Tolerancije hrapavosti povrine - pukica

Povrine mainski dijelova nisu glatke ve u manjem ili veem stepenu

hrapave.
Parametri mikro povrine su:
Rmax - najvea visina neravnina
Rz

- srednja visina neravnina

Ra

- srednje aritmetiko odstupanje mikroprofila povrine

Ra=

1
|y|dx
l 0

Znakovi za oznaavanje kvaliteta povrine:

-Osnovni znak koji se upotrebljava samo onda kada mu je
znaenje
objanjeno napomenom
-Povrina obraena odvajanjem estica
-Povrina koja ostaje u stanju koje rezultira iz prethodnog
proizvodnog
procesa, dakle nije doputeno skidanje materijala
-Znak koji se upotrebljava kada treba oznaiti specijalne
karakteristike
povrine

a vrijednost hrapavosti Ra u mikrometrima ili kvaliteta hrapavosti

b metoda proizvodnje, postupak ili prevlaka
c referentna duina
d pravac proirenja neravnina
e dodatak za strojnu obradu
f druge vrijednosti hrapavosti (Rmax.Stepen sigurnosti pri
promjenljivom naprezanju prema amplitudi izdrljivosti

- Definicija stepena sigurnosti prema amplitudi izdrljivosti

zasniva se na naelu da se
epruveta, namijenjena odreivanju izdrljivosti materijala, izloi
postepenom poveanju
a
amplitudnog napona
pri nepromjenjivom srednjem naponu

sve dok ne doe do

prekoraenja amplitude izdrljivosti

kada dolazi do preloma

epruvete zbog zamora

materijala.
A=

A
a

- Kod elemenata u eksploataciji, potrebno je uzeti u obzir

dinamiku izdrljivost, pa se
rauna sa redukovanom amplitudom izdrivosti:
A=

A
a

- amplituda izdrljivosti materijala (Smithov dijagram)

a - amplitudni napon, odreuje se proraunom

raunski faktor zamora materijala

k - stvarni faktor koncentracije napona

A=

12 A
k a

1 2
k

Proraun debljine lima

- Lim doboa izloen je naponu naistezanje.

- Napon na istezanje je najjai na najslabijem mjestu a to je gdje otvor
za zakovicu, te je ono mjerodavno mjesto za proraun.
F
- Napon na istezanje: e = S
S=(ed )

Fe =
e=

Dep
2

Dep
2(ed) ed

Odnos

ed
e

je koeficijent slabljenja lima zbog otvora za zakovice.

Zavareni spoj optereen na istezanje (pritisak)

- Kod podunih eono zavarenih sastavaka, ograniene duine, raunska
duina sastavaka
l k manja je od stvarne duine l .
l k =l2a
- Naprezanje na pritisak ili istezanje:
F
=
al

al

- povrina zavarenog sastavka

Zavareni spoj optereen na uvijanje

- Torziono optereenje se rauna:
Fl
=
1
al( cos + bsin )
3
- Naprezanje na smicanje:
= ( y + g )2+ 2x
y

- torziona komponenta okomita na zavara

- optereenje na smicanje

x - torziona komponenta du zavara

Zavareni spoj optereen na savijanje-puka

- Kod zavarenih spojeva optereenih na savijanje za proraun je
mjerodavan otporni
moment zavarenog spoja.
- Naprezanje na savijanje:

I zav

M
y
I zav
- moment inercije povrine zavarenog ava
y

udaljenost momenta savijanja od

sredita povrine zavarenog ava

eoni sastavak optereen na savijanje

Ugaoni sastavak optereen na savijanje

I I
W= 1 2
e
I1

- moment inercije spoljnog presjeka

I 2 - moment inercijen unutrane presjeka

Zavareni spoj optereen na smicanje-puka

F
al

al

-povrina zavarenog ava

 al=a(2 l1+l2 )

slika a)

al=a(d +a)

slika b)

Prema temperaturi topljenja lema (materijala koji se dodaje kao

vezivo) lemljenje dijelimo na:
meko lemljenje koje se odvija na temperaturama do oko 450C,
- Meko lemljenje je postupak spajanja metala pri relativno niskom
temperaturama. Slui
najee za spajanje elika, bakra i bakrenih slitina.
tvrdo lemljenje koje se provodi na temperaturama priblino od 450 do
900C,
- Tvrdo lemljenje se upotrebljava za odgovornije spojeve od mekog jer je
nosivost spoja
puno vea. Metale koji se leme treba prethodno zagrijati, plamenom ili
elektrinom
strujom (veinom elektrootporno). Radi eliminacije metalnih oksida
potrebno je povrine
koje e se lemiti prethodno tretirati sredstvima za dezoksidaciju.
Visoko temperaturno lemljenje, na temperaturama od preko 900C .
- Visokotemperaturno se lemljenje obavlja u vakuumu ili u zatitnoj
atmosferi, a slui za
lemljenje obino skupljih ili plemenitijih materijala ili kombinacija
materijala koji su ne
zavarivi ili bi se zavarivanjem bitno promijenila neka njihova svojstva.

