaka

Montani zakovi ni spojevi dobivaju zastavicu s jednim krakom ako se rupa bui u radionici a na
gradilitu se obavlja postupak zakivanja.
Oba kraka na zastavici pokazuju da se postupak buenja i zakivanja obavlja na gradilitu.
Primjer: d1 = 17 mm

Vij ani spojevi i oznake na crteima

33

Spojevi svornjacima ( epovima)

Kod izuzetno velikih konstrukcija samo odre eni spojevi mogu biti na injeni svornjacima. Navedeni
postupak se naj e e primjenjuje kada se pretpostavlja promjena kuta izme u spojenih dijelova.
epovi se pri tome prora unavaju na moment savijanja i na odrez.

34

Zavareni spojevi
Ozna avanje zavarenih spojeva na tehni kim crteima:
Osnovne oznake

35

Primjer zavarenog spoja

36

Osnove prora una i konstruiranja nastavaka eli nih konstrukcija

(transportna potreba)
Nastavci se javljaju obi no zbog iscrpljenja raspoloivih tapova ili nosa a. Prema tome radi li se
nastavak u radionici ili na gradilitu razlikujemo radioni ke i montane nastavke.
Elementi (tapovi i nosa i) se mogu nastavljati:
-

zakivanjem

zavarivanjem

Nastavljanje zakivanjem
Prednost je potrebno davati nastavcima sa sti nim limovima radi simetri nog prijenosa sile.
Primjer nastavka lamele nosa a:

37

Nastavljanje elemenata zavarivanjem

Prirodi zavarivanja najbolje odgovara elni spoj tijek silnica je neporeme en i nema koncentracija
napona!
Dananjom tehnikom zavarivanja moe se posti i kakvo a zavarenog spoja koja je ekvivalentna
(jednaka) neprekinutom materijalu.

Prora un zavarenih spojeva

Prora un zavarenih spojeva podlijee propisima za zavarene eli ne konstrukcije iz 1964. dodatak
Slubeni list br. 41/64
Prora un elnih spojeva
Priprema

elnog

spoja

za

uklanjanje pogreaka zavara na

krajevima spoja. Pvako izvedeni
spoj

je

jednako

vrijedan

osnovnom materijalu.
U suprotnome:

k D

38

Gdje je:
[N/mm2] stvarno naprezanje u spoju
D [N/mm2] doputeno naprezanje
k koeficijent slabljenja zavara k 1
Zavarene spojeve dijelimo na 3 klase:
-

specijalne S kakvo e koji mora zadovoljiti sljede e uvjete:

1. spoj mora biti jednak, bez naprslina i pogreaka u korjenu

2. bez pogreaka u po etku ili na kraju spoja
3. s korjenom koji je izljebljen i ponovno zavaren
4. bez zareza ili nadvienja na licu ili na nali ju spoja
5. 100% rendgenski ili izotopni pregled
-

I kakvo e

Mora zadovoljiti uvjete:

1. spoj mora biti jednak, bez naprslina i pogreaka u korjenu
2. bez pogreaka u po etku ili na kraju spoja
3. s korjenom koji je izljebljen i ponovno zavaren
4. Nadvienja moraju biti blaga, a rendgenska kontrola 10 50% duljine spoja
-

II kakvo e

1. spoj mora biti jednak, bez naprslina i pogreaka u korjenu

2. bez pogreaka u po etku ili na kraju spoja
3. s korjenom koji je izljebljen i ponovno zavaren
4. bez zareza ili nadvienja na licu ili na nali ju spoja

39

Vrijednost koeficijenta k za konstrukcijske elike

Prora un elnih spojeva se obavlja na isti na in nao i prora un osnovnog materijala bez spoja, jer je
geometrija presjeka jednaka.
Prora un kutnih spojeva
Prora un preklopnih ili "T" spojeva za koje se primjenjuju kutni zavari razlikuju se od na ina
prora una elnih spojeva. Kod kutnih spojeva moemo u irokim granicama mijenjati debljinu
zavarenog spoja a [mm] kako bi se zadovoljio uvjet:
Mo nanoenja spoja:

a b = Mo i nanoenja dijela koji se spaja ili sili koja na njega djeluje.

40

Prora un reetkastog nosa a

Na konstrukciju kao na slici djeluju dvije sile FI = 10 kN i FII = 20 kN. Odredi reakcije u osloncima i
tapovima (nosa ima) konstrukcije!

Prora un sastavio:
Davor Savi , dipl,in.stroj.
Tehni ka kola "Ru er Bokovi ", Vinkovci

27.listopad, 2003.

41

1. Odre ivanje sila u osloncima reakcije u osloncima A i B:

MA =0
FB 8 FII 6 FI 2 = 0
FB =

20 6 + 10 2
=
8

FB = 17,5 kN
FB = 17,5 kN

FY = 0
FA FI FII + FB = 0
FA = FI + FII FB = 10 + 20 17,5

FA = 12,5 kN
2. Odre ivanje unutarnjih sila u tapovima pomo u Ritterove metode FA = 12,5 kN
presjeka
a) Zamislimo da smo nosa presjekli po liniji n-n. Desni dio reetke
je na taj na in presjekom uklonjen. Na lijevi dio reetke izvana
djeluju sile FI = 10 kN i FA = 12,5 kN. Za ostvarivanje ravnotee
na reetkastoj konstrukciji vanjske sile moraju biti u ravnotei sa
unutarnjim silama na tapovima.
b) Presjek se povla i tako to se trebaju obuhvatiti tapovi kojima
elimo odrediti sile!
-

Ne smijemo istovremeno prerezati vie od tri tapa

zbog uvjeta ravnotee:

M = 0,

FY = 0,

FX = 0

42

c) Za izra un unutarnjih sila, potrebno je odrediti momentne polove.

Za momentni pol treba uzeti onih dvaju tapova kroz koji ne ide
pravac djelovanja traene sile.
d) Smjerovi sila nam nisu poznati pa se uvijek pretpostavljaju
smjerovi traenih sila u pravcu presjeka. Pravi smjer svake sile
daje prora un ovisno o predznaku sile mijenja se i pravac
djelovanja.
Sila u tapu 4:
MI = 0
FA 4 FI 2 + F4 2 = 0
F4 = (FI 2 + FA 4) / 2
F4 = - 15 kN - smjer sile je suptrotan pretpostavljenom djeluje na tlak.

F4 = - 15 kN

Sila u tapu 2:
MII = 0
FA 2 F2 3 = 0
F2 = FA = 8,33 kN

F2 = 8,33 kN

Sila u tapu 3:
FY = 0
FA FI F3 cos 56 18' 36"= 0
F3 = ( FI + FA) / cos 56 18' 36" = ( 10 + 12,5) / 0,5547
F3 = 4,51 kN sila djeluje na vlak

F3 = 3,536 kN

Izra unate sile:

F2 = 8,33 kN
F3 = 4,51 kN
F4 = 15 kN

43

Prora un maksimalnih sila u voru I

F3 max = n d F3
F3 max = 1,2 1,4 4,51
F3 max = 7,5768kN

F3 max = 7,5768kN

F2 max = n d F2
F2 max = 1,2 1,4 8,33
F2 max = 13,9944kN

F2 max = 13,9944kN

Izbor profila

V 2 max =

F2 max
VDop
2A

Prema gornjem izrazu A iznosi

F2 max
cm 2
2 VD

A=

Za III. slu aj optere enja i L = 300 N/cm2, naprezanje ima vrijednost VDop =
3000 N/cm2.
A=

13994,4
= 2,3324cm 2 , odabran je profil 30 x 30 x 5 mm, s povrinom 2,78
2 3000
A = 2,78 cm2

cm2.
Stvarno naprezanje u profilu:

V =

F2 max 13994,4
=
= 2516,97 N/cm2 VDop = 3000 N/cm2
2A
2 2,78

44

Provjera kutnog zavara

VZ =

F2 max
V , zD
AZ

V , zD =

AZ =

F2 max

V , zD

1 2 Tz

gdje je :
-

1 = 1

2 = 0,22

=3

= 0,8

Tz = 13000 N/cm2

V , zD =
AZ =

V,zD = 760 N/cm2

1 0,22 0,8 13000

= 760 N / cm 2
3

13994,4
= 18,414cm 2
760

AZ = 4 a l = 4 0,3 l

l=

AZ = 18,414 cm2

AZ
18,414
=
= 15,345cm
4 0,3
1,2

Odabrana je standardna vrijednost l = 20 cm

l = 20 cm

45

Metodika konstruiranja
Organizacija rada i priprema projekta, metode, ispitivanja, istraivanja i eksperimentiranja
Posao konstruiranja je sloen radni proces. Kao i svaki sloeni posao potrebno ga je osmisliti,
terminirati, okupiti potrbnu ekipu (tim), te vriti vremensku kontrolu pojedinih faza rada.
Osmiljavanje (planiranje) poslova konstrukcije
U osmiljavanju poslova konstrukcije sudjeluju vode i ljudi projektantskih biroa (glavni projektant
rukovoditelji), uprave (menadmenta), izvoditeljskih tvrtki ili pravne osobe temeljem narudbe,
razvojnog plana i sl.
Kada je posao osmiljen to no se definiraju forme u dokumentu koji nazivamo

Projektni zadatak:
Projektni zadatak definira sve potrebno za projekt. Projekt moe biti:
-

novi alatni stroj,

gra evinski stroj

most

eli na konstrukcija

elaborat o novom pogonu tvornice

ekoloki projekt

prijenos nove tehnologije i sl.

Projektni zadatak definira kojim sve uvjetima projekt mora udovoljiti, u kojem roku mora biti
izveden i s kojim iznosom se za izradu projekta moe raspolagati. Zadatak projektnog tima je
izvo enje sve potrebne tehni ko tehnoloke dokumentacije po kojoj e se projekt realizirati.
U tehni ku dokumentaciju spadaju tehni ki crtei, prora unski dokazi, dijagrami, grafovi i sli no.
Tehnoloku dokumentaciju ine uputstva o uvjetima eksploatacije, atesti o provedenim ispitivanjima
i rezultatima ispitivanja materijala, sklopova, ispitivanju u posebnim uvjetima i sl.
Ostalu dokumentaciju ine elaborati (ekoloki, protivpoarni, zatite na radu i sl.).

46

Nakon prihva anja projektnog zadatka oglaava se natje aj na kojem se uzima tvrtka izvoditelj
poslova. Tvrtka se mora sastojati od skupina stru njaka razli itih profila obrazovanja (strojarstvo,
elektrotehnika, graditeljstvo, arhitektura) sposobnih i potrebnih za realizaciju projekta.
Po imenovanju tvrtke koja je dobila posao, definiraju se zadaci po strukama i obujmu. Za svaki dio
posla se imenuja nositelj posla koji odgovara za kakvo u posla, rokove izvedba, trokove i
prekora enja. Ukoliko tvrtka nema sve potrebne profile stru njaka, moe u okviru svog posla
angairati drugu tvrtku s kojom ugovorno izlazi na natje aj.

47

Na ini i postupci pri izradi projekta

U tijekom osmiljavanja i priprema projekta neophodno je provesti istraivanja koja moraju
rezultirati smanjenjem rizika od promaaja. Istraivanje treba obuhvatiti sve aspekte projekta:
-

materijale

dobavlja e i cijene robe

kakvo u i zahtjeve trita za robom koju ugra ujemo u projekt.

Ukoliko postoje prakti na i alternativna rjeenja, potrebno je i na njima provesti istraivanja i

dokazati postavljenu tezu. Sve to zahtijeva vrijeme i financijska sredstva koja se moraju uklopiti u
terminski plan projekta. Kao imperativ se postavlja i napredak u poslu i poslovanju.
Ukoliko se u pojedinom dijelu projekta zaostaje s rjeenjima, potrebno je na vrijeme prepoznati
nastalu situaciju kako bi voditelji dijelova projekta mogli prona i odgovaraju e rjeenje.
Uloga tehni ara je odra ivanje svog dijela posla unutar skupine iji je osnovni i sastavni dio. Njegov
posao prati i nadgleda odgovorna osoba u radnoj skupini.

48

Konstruiranje pomo u ra unala

Uporaba ra unala postala je uobi ajena praksa u svim tvrtkama koje ele imati ozbiljan nastup na
tritu. Ra unalo je postalo svestran partner od igranja igara, edukatvnih sadraja, filmova i
multimedije do poslova vo enja tvrtke, poslova odlu ivanja, dijagnoze, uporabe pri matemati kim i
numeri kim analizama, projektiranju i konstruiranju i sl.
Skra eno, ra unalom podrano konstruiranje ozna ava se engleskom skra enicom CAD (Computer
Aided Design ili Drafting ovisno o literaturi). Kako smo u vremenima visoke automatizacije i
robotizacije proizvodnje, uz pojam CAD, veemo i novi pojam CAM ra unalom podrana
(vo ena) proizvodnja (Computer Aided Manufacturing).
Spajanje CAD i CAM tehnologija u CAD/CAM sustave omogu ilo je podizanje u inkovitosti i
skra ivanje vremena za projektiranje proizvoda i pripremu proizvodnje. Istovremeno, veliki broj
ljudi koji je bio vezan za pripremu proizvodnje, konstruiranje i razradu projekta postaje nepotreban i
prisiljen je napretkom tehnologije mijenjati posao.
Novi alati za konstruiranje poput programa CATIA, SolidWorks, SolidEdge, ProEngineering i u
novije vrijeme Mechanical Desktopa, temelje se na parametarskom modeliranju, koje se zasniva na
potpuno druga ijoj logici od one potrebne za crta im stolom.
Kako?
Jednostavno konstruktor zamilja 3D model (strojni ili neki drugi) u prostoru i ovisno o potrebnim
svojstvima i zadacima koje mora ispuniti daje odre ene parametre modelu. Na taj na in se modelu
strojnog dijela daju oblik i parametarska ograni enja. Iz baze podataka materijala se dodaje traeni
materijal odgovaraju ih svojstava. Tim postupkom model postaje traeni strojni dio ili nekakav
drugi proizvod dobiven u 3D prostoru.
Kako dobiti tehni ki crte?
Slanjem na poseban program ili potprogram glavnog programa iz 3D dobijemo gotove 2D crtee,
odaberemo poglede (tlocrt, nacrt i bokocrt, detalje, pove anja i presjeke). Nakon toga od ograni enja
postavljamo dimenzije koje elimo prikazati. Potrebno je paziti na pravilno dimenzioniranje srojnog
dijela. Nakon toga je konstrukcija zavrena sa svim pogledima, sklopnim i radioni kim crteima.
A to s prora unom?
Alati poput navedenih imaju kao dio sadran neki od programa ili potprograma za stati ku i
dinami ku analizu. Pokretanjem dijelova programa za analizu, postavljanjem optere enja i oslonaca,
49

dobije se slikovni prikaz stanja opetere enja i mogu eg mjesta loma konstrukcije prema nekoj od
danas esto rabljenih metoda (metoda kona nih elemenata, prikaz stresa i naprezanja prema Von
Misisu, prikaz temperaturnih optere enja i sl.).
Kako sve skupa izgleda?
Prije proizvodnje mogu e je promatrati kako e raditi i funkcionirati cijeli sklop pod razli itim
reimima rada koje su dobre to ke i koje su njegove loe strane. Ispravke je mogu e na initi vrlo
jednostavno vra anjem u 3D model i korekcijom na razini parametara. Cijeli postupak ispravljanja
ra unalo moe izraditi automatski nakon promjene parametra ili se to izvodi ru no od strane
konstruktora ovisno o alatu za konsturiranje. Isto vrijedi i za izradu varijacije proizvoda.
Spremanje podataka
Sve navedeno je potom potrebno spremiti na neki od medija od CD-a, DVD-a, ZIP-a. Osim u
digitalnom obliku sve navedeno se moe ispisati na papir pomo u pisa a (laser, inkjet ili matri ni)
ili iscrtati crtee pomo u plottera (inkjet, laser ili klasi ni).
Potom slijedi uvezivanje i posao izrade konstrukcije je gotov.
Mogu li ja to kod ku e?
Za izvo enje navedenih postupaka konstruiranja u 3D potrebna su ja a ra unala na razini radnih
stanica s dovoljno radne memorije, grafi kim podsustavom, procesorom i stabilnim operativnim
sustavom. Sve se moe izvesti i na slabijim verzijama ra unala, ali uz ve a optere enja cijelog
sustava i usporenja u radu.
Zaklju ak
Posao za koji je prije desetak ili petnaest godina bio potreban cijeli tim tehni ara od inenjera
(visokog i vieg usmjerenja konstruktora i tehnologa), tehni ara, tehni kih crta a i sl., danas se
svodi samo na inenjera koji radi na 3D modeliranju i eventualno na tehni ara koji radi u 2D/3D
aplikacijama.
Cijeli projekt, ovisno o alatu za konstruiranje koji se rabi, moe biti generiran u CNC kodu za CAM
sustav tako da se bez problema moe poslati na CNC alatni stroj koji odmah moe po esti s
obradom konstruiranog dijela. Ono to je potrebno osigurati je materijal na CNC stroju i alati za
obradbu.
50

Standardizacija
Uloga standardizacije
Industrijski razvijene zemlje osnovale su Me unarodnu organizaciju za standardizaciju ISO
(International Standardizing Organisation).
Cilj ISO-a je uskla ivanje nacionalnih standarda pojedinih drava lanica, ime se pojednostavljuje
unapre uje me unarodna razmjena dobara i usluga. Tako er se omogu ava razvitak suradnje na
podru ju znanosti, tehnologije i ekonomije. Standardizacijom su obuhva ene sva znanstvena
podru ja i discipline fizika, kemija, geologija... te industrijske grane strojogradnja, brodogradnja,
transport, poljoprivreda, kemijska industrija i sl.
Hrvatska je sudjelovala u izradi i pripremi standarda. Tako er je do daljnjega prihvatila standarde
izra ene u bivoj dravi JUS, koji obra uju sva podru ja naeg gospodarstva te su preimenovana u
HRN hrvatske norme. Sve norme i standarde u Republici Hrvatskoj priprema i predlae Hrvatski
zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
Iako standardi predstavljaju najbolja rjeenja oblika, kakvo e, materijala i sl. razvoj tehnike i
tehnologije zahtijeva povremeno donoenje novih standarda, kao i izmjene i dopune postoje ih ili
njihovo stavljanje van uporabe.
Pojavom i snanim razvojem novih znanosti informatike, genetike u trenutku kada na ine
zna ajniji korak u gospodarstvu ISO daje preporuke za standarde, a zemlje koje na navedene
tehnologije imaju najja i utjecaj, donose standarde.
U prakti noj primjeni strojarstva naj e e se rabe standardi za materijale, oblike, naprezanja,
prora un strojnih elemenata (zup anika, lan anika, vijaka, matica, klinova, opruga i sl.), ali i neke
druge standarde (zone i smjerovi vjetra, koli ina padalina i sl.).
Primjena standarda je obvezatna za struku u kojoj se rabi. Nepridravanje standarda povla i kaznenu
odgovornost za osobe koje su u projektima rabile nestandardne oblike.
Najpoznatiji i naj e e primjenjivani standardi (osim HRN-a (biveg JUS-a)): DIN (Njema ka),
GOST (Rusija), NF (Francuska), SN ( eka), UNI (Italija), BS (UK), ASA (USA) i sl.
Za pojedine grane gospodarstva poznati su svjetski standardi:
-

Lloyd registar (u brodogradnji)

Biro Veritas (u brodogradnji)

MIL vojni standardi (USA) i sl.

