Predavanje 2.

) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

1. Osnove prorauna mainskih elemenata

- Mainski elementi se proraunavaju sa ciljem da se za odreene radne uslove
odrede
dimenzije dijelova ili da se izaberu standardni dijelovi,
- Prorauni se uglavnom izvode sa ciljem provjere stepena sigurnosti, odnosno
sposobnosti mainskih dijelova,
- Prorauni zavise od vrstoe materijala,
- Proraun stepena sigurnosti sastoji se od usporeivanja kritinog i radnog
napona.
1.1. Radna optereenja mainskih elemenata
- Mehaniko optereenje se izraava sistemom sila i spregova (momenata) i
predstavljaju
mjerne veliine optereenja.
- Samo optereenje je posljedica radnih otpora koje maina savladava vrai
koristan rad.
- Osim radnih otpora mainski dijelovi su izloeni dejstvu unutranjih sila u sistemu
(sila
zemljine tee, otpori trenja, sile inercije )
- Sva optereenja koja su posljedica radnih otpora ili unutranjih otpora i inercija
ine
ukupno optereenje mainskog dijela.
1.2. Radni i nominalni naponi u mainskim dijelovima
- Pod dejstvom spoljanjih optereenja, mainski dijelovi trpe naprezanja.
- Naprezanja mogu bili:
Aksijalna (istezanje pritisak)
Savijanje
Uvijanje
Smicanje
- To su etri osnovne vrste prostih naprezanja meutim u mainskim
konstrukcijama,
naprezanja mogu bili sloena to jest kombinacija prostih naprezanja.
- Napon je mjera stanja u mainskom dijelu, predstavlja unutranji otpor u
materijalu
sveden na jedinicu povrine poprenog presjeka.

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

1.3. Koncentracija napona

- Koncentracija napona je pojava neravnomjerne raspodjele napona po poprenom
presjeku mainskog dijela na mjestu nagle promjene presjeka (nagomilavanja
naponskih
linija).
1.3.1. Geometrijska koncentracija napona
max
Kolinik najveeg stvarnog napona
i nominalnog napona
faktor koncentracije napona

zove se

:
k=

max
n

- Pokazuje koliko je puta najvei stvarni napon vei od nominalnog napona,

- Ukoliko je poznat moe se proraunati najvei napon za tap:
max = k n
Najvei stvarni napon je mjerodavan pri proraunavanju elemenata, odnosno pri
utvrivanju stepena sigurnosti, zbog toga to najjae napregnuta vlakna materijala
prije

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

ostalih vlakana, manje napregnutih mogu prei doputenu veliinu naprezanja.

Koncentraciju napona izazivaju ne samo oblici ve i neispravnosti i upljine u
materijalu
ili spoljanja optereenja.
Faktor koncentracije napona za jedan te isti oblik elementa zavisti od vrste
naprezanja:
najvei je pri istezanju, neto manji pri savijanju a najmanji pri torziji .

1.3.2. Efektivna koncentracija napona

max = k
k

-efektivni faktor koncetracije napona

1.3.3. Osjetljivost materijala na koncentraciju napona

- Izraava se stepenom osjetljivosti materijala na koncentraciju napona

koji

pokazuje u kom se stepenu smanjuje maksimalni napon uslijed lokalnih plastinih

deformacija.
1
k = k n n = k
k n n k 1
1.4. Dinamika izdrljivost
- Do preloma mainski elementa (loma) dolazi uslijed izloenosti dijela naponima
koje ne
mogu da izdre.
- Veliina napona koji izaziva prelom zavisi od vrste naprezanja, stepenu promjene
naprezanja kao i drugih faktora (temperature, trajanja optereenja ).
- Za raunsku provjeru sigurnosti elementa maine protiv preloma najoptiji znaaj
imaju
dvije vrste preloma: statiki prelom i prelom od zamora.
- Statiki prelom nastaje kada se elemenat izloi postepenom poveanju sve dok
ne doe
do preloma.
- Prelom od zamora (dinamiki prelom) moe nastati kada je elemenat izloen
promjenljivom naprezanju koje postepeno zamara materijal.
- Do preloma dolazi poslije izvjesnog vremena ako je najvei napon promjenljivog
naprezanja vei od otpornosti materijala pri promjenljivom naprezanju.
- Ako je mainski dio izloen promjenljivom radnom naponu, mjerodavni kritini
napon je
dinamika izdrljivost.
max
- Velerova kriva (Wohler) pokazuje vezu izmeu najveeg napona
promjenljivog
naprezanja i broja ciklusa N (broja periodinih promjena naprezanja) pri kojima se
epruveta za ispitivanje lomi.
max
- Ukoliko je napon
manji, utoliko je broj ciklusa N do preloma vei.

