FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

Katedra za metalne i drvene konstrukcije

Kolegij: DRVENE KONSTRUKCIJE

Lijepljeni lamelirani nosači

doc.dr.sc. Neno Torić
 PROIZVODNJA LIJEPLJENIH LAMELIRANIH NOSAČA
TEHNOLOŠKI SLIJED

1. Sječa: obaranje, skidanje grana, rezanje u trupce, skidanje kore

2. Sušenje trupaca u šumi, transport, sušenje trupaca u tvornici
3. Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom
4. Sušenje sirovih lamela (prirodno, prisilno u sušarama)
5. Ulaz u proizvodni pogon, odležavanje cca 7 dana – ujednačenje V
6. Uzdužno spajanje lamela
7. Blanjanje lamela (± 0,1 mm)
8. Nanošenje ljepila (otvoreno vrijeme)
9. Slaganje nosača u kalupu projektirane geometrije
10. Očvršćenje ljepila (zatvoreno vrijeme)
11. Kontrola kvalitete
12. Završna obrada
13. Zaštita premazima
14. Priprema za transport i transport
15. Montaža
Sječa

- Golosječa
- Selektivna sječa
- Sanitarna sječa (područja pod zaštitom, parkovi prirode i sl.)

Posebni uvjeti za trupce četinara i hrastovine:

Četinari – sijeku se samo zimi i ljeti

Jela i smreka, isporučuju se miješano, bez obzira na količinski odnos
jedne vrste, pod imenom četinara
Kora mora biti skinuta, kvaliteta u skladu sa normama – vidno
označena

Hrastovina – siječe se samo zimi

Isporuka do 30. travnja, kvaliteta u skladu sa normama – vidno
označena
Hrast lužnjak – Slavonija (golosječa)
Selektivna sječa borovine
Skidanje kore
Sušenje trupaca u šumi, transport, sušenje trupaca u tvornici

Sušenje trupaca u šumi nije preporučljivo, prakticira se isključivo radi

olakšanja transporta (smanjenje težine zbog gubitka vlage).

Trupci se izvoze iz šume kamionskim ili traktorskim transportom šumskim

putovima, šumskom željeznicom, žičarama, splavarenjem rijekom (ako za to
postoje uvjeti) ili životinjskom snagom.

Nakon dovođenja u tvornicu, klasificiraju se i odlažu na stovarište trupaca do

pada vlage na optimalnu razinu za daljnju obradu (piljenje). Kvalitetniji
materijal se zaštićuje od oborina, pucanja na glavama itd.
Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom

Trupci se pile cirkularom ili gaterom, danas

zbog ekonomičnosti najčešće gaterom sa
tehnikom piljenja "u cijelo" (odjednom u niz
lamela iste ili različite debljine)

Gater je niz lisnatih pila učvršćenih u čelični

okvir. Razmak listova određuje se prema
debljini lamele.
Ovako dobivene lamele krajče se cirkularnim
pilama na potrebnu širinu.

U tvornicama koje u proizvodnom asortimanu

imaju osim LLN i ostale proizvode moguće su
i neke druge tehnike piljenja, posebno ako se
radi o hrastovoj građi. Sa ciljem što boljeg
iskorištenja visokokvalitetne i najvrjednije
pilanske sirovine razvile su se specijalne
tehnike piljenja.
Sušenje sirovih lamela (prirodno i prisilno)

Nakon piljenja lamele se odlažu na stovarište

piljene građe složene u vitlove gdje započinje
proces sušenja. U vitlovima je taj proces
prirodan, lamele su tako složene da je
moguća cirkulacija zraka i prozračivanje
svake pojedine lamele, a čitav složanj je
zaštićen pokrovom od padalina.