51

Standardni brojevi i njihova primjena

U praksi s susre emo s najrazli itijim vrijednostima dimenzija elemenata strojeva i ostalih
proizvoda. Uporaba velikog broja razli itih vrijednosti pretpostavljala bi za proizvodnju veliko
optere enje jer bi zahtijevala veliki broj tipova jednog proizvoda, veliki broj alata za njihovu
izradbu, veliki broj mjernih instrumenata i sl.
Rezultat bi bila visoka cijena proizvoda to je posve protivno smislu standardizacije. Stoga je
potrebno da se broj uporabljenih mjera svede na to manji broj koji e mo i zadovoljiti proizvodnje.
Problem je rijeen uvo enjem redova standardnih brojeva kojima su osnova geometrijski redovi:

10

10

10

20

10

40

10

s oznakama R5, R10, R20, R40!

Zakonitost ovoga geometrijskog reda je da svaki sljede i element (korjen) dvostruko ve i od
prethodnoga, a pod korjenom, veli ina ostaje ISTA!

52

10 = 1,6

10

10 =1,25

20

10 =1,12

40

10 = 1,06

q = 1,6; 1,25; 1,12; 1,05

Faktor porasta za red R5 - svaki sljede i standardni broj u nizu je od prethodnog ve i za 60%.
Izuzetni red standardnih brojeva R80
1,00; 1,03; 1,06; 1,09; 1,12; 1,15; 1,18; 1,22; 1,25; 1,28; 1,32; 1,36; 1,40; 1,45; 1,50; 1,55; 1,60...
53

Bilo koji osnovni red moe se mnoiti s 10 ili sa 100 isto tako i dijeliti s 10 ili sa 100. To zna i da
standardni brojevi pojedinog reda mogu biti 10 ili sto puta ve i ili manji.
Standardni brojevi primjenjuju se u strojarskoj praksi za: duinske mjere, povrinske sile, tlakove,
doputena naprezanja, brojeve okretaja, brzine, snage i prijenose.
Prora unom dobivena vrijednost (npr. Broja okretaja vratila) zaokruuje se na cijeli broj, a onda se
oz tablice standardnih brojeva odabire najblia vrijednost.
Primjer
Osnovni red R40 sadri, me u ostalima brojeve 375,750,1500 i 3000, koji se primjenjuju za brojeve
okretaja u minuti motora u elektrotehnici, zatim brojeve 6, 10, 16, 25, 40, 100, 125, 160, 200 i 250
koji se rabe za nazivne tlakove zapornih ventila.
Pri izboru nazivnih mjera treba nastojati da to budu standardni brojevi npr. nazivni promjer
zup anika, srednja duljina klinastog remenja, razmak osi, nazivni promjeri cijevi i sl.
Stvaranje nizova veli ina
Osim osnovnih redova i izuzetnog reda postoje i izvedeni redovi
R 5/2 (1.....1 000 000) 1; 2,5; 6,3; ............1 000 000 izvedeni red iz osnovnog reda R5 koji sadri
svaki drugi lan po evi od 1 do zaklju no 1 000 000.
R 10/3 (........... 80 .........) Izvedeni red koji je iz osnovnog reda R10 sadri svaki tre i lan. Red je
neograni en, ali mora sadravati lan ija je vrijednost 80.
R 20/4 (112 .................) Izvedeni red iz osnovnog reda R20 koji sadri svaki etvrti lan po evi
od 112 donjeg grani nog lana.
R 40/5 (........... 60) Izvedeni red iz osnovnog reda R40 koji sadri svaki peti lan, zaklju no sa 60
kao gornjim grani nim lanom.
Ako niti jedan od standardnih brojeva osnovnih redova ne odgovara potrebama proizvodnje moe se
pokuati s tzv. prilago enim brojevima koji se dobivaju zaokruivanjem standardnih brojeva.

54

Tolerancije i dosjedi
Sustav standardnih tolerancija, sustav prilago avanja, to nost oblika i poloaja. Primjena tolerancija
u strojnim konstrukcijama u odnosu na funkciju, sastavljanje i izradu
Zbog nesavrenosti strojeva, alata materijala, razli itih temperatura i koeficijenata rastezanja te zbog
neto nosti postupka mjerenja niti jedan strojni komad nije mogu e izraditi s apsolutnom to no u.
Ovoj pojavi koja je realnost u strojarstvu i tehnici op enito, moe se dosko iti na na in da se
veli ina odstupanja unaprijed ograni i.
Kada se govori o toleranciji, obi no se misli na vratilo i provrt. Za oznaku vratila naj e e se rabi
oznaka D. Za vratilo se rabi d, a za provrt D.
Osnovni pojmovi

Vanjska mjera se u tolerancijama odnosi na vratilo, dok se unutarnja mjera odnosi na provrt.
Nazivna mjera jednaka je za provrt D i za vratilo d. Vrijednost o kojoj ovise doputena naprezanja.
Gornja grani na mjera najve a doputena mjera Dg, dg.
Donja grani na mjera najmanja doputena mjera Dd, dd.

55

Gornje odstupanje (Ag, ag) je razlika izme u gornje grani ne i nazivne mjere:
Ag = Dg D
ag = dg d
Donje odstupanje (Ad, ad) je razlika izme u donje grani ne i nazivne mjere:
Ad = Dd D
ad = dd d
Ako je mjera ve a od nazivne tada se ozna ava sa znakom +. U suprotnome stoji znak -.
Stvarno odstupanje (As, as) je razlike izme u stvarne i nazivne mjere:
As = Ds D
as = ds d

Tolerancija T je doputeno odstupanje od nazivne mjere.

T = Dg - Dd
T = dg - dd
Nul linija je osnovna linija od koje mjerimo gornje i donje odstupanje. Odgovara nazivnoj mjeri.
Tolerancijsko polje je pravokutnik kojem je visina jednaka veli ini tolerancije.
Podru je nazivnih mjera ISO sustavom tolerancija obuhva ene su nazivne mjere od 1 500 mm i
podijeljene su na 13 glavnih podru ja od kojih su neka proirena na dva do tri manja podru ja.
Jedinica tolerancije i je veli ina ovisna i podru ju nazivne mjere. Izraava se u mikrometrima.
56

i = 0,45 3 D + 0,001 D[m]

Osnovna tolerancija je apsolutna vrijednost tolerancije za odre enu kakvo u i odre eno podru je
nazivnih mjera. Ozna avaju se od IT6 do IT18.

Kakvo e tolerancija se naj e e rabe u:

-

1- 7 finomehanika

5 11 op e strojarstvo

12 18 grubi dijelovi koji ne tvore dosjede (valjanje, preanje i sl.).

Ozna avanje tolerancijskih polja:

Za provrte se rabe VELIKA PO ETNA SLOVA abecede:
A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-ZA-ZB-ZC
Za vratila se rabe mala po etna slova abecede:
a-b-c-d-e-f-g-h-i-j-k-l-m-n-o-p-r-s-t-u-v-x-y-z-za-zb-zc

57

Ozna avanje tolerancije

Toleranciju ozna avamo nazivnom mjerom, tolerancijskim poljem i kakvo om tolerancije.
Primjer.
Provrt 60 mm tolerancijsko polje H, kakvo a tolerancije 6
60 H 6
Odstupanja + 0,019 i 0
Tolerancija 19
Za vratilo u podru ju normalnog dosjeda vrijedi
60 h 6 s odstupanjem 0 i 0,019 mm
Sve mjere su u mm.
Ozna avanje tolerancija prema ISO sustavu ne daje njezinu broj anu vrijednost. Uporabom tablica
(na kraju udbenika ili iz Strojarskog priru nika) to ne vrijednosti se mogu o itati.
Primjer 2.
Za vrijednost 6 H6 ispii sve navedene vrijednosti:
D = 6 mm
Ag = + 0,008 mm
Ad = 0 mm
Dg = 6,008 mm
Dd = 6,000 mm
T = 0,008 mm
Vjeba 1.
Ispii sve vrijednosti za:
a) 25 F7 (skupina h 6)
b) 18 f8 (skupina H 8)
Dosjed
Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja (npr. vratila i provrta). U ovisnosti o
tom odnosu, tj. o manjem ili ve em promjeru vratila od provrta razlikuju se tri vrste dosjeda:
-

labav

prijelazni i
58

vrsti dosjed

Labavi dosjed je vrsta dosjeda kod koje moe nastupiti zra nost (Z) bez obzira je li stvarna mjera
vratila i provrta jednaka gornjoj ili donjoj grani noj mjeri. Dijelovi spoja s labavim dosjedom su
me usobno pomi ni.

vrsti dosjed je onaj kod kojega moe nastupiti samo prisnost (P) bez obzira je li ona stvarna mjera
vratila i provrta jednaka gornjoj ili donjoj grani noj mjeri. vrsti dosjed se primjenjuje pri ugradnji
kota a na vratilo, spojke, valjnog leaja za te ka optere enja i sl., pri spajanju dijelova koljenastaog
vratila.

vrstim se dosjedom omogu ava kvalitetan i sugoran prijenos okretnog momenta bez

primjene klina.
Prijelazni dosjed je vrsta dosjeda kod kojeg moe u ovisnosti o stvarnoj mjeri vratila i provrta
natupiti zra nost ili prisnost. Sklop prema tomu moe biti labav, odnosno manje ili vie vrst.
Prijelazni dosjed se rabi za dijelove koji se rasklapaju ili rastavljaju rukom ili udrarcem eki a kod
sklopa vratila i spojke, zup anika, remenice, valjnog leaja za manja i srednja optere enja, kod
jednodijelnih posteljica kliznog leaja i sl.

59

Sustavi dosjeda
Potreban dosjed se postie izborom veli ine odstupanja od nazivne mjere vratila i provrta. Pri tome
se jedan element (npr. vratilo) uzima kao osnovni ili referentni, dok se drugi dimenzijama
prilago ava osnovnom elementu.
Sustav zajedni kog vratila
Za vratilo se usvaja tolerancijsko polje istog poloaja, dok se tolerancijska polja provrta mijenjaju u
ovisnosti o vrsti dosjeda. Temeljno tolerancijsko polje vratila je h (gornje odstupanje je 0, a donje je
negativno).

Sustav zajedni kog provrta

U sustavu zajedni kog provrta tolerancijsko polje provrta je istog poloaja, a mijenjaju se
tolerancijska polja vratila u ovisnosti o vrsti dosjeda.

Ovisno o ekonomi nosti, alatu, mjernim instrumentima i potrebi konstrukcije odlu uje se ho e li
odre eni sklop biti izra en u sustavu zajedni kog provrta ili vratila.
Ozna avanje dosjeda
Pri ozna avanju dosjeda za sustav zajedni kog provrta ili vratila potrebno je navesti njihove
tolerancije. To se moe izvesti zajedno ili odvojeno.
60

Na taj se na in odmah moe uo iti o kakvom se tipu dosjeda radi, ali su za o itavanje vrijednosti
potrebne tablice.

Primjer tablice za sustav zajedni kog vratila

61

Izbor dosjeda
Za prakti nu primjenu dovoljan je manji broj dosjeda. Ako se pri izradi vratila jevlja prevelika
to nost, tj. previsoka kakvo a tolerancije, proizvod e biti skuplji. Izbor veli ina mora odgovarati
potrebama ali je potrebno uzeti u obzir i mogu nosti izmjene dotrajalih dijelova. Primjeri naj e ih
dosjeda u strojarskoj praksi se mogu vidjeti u udbeniku E. Hergiconja "Strojni elementi I. dio"
tablica 17. str. 22-23.
Utjecaj temperature na dosjed
Dojelovi koji e initi labavi dosjed sklapaju se pri temperaturi od 20C. Stvarna zra nost mora biti
u granicama najve e i najmanje doputene zra nosti. S promjenom temperature, mijenja se i stvarna
zra nost dosjeda.

62

SLOBODNE MJERE
Slobodne mjere su mjere koje se postavljaju na dijelove konstrukcije koji ne utje u na sigurnost ili
uporabljivost dijelova. Uvjet koji slobodne mjere moraju zadovoljiti je da prekora enja lee u
odgovaraju im, normalnim granicama to se moe ostvariti proizvodnim postupkom.
Pod slobodne mjere ne mogu se uvrstiti mjere koje su dio dosjeda kao niti mjere koje imaju utjecaja
na zamjenljivost dijelova.
Tolerancije slobodnih mjera
Za pravilnu uporabljivost dijela i slobodnih mjera potrebito je odrediti u kojim se granicama mjere
moraju ostvariti prilikom proizvodnje. Granice se odre uju iskustvom djelatnika za strojem,
to no u alata i alatnog stroja i vezane su za ore eni postupak obradbe. Slobodne se mjere ne
provjeravaju redovito pro kontroli, osim u slu aju kada su odstupanja izuzetno velika.
Doputena odstupanja za odljevke od SL
Za proizvode izra ene postupkom lijevanja predvi ena su dva stupnja to nosti:
-

odljevci dobiveni ru nim kalupljenjem

odljevci dobiveni srojnim kalupljenjem

Nazivne mjere su podijeljene u 13 podru ja pri emu su odstupanja kod odljevaka dobivena ru nim
postupkom izadbe ve a od odljevaka dobivenih strojnim na inom izradbe kalupa. Navedena
odstupanja se mogu vidjeti u udbeniku E. Hercigonja, Strojni elementi I dio, str. 25. i 26., tablica
18.
Doputena odstupanja za odljevke od L
Predvi eni i naj e e rabljeni stupnjevi to nosti za odljevke od eli nog lijeva vrlo su sli ni onima
za odljevke od SL.
Navedena odstupanja se mogu vidjeti u udbeniku E. Hercigonja, Strojni elementi I dio, str. 26. i
27., tablica 19.

63

Doputena odstupanja pri obradbi odvajanjem estica (skidanjem strugotine)

Doputena odstupanja od nazivne mjere kod obradbe odvajanjem estica (skidanjem strugotine)
ovise o potrebitom stupnju to nosti. Predvi ena su tri stupnja to nosti:
-

normalni stupanj to nosti (podru je najirih tolerancija)

sueni stupanj to nosti (podru je srednjih tolerancija)

izuzetni stupanj to nosti (najire tolerancije).

Nazivne mjere su podijeljene u 8 podru ja.

Sve navedene mjere mogu se prona i u standardu pod oznakom HRN M. A1.410.
Navedena odstupanja se mogu vidjeti u udbeniku E. Hercigonja, Strojni elementi I dio, str. 30.,
tablica 20a.

64

Vjeba
Primjeri osnovnih redova
Primjer 1.
a) Osnovni red R10 sadri, me u ostalima brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i 10. Navedeni brojevi
se rabe u teinskoj mjeri, za nov ane vrijednosti i sl.
b) Ludolfov broj PI = 3,14 je blizak po svojoj vrijednosti broju 3,15, koji sadravaju redovi
R10, R20 i R40. Ako se za vrijednost uzme = 3,15, a za promjer kruga tako er standardni
broj opseg i povrina e tako er biti srandardni brojevi. Primjena se obavlja pri obodnim
brzinama, brzinama obradbe na strojevima s krunim gibanjem i sl.
c) Osnovni red R40 sadri brojeve 375, 750, 1500, 3000 koij se primjenjuju za brojeve okretaja
u minuti motora sa unutarnjim izgaranjem i motora u elektrotehnici. Tako er sadri brpjeve
6, 10, 16, 25, 40, 100, 125, 160, 200 i 250 koji se rabe za nazivne tlakove zapornih ventila.
Primjer 2.
a) R 5/2 (1.....1 000 000) 1; 2,5; 6,3; ............1 000 000 izvedeni red iz osnovnog reda R5
koji sadri svaki drugi lan po evi od 1 do zaklju no 1 000 000.
b) R 10/3 (........... 80 .........) Izvedeni red koji je iz osnovnog reda R10 sadri svaki tre i lan.
Red je neograni en, ali mora sadravati lan ija je vrijednost 80.
c) R 20/4 (112 .................) Izvedeni red iz osnovnog reda R20 koji sadri svaki etvrti lan
po evi od 112 donjeg grani nog lana.
d) R 40/5 (........... 60) Izvedeni red iz osnovnog reda R40 koji sadri svaki peti lan,
zaklju no sa 60 kao gornjim grani nim lanom.