Sa obzirom na nain dovoenja topline prema DIN 8505

razlikujemo:
Lemljenje plamenom, gdje se toplina dovodi na mjesto lemljenja
sagorijevanjem nekog
plina.

- Lemljenje potapanjem, koje se vri tako da se dijelovi koji se spajaju

urone u rastopljeni
materijal lema koji onda popunjava spojna mjesta.
- Lemljenje sa lemilicama se primjenjuje samo za meko lemljenje.
- Lemljenje u peima se vri tako da se u pripremljena spojna mjesta
stavlja materijal lema
a onda se spoj zagrijava na temperaturu topljenja lema u nekoj pei.
- Elektrootporno lemljenje se provodi tako da se izmeu dijelova koji se
leme stavi
materijal lema i otapalo. Zatim se dijelovi meusobno pritisnu nekom silom
vanjskim
elektrodama uz istovremeno dovoenje elektrine struje.
- Induktivno lemljenje se vri obino u zatienoj atmosferi, za sve vrste
lemljenja.
- Lemljenje svjetlosnim snopom se provodi tako da se svjetlosni snop
fokusira a
absorpcijom energije se topi materijal lema. Spada u specijalne postupke
lemljenja a vri
se u vakuumu ili u zatienoj atmosferi i to za tvrdo lemljenje.
- Lasersko lemljenje se provodi laserskim snopom a slui za tvrdo
lemljenje ili za visokotemperaturno lemljenje. Provodi se u vakuumu ili u
zatitnoj atmosferi.

Vrste lijepila

- Dijele se u dvije grupe: fizikalna i hemijska veziva ljepila.

Fizikalno veziva ljepila, koja predstavljaju u organskim otapalima
rastopine prirodnih ili
umjetnih makromolekularnih materijala (kauuk, umjetne smole). Dijele se
u tri
podskupine: kontaktna, topiva i plastina.
Kontaktna ljepila se sastoje od kauuka i smole rastopljene u nekom
organskom otapalu.
Nanose se na obje povrine koje se lijepe, zatim se prieka da ishlapi
otapalo a tada se
povrine koje se lijepe vrsto pritisnu jedna na drugu.
Topiva ljepila se prije primjene moraju zagrijati (150 do 200C) da bi
postala tekua jer su
pri sobnoj temperaturi u vrstom stanju. Nakon lijepljenja dijelovi moraju
ostati u stanju
mirovanja do hlaenja na sobnu temperaturu, kada dostiu potrebnu
nosivost.
Plastina ljepila su napravljeni na bazi PVC praha izmijeanog sa
omekivaem, punilom i
adhezivnim sredstvom. Za razliku od kontaktnih i topivih ne sadre
otapala. Primjenjuju
se tako da se zagriju na oko 150C kada prelaze u gusto tekue stanje te
se nanose na
jednu od povrina koje se lijepe.
Hemijska veziva ljepila. Ova se ljepila zovu jo reakciona ljepila, a ona
su tehniki vanija

od fizikalno vezivih, pogotovu kada se radi o lijepljenju kovina/metala.

Napravljena su na
bazi epoksida, fenola, akrila te poliestera kao umjetne smole. Najvanije su
smole na bazi
epoksida i fenola.
- Reakcijska ljepila dijelimo osim na hladna i topla jo i na:
Polimerizacijska, (jedno ili dvokomponentna). Polimerizacija se
pospjeuje katalizatorom.
Brzina reakcije katalizatora se regulira njegovom koliinom u ljepilu, kao i
temperaturom
okoline i predmeta koji se spajaju.
Poliaditivna, (jedno ili viekomponentna), sastoje se od minimalno dvije
razliite
meusobno reagirajui komponente koje se mijeaju u nekom
stehiometrijskom odnosu.
Polikondenzacijska ljepila lijepe na taj nain da je potrebno eliminirati
tekuu primjesu izljepila pod djelovanjem pritiska od oko 0,5 N/mm2 i
temperaturi oko 150C.
Vitwortova zavojnica

1.)

Metrika zavojnica ISO

Trapezna zavojnica

Kosi navoj

Obli navoj

Analiza sila-osnovni pojmovi

Na slici je predstavljena kvadratna zavojnica sa elementom navrtke, optereena
silom F
Za kretanje navrtke uz zavojnicu ( uz nagnutu ravan ) potrebna je

teorijska sila

(zanemariti silu trenja )

F d 2 =Fh
F =

Fh
=Ftg
d2

srednjiugao nagiba
d 2srednji prenik zavojnice
Pri kretanju navrtke stvara se trenje,
te se mora uzeti u obzir i ugao trenja

Stvarna sila za kretanje navrtke uz

zavojnicu

Ft =Ftg ( + )
Stvarna sila za kretanje navrtke niz
zavojnicu
Ft '=Ftg ()