Brzina prirodnog sušenja ovisi o nizu faktora

(temperaturi, relativnoj vlazi i brzini strujanja
zraka, vrsti drva, položaju u presjeku debla,
debljini lamele i načinu piljenja, vlazi u startu,
načinu slaganja itd) i ne može se precizno
izračunati. Količina vlage se prati i ovaj način
sušenja smatramo gotovim kad postotak
vlage padne na 25 do 30 % (takozvana
otpremna suhoća) – cca 4-8 mjeseci od
početka sušenja za piljenu građu.
Nakon završenog procesa prirodnog sušenja lamele se otpremaju na prisilno sušenje u
sušionice. Prisilno sušenje danas se vrši strujom toplog zraka propisane temperature i relativne
vlažnosti u različitim režimima sušenja – ovisno o vrsti i dimenzijama materijala koji se suši.

Za sušenje manjih količina koriste se komore za sušenje (6-12 m dužine). Tuneli za sušenje
koriste se za sušenje većih količina četinara, dugi su do preko 100 m. Materijal se provlači kroz
tunele za sušenje na vagonetima.

Komore za sušenje
Tunel za sušenje
Ulaz u proizvodni pogon, ujednačenje vlažnosti (egalizacija)

Nakon završetka procesa sušenja a kada vlažnost padne ispod 15% lamele
se uvode u proizvodni pogon. Temperatura zraka u pogonu u kojem će se
lijepiti elementi mora iznositi 20º C uz relativnu vlažnost od cca 60%. Pogon
mora biti dobro ventiliran a tehnološke linije moraju imati ugrađene sisteme
za direktno odvođenje piljevine, strugotine i prašine u adekvatne silose van
pogona.

U ovakvim uvjetima materijal mora ostati makar 7 dana u kom se vremenu

ujednačuje vlažnost lamela po principu higroskopne ravnoteže. Ovim se
nastoje smanjiti na minimum parazitni naponi u lijepljenim reškama koji bi se
mogli pojaviti u eksploataciji nosača kod promjene uvjeta okoline ukoliko bi
susjedne lamele bile različite vlažnosti.
 21000 SPLIT, Matice hrvatske 15 – HRVATSKA Tel: 021 / 303 - 333, Fa

LJEPILA

Ljepila su kemijski spojevi (sintetičke smole) koji imaju

svojstvo transformiranja iz stanja ljepljivosti u čvrsto stanje
čime elemente koje lijepimo čine monolitnima.

Iz dijagrama P - δ dade se zaključiti da su lijepljeni spojevi

kruti u spojnoj ravnini, pa se geometrijske karakteristike
nosača izrađenih lijepljenjem iz elemenata (najčešće
lamela) računaju kao karakteristike monolitnih presjeka.

Ljepila koja se upotrebljavaju u proizvodnji nosača

inženjerskih konstrukcija moraju ispuniti slijedeće uvjete :

1. Posmična čvrstoća lijepljenog spoja mora biti veća

od posmične čvrstoće drva II sa vlakancima.

2. Lijepljeni spojevi ne smiju imati pad čvrstoće u

vremenu (trajna čvrstoće).

3. Ljepilo mora biti otporno na agresivne kemijske

utjecaje koji se mogu pojaviti tokom eksploatacije
konstrukcije.

4. Ljepilo mora biti vatrootporno.

Spojevi u drvenim konstrukcijama mogu biti kruti ili popustljivi.

Krute spojeve moguće je ostvariti samo lijepljenjem.

Svi spojevi izvedeni mehaničkim spajalima popustljivi su, u većoj ili

manjoj mjeri. Ponašanje takvih spojeva pod opterećenjem vidljivo je
iz donjeg dijagrama

Dijagrami
sila – pomak (proklizavanje) za:

a) Ljepila
b) Jednostrane moždanike
c) Dvostrane moždanike
d) Vijke za drvo
e) Trnove
f) Nazubljene ploče
g) Čavle
U proizvodnji lameliranih nosača, pločastih proizvoda i
ostalih elemenata koji se ugrađuju u inženjerske
konstrukcije koriste se sintetička ljepila – ljepila na bazi
sintetičkih smola :

- rezorcinsko ljepilo
- ureaformaldehidno ljepilo
- fenolno ljepilo
- melaminsko ljepilo
- poliuretansko ljepilo
- epoksidne smole

Rezorcinsko ljepilo podnosi najteže uvjete eksploatacije –

(potpunu izloženost atmosferskim utjecajima) bez
ograničenja u pogledu vlage i temperature.