65

Zadaci iz podru ja tolerancija

Zadatak 1.
Izra unaj toleranciju i donju grani nu mjeru provrta sa sljede im poznatim podacima:
-

Promjer provrta 50 mm

Gornje grani no odstupanje 50,02 mm

Donje odstupanje 0,01 mm

Rjeenje:
Dd = D + Ad = 50 + 0,01 mm = 50,01 mm
T = Dg - Dd = 50,02 50,01 = 0,01 mm

Zadatak 2.
Izra unaj toleranciju i gornju grani nu mjeru vratila sa sljede im poznatim podacima:
-

Promjer provrta 50 mm

Donje grani no odstupanje 50,01 mm

Gornje odstupanje 0,02 mm

Rjeenje:
dg = d + ag = 50 + 0,02 mm = 50,02 mm
T = dg - dd = 50,02 50,01 = 0,01 mm

66

Zadatak 3.
Za geometrijsku sredinu po etne vrijednosti m = 15 mm i goemetrijsku sredinu kona ne vrijednosti
n = 10 mm, izra unaj geometrijsku sredinu D, te jedinicu tolerancije i. Na osnovu toga odredi
kakvo u tolerancije IT prema ISO standardu.
D = mn
D = 12,25 mm
i = 0,45 3 D + 0,001 D
i = 1,199
Odabirem vrijednost tolerancije IT 6.

Zadatak 4.
Za geometrijsku sredinu po etne vrijednosti m = 20 mm i goemetrijsku sredinu kona ne vrijednosti
n = 10 mm, izra unaj geometrijsku sredinu D, te jedinicu tolerancije i. Na osnovu toga odredi
kakvo u tolerancije IT prema ISO standardu.
D = mn
D = 14,142 mm
i = 0,45 3 D + 0,001 D
i = 1,102
Odabirem vrijednost tolerancije IT 6.

67

Pitanja za ponavljanje
1.

to su to standardni brojevi?

2.

to su to izvedeni redovi?

3.

to su to prilago eni redovi i koje su razlike izme u pojedinih vrsta redova?

4.

to je to nazivna vrijednost?

5.

to je to gornja grani na vrijednost?

6.

Objasni pojam tolerancije?

7.

Kako se izraava jedinica tolerancije?

8.

Kako se ozna avaju tolerancijska polja?

9.

to predstavlja oznaka IT?

10.

Kako se oznavaju vratila, a kako provrti?

68

Primjeri O itavanje nazivnih mjera

Zadatak 1.
O itaj nazivnu mjeru, gornje i donje odstupanje, te izra unaj gornju i donju grani nu mjeru i
odstupanje za:
-

6 H6

18 f8

25 F7

50 h8

80 P7

125 N6

240 A11

300 c11

Rjeenje za primjer 1 6 H6

18 f8

D=6

d = 18

Ag = + 0,008

ag = - 0,016

Ad = 0

ad = - 0,043

Dg = 6,008

dg = 17,984

Dd = 6,000

dd = 17,957

T = 0,008

T = 0,027

Istim postupkom i formulama provesti i ostala rjeenja.

69

Odgovori na pitanja:
1. to je to labavi dosjed?
2. to je to prijelazni dosjed?
3. to je to vrsti dosjed?
4. Objasni razliku izme u zra nosti i prisnosti!
5. Objasni na koji se na in ozna avaju zajedni ki dosjed provrta i vratila! Skiciraj!
6. Koja je razlika izme u sustava zajedni kog provrta i sustava zajedni kog vratila?
7. Koja je razlika izme u prioritetnih i prepiru enih dosjeda?
8. Koji je utjecaj temperature na dosjed?

Primjeri 2.
Zadatak 1.
Odredi i dosjed toleranciju za ep vratila i provrt posteljice kliznog leaja, ako zra nost u leaju ne
smije biti manja od 30 mikrometara niti ve a od 120 mikrona. Nazivni promjer je 80mm.
80 H8

80 f8

H8/f8

D = 80

d = 80

Ag = 0,046

ag = - 0,030

Ad = 0

ad = - 0,076

Zmaks = 0,122

Dg = 80,046

dg = 79,970

Zmin = 0,030

Dd = 80

dd = 79,924

T = 0,046

0,046

Zadatak 2.
Dosjed svornjaka i poluge sigurnosnog ventila mora biti lako pokretljiv. Raspon zra nosti moe biti
od 40 120 mikrona. Koji se dosjedi mogu odabrati, ako je nazivna mjera 10 mm.

70

Rjeenje:
Za lako pokretljiv dosjed i veliku zra nost prema tablici 17 se mogu odabrati dosjedi H8/d9,
odnosno D9/h8. U sustavu zajedni kog provrta bolje bi odgovarao dosjed 10 H8/d9 (tablica 11.) pri
emu je minimalna zra nost 40, a maksimalna 98 mikrometara.
Zadatak 3.
Dosjed sjedala i tuljka (prema slici) u ku itu
kutnoga sigurnosnog ventila je tipa vrstog
dosjeda.

Sjapanje

je

potrebno

izvesti

preanjem velikom silom. Prisnos moe biti u

granicama 20-70 mikrometara. Koji dosjed
najbolje

odgovara

zahtjevu

sustava

zajedni kog provrta uz nazivnu mjeru 56

mm?
Rjeenje: Za vrsti tip dosjeda koji se izvodi preanjem uz veliku silu pritiska, mogu se prema tablici
17. odabrati dosjedi:
-

H7/r6

H7/s6

Iz tablice 10 vidi se kako postavljenom zahtjevu najbolje odgovara dosjed 56 H7/s6.

Zadaci za ponavljanje
1. to su to tolerancije oblika i poloaja?
2. Koje vrste tolerancija oblika i poloaja poznaje?
3. Skiciraj i objasni odstupanje od krunog oblika!
4. Skiciraj kako se na crteu ozna ava odstupanje od zajedni ke ravnine, dviju ili vie
povrina!

71

Tolerancije oblika i poloaja

Kako se pri izradbi dijelova ne moe posti i to na nazivna mjera, tako se niti me usoban poloaj
dijelova ne moe izvesti potpuno to no. Odstupanja od oblika i me usobnog poloaja donekle se
ograni avaju odstupanjima gornjom i donjom grani nom mjerom, ako je to potrebno za normalnu
funkciju izra enih predmeta. Pri odre ivanju veli ine odstupanja neophodno je paziti na veli inu
odstupanja kako prizvodnja ne bi bila preskupa, jer malena odstupanja zna e i skuplju proizvodnju.
Slika 16a 16c mogu a odstupanja od oblika, dok slika 17. predstavlja odstupanje od poloaja.
Odstupanje oblika moe biti:
a) odstupanje od pravca sl. 18a
b) odstupanje od ravnine sl. 18b
c) odstupanje od krunog oblika sl. 18c
d) odstupanje od valjka sl. 18d

U ovisnosti o to nosti stroja, alata, savijanju obratka pri obradbi, odstupanje poloaja moe biti:
a) odstupanje od zajedni ke osi sl. 19a
b) odstupanje od dviju ili vie ploha sredinjice sl. 19b
c) odstupanje od centri nosti ili okomitosti sl. 19c

72

d) odstupanje od paralelnosti sl. 19d

e) odstupanje od zajedni ke ravnine sl. 19d
f) odstupanje od to nog kuta sl. 19d

Odstupanja se izraavaju u mm ili stupnjevima i minutama.

73

Zakovane konstrukcije
Prora un zakovanih konstrukcija od lakih metala.
Zakovice od Al legura mogu se zakivati u hladnom stanju, ili se griju najvie do 550C ime se
pove ava sposobnost oblikovanja. Provrti u limovima se moraju buiti, nikako probijati!
Materijal zakovica i limova moraju biti jednaki zbog izbjegavanja pojave galvanske korozije. Za
izvedbu preklopnog spoja rabe se izrazi iz udbenika E. Hercigonja "Strojni elementi 1" str. 92.
tablica 52.
Podatke o mehani kih svojstvima Al i legura (AlCuMg) sadri tablica 53. udbenika.

Prora un spremnika od zakovanih konstrukcija

Zadatak.
Izra unati debljinu plata, smjetaj i broj zakovica za spremnik teku ine na skici. Gusto a teku ine
= 900 kg/m3.

74

Rjeenje:
1. Tlak u spremniku
Tlak u spremniku ovisi o specifi nom teini, tj. o gusto i fluida (hidrostati ki tlak).
p = g h x 10-4 [N/cm2]
Tlak na dnu spremnika
pmax = g hmax x 10-4 [N/cm2]
za vrijednosti
= 900 kg / m3
g = 10 m / s2
hmax = 2,1 m
pmax = 900 x 10 x 2,1 x 10-4 = 1,89 N/cm2
2. Debljina lima
Debljina lima (Al Cu Mg) za plat posude podaci iz udbenika Hercigonja I/93
s=

D p
+c
2 v VD
-

[cm]

v = 0,58 vrijednost koeficijenta slabljenja lima uslijed zakovicao itana iz tablice 49. slijedi:
v = (t d) / t

D = promjer plata

VD = 16000 N/cm2 o itano iz tablice 53. udbenika

c = 0,1 cm vrijednost dodana za korozijske procese

p = [N/cm2] hidrostati ki tlak

75

200 1,89
+ 0,1 = 0,02 + 0,1 = 0,12cm = 1,2mm
2 0,58 16000

s=

3. Debljina dna spremnika

s' =

s' =

R p
+c
2 VD
R radijus zakrivljenosti dna posude mm
250 1,89
+ 0,1 = 0,015 + 0,1 = 0,115cm = 1,15mm
2 16000

Debljina lima se obi no uzima jednakom debljini plata s' = 3mm

4. Promjer zakovice
Iz tablice 52.
d 3 s; d = 2,5 s = 2,5 x 3 = 7,5 mm
Korak t = 3 d = 3 x 7,5 = 22,5 mm < 10 s = 30 mm
Popre ni rubni razmak c = 1,6 d = 1m6 x 7,5 = 12 mm

76

Zavarene konstrukcije
Stati ki i dinami ki prora un zavarenih spojeva
Maksimalno naprezanje u zavaru mora uvijek biti manja od doputenih naprezanja materijala ili
smije biti jednaka doputenom maprezanju.
Maksimalno naprezanje na vlak u zavaru:

VZ max Vdz

Maksimalno naprezanje na tlak u zavaru:

tZ max tdz

Maksimalno naprezanje na savijanje u zavaru:

sZ max sdz

Maksimalno naprezanje na odrez u zavaru:

oZ max odz

Maksimalno naprezanje na torziju u zavaru:

tZ max tdz

Doputena naprezanja
Na vlak ili na tlak u zavarenom spoju:

vdz = tdz =

1 2 TZ
[N / cm 2 ]

Na savijanje:

sdz =

1 2 s TZ
[
N / cm 2 ]

Na odrez:

Odz =

1 2o TZ
[
N / cm 2 ]

Na torziju:

tdz =

1 2t TZ
[N / cm 2 ]

gdje je:
1 koeficijent kakvo e zavara
-

1 = 0,5 za stati ki optere ene konstrukcije i za manje vane tipove zavara

1 = 1 za diami ki optere ene konstrukcije i visokooptere ene tipove zavara

2, 2o, 2s, 2t koeficijent vrste optere enja

Vrijednosti koeficijenata optere enja se nalaze u tablicama 54,55,56,57, ovisno o:
77

vrsti zavara

vrsti optere enja i

vrsti naprezanja

TZ vla no tla no naprezanje trajna vrsto a zavara

Dimenzioniranje strojnih dijelova

Pri dimenzioniranju strojnih dijelova odlu uju i imbenik je maksimalno optere enje kojem su
strojni dijelovi izloeni:
Fmax = n d F [N ] , gdje je
n koeficijent udarnog optere enja (tablica 59.)
n koeficijent dodatnog optere enja (vjetar, snijeg, led ili/i potresi)
d koeficijent (1,1 1,3 uobi ajene vrijednosti)
n koeficijent (1,5 1,5 pri dimenzioniranju strojnih dijelova posebito vanih po sigurnosti
ljudi)
Pri maksimalnom optere enju u zavaru se javlja i maksimalno naprezanje:

Vlak/tlak - VZ max = TZ max =

Savijanje - SZ max =

Odrez - OZ max =

Fmax
N / cm 2
Az

M S max
N / cm 2
WZ

Qmax
N / cm 2
AZ'

]
78

Torzija - tZ max =

M t max
N / cm 2
W pz

Kombinirano naprezanje zavara

Na zavar istovremeno moe djelovati vie razli itih naprezanja. Naj e e su kombinacije:
Vlak/tlak + odrez:

v/t + o

Savijanje + odrez:

s + o

Savijanje + torzija:

s + t

To zna i kombinaciju normalnih i tangencijalnih naprezanja.

Imaginarna (pretpostavljena ili zamiljena) naprezanja ra una se prema jednadbi:

iz = Z2 + 3 Z2 dz

79

Primjer prora una zavarenih konstrukcija programski zadatak

Prora unati baterije spremnika u zavarenoj izvedbi. Dimenzije su zadane na skici. Spremnik je
postavljen okomito na etiri stupca i za njih je pri vr en vijcima.
U spremniku se skladiti ulje gusto e = 900 kg/m3. Materijal spremnika je austenitni nehr aju i
eli ni lim minimalne vrsto e L = 500 N/mm2 dobro zavarljiv.
Potrebno je prora unati spremnik za II. Slu aj dinami kog optere enja. Spremnik nacrtati u tuu na
paus papiru.
Rok izradbe zadatka: 12.02.2004.

Prora un:

Tlak u spremniku ovisi o specifi noj teini

fluida, tj. o gusto i fluida (hidrostatski tlak).
p = g h 10 4

[N/cm2]

Tlak na dnu posude:

pmax = g hmax 10 4

[N/cm2]

pmax = 900 10 5 10 4 =
pmax = 4,5

[N/cm2]

Debljina dna spremnika:

s=

R p max
+c
2 VD

[cm]

R [cm]; VD [N/cm2]

80

VD = T /
U tablici 58 (udbenika) za II. Slu aj optere enja i elik vrsto e L = 500 N/cm2 koeficijent
sigurnosti = 2, pa slijedi:
VD = 33000 / 2 = 16500 N/cm2
s=

300 4,5
+ 0,1 = 0,04 + 0,1 = 0,14cm
2 16500

Tlak u spremniku na visini h1

p1 = g h1 10 4 = 900 10 4,5 10 4 = 4,05 N / cm 2

Debljina lima za plat posude:

U zoni plata posude se nalazi zavar pa je potrebno ra unati doputeno naprezanje na vlak obzirom
na zavar.
Odabran je I zavar, kakvo e I, korjenskog tipa, bruen s obje strane do razine lima. Zavar je ispitan
prozra ivanjem do razine 50%.

vdz = tdz =

1 2 TZ
[
N / cm 2 ]

1 = 1 koeficijent kakvo e zavara

2 = 1 koeficijent vrste optere enja i zavarenog spoja tablica 54

TZ = 33000 N/cm2 vla no tla no naprezanje trajna vrsto a zavara

= 0,8 koeficijent unutarnjeg prednaprezanja

= 2,5 koeficijent sigurnosti

vdz = tdz =

1 1 0,8 33000
= 10560 N / cm 2
2,5

Debljina lima plata posude:

s1 =

D p1
300 4,05
+c =
+ 0,1 = 0,06 + 1 = 0,16cm
2 VDZ
2 10560

Iz razloga krutosti spremnika usvajamo debljinu plata i oba danca s1 = 5mm!

81

Prora un nosa a spremnika

Nosa i su optere eni teinom spremnika G1 = 26000 N i teinom sadraja koji e biti pohranjen u
spremniku G2 = 300000 N.
Sila koja optere uje nosa e:
F = G1 + G2 = 26000 + 300000 = 326000 N
Sila po jednom nosa u:
F1 = F / 4 = 326000/4 = 81500 N
Tu silu treba pove ati za koeficijent udarnog i dodatnog optere enja!
F1max = n d F1 [N ]
F1max = 1 1,4 81500
F1max = 114100[N ]

koeficijent udarnog optere enja n = 1

koeficijent dodatnog optere enja d = 1

Prora un stupova na izvijanje

Prora un izvijanja vitkog tapa

IZ =

FMAX

[N/cm2]

FMAX maksimalna sila koja priti e tap

A povrina popre nog presjeka tapa

koeficijent izvijanje ovisan o vitkosti i materijalu tapa

82

Vitkost tapa
= l0 / i;
l0 [cm] slobodna duljina izvijanja za razli ite stupnjeve optere enja

1.

I min
A

i=

2.

3.

4.

