Professional Documents
Culture Documents
Zagreb 6.3.2012.
Sadraj:
1. Uvod.............................................................................................................. 2 2. Tehniko konstrukcijska rjeenja...................................................................4 3. Klase nosivosti i mjesta ugradnje...................................................................4 4. Analiza funkcionalnih zahtjeva......................................................................6 5. Traena svojstva materijala............................................................................6 6. Ocijenjivanje materijala za izradu..................................................................7 7. Zakljuak.......................................................................................................10 8. Literatura.......................................................................................................11
1. Uvod
Kanalizacijski poklopci predstavljaju veoma vaan element prometnih povrina, a slue za sprjeavanje prodora povrinskih voda ili pristupa u okna raznih podzemnih instalacija, kanalizacije, cjevovodnih kanala, kablovskih kanala i slino. Istovremeni zadatak kanalizacijskih poklopaca je da prihvate sav promet koji se mora nesmetano odvijati preko tih okana. Neizostavan su dio niskogradnje, a izrauju se u krunom i etvrtastom obliku. Pristupni poklopci se mogu ispuniti i zavrnom oblogom, kao i okolni pod (keramikom, oplonicima, granitom, mramorom, laminatnim drvom, premazima, tepisima ili ostalim materijalima), da se ljepe uklope u okolinu. Jeftiniji poklopci manje nosivosti se primjenjuju za manje zahtjevne lokacije kao to su pjeake staze, parkovi, itd. Na slici 1 prikazan je poklopac kanalizacijskog okna na pjeakoj stazi. Oni kvalitetniji, vee nosivosti, se primjenjuju na zahtjevnije lokacije poput cesta, gdje je promet est, a teine vozila velike, te su stoga i optereenja i zahtjevi poklopaca vei. Na slikama 2 i 3 su prikazani poklopci kanalizacijskog okna na prometnici. Na cestama je bitno primjeniti odgovarajui poklopac da ne bi dolo do njegove deformacije i propadanja u cestu tijekom eksploatacije, to ima za posljedicu neugodnu vonju, a i buku. U ovom seminarskom radu razmotrit e se zahtjevi na poklopce kanalizacijskih okana i njima pripadajua svojstva, te odabrati materijal koji e najbolje zadovoljiti sve zahtjeve.
Poklopci kanalizacijskih okana se izrauju postupkom lijevanja. Zbog prometne sigurnosti ili spreavanja pristupa u okno, dosadanje norme su uvjetovale minimalnu masu poklopca. Danas se to, posebno kod klasa nosivosti C250, D400, E600 i F900 postie dodatnim zaporkama, vijcima ili na drugi nain. Poklopci sa arka-zglobom se ugrauju tako da
se zaklapaju u smjeru vonje. Poklopci se proizvode kao puni, potpuno zatvoreni ili sa otvorima za ventilaciju, kroz koje se ventilira kanal, a koji imaju funkciju prihvata ograniene koliin e povrinskih voda sa prometne povrine. Takoer, proizvode se i poklopci s hidraulinim kanalom u okviru, koji se ispunjava nekom tekuinom, a po zatvaranju s punim poklopcem osiguravamo da miris iz kanalizacije ne moe prodrijeti u prostor gdje je poklopac ugraen. Ovi poklopci nalaze primjenu posebno za zatvorene prostore. Poklopci klasa nosivosti C250, D400 i E600 mogu imati u okviru prsten od tvrdog elastomera koji osigurava stabilan dosjed poklopca u okvir i tihu eksploataciju bez buke koja bi mogla nastajati prolaskom vozila preko poklopaca.
Postoje i nova inovativna rjeenja ugradnje poklopca u kolnik. Npr. da se poklopac ne postavlja direktno na konstrukciju okna, nego se povrinski ugrauje u nosivi sloj kolnika valjanjem ili utiskivanjem (vibracijskim ploama) u nivou kolnika. Time se osigurava apsolutna povrinski povezana ugradnja bez dodatnih radova. Kod takve ugradnje na cesti vie ne postoji razlika u nivou koja je uzrok buke pri prolasku vozila. Dodatna prednost je da nema pojave udarnog optereenja na poklopac kanalizacijskog okna i prijenosa sile na konstrukciju okna.