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

- Napon koji napregnuti materijal moe trajno izdrati je

dinamika
izdrljivost materijala.
- Za razliite materijale je i razliit broj

N0

i to je osnovna

poslije kojeg vie ne nastaje prelom

pod uticajem
promjenljivog naprezanja, taj broj se naziva baza izdrljivosti i iznosi:
6
6
- Za elik: 1010
za legure bakra: 5010
1.5. Dijagrami izdrljivosti
D
- Izdrljivost materijala
za svaku vrstu naprezanja i za svaki tip promjenljivog
naprezanja, moe se izraziti kao zbir srednjeg i amplitudnog napona:
D= M + A ; D= M + A
A

- amplitudna izdrivost materijala kao izraz sposobnosti materijala

a - amplitudni napon kojem je epruveta za ispitivanje izloena i koji ne moe biti

vei od
amplitude koju materijal moe izdrati

( A a)

- Za praktinu upotrebu si pogodni razliiti dijagrami izdrljivosti:

Smitov (Smith) i
Hejgov (Haigh) dijagram.
- Kao osnova za izradu dijagrama slue Velerove krive do koji se dolazi ispitivanjem
izdrljivost materijala na odreenom broju epruveta.

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

- Linija A,B,C,D,E obiljeava granicu najveih napona istezanja

- Linija A1,B1,C1,D1,E je granina linija najmanjih napona

max = D

min

- Linija (simetrala) Eo,O,E (pod uglom od 45o) je glavno obiljeje Smitovog

dijagrama i od
A
simetrale se nanosi prema gore ili dole amplituda izdrljivosti
(O,B2; B2,Bo),
- Oblik linije A,B,C,D,E pokazuje da se sa poveanjem srednjeg napona
poveava
izdrljivost materijala

, a smanjuje amplituda izdrivosti

- U oblasti srednji napona pritiska

(lijeva strana dijagrama), smitov dijagram

trebao bi
da ima isti oblik krive (A,Eo,A1 = A,E,A1), meutim materijal je vie izdrljiv u
oblasti
pritiska nego istezanja,
- Meutim, za elik se rauna sa istim vrijednostima, pa se Smitov dijagram
prikazuje
samo s desne strane (a za vrijednosti s lijeve strane uzima se negativni predznak).
- Pravilo je da naponi elemenata ne prelaze granicu razvlaenja F ( 0,2) . Zbog
toga se
smitov dijagram ograniava linijom D,F,D1,
- Linija A,B,C,D vrlo malo odstupa od prave linije pa se moe zamijeniti pravom
linijom AD.

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

1.6. Uticaji na izdrljivosti materijala

- Eksperimenti su pokazali/dokazali da geometrijski oblik utie na izdrljivost
materijala.
- Na izdrljivost elementa utiu i drugi inioci: vrsta materijala, kvalitet obraene
povrine,
temperatura itd
Dn
- Stvarna izdrljivost elementa
ili sklopa moe se odrediti laboratorijski.
- U proraun faktor

(stvarni faktor zamora) ulaze svi uticaji kojima je element

bio izloen
za vrijeme ispitivanja.

Z = Dn
D
Dn

- stvarna izdrljivost materijala

- osnovna izdrljivost materijala

- Stvarni faktor se rauna kao proizvod vie faktora od koji se svaki odnosi samo na
jedan
odreen uticaj na izdrivost materijala.
Z =1 2 3
1.6.1. Uticaj koncentracije napona
- Ispitivanjem je dokazano da je izdrljivost elementa izloenog promjenljivom
naprezanju
uglavnom neto vea od izdrljivosti u skladu sa najveim stvarnim naponom.
max = k n
k

- geometrijski faktor koncentracije napona,

- raunski nominalni napon

- Stvarni (efektivni) faktor koncentracije napona (dinamiki faktor koncentracije

napona) je
neto manji i odgovara realnom stanju ( k n < k n)