[cm] polumjer tromosti

Imin najmanji moment inercije presjeka tapa

Slu aj optere enja je prema 3. slu aju izvijanja:
l0 =

l
4000
2=
2 = 283cm
2
2

Odabir profil INP 24 i provjera profila w postupkom

-

povrina profila A = 46,1 cm2

Iy = Imin = 221 cm4

Polumjer tromosti: i =

221
= 2,19cm
46,1

Vitkost
= l0 / i = 283 / 2,19 = 129 slijedi vrijednost 360 = 2,8 za gra evinski elik vrsto e 360 N/mm2
priru nik Kraut / str 121.
83

Naprezanje u nosa u:

IZ =

F1MAX
114100
360 =
2,8 = 6930 N / cm 2 < TD = 7000 N / cm 2
A
46,1

Kontrola naprezanja spojnice nosa a i spremnika

Spojnica nosa a i spremnika optere ena je na odrez i na savijanje silom F1max = 114100 N i njenim
momentom savijanja.

Naprezanje spojnice na odrez:

OZ max =

F1max
N / cm 2
AZ'

Povrina presjeka zavara:

AZ' = 6 x 0,7 x (30 2 x 0,7) = 120 cm2

OZ max =

114100
= 951 N / cm 2
120

84

Naprezanje spojnice na savijanje:

SZ max =

M S max
N / cm 2
WZ

MSmax = F1max l = 114100 x 12 = 1369200 Ncm

Aksijalni moment inercije zavara spojnice:

0,7 30 3
+ (6 0,7 30) 15 2 =
12
I x = 9450 + 28350 = 37800cm 4
Ix = 6

Wz = Ix / ymax = 37800 / 30 = 1260 cm3

SZ max =

1369200
= 1087 N / cm 2
1260

Kombinirano imaginarno naprezanje zavara:

2
2
iz = SZ
max + 3 OZ max =

iz = 1087 2 + 3 9512 =

iz = 1181569 + 2713203 = 1973N / cm 2 < DZ = 2464 N / cm 2

Doputeno naprezanje na odrez / torziju:

tdz =

1 2 o TZ
[
N / cm 2 ]

tdz =

1 0,35 0,8 22000

= 2464 N / cm 2
2,5

85

Skice i crtei

86

87

Stezni spojevi u strojarskim konstrukcijama

Stezni spojevi se izvode lamelama, obru ima te cilindri nim odnosno koni nim nalenim
povrinama. Lamele i obru i sa navla e ugrijani na spojna mjesta. Hla enjem se steu i na taj na in
ostvaruju stezni spoj.

Stezni spojevi nalenim povrinama

Spojevi nalenim povrinama moe se izvesti u hladnom i u vru em stanju. Stezanje se
primjenjuje za spajanje dvodijelnih remenica, zup anika, zup anika kota a i sl. Tako er se rabe pri
spajanju jednodijelnih ili dvodijelnih glav ina s vratilom koje su izloene jakim stati kim i
dinami kim naprezanjima.
U materijalu spojenih strojnih dijelova stezanjem nastaju velika naprezanja koja ne smiju biti
ve a od granice elasti nosti materijala. Trajna deformacija dijelova u spoju uzrokuje slabljenje
spoja.

Ako je promjer D1 epa, a D2 promjer provrta (D1 > D2 prema slici), vrijedi sljede e:

D1 D2
D1

88

Empiri ka vrijednost za ep i glav inu od elika je 1/800, a za ep od elika i glav inu od SL

1/1600.

Primjer iz prakse:
Stezni spojevi vru im preanjem se primjenjuju pri spajanju koljena koljenastog vratila i spajanja
vagonskih kota a s osovinom.

vrsto a spoja je dovoljno velika pa nije potrebno dodatno

osiguranje spoja klinom.

Stezni spojevi nalenim povrinama teko se rastavljaju pogovo ukoliko su spajani u vru em stanju.
Ukoliko je potrebno povremeno rasklapanje spoja, tada ga je bolje izvesti u hladnom stanju.
Za prijenos snage trenje T na nalenim povrinama mora biti ve e od od obodne sile F.
Posljedica dosjeda nalenih povrina epa vratila i provrta je dodirni tlak p preko kojeg se moe
izraziti trenje:
T= p L d

[N]

dodirni tlak ima vrijednost:

p=

EP
d
1
D
2d

[N/cm2]

Prisnost se tada izraava:

[cm]

d
q L 1
D

Gornji izraz vrijedi za glav inu od sivog lijeva i ep od .0545 razli itih modula elasti nosti.

F
d
q L 1
D

[cm]

Gornji izraz vrijedi za glav inu i ep od .0545 istih modula elasti nosti.

89

Koeficijent trenja

ovisi o materijalu i obradi nalenih povrina. Kod nabijanja glav ine na ep pri

hladnom stanju dolazi do zagla ivanja povrina nalijeganja pa je koeficijent trenja neto manji nego
pri obradbi istih spojeva u toplom stanju.
Za pove anje sigurnosti spoja ne uzima se koeficijent trenja mirovanja, ve koeficijent trenja
klizanja koji ima nie vrijednosti za postupke nabijanja (

= 0,66) i navla enja (

= 0,47).

Vrijednosti koeficijenta q se o itavaju iz tablica (primjer u udbeniku) za razli ite kombinacije

materijala. Navedeni koeficijenti su iskazani za stanje mirovanja pa ih je potrebno pove ati za iznos
dinami kog koeficijenta trenja.
q' = q/ '
Za navla enje glav ine u zagrijanom staju potrebno je odrediti temperaturu koja se ra una po izrazu:
t=

P + 0,001 d
t d

[C],

gdje je:
-

t temperatura zagrijavanja u C

P prisnost dosjeda u cm

d promjer epa, odnosno glav ine u cm

toplinski koeficijent rastezanja (o itava se iz tablica)

0,001 x d sigurnosna zra nost potrebna za navla enje glav ine

Potreban dosjed se dobije iz ISO-tol tablica za dosjede. Srednja prisnost se dobije prema izrazu:

90

Pm =

Pmaks + Pmin
2

Stezni spoj nalenim povrinama se moe posti i momentom torzije pritiskom glav ine o ep.
Postupak navla enja se dobije stezanjem matice pri emu koni nost epa trba biti od 1:10 do 1:20.
Ve a koni nost se postavlja za lake i jednostavnije rasklapanje steznog spoja.

91

PRORA UN DOSJEDA NALENIM POVRINAMA

Valjaoni ki stroj prenosi snagu putem zup anika toplo navu enog na vratilo. Prora unati
zup anik i stezni spoj nalenim povrinama prema zadanim podacima iz tablice:
Snaga na ulazu

280

kW

Broj okretaja na ulazu

n1

280

min-1

Broj zubaca

87

Materijal zup anika

HRN

Zupci

Obra eni (brueni) i podmazani

Kut dodirnice

20

Tip pogona

Trajan

.0545

= 500 N/mm2

Ozubljenje evolventno
Masu zup anika zanemariti
Zadatak

Davor Savi , dipl.in.stroj.

sastavio:
Mjesto i

Vinkovci, 03.velja e 2004.

nadnevak:

92

PRORA UN:
Za koeficijent vrsto e 1 odabrana je vrijednost:
1 = 2,2

1 = 2,2

Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 o itati (ista pozicija)

2 = 0,7

2 = 0,7

Koeficijent obrade 3 za ravne obra ene zupce o itati (ista pozicija)

3 = 1,0

3 = 1,0

Koeficijent irine zupca - o itati iz tabliza za materijal

.0545 - = 15 25
= 20

= 20

Koeficijent optere enja zupca dobiva se na bazi iskustva:

c = c 0 1 2 3
c0 = 280 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 11 m/s
c = 280 x 2,2 x 0,7 x 1 = 431,1 N/cm2
c = 431,1 N/cm2

c = 431,1 N/cm2

Modul zupca:

m=3

600000 P
600000 280
=3
=
c z1 n
20 431,1 87 280

= 3 0,799 = 0,928cm = 9,28mm

m = 10 mm

Usvaja se prva ve a vrijednost modula m = 10 mm

Diobeni promjer
d0 = m z

d0 = 870 mm

d0 = 10 x 87 = 870 mm
93

Provjera obodne brzine:

v=

d 0 n 0,87 280
=
= 12,75m / s
60
60

v = 12,75 m/s

Kako je obodna brzina u okriru 50% od pretpostavljene brzine, prora un

modula se smatra to nim.

Vanjski promjer

d g = d o + 2m = 870 + 20 = 890mm
d k = d o 4m = 870 40 = 830mm

dg = 890 mm
dk = 830 mm

irina zupca
b = m = 20 x 10 = 200 mm

b = 200 mm

Unutarnji promjer glav ine:

d =3

4780 P
4780 280
= 10 3
= 10 3 1,79 = 12,14cm
'
td n
2667 280

Iz konstrukcijskih razloga se usvaja vrijednost d = 140 mm

'td =

td

d = 140 mm

/ 3 = 8000 / 3 = 2667 N/cm2

Vanjski promjer glav ine:

D = 2d = 2 x 140 = 280 mm

D = 280 mm

irina glav ine:

Iz tablice 62/H za promjer d = 140 mm odabire se duljina klina L = 250 mm, L = 250 mm
to je ujedno i irina glav ine.

94

Prora un dosjeda:

M t = 955000

P
280
= 955000
= 955000 Ncm
n
280

Mt = 955000 Ncm

Obodna sila:
F = 2Mt / d
F = 2 x 955000 / 14 = 136429 N
F = 136429 N

F = 136429 N

Potrebna prisnost (srednja):

F
d
q L 1
D

0,47

P 2,12

cm
P

136429
14
0,5 10 7 250 1
28

30,85 m

cm

136429
= 30,85m
93750000

Odabire se dosjed H7 / r6
Pmin = - 3 m
Pmax = - 68 m

Srednja zra nost:

Psr = (Pmax + Pmin)/2 = ( 3 68) / 2 = 35,5 m

30,85 m

95

Temperatura zagrijavanja t
P + 0,001 d
C
t d
t pretpostavlja se za temperaturu zagrijavanja od 200 C
odabire se iz tablice 61./H - t = 12,1 x 106 cm/C
t

0,00355 + 0,001 14
C
12,1 10 6 14

0,00495
= 29,22C
0,0001694

t = 29,22 C

Korekcija koeficijenta toplinskog istezanja s obzirom na izra unatu

temperaturu t = 11,1 x 106 cm/C

0,00355 + 0,001 14
C
11,1 10 6 14

0,00495
= 31,85C
0,0001554

t = 31,85 C

Iz navedenog izra una proizlazi kako za planiranu tehnologiju nije potrebno

zagrijavanje provrta za ostvarenje steznog spoja.

96

Zadatak 1.
Koliki moment torzije moe podnijeti srednja prisnost dosjeda izme u glav ine i vratila 100
H8/u8 ako je duljina glav ine L = 200 mm, a promjer D = 160 mm. Glav ina i vratilo su od
.0545. Spoj se izvodi navla enjem na toplo.

F
d
q L 1
D

d
F P q L 1
D

cm , pa slijedi

Iz tablice 11 za dosjed 100 H8/8

Pmin = -70 m
Pmax = -178 m
PSR = (Pmin + Pmax) / 2 = (178 + (-70)) / 2 = - 124 m = - 0,0124 mm
Koeficijent trenja klizanja je sadran u koeficijentu q steznog spoja.
= 0,47 pri navla enju
q = 0,5 x 107 N/cm2 (tablica 60/H1)
Slijedi sila:
10
F 0,0124 0,47 0,5 10 20 1
16

F = 218 550 N
Moment torzije iznosi:
Mt = F d /2 = 218550 x 5 = 1092750 Ncm
Temperatura zagrijavanja provrta glav ine pretpostavljena za 300C
slijedi

= 12,9 x 10-6 mm/C

0,0124 + 0,001 10
= 173,6C
12,9 10 6 10

- potrebno je na initi korekciju na nii pretpostavljeni

koeficijent toplinskog istezanja .

97

Temperatura zagrijavanja provrta glav ine pretpostavljena za 200C slijedi

= 12,1 x 10-6

mm/C

0,0124 + 0,001 10
= 185C - Izra unata vrijednost temperature se prihva a!
12,1 10 6 10

98

Prora un vijaka
U vij anom spoju dolazi do djelovanja vanjskih sila na vijke koje izazivaju pojedina na i sloena
naprezanja u vijcima. U ovisnosti o vrsti optere enja radi se o naprezanjima na:
-

vlak

tlak

savijanje

odrez ili

torziju.

Trajanje naprezanja ovisi o vrsti spoja kao i vanjskim silama koje mogu djelovati trajno,
povremeno ili izuzetno. Obzirom na izloenost pojedinim vrstama optere enja vijke dijelimo na:
-

vijke optere ene mirnim uzdunim optere enjem nakon spajanja

vijke optere ene uzdunim optere enjem tijekom okretanja

vijke nepregnute proizvoljno velikim uzdunim i torzijskim optere enjem

vijke optere ene popre nim silama.

Prora un vijka ovisi o pripadnosti jednoj od spomenutih skupina, materijalo i doputenom

naprezanju. Vrijednosti doputenih naprezanja u pora unu vijaka
vrijednosti doputenih naprezanja

vd.

'vd razlikuju se od op ih

Razlog tomu je oblik zavojnice navoja koji izaziva

koncentraciju naprezanja u jezgri vijaka, te nepreciznosti izradbe zavojnice i mogu ih ote enja.
Vrijednosti su manje od op ih, a ra unaju se prema izrazu:
'vd =

vd,

gdje je:
1

koeficijent oslabljenja koji iznosi:

-

0,9 za preciznu izradbu navoja

0,8 za normalnu strojnu izradbu navoja

0,7 za grubu ili ru nu izradbu navoja

99

Primjer prora una vijaka optere enih mirnim uzdunim optere enjem nakon spajanja
Napomena: U vij anom spoju ne dolazi do stvaranja prethodne sile u vijku zbog pritezanja
matice, jer ne postoji potreba za vrstim pritezanjem.
Pritezanje se obavlja na vijku s o nom glavom (oblik slova O) normalne strojne obradbe.
Zadane su sljede e vrijednosti:
L

= 370 N/mm2

F = 40 kN
d=?
Osnovna jednadba naprezanja na vlak:
F = 'VD A
A=

F
F
=
'VD 1 VD

cm2

Iz tablice 95. udbenika uzima se da je:

vd
1

= 10 000 N/cm2

= 0,8 za normalnu strojnu obradbu

'vd = 0,8 x 10 000 = 8 000 N/cm2

Iz navedenog izraza slijedi:
A = 5 cm2
Iz tablice 71. za grubi metri ki navoj o ita se vrijednost navoja za vrijednost povrine
A = 500 mm2 pa slijedi
d = 30 mm
Stvarno naprezanje u vijku tada iznosi:

V =

F 40000
=
= 7707 N / cm 2
A
5,19

100

Provjera stvarnog povrinskog tlaka na navoju p'

p' =

F
p 'd
A

A = d 2 H1 z
gdje je:
d2 srednji promjer navoja u cm
H1 dubina nalijeganja u cm
z broj navoja
Za metri ki i Whitworthov navoj H 1 = 0,64 P , P z = m ,dobije se sljede e:
A = 2 d 2 m u cm2

Kona an izraz za povrinski tlak:

p' =

F
p'd ,
2 d2 m

gdje je:
-

p' stvarni povrinski navoj u N/cm2

F uzduno optere enje u N

d2 srednji promjer navoja u cm

m visina normalne matice u cm m = 0,8 d

p'd doputeni povrinski tlak na navoj - p ' d = 1 pd , pd se o itava iz tablice 95.

udbenika H1 za odre ene materijale.

p ' d = 1 p d = 0,8 8000 = 6400 N / cm 2

p' =

40000
6400 N / cm 2
2 2,77 2,4

p ' = 3008 6400 N / cm 2

101

Prora un vijaka optere enih uzdunim optere enjem za vrijeme okretanja

Vreteno ure aja prikazano na slici napregnuto
je na tlak zbog pritiska na podlogu i na torziju
zbog okretanja vretena i trenja na navoju.
Imaginarno naprezanje za slu aj vretena

i = t2 + 3 t2 id ,
gdje je
i

N/cm2 imaginarno naprezanje

N/cm2 stvarno naprezanje na tlak

N/cm2 stvarno naprezanje na torziju

id

N/cm2

doputeno

imaginarno

naprezanje

id = 1 2 td ,
gdje je
td

N/cm2 imaginarno naprezanje

koeficijent oslabljenja za izradu navoja

koeficijent oslabljenja za imaginarno naprezanje ovisi o vrsti navoja i veli ini promjera 2

= 0,75 do 0,85
Najve a doputena uzduna sila (o itava se nazivni promjer iz tablice za odre eni navoj).

A=

id

cm 2

Za kontrolu stvarnog imaginarnog naprezanja potrebno je izra unati:

-

stvarno naprezanje na vlak(tlak)

v =
-

F 4 F
=
N / cm 2
A d12

stvarno naprezanje na torziju:

t =

Mt
=
W

d2
tg ( + )
F d 2 tg ( + )
2
=
N / cm 2
3
3
0,2 d1
0,4 d1

Za trapezni navoj tg ( + ) = 0,14

102

Povrinski tlak se kontrolira:

F
p'd
z d 2 H1

p' =

pd ' = 1 pd
F P
cm
p ' d d 2 H 1

m=

Primjer
Odrediti promjer jednovojnog trapeznog navoja normalne izradbe i visinu matice za ure aj kao
na prethodnoj slici, ako je vreteno od eli nog materijala vrsto e
vretena F = 40 kN. Matica je od SL vrsto e

= 500 N/mm2, a pritisak

= 220 N/mm2.