Radi se o vodenoj otopini rezorcin – formaldehidne smole :

(C6 H4 OH)2 .

Miješa se sa praškastim katalizatorom (ljepilo: katalizator -

5:1).

U tehnologiji lijepljenja koristi se kod vlažnosti 10 – 15 %,

kvalitetniji spojevi ostvaruju se kod nižih vlažnosti.
Uzdužno spajanje lamela

Svaka lamela poprečnog presjeka izrađuje

se iz većeg broja segmenata uzdužno
spojenih lijepljenjem. Spajanje se izvodi
zupčastim spojem (finger joint).

Najmanje karakteristične vrijednosti

čvrstoća na savijanje zupčastih nastavaka
lamela dane su u donjoj tablici.
Blanjanje lamela (±0,1 mm)

Prije uzdužnog spajanja elementi lamela se blanjaju sa točnošću obrade površine od ± 0,1 mm.
Blanjanje se izvodi posebnim alatom koji obrađuje obje strane lamele odjednom propuštajući
konstantnu debljinu.
Nanošenje ljepila, slaganje nosača u kalupe i očvršćenje ljepila

Nakon izrade lamela i očvršćenja uzdužnih spojeva pristupa se lijepljenju

nosača. Podaci koji slijede odnose na rezorcinska ljepila.

Početak lijepljenja je priprema ljepila: katalizator se, uz miješanje, dodaje

ljepilu do omjera 1 : 5 u težinskim dijelovima. Miješanje je strojno a nakon
dodatka cijele količine katalizatora traje još 10 min. – do homogenosti.
Temperatura smjese mora ostati u granicama 15 do 20º C.

Temperatura znatno utječe na proces lijepljenja i upotrebno vrijeme ljepila:

Temperatura smjese (º C) 10 15 20 25 30 35
Upotrebno vrijeme (h/min) 7/00 4/00 2/00 1/00 0/40 0/10

Ljepilo se strojno, gumenim valjcima, nanosi na obje površine koje se lijepe.

Nanos se kreće u granicama 0,20 do 0,35 kg/m², obostrano znači 0,40 do
0,70 kg/m² lijepljenog spoja.

Prva lamela se premazuje sa jedne, ostale sa obje a zadnja opet sa jedne

strane. Jasno, nepremazane strane su vanjska lica nosača. Nakon
premazivanja ljepilom lamele se redom slažu u kalup projektirane geometrije.
Otvoreno vrijeme ljepila je vrijeme od nanošenja ljepila na lamelu pa do
spajanja sa drugom premazanom lamelom.

Zatvoreno vrijeme je maksimalno vrijeme od spajanja lamela bez pritiska.

Vrijeme prešanja je vrijeme u kojem nosač mora biti pod pritiskom.

Sva ova vremena ovise o materijalu a za navedene uvjete u pogonu vrijedi

orijentaciono :

Temperatura (º C) 10 15 20 25 30 35
Otvoreno vrijeme (min) 50 40 25 15 10 5
Zatvoreno vrijeme (min) 240 120 80 50 20 10
Vrijeme prešanja (h/min) 15/00 10/00 5/00 4/00 2/00 1/15

Pritisak prešanja kreće se u granicama:

- za meka drva 30 – 60 N/cm²
- za tvrda drva 60 – 90 N/cm²

Nakon oslobađanja pritiska nosaču je potrebno odležavanje od 24 sata (do

premještanja ili daljnje obrade). Punu čvrstoću lijepljeni spojevi postižu nakon
5-7 dana.
Kontrola kvalitete

Svaki proizvedeni nosač mora imati popratnu

dokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete a u nju se
unose slijedeći podaci:

- vrsta drva i klasa

- vlažnost lamela u fazi lijepljenja
- vrsta ljepila i atestna dokumentacija proizvođača
ljepila
- najmanje i najveće debljine lamela
- temperatura i relativna vlažnost zraka pogona u fazi
polikondenzacije ljepila
- ostvareni pritisak u fazi polikondezacije ljepila
- ostvarena geometrija u odnosu na projekt
- rezultati ispitivanje savojne čvrstoće zupčastih
spojeva
- rezultati ispitivanja posmične čvrstoće ljepila
- kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja
vlačne čvrstoće ljepila

Navedena ispitivanja posmične čvrstoće ljepila vrše se na

uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosača (van
projektiranih dimenzija). Ispitivanja do loma se provode na
normiranim uzorcima.
Završna obrada, zaštita i priprema za transport

Pod završnom obradom podrazumijeva se konačno blanjanje i brušenje lica nosača i svi
zahvati na nosaču koje je projektom predviđeno izvesti u tvornici. Nakon završne obrade
nosači odlaze u dio pogona u kojem se premazuju zaštitnim sredstvima prema projektu.
Nanose se najmanje dva sloja odgovarajućeg zaštitnog premaza a treći, završni sloj
nanosi se nakon definitivne montaže.

Nosači se nakon ove operacije pakiraju u PVC da bi se zaštitili od vlage u narednim

fazama, a ako se radi o težim transportima mogu se zaštititi i od mehaničkih oštećenja.
Transport i montaža

Planom transporta prikazuje se i opisuje način transporta te dokazuje mehanička

otpornost i stabilnost kod kritičnih operacija i specifičnih načina oslanjanja ili
položaja LLN. Transportni putovi moraju biti utvrđeni, pri čemu se mora voditi
računa o radijusima krivina prema zahtjevima specijalnih vozila i postojećim
slobodnim profilima.
Montaža se mora provesti prema
planu montaže. Plan montaže
ovjerava projektant konstrukcije.

Međustanja konstrukcije u fazi

montaže potrebno je provjeriti vodeći
računa o mjestima i načinima
hvatanja/oslanjanja u fazama
podizanja i montaže. Posebnu pažnju
treba posvetiti osiguranju stabilnosti u
fazama i elementima koji kod montaže
imaju naprezanja suprotna od
očekivanih u eksploataciji

Mjesta hvatanja potrebno je osigurati

od oštećenja.
 IZVEDBA NOSAČA – UVJETI ZA POSTIZANJE KLASE

U dokaz nosivosti i stabilnosti uvode se geometrijske karakteristike homogenog

poprečnog presjeka ako su ispunjeni slijedeći uvjeti kod izrade nosača:
 Kvaliteta materijala u poprečnom presjeku
Klasifikacija lijepljenih lameliranih nosača prema DIN 1052:2004-08

Homogeno LLD Kombinirano LLD

Klasa čvrstoće Klasa čvrstoće Klasa čvrstoće Klasa čvrstoće Klasa čvrstoće
lamela LLD vanjskih lamela unutarnjih lamela LLD

Vanjske lamele: 1/6 visine nosača ali najmanje dvije lamele.

Dimenzije poprečnog presjeka

Najveća širina lamele može iznositi 220 mm.

Prema tome širina poprečnog presjeka

nosača može iznositi najviše 22 cm. Ako se
zahtijeva veća širina nosača, lamele se
moraju izvesti iz dva dijela. Širina poprečnih
presjeka ovako izvedenih nosača može
iznositi najviše 28 cm. Poprečni preklopi u
dva susjedna sloja moraju biti veći od dvije
debljine lamele.

Alternativno, veće širine presjeka odnosno

krutosti nosača dobiju se slaganjem 2 ili 3
nosača u blok ili izvođenjem komponiranih
poprečnih presjeka.
Debljina lamela

Najveća debljina lamele smije iznositi kod četinara 32 mm [2] i [5].

Najmanja debljina lamele smije iznositi 6 mm [5] (prije nije bila
ograničena).

Zakrivljeni lijepljeni nosači prema [5]

Rin – radijus zakrivljenosti intradosa nosača (R = Rin + h/2)

t – debljina lamele

Zakrivljeni nosači radijusa zakrivljenosti Rin uporabne klase 1 i 2

tretiraju se kao ravni nosači ako je Rin ≥ 230 · t.