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

- Osjetljivost materijala na koncentraciju napona zavisi uglavnom od njegove

strukture i
oblika elementa.
- Kao mjerilo osjetljivosti materijala uveden je pojam osjetljivosti materijala na
1
k k = k n n = k
koncentraciju napona
k n n k 1

-Stvarni faktor koncentracije napona

moe se odrediti po obrascu:

k =( k 1 ) k + 1
1.6.2. Uticaj kvaliteta obraene povrine
- Kvalitet obraene povrine utie na dinamiku izdrljivost elementa (to je
hrapavija
povrina utoliko je manja izdrljivost materijala).
- Uobiajeno je da se pad izdrljivosti zbog hrapavosti izraava pomou faktora
kvaliteta
1< 1
povrine
,odnosno:
Wr =1 W
Wr

- redukovana izdrljivost materijala

W - osnovna izdrljivost materijala

- Rezultati ispitivanja uticaja hrapavosti na izdrivost elemenata obino se
prikazuju u
obliku dijagrama.

1.6.3. Uticaj veliine presjeka

- Pad izdrljivost izraava se pomou faktora veliine presjeka

2 1

pa se raun

sa
izdrljivost pri naizmjeninom naprezanju rauna kao:
Wr =2 W
1.6.4. Uticaj temperature
- Osnovna izdrljivost elemenata ispituje se temperaturi od

20 C , meutim

mnogi elementi
su u eksplantaciji pri povienim radnim temperaturama.
1.6.5. Uticaj frekvencije
- Ispitivanjem je dokazano da brzina kojom se mijenjaju ciklusi naprezanja
praktino ne
utie na izdrljivost materijala.
1.6.6. Uticaj pravca vlakana

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

1.7. Stepen sigurnosti

- Kao mjera sigurnosti pro prouavanju mainskih elemenata uveden je stepen
sigurnosti
K
max
to je odnos karakteristinog napona
i najveeg napona
kojem je
element izloen
u toku rada i rauna se kao:

= k
max
- Kao karakteristini napon moe se usvojiti:
M
- vrstoa materijala
; napona na granici razvlaenja

, izdrljivost

.
- Kada je elementi istovremeno izloen normalnim i tangencijalnim naponima,
mogu se

posebno odrediti stepeni sigurnosti

i
, a zatim izraunati svedeni stepen
sigurnosti:

i= 2 2
+
- Stepen sigurnosti se mora uvesti u proraun: zbog neodreenosti podataka o
osobinama
materijala, nehomogenosti materijala, eksplatacioni uslova, netanosti prilikom
odreivanja sile i momenata, zbog eventualnih nepredvidivih uticaja
1.7.1. Stepen sigurnosti pri nepromjenljivom naprezanju prema vrstoi

- Stepen sigurnosti prema vrstoi materijala ( K= M ) izraen je odnosnom:

M
max

I =35

za nepromjenljivo naprezanje

II =1,5 I =4,57,5 za jednosmjerno promjenljivo naprezanje

Predavanje 2.) Osnove prorauna mainski elemenata,naprezanja

III =3 I =915

za naizmjenino promjenljivo naprezanje

1.7.2. Stepen sigurnosti pri nepromjenljivom naprezanju prema granici

razvlaenja

- Stepen sigurnosti prema granici razvlaenja materijala ( K= F ) izraen je

odnosom:

F = F
max

1.7.3. Stepen sigurnosti pri promjenljivom naprezanju prema

amplitudi izdrljivosti

- Definicija stepena sigurnosti prema amplitudi izdrljivosti zasniva se

na naelu da se
epruveta, namijenjena odreivanju izdrljivosti materijala, izloi
postepenom poveanju
a
amplitudnog napona
pri nepromjenjivom srednjem naponu

ne doe do
prekoraenja amplitude izdrljivosti

sve dok

kada dolazi do preloma epruvete

zbog zamora
materijala.
A=

A
a

- Kod elemenata u eksploataciji, potrebno je uzeti u obzir dinamiku

izdrljivost, pa se
rauna sa redukovanom amplitudom izdrivosti:
A=

A
a

- amplituda izdrljivosti materijala (Smithov dijagram)

- amplitudni napon, odreuje se proraunom

raunski faktor zamora materijala

k - stvarni faktor koncentracije napona

A=

12 A
k a

1 2
k