Prora un
1. Najmanja jezgra popre nog presjeka vretena

A=

id

cm 2

id = 1 2 td

id = 0,8 0,8 12000 = 7680 N / cm2

A = 5, 20 cm2
Iz tablica se odabire d = 36 mm.
2. Stvarno naprezanje na tlak

v =

F 4 F 40000
=
=
= 5850 N / cm 2
A d12
6,83

3. Stvarno naprezanje na torziju:

t =

F d 2 tg ( + ) 40000 3,3 0,14

=
= 1800 N / cm 2
0,4 d13
0,4 2,953

103

4. Stvarno imaginarno naprezanje:

i = 5850 2 + 3 1800 2 = 6629 7680 N / cm 2

Imaginarno naprezanje je manje od doputenog!
5. Visina matice

m=

F P
40000 0,6
=
= 7,7cm
p ' d d 2 H 1 1200 3,3 0,25

104

Prora un vijaka napregnutih proizvoljno velikim uzdunim i torzijskim naprezanjem

Prora un se odnosi na vijke smjetene na
poklopcima parnih strojeva, posuda i kotlova
pod tlakom, spajanje cijevi prirubnicama i sl.
Prije putanja u pogon vijci se moraju
pritegnuti kako ne bi dolo do proputanja
pare, plina ili nekog drugog medija.
Pritezanje

vijaka

izaziva

prednaponsku

aksijalnu silu Fa koja djeluje po osi vijka.

Aksijalnoj se sili pridruuje i pogonska sila
Fp.

Zbog deformacije uslijed pritezanja njihova rezultanta ne predstavlja sumu, ve ne neto manjeg
iznosa:
F < Fa + Fp
Zbog jednostavnosti prora una se naj e e izraava:
F = c Fp

[N]

Gdje je
F stvarno uzduno oprete enje u N
c koeficijent pove anja ovisan o vrsti pogona (1,3-1,5 za cjevovode i parne strojeve; 1,3-3 za
brtvenice s mekanom i metalnom brtvom).
Fp pogonska sila u N
Promjer jezgre vijka se ra una prema empirijskoj formuli:

d1 = 0,1 Fp + 0,5[cm] ,
Gdje je:
- koeficijent kakvo e navoja
= 0,040 za finu kakvo u navoja
= 0,045 za normalnu kakvo u navoja
= 0,050 za grubu kakvo u navoja
Nakon izra una promjera jezgre, nazivni se promjer o itava iz tablica.

105

Prora un vijka zavrava provjerom naprezanja na vlak

v =

4 Fp

d
2
1

1 3 vd N / cm 2

Doputeno naprezanje manje je za iznos koeficijenata protoka, koji iznosi:

3 = 1 za teku inu ili plin do 120C
3 = 0,8 za plin ili paru do 300C
3 = 0,64 za pregrijanu paru do 400C
Prema dijagramu na slici lijevo, za razli ite
tipove materijala i razli ite nazivne promjere
vijaka, dobiju se s padom promjera i manje
vrijednosti doputenog naprezanja. Stoga
treba

izbjegavati

uporabu

vijaka

ispod

nazivnog promjera 12 mm.

Primjer
Potrebno je odrediti promjer vijaka kojima se spaja poklopac parnog stroja. Vijci imaju grubi
metri ki navoj, a izra eni su od elika V1A prekidne vrsto e L = 370 N/mm2. Ugra ena su
24 vijka. Promjer cijevi (nominalni) je D = 700 mm, a diobeni promjer vijaka Dd = 840 mm.
Kroz cijevi prolazi para temperature 250C pod tlakom p = 100 N/cm2.
Prora un
1. Pogonska sila

D 2
4
70 2
Fp = 100
4
Fp = 384650 N
Fp = p

Fp1 =

Fp

n
384650
Fp1 =
n
Fp1 = 16030 N

106

2. Nazivni promjer vijka

d1 = 0,1 Fp + 0,5[cm]

d1 = 0,045 0,116030 + 0,5[cm]

d1 = 2,3cm
Iz tablice 71. za metri ki navoj se o itava vrijednost promjera jezgre i nazivnog promjera
d1 = 23,32 mm
d = 27 mm
3. Doputeno naprezanje na vlak u vijku

vd' = 1 3 vd [N / cm 2 ]

Iz tablice 95. o ita se vrijednost vd = 6000 N/cm2

vd' = 0,8 0,8 6000[N / cm 2 ]

vd' = 3840[N / cm 2 ]

4. Stvarno naprezanje na vlak u vijku

v =

v =

4 Fp

d
2
1

vd' N / cm 2

4 16030
3840 N / cm 2
2,332 2

v = 3755 3840[N / cm 2 ]

107

Prora un vijaka optere enih popre nim silama

Ovdje dolaze u obzir dva slu aja
1. Klizanje limova sprije eno je otporom trenja koje je posljedica pritezne sile. Promjer
provrta vijka ve i je od struka vijka. Iz jednadbe za trenje F = Fa [N ] se moe izraziti
aksijalna sila:

Fa =

[N ] ,

Gdje je:
(mi) koeficijent trenja klizanja ( = 0,1 do 0,2)
Povrina presjeka vijka proizlazi iz jednadbe za naprezanja na vlak:

A=

Fa

'
vd

[ ]

F
cm 2
vd'

vd' = 1 vd

Gdje je:

Iz jednadbe za povrinu popra nog presjeka dobije se

4 A

d1 =

[cm]

O itavanjem iz tablice za odre eni navoj, dobije se nazivni promjer d.

2. Klizanje limova sprije eno je vrstim sklopom vijka i provrta (H7/k6). Pritezna sila moe
u ovom slu aju biti i manja. Iz jednadbe za naprezanje dobije se povrina popre nog
presjeka:

A=

Fa

od

d 2
cm 2
4

[ ]

Iz navedenog izraza izra unava se promjer struka vijka:

d=

4 A

4 F
[cm]
od

108

Dobivenu vrijednost treba zaokruiti na prvu ve u standardiziranu vrijednost a iz tablice za

odre eni navoj odabere se pri manji odre eni navoj.
Prora un zavrava kontrolom povrinskog talaka izme u struka vijka i stijenki provrta:

p=

F
< pd N / cm 2
d s

Gdje je:
F [N] popre na sila,
d [cm] promjer struka vijka
s [cm] najmanja debljina optere enih silom u jednom smjeru
d x s [cm2] projekcija povrine nalijeganja
pd [N/cm2] doputeni povrinski tlak

109

Prora un vu nog vretena tokarskog stroja

Podaci:
Materijal vretena: elik L = 700 N/mm2
Materijal matice: elik L = 250 N/mm2
Sila kojom vreteno vu e suport: F = 50000 N
Vu no vreteno je jednovojno, trapezno normalne izradbe.
Koeficijenti oslabljenja za izradu:
-

Navoja:

1 = 0,8

imaginarnih naprezanja:

2 = 0,85

Prora unati:
1. Najmanju potrebnu povrinu popre nog presjeka jezgre vretena
2. Odabrati potrebni trapezni navoj
3. Provjeriti stvarno naprezanje na vlak i torziju
4. Izra unati snagu pogonskog elektromotora ako je prijenosni omjer od vretena do
elektromotora i = 1 : 3 i mehani ki stupanj iskoritenja pogona

= 0,92. Broj okretaja

-1

elektromotora je n = 1400 min .

110

RJEENJE:
1. A =

id

cm 2

id = 1 2 td

id = 0,8 0,85 12000 = 8160 N / cm 2

A=

50000
= 6,13cm 2
8160

Odabire se A' =6,83 cm2 sa sljede im podacima:

Tr 36;
d1 = 29,5 mm;
H1 = 3,25 mm
d2 = 33 mm
P = 6 mm

2. v =

F 4 F
= 2 N / cm 2
A d1

v =

50000
= 7320 N / cm 2
6,83

M
t = t =
W

t =

d2
tg ( + )
F d 2 tg ( + )
2
=
N / cm 2
3
0,2 d1
0,4 d13

3,3
0,14
2
= 2255 N / cm 2
0,2 2,953

50000

i = t2 + 3 t2 id
i = 7320 2 + 3 2255 2 = 8296 N / cm 2
3. Povrinski tlak:
pd ' = 1 pd

p d ' = 0,8 2700 = 2160 N / cm 2

m=

F P
cm
p ' d d 2 H 1

111

m=

5000 0,6
= 4,12cm
2160 3,3 0,325

z=

m
P

z=

4,12
= 6,8 zavoja
0,6

4. Snaga elektromotora:
F0 = F tg ( + )
F0 = 50000 0,14 = 7000 N

M t2 =

F0 d 2
Ncm
2

M t2 =

7000 3,3
= 11550 Ncm
2

M t1 =

M t2
Ncm
i

M t1 =

11550
= 4184 Ncm
0,92 3

P=

M t1 n
955000

P=

4184 1400
= 6,13kW
955000

112

Zadatak 1.
Pritezanje se obavlja na vijku s o nom glavom (oblik slova O) normalne strojne obradbe.
Zadane su sljede e vrijednosti:
L

= 370 N/mm2

F = 50 kN
d=?
Osnovna jednadba naprezanja na vlak:
F = 'VD A
A=

F
F
=
'VD 1 VD

cm2

Zadatak 2.
Odrediti promjer jednovojnog trapeznog navoja normalne izradbe i visinu matice za ure aj kao
na slici, ako je vreteno od eli nog materijala vrsto e
kN. Matica je od SL vrsto e

= 550 N/mm2, a pritisak vretena F = 30

= 240 N/mm2.

113

Zadatak 3.
Potrebno je odrediti promjer vijaka kojima se spaja poklopac parnog stroja. Vijci imaju grubi
metri ki navoj, a izra eni su od elika V1A prekidne vrsto e L = 370 N/mm2. Ugra ena su
24 vijka. Promjer cijevi (nominalni) je D = 700 mm, a diobeni promjer vijaka Dd = 840 mm.
Kroz cijevi prolazi para temperature 250C pod tlakom p = 100 N/cm2.

114

Zadatak 4.
Prora un vu nog vretena tokarskog stroja

Podaci:
Materijal vretena: elik L = 650 N/mm2
Materijal matice: elik L = 240 N/mm2
Sila kojom vreteno vu e suport: F = 45000 N
Vu no vreteno je jednovojno, trapezno normalne izradbe.
Koeficijenti oslabljenja za izradu:
-

Navoja:

1 = 0,8

imaginarnih naprezanja:

2 = 0,85

Prora unati:
5. Najmanju potrebnu povrinu popre nog presjeka jezgre vretena
6. Odabrati potrebni trapezni navoj
7. Provjeriti stvarno naprezanje na vlak i torziju
8. Izra unati snagu pogonskog elektromotora ako je prijenosni omjer od vretena do
elektromotora i = 1 : 3 i mehani ki stupanj iskoritenja pogona

= 0,92. Broj okretaja

-1

elektromotora je n = 1600 min .

115

Elementi za elasti ne spojeve

Opruge
Glavno svojstvo opruga je njihova elasti nost. Djelovanje sile na oprugu se pretvara u
potencijalnu energiju koja se osloba anjem pretvara u rad.
Ovisno o sposobnosti deformacije, opruge dijelimo na opruge za:
-

akumulaciju rada

amortizaciju rada

raspodjelu optere enja

ograni enje sile

mjerenje sile i sl.

Materijali za izradbu opruga zahtijevaj to ve u homogenost materijala. Visoka dinami ka

vrsto a se dodatno podie bruenjem, poliranje, kugli enjem i tla nim valjanjem. Materijal
( elik) mora biti neosjetljiv na temperaturu visokih svojstava vrsto e. Osim elika opruge se
prema namjeni rade i od bronci, mjeda, drva, pluta, gume i zraka.
Prema vrsti opruge dijelimo na:
-

fleksijske

torzijske

vla no tla ne (prstenaste)

gumene opruge.

Fleksijske opruge se savijaju djelovanjem vanjske sile. Mogu biti jednostavne lisnate, sloene
lisnate opruge, spiralne, zavojne i tanjuraste.
Posljedica djelovanja vanjske sile F na oprugu je progib f, koji je ovisan o veli ini sile F.
Tvrdo a opruge C je predstavlja djelovanje sile odre ene veli ine sile F koja izaziva progib f
duljine 1 cm.
Rad W utroen na deformaciju opruge je mjerilo sposobnosti opruge za priguenjem udarnog
optere enja. Iskazuje se kao odnos djelovanja sile F na putu (progibu) f.
Karakteristika opruge koju definira sila F i progib f je krivulja (naj e e pravac), a rad W
predstavlja povrinu ispod krivulje.

116

Opruge pregled progiba f, naprezanja

SD,

sile F i rada W

Lisnate opruge

F=

n b h 2 SD
[N ]
6l

f =

4 q F l3
[cm]
n b h3 E

W=

F f
[J ]
2

Zovu se jo i gibnjevi. Slau se u listovima jedan iznad drugog. Prije slaganja mau se
mazivom. Sloeni gibanj se spaja posebnim opasa em.
Spiralne fleksijske opruge

F=

d 3 SD
32 R

[N ]

f =

2 R l SD
[cm]
dE

W=

F f
[J ]
2

Primjenjuju se naj e e u finomehanici za izradbu satova, gramofona, razli itih instrumenata i

sl. Imaju oblik Arhimedove spirale.
Zavojne fleksijske opruge

F=

d 3 SD
32 R

[N ]

f =

2 R l SD
[cm]
dE

W=

F f
[J ]
2

Izra uju se od ice okruglog popre nog presjeka ili vrpce pravokutnog presjeka.

117

Opruge pregled progiba f, naprezanja

SD,

sile F i rada W

Tanjuraste opruge

Rabe se uvijek u parovima.

Mogu

prihvatiti

optere enja

velika
malim

progibom. Ukupan progib za

slike a, b, c i d jednak je 2f,
dok je progib za opruge e i f
jednak 4f.
Imaju

veliku

mo

priguenja.

Torzijske opruge

Za krune profile:

F=

d 3 TD
[N ]
5 R

f =

32 F R 2 l
[cm]
d G

Za pravokutne profile:
F=

c1 b 2 h TD
[N ]
c2 R

f =

R2 F l
[cm]
c1 b 3 h G

W=

2
TD
V

4G

[J ]

118

Opruge pregled progiba f, naprezanja

SD,

sile F i rada W

Zavojne opruge

Valjkasta zavojna opruga

F=

f =

d 3 TD
16 R

[N ]

64 R 3 F n
[cm]
d 4 G

Izra uju se od ice ili trake

valjanog

elika

krunog,

kvadratnog ili pravokutnog

presjeka.

Stoasta zavojna opruga

Valjkaste stoaste opruge:

F=
f =

d 3 TD
16 R

[N ]

16 l ( R 2 + r 2 ) F
[cm]
d 4 G

Navojne pune opruge:

F=

c1 b 2 h TD
[N ]
c2 R

f =

l ( R 2 + r 2 ) TD
[cm]
2 c2 R b G

119

Opruge pregled progiba f, naprezanja

SD,

sile F i rada W

Prstenaste opruge

F=

3 b ( D d ) tg ( + )
[N ]
4

f =

L (D + d )
[cm]
b tg E

W=

tg ( + ) V 2
VD [J ]
tg E
Opruge od gume

Za a) model:
F = td A[N ]
f =
W=

td h
Em

[cm]

F f
[J ]
2

Za b) model:
F = od A[N ]

f =
W=
h visina gume u cm

od h
G

[cm]

F f
[J ]
2

120

Primjeri 1.
Prora un lisnatih opruga:
Izra unajte najve e doputeno naprezanje na savijanje progib i veli inu rada jednostavne lisnate
opruge, ako su dimenzije: b x h x l = 50 x 5 x 400 mm, doputeno naprezanje na savijanje

SD

500 N/mm2 i modul elasti nosti E = 21 x 106 N/cm2.

b h 2 SD
F=
[N ]
6l
F=

5 0,5 2 50000
[N ]
6 40

f =

4 F l3
[cm]
b h3 E

4 260 40 3
f =
[cm]
5 0,53 21000000
W=

F f
[J ]
2

W=

260 5
[Ncm]
2

F=

1562,5
= 260[N ]
6

f = 5[cm]

W = 6,50[J ]

121

Primjer 2.
Dvokraki sloeni gibanj
Koliko listova mora imati dvokraki sloeni gibanj predvi en za optere enje do Q = 3000 N, ako
je raspon gibnja L = 600 mm, irina lista b1/b = 16/40 mm, visina h = 5 mm, a materijal elik
doputenog naprezanja na savijanje

SD

= 50 000 N/cm2 i modula elasti nosti E = 21 x 106

N/cm2.
Koliki je potreban broj listova n ?
Koliki je progib gibnja f?
Koliki je rad opruge W?

F=

n b h 2 SD
[N ]
6l

n=

F 6l
b h 2 SD

f =

4 q F l3
[cm]
n b h3 E

n=

1500 6 30
= 5,4
4 0,5 2 50000

Odabire se n = 6 listova.

b1 / b = 16 / 40 = 0,4 pa se iz tablice 97. o itava koeficijent korekcije q = 1.2

f =

4 1,2 1500 l 3
= 1,54[cm]
6 4 0,53 21000000

W=

2
F f q n b h l SD
=
[J ]
2
9E

W=

1.2 6 4 0,5 40 50000 2

= 57,14[J ]
9 21000000

122

Primjer 3.
Izra unati duljinu neoptere ene valjkaste tla ne zavojne opruge, progib, duljinu optere ene
opruge i duljinu ice prema zadanim podacima.
n = 20; s = 7 mm; R = 25 mm; d = 3 mm; F = 40 N; G = 8,3 x 106 N/cm2
l = ?; f = ?; l0 = ?; L = ?

1.

l =(n + 1,5) d + n s
l =(20 + 1,5) 3 + 20 7
l =204,5 =205mm

2.