-grupa 1 (najmanje klasa A15 15kN): prometne povrine predviene iskljuivo i samo za pjeake i bicikliste.
-grupa 2 (najmanje klasa B125 125kN): prolazi , pjeake zone i sline povrine, parkinzi i garae za putnika vozila.
-grupa 3 (najmanje klasa C250 250kN ): Odvodi u podruju koje se nalazi uz nogostup, mjereno od rubnika max. 0,5 m u voznoj povrini i max. do 0,2 m. u podruju nogostupa, s jedne i druge strane prometnice.
-grupa 4 (najmanje klasa D400 400kN): Vozne trake prometnica (takoer i pjeake prometnice), pomone trake prometnica, parkiralita predviena za sve vrste prometnih sredstava.
-grupa 5 (najmanje klasa E600 600kN): Povrine s visokim osovinskim optereenjem, kao npr. pristanini dokovi i aerodromi.
-grupa 6 (najmanje klasa F900 900kN): Povrine s posebno visokim osovinskim optereenjem, kao npr. luke i aerodromske prometne povrine te uzletno sletne piste.
Tabllica 1. Svojstva predizabranih materijala za izradu poklopaca kanalizacijskih okana Cijena (GBP/kg) 1,5...6 2,8...3,2 0,14...0,4 0,2...0,4 Tvrdoa (HV) 130...570 35...90 90...310 115...320 Lomna Toplinska Modul ilavost rastezljivost elastinosti (Mpa x m1/2) (K1) (GPa) 62...150 12...18 10...24 22...54 13...20 24,6...28 11...12,5 10...12,5 190...210 42...47 80...140 165...180
Digitalno logika metoda za odreivanje faktora vanosti Nakon to su odreeni zahtjevi i traena svojstva materijala za izradu poklopaca kanalizacijskih okana, napravljena je digitalno logika metoda za odreivanje faktora vanosti Bi pojedinog svojstva. Koristei digitalno logiku metodu, uz n=5 (broj zadanih svojstava), ukupan broj pitanja iznosi . Usporeuje se svako svojstvo sa svakim i pri tome se vanijem dodijeli 1, a manje vanom 0. Tako se za svako svojstvo dob iva broj pozitivnih odluka. Faktor vanosti bit e jednak omjeru pozitivnih odluka za promatrano svojstvo i ukupnog broja pitanja. Digitalno logika metoda i rezultati izraunavanja su prikazani u tablici 2. Tablica 2. Digitalno logika metoda svojstvo livljivost cijena tvrdoa lomna ilavost modul elastinosti 1 1 0 2 1 0 0 0 3 1 4 1 1 0 1 0 0 1 0 1 1 0 5 6 7 8 9 10 pozitivne odluke 4 3 1 0 1 1 1 faktor vanosti Bi 0,4 0,3 0,1 0,1 0,1
Zbog relativno velikog broja svojstava s razliitim mjernim jedinicama, uvodi se pojam skalirane vrijednosti svojstava. On omoguava pretvorbu dimenzijskih u bezdimenzijske vrijednosti. Promatrana svojstva se rangiraju tako da najbolja vrijednost dobiva ocjenu 100, a ostale se rangiraju proporcionalno toj vrijednosti. Ta najbolja vrijednost moe biti minimalna ili maksimalna, ovisno o tome kako je usmjeren zahtjev vezan uz dotino svojstvo. Vr je pokazatelj radne karakteristike, a izraunava se prema izrazu .U tablici 3. prikazana su skalirana svojstva materijala i vrijednosti pokazatelja radne karakteristike, a u tablici 4. je prikazan prioritet odabira materijala koji pada s padom vrijednosti pokazatelja radne karakteristike. Tablica 3. Skalirane vrijednosti svojstava Materijal nehrajui elici
magnezijeve legure
Tablica 4. Prioritet odabira materijala za poklopac kanalizacijskog okna redni broj odabira 1. 2. 3. 4. materijal nodularni lijev sivi lijev nehrajui elici magnezijeve legure Vr 85,4 82,8 60,2 44,1