Kod nosača uporabne klase 3 ovo vrijedi za radijus zakrivljenosti

Rin ≥ 205 · t.

Najmanji dopušteni radijus zakrivljenosti je Rin ≥ 150 · t pri čemu je

potrebno smanjiti debljinu lamele prema odredbama [5].

t ≤ 13 + 0,4 [ Rin/t – 150 ] (sve u mm) ???????

Manji radijusi zakrivljenosti od Rin = 150 · t nisu dopušteni.

U susjednim slojevima nastavci moraju biti izmaknuti prema priloženoj skici (20 t).
Ukoliko je ovaj uvjet ostvaren smatra se da poprečni presjek nije oslabljen.
Orijentacija lamela

Desnom stranom lamele nazovimo stranu bliže srcu, lijevom bliže kori.
Sušenjem odnosno povećanjem vlažnosti lamela se deformira. Pogledajmo
moguća stanja u dvije susjedne lamele.
 ZAHTJEVI ZA IZVEDBU I MINIMALNI ZAHTJEVI
PROIZVODNJE (HRN EN 386:2001)

Vrste drva: SMREKA, JELA, OBIČNI BOR, DUGLAZIJA

Sadržaj vlage: neobrađeno drvo – 8-15%, razlika u sadržaju vlage lamela < 4%
obrađeno drvo – 11-18%, razlika u sadržaju vlage lamela < 4%

Ograničenja u dimenzijama (debljina i površina lamela)

Vrsta Uporabna klasa 1 Uporabna klasa 2 Uporabna klasa 3

drva t/mm A/mm2 t/mm A/mm2 t/mm A/mm2
Četinari 45 12000 45 12000 35 10000
Liščari 40 75000 40 75000 35 6000
 ZAHTJEVI ZA IZVEDBU I MINIMALNI ZAHTJEVI
PROIZVODNJE (HRN EN 386:2001)
Ograničenja u dimenzijama (debljina i površina lamela) – zakrivljeni nosači

r  f m,dc ,k 
t 1  
250  80 
t - debljina lamele
r – radijus zakrivljenosti
fm,dc,k – deklarirana savojna čvrstoća zupčastog spoja (bočno)
 ZAHTJEVI ZA IZVEDBU I MINIMALNI ZAHTJEVI
PROIZVODNJE (HRN EN 386:2001)
Lamele
Radi reduciranja pukotina lamele s širinom većom od 200 mm se ‘’šlicaju’’ (grooving)
 ZAHTJEVI ZA IZVEDBU I MINIMALNI ZAHTJEVI
PROIZVODNJE (HRN EN 386:2001)
Lijepljenje
Min. 350 g/m2 , ili prema preporukama proizvođača ljepila

(a) Generalna orijentacija (b) Uporabna klasa 3

 ZAHTJEVI ZA IZVEDBU I MINIMALNI ZAHTJEVI
PROIZVODNJE (HRN EN 386:2001)
Pritisak lijepljenja

Debljina lamele / t(mm) t≤35 35<t≤45

Pritisak (N/mm2) 0.6 0.8 (šlicani)

1.0 (bez šlicanja)
 ZAHTJEVI ZA IZVEDBU I MINIMALNI ZAHTJEVI
PROIZVODNJE (HRN EN 386:2001)
Grijanje
• Temperatura okoliša min. 20°C za početnu
temperaturu drva 18°C i 25°C za početnu temperaturu
drva poviše 15°C
• Temperatura tijekom procesa vezivanja manja od
maksimalne temperature dane od proizvođača
• Vrijeme od početka pritiska lijepljenja do početka
povisivanja temperature njegovanja drva ne smije biti
veće od 8 sati
• Relativna vlažnost zraka ne smije biti manja od 30%
• Do kraja vezivanja ljepila LLN ne smiju biti izloženi
temperaturama nižim od 15°C
 Hvala na pažnji.
Sveučilište u Splitu – Fakultet arhitekture, građevinarstva i geodezije

gradst.unist.hr