3.

f =

64 R 3 F n
[cm]
d 4 G

f =

64 2,53 40 20
= 12[cm] = 120mm
0,34 8,3 10 6

l0 = l f
l0 = 205 120 = 85mm

4.

L = D (n + 1,5)[mm]
L = 50 (20 + 1,5) = 3376[mm]

123

Prora un i konstrukcija epova

Prema podjeli konstrukcijskih dijelova epovi spadaju u elemente za kruno gibanje i prijenos
snage.
epovi nisu slobodno gibaju i elementi. Prema konstrukciji naj e e su dio osovina, vratila i sl.
dijelova.
Podjela epova:
1. prema obliku:
a. valjkasti
b. stoasti
c. kuglasti
d. grebenasti
2. Prema pravcu djelovanja sile
a. Uzduni (aksijalni)
b. Popre ni (radijalni)
c. Uzduno popre ni
3. Prema poloaju na vratilu
a. Vanjski epovi
b. Unutarnji epovi

124

Popre ni epovi
U popre ne epove spadaju vanjski i unutarnji valjkasti epovi. Promjer im moe biti ve i ili
manji od promjera vratila. Ako promjeri nisu jednaki, tada prijelas s epa na vratilo mora biti
postupan bez naglih prijelaza kako bi se izbjegla promjene i naprezanju.
Prora un vanjskog popre nog epa ovisi o
-

optere enju koje djeluje na ep

doputenom povrinskom tlaku na materijal epa i posteljice

kakvo i obra enih povrina

podmazivanju i zagrijavanju zbog trenja u leaju i sl.

Izraz za optere enje

F = p d l d [N ]
F ukupno optere enje u N
pd doputeni povrinski tlak ovisan o materijalu epa i posteljice u Pa
l aktivna duljina epa u mm (l = d)

- omjer aktivne duljine i promjera epa

d promjer epa u mm

d=

F
[cm]
pd

Prora unom se iz poznatog optere enja, tlaka i zahvatne duljine naj e e ra una promjer.
Izra unata vrijednost se pove ava za 10% i tako korigirana vrijednost se o itava prema standardu
te uzima prva ve a.
Ako je ep ve e duljine tada postaje konzola koja je optere ena na savijanje, pa se ra una
prema sljede em izrazu:

d =3

5 F l

sd

[cm]

125

Prora un zavrava kontrolom zagrijavanja epa provjerava se karakteristika zagrijavanja prema

stvarnom tlaku i obodnoj brzini.

F
N / cm 2
d l

p=

v=

d n
[m / s]
100 60

Za slu aj zagrijavanja i optere enja na savijanje (ve a duljina epa) promjer epa se ra una po
sljede em izrazu:

d =3

5 F l
[cm]
(1 4 ) sd

Prora un unutarnjeg popre nog epa

Vanjske sile koje djeluju na unutarnji popre ni ep izazivaju pritisak na povrinu epa, a u
materijelu epa naprezanja na savijanje, torziju i odrez. Posljednje naprezanje je neznatno, pa se
moe zanemariti.
Za nepoznatu duljinu epa promjer sa ra una prema izrazu:

F
[cm]
pd

d=

Na ep djeluje nekoliko naprezanja, pa se ra una:

-

imaginarni moment

M i = i 0,1 d 3 [Ncm ]
-

i imaginarno naprezanje

i = s2 + 3 t2 [N / cm 2 ]
Promjer epa se ra una prema izrazu:

d =3

5 M i

[cm]

126

Uzduni epovi
Prora un valjkastih uzdunih epova

d=

4 F
[cm] - dobivenu vrijednost korigirati o itanjem
p

iz standarda na prvu ve u.

vm =

v d n
[m / s ] - brzina potrebna za korekciju
=
2 100 120

zagrijavanja.
Stvarna karakteristika zagrijavanja se ra una prema izrazu:
( p vm ) =

F n
( p vm ) d
3000 d

Slike prikazuju trenje koje se pove ava prema rubovima epa. Tlak se zbog smanjenja povrine
popre nog presjeka pove ava u sreditu je najve i.
Promjer epa za prstenasti kruni popre ni presjek epa:
d =3

4F
[cm]
(1 2 ) p

Prora un grebenastih epova

Rabe se za prihvat velikih uzdunih sila kod
parnih

turbina, brodskih vratila, punih

prijenosa.... Javljaju se naprezanja za tlak,

vlak, savijanje i torziju.
Broj grebena se ra una prema izrazu:
z=

F
pd d m a

Potreban broj grebena se provjerava ra unanjem naprezanja na savijanje:

s =

3 F a
N / cm 2
z d b2

Kontrolom na zagrijavanje se provjeravaju tlak i obodna brzina:

( p vm ) =

F n
( p vm ) d
6000 a d

127

Uzduno-popre ni epovi
Stoasti epovi
Sila koja djeluje na stoasti ep rastavlja se na uzdunu i popre nu komponentu. Prora un epa
je jednak prora unu vanjskog valjkastog popre nog epa s ti to se uzima srednja vrijednost:
d=

d1 + d 2
[cm]
2

Kuglasti epovi
Kuglasti

epovi imaju pokretljivost u svim

pravcima.

Kuglasti

se

ep

prora unava

na

savijanje:

s =

F a
N / cm 2
3
0,1 d

d = 1,4 1,6 d1
a = 0,6 d1

Stvarna vrijednost karakteristike zagrijavanja:

( p vm ) =

F n
( p vm ) d ,
2000 l

gdje je l projicirana aktivna duljina epa

128

Primjer 1.
Odrediti promjer punog vanjskog valjkastog popre nog epa optere enog ukupnom silom F =
400 N. Konstrukcijska karakteristika epa = 1,5, a broj okretaja n = 400 min-1. Materijal ima
doputeno naprezanje sd = 4000 N/cm2 i doputeni povrinski tlak pd = 300 N/cm2. Materijal
posteljice je sivi lijev.
d=?
RJEENJE:
1. Prora un promjera

d=

F
[cm]
pd

d=

400
[cm]
1,5 400

d = 0,94[cm] - dobivenu vrijednosti pove ati za 10% i uzeti prvu ve u standardnu.

Uzima se d = 12 mm
2. Kontrola promjera na savijanje

d =3

5 F l

sd

[cm]

d =3

5 400 1,8
[cm]
4000

d = 0,96 cm

Kontrola pokazuje kako je promjer dobro dimenzioniran.

3. Konstrukcijska karakteristika

= 1,5 = l / d slijedi l = 18 mm
4. Karakteristika zagrijavanja epa
( p vm ) =
( p v) =

F n
( p vm ) d
2000 l

400 400
( p vm ) d
2000 1,8

( p v) = 44 ( p vm ) d

129

Primjer 2.
Koliki su promjeri valjkastog uzdunog epa s prstenastom radnom povrinom ako je omjer
unutarnjeg i vanjskog promjera = 0,5, uzduno optere enje F = 10 kN; broj okretaja n =
200 min-1. Materijal je kaljeni elik, a podloga sivi lijev s doputenim povrinskim tlakom pd
= 600 N/cm2 i karakteristikom zagrijavanja (p vm)d = 150 Nm/cm2s.
RJEENJE:
1. Vanjski promjer epa
d =3

4F
[cm]
(1 2 ) p

d =3

4 10000
[cm]
(1 0,5 2 ) 600

d = 3,04[cm]
Ako se dobiveni promjer pove a za 10% zbog troenja, dobije se d = 3,34 cm. O itavanjem
prve ve e standardne vrijednosti dobije se d = 4 cm.
2. Unutarnji promjer epa
d1 = d [cm]
d1 = 0,5 x 4 = 2 cm
3. Provjeravanje karakteristike zagrijavanja
( p vm ) =

F n
( p vm ) d
3000 d 1 2

( p vm ) =

10000 200
( p vm ) d
3000 4 1 0,5 2

( p vm ) = 222 126 = ( p vm ) d
Promjer d = 4 cm ne odgovara. Potrebno je izvesti korekciju prora una.
Uzima se sljede i standardni ve i promjer d = 6 cm.
Za d = 6 cm
(p vm) = 148,14

d1 = 3 cm
150 = (p vm)dop

Promjer d = 6 cm odgovara prora unu epa!

130

Prora un i konstrukcija osovina

Osovine su elementi duguljastog oblika i naj e e krunog presjeka.

epovi osovina su u

svakom slu aju krunog presjeka zbog ulaganja u leaj.

Prema na inu kretanja mogu biti pokretne i
nepokretne. Pokretne se osovine rotiraju
zajedno s dijelovima koji se nalaze na njima
kota i, bubnjevi i sl.
Kod nepokretnih osovina okre u se leaji u kojima su osovine uloene. Primjeri za to su osovine
na eljezni kim vagonima, automobilima i kamionima.
Zadatak osovine je noenje tereta optere ene su popre nim silama vlastitom teinom i
masom elemenata koje nose svi elementi izazivaju savijanje. Stoga svaka osovina ima
najmanje dva leaja (i dva epa).
Prema obliku popre nog presjeka mogu biti:
-

jednolikog popre nog presjeka

nejednolikog popre nog presjeka

krunog popre nog presjeka

kvadratnog popre nog presjeka,

punog profila

uplje

Prora un osovina se svodi na odre ivanje promjera u ovisnosti o naprezanju na savijanje. Za

odre enje najmanjeg promjera na mjestu optere enja potrebno je odrediti:
-

reakcije u leajima

momente savijanja

momente otpora presjeka

doputeno naprezanje na savijanje

Reakcije u leajima
Sile se prora unavaju prema uvjetima ravnotee:
1. Suma svih momenata obzirom na jedan leaj je
jednaka 0
2. Suma svih vertikalnih sila je jednaka 0
3. Suma svih horizontalnih sila je jednaka 0

131

Slika pokazuje mogu e oblike optere enja osovine.

Prema slici optere enja moemo izraziti kao sumu momenata
oko to ke b

Mb = 0
Fa l F b = 0

Fa = F

b
[N ]
l

i sumu vertikalnih sila:

Fv = 0
Fa F + Fb = 0

Fb = F Fa [N ]

Kako nema uzdunih optere enja osovine, tre i uvjet

optere enja se ne razmatra.

Moment savijanja
Za slu aj kao na slici, moment savijanja iznosi:
M s = Fa a[Nm]
Moment otpora presjeka
Ovisi o obliku popre nog presjeka osovine. Za kruni popre ni presjek iznosi:
W = 0,1 d 3
Veza izme u momenta otpora presjeka i momenta savijanja je naprezanje na savijanje!
M s = SD W
Povezivanjem vrijednosti izraza za moment savijanja, optere enje i moment otpora presjeka,
dobije se izraz za promjer osovine:

d =3

Ms
10 Fa a
10 Fb b
[mm]
=3
=3
0,1 SD
SD
SD

Ukoliko osovina miruje naprezanje na savijanje se o itava iz tablice 95/HI za I. i II. slu aj
optere enja. Ukoliko se osovina giba tada se o itava za III. slu aj optere enja.

132

Primjer prora un osovine:

Zadatak 1.
promjer rotiraju e pune glatke

Odrediti

osovine jednakog promjera optere ene s F =

800 N. Razmak leaja je 400 mm, a
optere enje se nalazi na sredini. Materijal je
elik

= 500 N/mm2.

Koeficijent sigurnosti

= 10.

Poznate vrijednosti:
F = 800 N
l = 400 mm
L

= 500 N/mm2

= 10

Ma = 0

1.

F a Fb l = 0

Fv = 0

Fb = F

a
[N ]
l

Fb = 800

Fa F + Fb = 0

200
[N ]
400

Fb = F Fa [N ]

Fb = 400[N ]

Fb = 800 400[N ]
Fb = 400[N ]

2. M s = Fa a = Fb b[Ncm]
M s = 400 20

M s = 8000[Ncm]

3. W = 0,1 d 3

M s = SD W

d =3

Ms
[cm]
0,1 SD

d =3

8000
[cm]
0,1 5000

d = 2,52 = [cm]

Uzima se prva ve a standardizirana vrijednost je d = 30 mm.

133

Zadatak 2.
Odrediti

promjer

rotiraju e

pune

glatke

osovine optere ene silama F1 = 2 kN i F2 = 0,5

kN. Ukupan razmak leaja je l = 1000 mm, a
sile su udaljene od leaja za 200 mm prema
slici. Materijal osovine je elik s doputenim
naprezanjem

SD

= 5000 N/cm2.

F1 = 2000 N

F2 = 500 N

l = 1000 mm

a = 200 mm

SD

b = 600 mm

c = 200 mm

= 5000 N/cm2

d = ? mm
1. Optere enja u leajima.

Mb = 0
FA l F1 (b + c) F2 c = 0

FA =

F1 (b + c) + F2 c
[N ]
l

FA =

2000 800 + 500 200

[N ]
1000

FA = 1700[N ]

Fv = 0
FA F1 F2 + FB = 0

FB = F1 + F2 FA [N ]
FB = 2000 + 500 1700[N ]
FB = 800[N ]

2. Momenti savijanja
M s1 = Fa a[Ncm]

M s 2 = Fb c[Ncm ]

M s1 = 1700 20[Ncm]

M s 2 = 800 20[Ncm]

M s1 = 34000[Ncm]

M s 2 = 16000[Ncm]

134

3. Promjer osovine d1 i d2 se ra una prema odgovaraju im momentima savijanja

d1 = 3

M s1
[cm]
0,1 SD

d2 = 3

M s2
[cm]
0,1 SD

d1 = 3

34000
[cm]
0,1 5000

d2 = 3

16000
[cm]
0,1 5000

d1 = 4,08[cm]

d 2 = 3,17[cm]

Za osovinu jednaka presjeka treba uzeti ve i od prora unatih promjera i korigirati prema
standardu na d = 45 mm.

135

Prora un i konstrukcija vratila

Oblikom su potpuno sli na ili jednaka osovinama. Razlikuju se po tome to prenose okretni
moment, tj. snagu od pogonskog do gonjenog stroja.
Vratila su napregnuta na savijanje i na torziju.
Mogu biti optere ena na tlak i vlak ukoliko
postoje aksijalne sile.

Nepoeljan pomak

vratila treba sprije iti uzdunim (aksijalnim)

leajem naslonom pri prijelazu vratila na ep.
Prsten se moe izraditi zajedno s vratilom,
navu i na vratilo ili zavariti.
Vratila dijelimo na:
-

Vratila jednakog presjeka

Vratila nejednakog presjeka:

Koljenasta
zglobna
gipka ili fleksibilna

Teka (primaju snagu i broj okretaja)

Laka (primaju snagu i broj okretaja od tekih vratila)

Izrada vratila zahtijeva ovisno o namjeni vratila grublju ili finiju obradu bez ote enja povrine
ili naglih naprezanja.

136

PRORA UN VRATILA
Zbog malog utjecaja moe se zanemariti naprezanje na savijanje te se stoga vratila prora unavaju
samo na torziju. Naprezanje na savijanje se uzima priblino 60% vrijednosti naprezanja na
torziju.

Moment torzije:
M t = F0 R =

955000 P
[Ncm]
n

Polarni moment otpora:

[ ]

W p = 0,2 d 3 cm 3

Naprezanje na torziju:

T =

Mt
N / cm 2
Wp

Op i izraz za izra unavanje promjera vratila kod kojeg je zanemareno naprezanje na savijanje:

d =3

4780 P
[cm]
TD n

Ovisno o vrsti vratila i materijalu izradbe prora un vratila se moe pojednostaviti za

odgovaraju i TD.
Ako je vratilo teko i optere eno velikim brojem elemenata, tada je potrebno ra unati i
naprezanje na savijanje prema izrazu za imaginarno moment naprezanja na savijanje:
M si = 0,975M s + 0,25M t [Ncm]

Prora unom dobivena vrijednost se zaokruuje na prvu ve u standardnu:

d = 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55, 60, 70, 80, 90, 100, 110, 125, 140, 160, 180, 200...
137

Brojevi okretaja su tako er standardizirani:

n = 25, 28, 32, 36, 40, 45, 50, 56, 63, 71, 80, 90, 100, 112, 125, 140, 160, 180, 200, 225, 250,
280, 320, 360, 400, 450, 500, 560, 630, 710, 800, 900, 1000, 1120, 1250, 1400, 1600....
Za izradu osovina i vratila rabe se elici poput

.0445;

.0545;

.0645;

.1121;

.1330;

.4120; .4320 i sl.

Za manja optere enja primjenjuje se izradba vu enjem. Hladnim valjanjem se izra uju ravne
osovine i ravna transmisijska vratila. Najja a i najkvalitetnija vratila se dobiju postupkom
kovanja, nakon ega se obra uju tokarenjem, toplinski se obra uju, bruse i poliraju...
Svi utori se izra uju prije zavrne (toplinske) obradbe.
uplja se vratila izra uju lijevanjem, valjanjem ili vu enjem.
Gipka vratila se izra uju od ica za opruge krunog ili okruglog popra nog presjeka. ice se
namataju u vie slojeva. Izra uju se za promjere do 40 mm, brojeve okretaja od 20 do 200 min-1 i
za snagu od 0,04 kW do 11 kW.

PRIMJERI
Primjer 1.
Transmisijsko vratilo od

.0545 prenosi snagu od 50 kW kod 250 okretaja u minuti. Koliki je

promjer vratila. Zbog dodatnog optere enja na savijanje zbog vu ne sile remena i teine
remenice uzima se 1/3 uobi ajenog doputenog naprezanja na torziju.
P = 50 kW
n = 250 min-1
TD = 2000 N/cm2

d=?
1. Promjer vratila se ra una prema op oj formuli:

d =3

4780 P
[cm]
TD n

d =3

4780 50
[cm]
2000 250
138

d = 7,8 cm

2. Promjer vratila prema pojednostavljenoj formuli (udbenik H1/248 str.):

d = 13,9

P
[cm]
n

d = 13,9

50
[cm]
250

d = 9,3 cm

Od dviju izra unatih vrijednosti ra una se ve a i zaokruuje na prvu ve u vrijednost:

Uzima se d = 100 mm!