Najbolju livljivost imaju sivi i nodularni lijev, to im je s pogleda tehnologinosti prednost pred magnezijevim legurama, ali znaajnija pred nehrajuim elicima. Oni pred ostalim predodabranim materijalima imaju znaajnu prednost i u cijeni po kilogramu. To to ih zahvaa korozija, premda samo povrinska koja ne prodire dalje u dubinu proizvoda, ipak je opravdano, jer sa njihovim izborom dobivamo bolju livljivost uz znaajnije niu cijenu materijala. Sa stajalita tvrdoe najbolji bi bili nehrajui elici, a najloije magnezijeve legure, to opet smjeta sivi i nodularni lijev u neko optimalno podruje s obzirom na svojstva i cijenu. Najbolju lomnu ilavost imaju nehrajui elici, sljede ih magnezijeve legure, dok su na posljednjem mjestu sivi i nodularni lijev. To e smanjiti dimenzije poklopca izraenog od nehrajuih elika, ali opet uz znaajno vee trokove materijala i loiju livljivost. Toplinska rastezljivost je apsolutno na strani sivog i nodularnog lijeva kod kojih je ona najmanja, te e doi do manjih toplinskih naprezanja usljed promjene temperature. Modul elastinosti je dosta nizak kod magnezijevih legura, dok je kod ostalih dovoljno visok to e osigurati krutost poklopaca. Iz ovog usporeivanja svojstava predodabranih materijala, te podataka dobivenih pomou digitalno logike metode, skaliranih vrijednosti svojstava i kao rezultat toga vrijednosti pokazatelja radne karakteristike pojedinih predodabranih materijala, moemo zakljuiti da e optimalni materijali za izradu biti sivi i nodularni lijev. Nodularni lijev ima najveu vrijednost pokazatelja radne karakteristike, dok je kod sivog lijeva ta vrijednost malo manja. Nehrajui elici nalaze se na treem mjestu, a magnezijeve legure su se pokazale najloijim izborom za promatrani proizvod.
7. Zakljuak
Iz traenih zahtjeva za poklopce kanalizacijskih okana izdvojena su najbitnija svojstva koja bi trebao zadovoljavati materijal od kojeg e oni biti izraeni. Poto se proizvode postupkom lijevanja, livljivost je osnovno svojstvo koje je posluilo kao prvi eliminacijski kriterij. Bitno svojstvo je i otpornost na koroziju, no unato tome u obzir su uzeti i oni materijali koje zahvaa samo povrinska korozija, koja nee tetiti funkcionalnosti proizvoda. Iz tih razloga su u obzir, za predizbor materijala, doli nehrajui elici, magnezijeve legure, sivi lijev i nodularni lijev. Izraunavanjem faktora vanosti pojedinog svojstva i skaliranjem vrijednosti svojstava, dobivene su vrijednosti pokazatelja radne karakteristike. Pomou toga se dolo do zakljuka da e optimalan materijal za izradu poklopaca kanalizacijskih okana biti sivi i nodularni lijev, s tim da e nodularni lijev imati malu prednost.
10
8. Literatura
T. Filetin: Izbor materijala pri razvoju proizvoda, FSB, Zagreb 2000. CES EduPack 2005, CES Selector - version 4.6, Build 2005 Paak MAM, http://www.mam-corp.hr, posjeen 20. studenog 2011. ACO Hrvatska, http://www.aco.hr, posjeen 20. Studenog 2011. Ferreus, http://www.ferreus.hr, posjeen 20.studenog 2011.
11