Primjer 2.
Vratilom treba prenijeti snagu od P = 30 kW uz n = 200 min-1.
Materijal vratila je

.0545. Snaga se prenosi na vratilo

remenicom promjera D = 1200 mm i mase G = 150 kg.

Remenica se nalazi izvan leaja na udaljenosti od 1 m, koliki
je potreban promjer vratila?
P = 30 kW
n = 200 min-1
.0545
D = 1200 mm
G = 150 kg
L=1m
d=?
1. Moment torzije

Mt =

955000 P
[Ncm]
n

Mt =

955000 30
[Ncm]
200

F0 =

Mt
= [N ]
R

M t = 143250[Ncm]

2. Obodna sila
M t = F0 R = [Ncm]

F0 =

143250
= [N ]
60
139

F0 = 2387 [N]

3. Moment savijanja vratila

F = F1 + F2 = 3 F1 - pritezna sila (F1 radni krak; F2 slobodni krak)
F = 3 x 2387 = 7161 [N]
M s = (F + G) L

M s = (7161 + 1500) 100

MS = 866000 [Ncm]

4. Imaginarni moment savijanja

M si = 0,975M s + 0,25M t [Ncm]

M si = 0,975 866000 + 0,25 143250[Ncm]

M si = 880220[Ncm]

5. Promjer vratila

d =3

10 M si

TD

[cm]

d =3

10 880220
[cm]
9600

d = 9,71 = 10 [cm]

140

Leaji
Zadatak leaja je noenje osovina i vratila te
omogu avanje

njihova

okretanja.

Leaje

dijelimo:
1. prema pravcu djelovanja sile:
-

popre ne (radijalne)

uzdune (aksijalne)

2. prema vrsti trenja

-

klizni

valjni

Klizni leaji
Trenje pri klizanju u leaju u normalnim uvjetima ovisi o viskoznosti maziva (masti ili ulja),
brzini i veli ini kliznih povrina. Javlja se kao posljedica okretanja epa u posteljici leaja.
Prema smjeru djelovanja sile klizne leaje dijelimo na popre ne (radijalne) i uzdune (aksijalne).
Osnovni dijelovi leaja glava s provrtom za ep, stopala za vijke, provrt za (npr. Stauferovu)
mazalicu. U glavu se moe po potrebi utisnuti tuljak koji slui kao posteljice rezultira
pove anjem nosivosti i ve im brojem okretaja. Unutarnji sloj u posteljici se naziva uljevak.
Nanosi se centrifugalnim i gravitacijskim lijevanjem, ubrizgavanjem, valjanjem, rasprivanjem i
sl. uljevak se izra uje od olovne bronce, bijele kovine, legure kadmija, umjetnih tvari ili gume.

Radijalni klizni leaj

Materijali za izradbu posteljica mogu biti razli iti ovisno o konstrukcijskim zahtjevima i
uvjetima pogona. To mogu biti sivi lijev,

elik, bronca, crveni lijev, aluminijeve legure,

sinterirani materijali.
141

Prikaz jednog sloenog popre nog kliznog leaja

Uzduni klizni leaji moraju onemogu iti uzduni pomak vratila bar obzira na poloaj. Neki od
prikaza uzdunih leaja.

Prikaz jednog sloenog uzdunog kliznog leaja

142

Dobre i loe strane kliznih leaja

Dobre strane:
-

jednostavna konstrukcija

malo osjetljivi na udare

priguuju vibracije

tiho rade

veliko trenje kod putanja u rad i zaustavljanja

gubici trenja klizanja

promjenljiva zra nost

gubitak maziva

velikih dimenzija u odnosu na valjne leaje

potreban nadzor i odravanje.

Nedostaci:

Osnovni prora un leaja

1. duina i promjer leaje odre eni su konstrukcijskom karakteristikom u prora unu epa
= 0,4 0,6 za tee optere ene leaje
= 0,6 1,0 za lake optere ene leaje

2. Relativna zra nost je omjer srednje zra nosti Zm o promjera epa d, a izraava se
izrazom

D d Zm
=
d
d

3. Relativna ekscentri nost je omjer normalne ekscentri nosti e pri normalnom radu i
maksimalne ekscentri nosti emaks

e
emaks

2e
Zm

4. Srednja zra nost Zm u leaju se dobije na osnovi maksimalne i minimalne zra nosti za
usvojene leaj i ep:
Zm =

Z max + Z min
2

5. Apsolutna viskoznost je sila potrebna za klizanje uljnog sloja jedini ne debljine ako se
sloj kre e jedini nom brzinom.

= 0,0742 E

0,0644
10 5 Ns / cm 2
E

( - gusto a maziva)
143

6. Kutna brzina ovisi o broju okretaja epa:

[s ]
30
1

7. Srednji specifi ni tlak pm u ulju se ra una prema izrazu:

pm =

10

[N / cm ]
2

8. Koli ina maziva Q

Q 0,317 d 3 (3,2 )

dm 3
h

9. Najmanja debljina uljnog filma hmin

hmin =

Z m (1 )
3 5
2

Mehani ki prora un leaja sastoji se iz prora una vijaka za spajanje poklopca sa stalkom, vijaka
za spajanje ku ita s postoljem te u prora unu poklopca i stalka, a prema potrebi i prora una
tlaka izme u ku ita i postolja te postolja i temelja.
Vijci za spajanje poklopca naprezanje na vlak

v =

F
vd N / cm 2
n A1

Vijci za spajanje ku ita naprezanje na vlak

v =

1,25 F
vd N / cm 2
n A1

Poklopac ku ita naprezanje na savijanje

s =

M s 3 F (2 e d )
= 2
sd N / cm 2
W
4 h (l l0 )

144

Primjer prora una

Izvriti hidrauli ki prora un kliznog leaja ako je promjer leaja 40 mm, relativna zra nost
0,001, optere enje 5 kN, broj okretaja 1200 min-1 i apsolutna viskoznost ulja 0,2 x 105
Ns/cm2/60C. Posteljica leaja ima uljevak od olovne bronce.
Zadano:
D = 40 mm
L = 40 mm
= 0,001

F = 5000 N
n = 1200 min-1
= 0,2 x 105 Ns/cm2/60C

1. Konstrukcijska karakteristika
= 0,6 1,0 za lake optere ene leaje uzima se = 1,0

2. Srednji tlak
pm =

F
N / cm 2
ld

pm =

5000
N / cm 2
44

p m = 312 N / cm 2

3. Obodna brzina

v=

d n
[m / s ]
60

v=

0,04 1200
[m / s ]
60

v = 2,5[m / s ]
4. Relativna ekscentri nost za srednje optere ene leaje

= 0,8
5. Srednja zra nost
Z m = d [mm]

Z m = 0,001 40[mm]

Z m = 40[m]

6. Kutna brzina

[s ]
30

1200
30

[s ]
1

= 126[s 1 ]
145

7. Koeficijent - o itava se iz tablice 111 udbenik H1/291 str.

= 3,062
8. Doputeni tlak u ulju pdu

p du =

[
N / cm 2 ]
2

p du = 771 N / cm 2

p du =

3,062 0,2 10 5 126

N / cm 2
2
0,001

9. Minimalna zra nost

hmin =

Z m (1 )
3 5m
2

hmin =

40 (1 0,8)
3 5 m
2

hmin = 4 3 5m

Minimalna zra nost uljnog sloja se nalazi u doputenim granicama.

10. Potrebna koli ina ulja

Q 0,317 d 3 (3,2 )

dm 3
h

Q 0,317 4 3 0,8 0,001 126 1(3,2 1)

Q5

dm 3
h

dm 3
h

146

Valjni leaji
Dijelovi valjnog leaja: dva prstena (koluta), izme u kojih se valjaju tijela u obliku kuglica,
valjaka, stoaca, ba vica, igala itd., kavez, ku ite. Valjna tijela se gibaju dvojako okre u se
oko svoje osi i oko osi leaja. Pri tome nastaje trenje valjanja.
Osnovne dimenzije valjnog leaja su: vanjski promjer D, unutarnji promjer unutarnjeg prstena i
irina leaja B.

Valjne leaje dijelimo na:

-

popre ne (radijalne)
jednoredni

s naslonom

razdvojivi

samouskladivi

popre ni

igli ni

dvoredni (samouskladivi)

s naslonom

razdvojivi

ba vasti

uzduno popre ne (aksijalno-radijalne)

stoasti

uzdune (aksijalne)
jednosmjerni
dvosmjerni

popre no-uzdune (radiaksijalne)

stoasti
147

Ugradnja valjnih leaja

Pri ugradnji se treba pridravati op enitih uputa:
-

na raditi prljavim rukama

ne ispuhivati leaj stla enim zrakom sadri vodu i ne isto e

alat za montau pomno o istiti

ne iste leaje oprati benzinom

ne skidati sredstvo za konzervaciju

o istiti povrine nalijeganja prije ugradnje leaja

prostorija za ugradnju leaja mora biti odvojena od ostalih izbjegavanje ulaska praine i
ne isto a u leaj.

Leaji mogu biti ugra ivani kao slobodni (ne prenose uzdune sile), potporni (prenose uzdune
sile samo u jednom smjeru) i vrsti preuzimaju uzdune sile u oba smjera.
Ovisno o tipu leaja zra nost (izraena kao pokretljivost jednog prstena prema drugom) se moe
regulirati. Ne smije biti premala uzrokuje trenje i troenje, a niti prevelika dolazi do lupanja u
leaju.
umnost je izraena sumom i vibracijama leaja. Uzrok umnosti su ne isto e, nedovoljno
podmazivaje, slaba kakvo a materijala i sl. Moe se smanjiti uporabom plasti nih materijala
visokoh samopodmazivih svojstava.
Podmazivanje je ispravno i dovoljno ako se smanjuje trenje klizanja izme u valjnih tijela i
kaveza, odvodi toplina nastala kao posljedica trenja i titi leaj od korozijskih djelovanja.
Brtvljenje leaja se rabi kako bi se na najmanju mogu u mjeru svela potronja maziva. Moe se
brtviti prstenima, labirintom, ugradivim prstenima (kota ima ili semerinzima).

148

Kod nosivosti leaja razlikujemo:

-

Dinami ku nosivost C kada se leaj okre e (dinami ka nosivost je nosivost leaja pri
radu kojoj trajnost leaja odgovara milijunu okretaja ili nosivost kod koje leaj mora
izdrati minimalno 500 sati rada uz 33,33 okretaja u minuti.)

Stati ku nosivost C0 kada leaj miruje (ono doputeno optere enje kojim se smije
opteretiti valjni leaj kada miruje ili kada mu broj okretaja na prelazi 10 min-1)

149

Primjer 1.
Kolika je trajnost dvorednoga, ba vastog, samouskladivog leaja 22320 (prema IKL katalogu),
ako je promjer vratila d = 100 mm, popre no optere enje Fp = 40 kN, uzduno optere enje Fu = 6
kN i broj okretaja n = 750 min-1.
d = 100 mm
Fp = 40 kN
Fu = 6 kN
n = 750 min-1
RAD:
1. Prora un ekvivalentnog optere enja:
Fek = x F p + y Fu [N ]

Prema tablici 116 H1/318 x = 1; y = 3,2

Fek = 1 40000 + 3,2 6000[N ]
Fek = 59200[N ]

2. Relativna nosivost (o itava se iz kataloga IKL)

Cn = 161 000 N
3. Koeficijent trajnosti leaja

fL =

Cn
Fek

fL =

161000
= 2,72
59200

4. Trajnost leaja (odre uje se prema tablicama npr. tablica 118 H1/320)
Za fL = 2,72 slijedi Lh = 14000 h

150

Primjer 2.
Za alatni stroj potreban je jednoredni popre ni kugli ni leaj promjera d = 70 mm. Predvi a se
popre na sila Fp = 6 kN i uzduna sila Fu = 2 kN. Broj okretaja n = 1000 min-1. Temperatura t =
100C. Poeljna je trajnost leaja barem 5000 sati rada.
d = 100 mm
Fp = 40 kN
Fu = 6 kN
n = 750 min-1
1. Odabir leaja (prema katalogu)
C = 78000N
2. Ekvivalentno optere enje

Fek = x Fp + y Fu [N ]
Prema tablici 116 H1/318 za leaj tipa 6314 i za C/Fa = C/Fu = 78000/2000 = 39
odabere se x = 1; y =
2,5
Fek = 1 6000 + 2,5 2000[N ]
Fek = 11000[N ]

3. Koeficijent okretaja fn se o itava iz tablice 119 H1/321. za n = 1000 min-1

fn = 0,322
4. Koeficijent trajnosti se ra una iz jednadbe za dinami ku nosivost
f L = f n ft

Cn
Fek

f L = 0,322 1

78000
11000

fL = 2,28

5. Trajnost leaja za fL = 2,28 tablica 117. H1/319 se o itava Lh = 5900 h. Leaj je

dobro odabran jer njegova trajnost premauje potrebni minimum (5000 h).

151

Ozna avanje valjnih leaja

Svakom otvoru leaja (d) odgovara vanjski promjer (D) i irina (B).
Red irina i red promjera zajedno odre uju red mjera.
Redovi irina nose oznake 0, 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Redovi promjera nose oznake 8, 9, 0, 1, 2, 3 i 4.
Primjer ozna avanja leaja:
60 08
6 jednoredni uzduni kugli ni leaj
0 red vanjskog promjera
08 x 5 = 40 mm promjer provrta
222 30
2 dvoredni samouskladivi popre ni ba vasti leaj
2 red irina
2 red vanjskog promjera
30 x 5 = 150 mm promjer provrta
NU 10 17
NU ne prima uzduno optere enje
1 red irina
0 red vanjskog promjera
17 x 5 = 85 mm promjer provrta

152

Uporabljivost valjnih leaja

4 duljinsko izjedna avanje kliznim dosjedom jednog od prstena

5 slu ajevi ugradnje koji zahtijevaju razdvojive leaje
6 izjedna avanje pogreaka pravca vratila
7 izvo enje s pove anom to no u
8 broj okretaja preko normalne granice
9 smanjeni um pri radu
10 sklapanje s vratilom pomo u tuljca (leaji sa stoastim provrtom)

153

Prednosti i nedostaci
Trenje u valjnim leajima je u prosjeku manje 10 puta od trenja u kliznim leajima. U povoljnim
uvjetima moe biti i do 100 puta manje. Nema troenja kod pokretanja i zaustavljanja, troe malo
maziva. Malih su dimenzija.
Nedostatak je osjetljivost na udarce. Istroeni se dijelovi ne mogu mijenjati.
Prsteni, plo e i valjna tijela se izra uju od elika visoke ilavosti i tvrdo e. Prsteni se izra uju
kovanjem ili isjecanjem iz cijevi. Po obradi deformacijom ili odvajanjem estica slijedi toplinska
obrada za postizanje to kvalitetnijih svojstava.
Kuglice rade se od ice kovanjem ili preanjem. Toplinski se obra uju, bruse i poliraju.

154

155

PRORA UN ZUP ANOG PRIJENOSA STONIH

ELNIKA

Potrebno je prora unati zup ni par raduktora stonih elnika. Zadane su sljede e vrijednosti:

Snaga na ulazu

18

kW

Broj okretaja na ulazu

n1

950

min-1

Broj okretaja stroja na izlazu

n3

150

min-1

Prijenosni omjer reduktora

i1-2

42/19

Materijal zup anika

HRN

Zupci

Obra eni i podmazani

Ku ite reduktora

Trodijelno lijevane izvedbe

Kut dodirnice

20

Kut nagiba zubaca

17

Tip pogona

Trajan

.0545

Materijali: pogonski zup anik 1530

Ozubljenje evolventno
Masu zup anika zanemariti
Materijali reduktora
Pogonski zup anik (mali)

.1530

Gonjeni zup anik (veliki)

.1330

Vratila

.0440

Ku ite

SL.22

Poklopci

.0345

Zadatak sastavio:

Davor Savi , dipl.in.stroj.

Mjesto i nadnevak:

Vinkovci, 01.prosinca 2003.

156

PRORA UN:
Prijenosni omjer reduktora i prijenosnika
i = i1 x i2 = n1 / n3 = 950 / 150 = 6,33

i = 6,33

i1 = Z2 / Z1 = 42 / 19 = 2,21

i1 = 2,21

i2 = i / i1 = 6,33 / 2,21 = 2,86

i2 = 2,86

Broj okretaja gonjenog vratila

i1 = n1 / n2, slijedi n2 = n1 / i1
n2 = 950 / 2,21 = 429 min-1

n2 = 429 min-1

Ukupni stupanj iskoritenja reduktora

= z L L , gdje je:
z stupanj iskoritenja jednog zup astog para 0,99
L stupanj iskoritenja jednog para kotrljaju eg leaja 0,005

= 0,99 0,995 0,995 = 0,98

Snaga koju prima gonjeno vratilo
PII = PI x = 18 x 0,98 = 17,64 kW

= 0,98

PI = 17,64 kW

Moment torzije pogonskog vratila

M t1 = 955000

PI
18
= 955000
= 18094 Ncm
nI
950

Mt1 = 18064 Ncm

Moment torzije gonjenog vratila

M t 2 = 955000

PII
17,64
= 955000
= 39268 Ncm
n II
429

MT2 = 39268 Ncm

157

Prora un zup anika

O itana vrijednost koeficijenta vrsto e:
1 = 2,8 3,3

1 = 3,0

Odabrana je vrijednost:
1 = 3,0

Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 o itati (ista pozicija)

2 = 0,8 1

Odabrana je vrijednost:
2 = 0,9

2 = 0,9

Koeficijent obrade 3 za ravne obra ene zupce o itati (ista pozicija)

3 = 1,0

Odabrana je vrijednost:
3 = 1,0

3 = 1,0

Koeficijent irine zupca - o itati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63)

.0545 - = 15 25
= 20

= 20

Koeficijent optere enja zupca dobiva se na bazi iskustva:

c = c 0 1 2 3

c0 = 460 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 3 m/s

c0 = 460 N/cm2
c = 1242 N/cm2

c = 460 x 3 x 0,9 x 1 = 1242 N/cm2

158

Modul zup anog para:

m=3

600000 P 3
600000 18
=
=
c z1 n
20 1242 19 950

= 3 0,02 = 0,27cm = 2,7 mm

Vanjski modul:
m = mm +

b sin 1
z1

irina zupca b
b = mm = 20 0,27 = 5,4 cm

tg 1 =

b = 5,4 cm

z1 19
=
= 0,45238
z 2 42

1 = 2434'
sin 1 = 0,41217

m = 0,27 +

5,4 0,41217
= 0,3781mm
19

Odabrana je standardna vrijednost (prva ve a)

m = 4 mm

m = 4 mm

Korekcija srednjeg modula zup anika

mm = m

b sin 1
5,4 0,41217
= 4
= 3,8829mm
z1
19

mm = 3,8829 mm

Normalni korak zupca

tn = mm = 3,8829 x 3,14 = 12,19 mm

tn = 12,19 mm

159

Srednji diobeni promjer

d01m = mm z1 = 3,8829 x 19 = 73,7 mm

d01 = 73,7 mm

Provjera obodne brzine:

v=

d 01 n1
0,737 950
=
= 3,66 m/s
60
60

v = 3,66 m/s

Vanjski diobeni promjer

d 01 = m z1 = 4 19 = 76mm
d 02 = m z 2 = 4 42 = 168mm

d01 = 76 mm
d02 = 168 mm

Vanjski tjemeni promjer

d g1 = m ( z1 + 2 cos 1 ) = 4 (19 + 2 cos 2434' ) = 4 (19 + 2 0,9111) = 77,8mm

dg1 = 77,8 mm

d g 2 = m ( z 2 + 2 cos 2 ) = 4 (19 + 2 cos 6566' ) = 4 (19 + 2 0,41215) = 171,2mm

dg2 = 171,2 mm

Vanjski podnoni promjer

d k1 = m ( z1 2,4 cos 1 ) = 4 (19 2,4 cos 2434' ) =
= 4 (19 2,4 0,9111) = 67,33mm
d k 2 = m ( z 2 2,4 cos 2 ) = 4 (19 2,4 cos 6566' ) =

dk1 = 67,33 mm
dk2 = 164 mm

= 4 (19 2,4 0,41215) = 164mm

Zra nosti
Tjemena zra nost c
c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 4 = 0,8 mm
c = 0,25 mm
Bo na zra nost
j = 0,06 m = 0,06 x 4 = 0,24 mm

c = 0,8 mm

j = 0,24 mm

160

Korak zupca
t = m = 12,56 mm

t = 12,56 mm

Debljina jednog zupca

s = 0,5 (t j) = 0,5 (12,56 0,24) = 6,11 mm
s = 6,11 mm

irina uzubljenja
e = 0,5 (t + j) = 0,5 (12,56 + 0,24) = 6,45 mm
e = 6,45 mm

Odre ivanje ostalih mjera zup anika

d 02
cos 1 = 2
x

tan g =

tan k =

hg
x

x=

hk
=
x

d 02
2 cos 1

hg
4
4
=
=
= 0,04338
d 02
168
92,19
2 cos 1 2 0,9111
hk
4,8
4,8
=
=
= 0,05206
d 02
168
92,19
2 cos 1 2 0,9111

g = 229'
g = 229'

k = 258'
k = 258'

161

Sile i optere enja pogonskog vratila

Sile koje optere uju zupce u to ki cm:
-

obodna sila

aksijalna sila

radijalna sila

Obodna sila
M t1 = F0 r01m
slijedi:

F0 =

M t1 18094
=
= 4917 N
r01
3,58

F0 = 4917 N

Aksijalna sila
Fa1 = F0 tg sin 1
Fa1 = 4917 0,36397 0,41217
Fa1 = 738 N

Fa1 = 738 N

Radijalna sila
Fr1 = F0 tg cos 1
Fr1 = 4917 0,36397 0,91111
Fr1 = 1631N

Fr1 = 1631 N

162

Sile u ravnini Y-Z

Reakcije oslonaca

163

Savijanje:
MA = 0
By 25 F0 40 = 0
By = F0 40 / 25 = 4917 x 40 / 25
By = 6175,2 N

By = 6175,2 N

Fy = 0
Ay By + F0 = 0
Ay = By F0 = 6175,2 4917 = 1798,2 N

Ay = 1798,2 N

Sile u ravnini X-Z

Reakcije oslonaca

Savijanje:
MA = 0
-Bx 25 + Fr1 40 Fa1 r01m = 0
Bx = (Fr1 40 Fa1 r01m ) / 25 = (1631 x 40 738 x 3,67) / 25
Bx = 2501,26 N
Bx = 2501,26 N

164

Fx = 0
-Ax + Bx Fr1 = 0
Ax = Bx Fr1 = 2501,26 1631 = 870,26 N

Ax = 870,276 N

Sile - ukupno
A= Ax2 + Ay2 = 1798 2 + 870,26 2 = 1997,54 N

A = 1997,54 N

B= Bx2 + B y2 = 2501,26 2 + 6175,2 2 = 6662,53 N

B = 6662,53 N

Prora un vratila
Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje, potrebno je korigirati
TD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti doputenog naprezanja).
Promjer pogonskog vratila izra unavamo prema izrazu za laka vratila:

d1 = 10 3

4780 P1
TD n1

d1 = 10 3

4780 18
= 2,6cm
3200 950

[cm]

Usvaja se standardni d1 = 30 mm.

d1 = 30 mm

Odabir leaja pogonskog vratila

-

leaj u osloncu A

Radijalno optere enja Fr = A = 1997,57 N

Aksijalno optere enje leaja Fa = 0
Unutarnji promjer leaja d < d1 = 30 mm
Vijek trajanja leaja: lh = 4000 sati

Fr =1997,57 N
Fa = 0 N
d < d1 = 30 mm
lh = 4000 h

165

Ekvivalentno optere enje leaja

F = x v Fr
-

unutarnji prsten se okre e

v=1

v=1

aksijalna sila Fa = 0

x=1

x=1

F = 1 x 1 x 1997,57 = 1997,57 N

F = 1997,57 N

Potreban vijek trajanja u 106 okretaja

l=

60 nr l h 60 950 4000
=
= 228okretaja
10 6
10 6

l = 228 okretaja

Potrebna dinami ka nosivost leaja

l = (c/F)3 pa slijedi:

c= F 3 l = 1997,57 3 228 = 12185,18kN

c = 12185,12 kN

Odabran je jednoredni kugli ni leaj niza BC03

30 BC03

30 BC03

d = 30 mm

d = 30 mm

A = 72 mm

A = 72 mm

b = 19 mm

b = 19 mm

r = 2 mm

r = 2 mm

c0 = 14,6 kN

c0 = 14,6 kN

c = 22 kN

c = 22 kN

166

Kontrola trajnosti odabranog leaja

l = (c/F)3 = (22/1,99)3 = 1351 okretaja

lh =

10 6 l 10 6 1351
=
= 23701 > 4000h
60 nr
60 950

l = 1351 okretaja

lh = 23701 h

Leaj u osloncu B
Radijalno optere enja Fr = B = 6662,53 N

Fr = B = 6662,53

Aksijalno optere enje leaja Fa = 738 N

Unutarnji promjer leaja d = 30 mm

Fa = 738 N

Vijek trajanja leaja: lh = 4000 sati

d = 30 mm

Unutarnji prsten se okre e v = 1

lh = 4000h
v=1

Ekvivalentno stati ko optere enje leaja

F0 = x0 Fr + y0 Fa
F0 = Fr

uzima se ve a vrijednost

F0 = 0,6 x 6662,53 + 0,5 x 738 = 3997,52 + 369 = 4366,52 N

F0 = 4366,52 N
F0 = Fr = 6662,53 N
F0 = 6662,53 N
Ekvivalentno dinami ko optere enje leaja
F = v x Fr + y Fa = 1 x 0,56 x 6662,53 + 1,04 x 738 = 3731,02 + 767,52 =
F = 4498,54 N
F = 4498,54 N
Potrebna dinami ka nosivost leaja

cmin = F 3 l = 4498,54 3 228 = 4498,54 6,1 = 27441,1

cmin = 27441,1

167

Odabran je jednoredni kugli ni leaj niza BC04

30 BC04
d = 30 mm
A = 90 mm
b = 23 mm
r = 2,5 mm
c0 = 24,3 kN
c = 34,5 kN

Kontrola trajnosti odabranog leaja

l = (c/F)3 = (34,5/4,99)3 = 330,48 okretaja
10 6 l 10 6 330,48
lh =
=
= 5798,04 > 4000h
60 nr
60 950

30 BC04
d = 30 mm
A = 90 mm
b = 23 mm
r = 2,5 mm
c0 = 24,3 kN
c = 34,5 kN

l = 330,48 okretaja
lh = 5798,03 h

Odabrani leaj odgovara traenim vrijednostima.

168

PRORA UN REMENICE REMENSKOG PRIJENOSA

Profili popre nog presjeka remena su odabrani prema standardu i tablici
Hercigonja II
Usvaja se beskona ni remen D profila sa sljede im vrijednostima:
lp = 27 mm

lp = 27 mm

b = 8,2 mm

b = 8,2 mm

a = 32 mm

a = 32 mm

h = 19 mm

h = 19 mm

= 36

= 36

Dpmin = 355 mm

Dpmin = 355 mm

D1 = 400 mm

D1 = 400 mm

Promjer ve e remenice
D2 = i2 D1 u mm
D2 = 2,21 x 400 = 884 mm
Prema tablici 3.14 (Strojni elementi II, E. Hrecigonja II) odabran je prvi blii
promjer
d2 = 900 mm

d2 = 900 mm

Obodna brzina

v=

D1 n1
u m/s
60

v=

0,4 3,14 950

= 17,6m / s
60

v = 17,6 m/s

169

Stvarni prijenosni omjer

i=

D2 900
=
= 2,53
D1 400

i = 2,53

Broj okretaja ve e remenice

i=

D2 n1
=
= 2,53 slijedi da je:
D1 n2

n2 =

n2 = 375 min-1

n1 950
=
= 375 min 1
i 2,53

Razmaka vratila

l min = 0,5 ( D1 + D2 ) + 3 h
lmin = 0,5 (400 + 900) + 3 8 = 874mm

lmin = 874 mm

170

Obuhvatni kutovi
sin =

D2 D1 900 400 500

=
=
= 0,277
2l
2 900
1800

= 1312'

= 1312'

1 = 180- 2 = 180- 2624' = 15336'

1 = 15336'

2 = 180+ 2 = 180+ 2624' = 20624'

2 = 20324'

Duljina remena

L = 2 l cos +

( D1 + D2 + 2 h) +

L = 2 900 cos1312'+

180

( D2 D1 )

(400 + 900 + 2 8) +

1312'
180

(900 400)

L = 3933,5 mm
Odabran je remen duljine L = 4000 mm

L = 3933,5 mm

L = 4000 mm

Nazivna snaga remena

n=

D1
400
= 950
= 1070,4 min 1
D p min
355

a = 32 mm
P0 = 11 kW vrijednosti o itane iz tablice 3.12 (Strojni elementi II, E.
Hercigonja)
Koeficijent prijenosa
c = c1 c2 c3 c 4 c5 c6 c7
Koeficijenti su o itani iz tablice 3.3 (Strojni elementi II, E. Hercigonja)
c1 = c2 = c5 = c6 = c7 = 1
c3 = s/smax

171

Y
=
l
17,6
= 10 3 2
= 39,11
900

s max = 10 3 Z
s max

s/smax = 39,1/40 = 0,97

za t=8h/dan slijedi c3 = 1,04

c1 = 1
c2 = 1
c3 = 0,97
c4 = 1,09
c5 = 1
c6 = 1
c7 = 1

za = 15336' slijedi c4 = 1,09

c = c1 c2 c3 c 4 c5 c6 c7
c = 1 1 0,97 1,09 1 1 1
c = 1,32

c = 1,32

Broj remenja
j = c

P
=
P0

j = 1,32

18
= 2,16
11

j = 2,16

Usvojena je koli ina od 3 remena.

172

Prora un i konstrukcija spojki

Spojke su naprave koje slue za me usobno spajanje vratila u jednu cjelinu. Osim toga omogu avaju
spajanje vratila s razli itim rotiraju im elementima.
Razlikujemo:
-

stalne

isklju ne i

uklju no isklju ne spojke

Stalne spojke dijelimo

1.

vrste
a. kolutne
b. koljkaste

2. pokretljive spojke
a. neelasti ne pokretljive spojke
i. Uzdune
1. Zup aste
2. Ozubljene uzdune spojke
ii. popre ne spojke (Oldham za alatne strojeve)
iii. zglobne spojke
iv. Jednostavna spojka s krinim zglobom
b. elasti ne pokretljive spojke
i. Akumulacijske spojke
ii. Prigune spojke
1. Ozubljena elasti na spojma
2. Elasti na kolutna spojka
3. Elasti na Bibby-spojka
4. Eupex spojka
5. Periflex spojka

173

3. Uklju no-isklju ne spojke

a. Isklju ne spojke
i. Zup asta spojka
ii. Hildebrantova spojka
b. uklju no-isklju ne spojke
i. tarne spojke
1. stoasta tarna spojka
2. tarna spojka s dvostrukim konusom
3. elektromagnetska tarna spojka
4. pneumatska spojme
5. sigurnosna spojka
6. centrifugalna spojka
ii. hidrodinami ke spojke
Slike nekih od razli itih tipova STALNIH spojki:

Kolutna spojka

koljkasta spojka

174

Hirthova spojka

Uzdune spojke

Zup asta spojka

Tockerova

Oldham spojka

Zglobne spojke

175

Jednostavna spojka s krinom glavom

Spojka s kuglastim zglobom

Ozubljena elasti na spojka

Elasti na kolutna spojka

176

Bibby spojka

Eupex spojka

Periflex spojka

177

Slike nekih od tipova UKLJU NIH I UKLJU NO-ISKLJU NIH spojki

Zup asta spojka

Hildebrandtova spojka

Jednolamelna tarna spojka

178

Stoasta tarna spojka

Tarna spojka s dvostrukim konusom

Tarna spojka s dvostrukim konusom

179

Elektromegnetska

Pneumatska spojka

Centrifugalna spojka

Hidrodinami ka spojka

180

Primjer prora una

Primjer 1.

Za vezu pogonskog i gonjenog vratila alatnog stroja izabrana je tarna spojka s lamelama. Vanjski
promjer unutarnjih lamela (pozicija 2 na slici), ds = 160 mm, unutarnji promjer vanjskih lamela du =
100 mm, broj lamela na pogonskom obodu spojke z1 = 5, na gonjenom z2 = 6. Najve a sila na lamele
ostvarena polugom Fn = 4 kN.
Potrebno je odrediti maksimalni okretni moment koji se moe prenijeti pomo u spojke ako su lamele
izra ene od elika sa metalno-kerami kom oblogom, podmazivane uljem ( 0,06). Provjeriti
stupanj sigurnosti protiv proklizavanja lamela i povrinski tlak na dodiru lamela ako spojka prenosi
snagu:
P = 9 kW pri broju okretaja n = 960 min-1.
Maksimalni okretni moment koji spojka moe podnijeti, iznad kojeg nastaje proklizavanje iznosi:

M t = i Fn r [Nmm]
i broj dodirnih povrina lamela (i = z 1 = 10)
z ukupan broj lamela (z = z1 + z2 = 5 + 6 = 11 lamela)
M t = 10 4000 0,06 66,15 = 158760[Nmm]
Srednji promjer
r =

2 rs3 ru3 2 80 3 50 3

=
= 66,15[mm]
3 rs2 ru2 3 80 2 50 2
181

Stupanj sigurnosti protiv proklizavanja lamela

S=

Mt
M rad
M rad = K A M nom [Nm ]

Radni okretni moment:

KA pove anje vanjskog otpora (udari)

KA = 1,25 do 1,5 za alatne strojeve
KA = 1,3 do 1,7 za motorna vozila
KA = 1,5 do 2,5 za poljoprivredne strojeve
Nominalni moment Mnom [Nmm] se ra una preko snage i kutne brzine:
M nom =

[Nm]

M nom =

9000
= 89,5[Nm]
100,53

[ ]

= 2

Kutna brzina = 2 n s 1

[ ]

960
= 100,53 s 1
60

M rad = 1,3 89,5 = 116,4[Nm]

S=

Mt
158,76
=
= 1,36
M rad 116,4

Povrinski tlak na lamelama

Povrina:

p=

A=

(d s2 d u2 ) mm 2

A=

Fn 4000
=
= 0,326 N / mm 2 pdop = 0,8 1 N / mm 2
A 12252

160 2 100 2 = 12252 mm 2

pdop = 0,8 do 1 [N/mm2] za eli ne lamele obloene metalokerami kim materijalom.

182