SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET

STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Katedra za motore i vozila

KONSTRUKCIJE MOTORA
SEMINAR: BREGASTA OSOVINA

Doc. dr. sc. Darko Kozarac

dr. sc. Rudolf Tomić

Student: Ivan Marijanović

Matični broj: 0035184609

Zagreb, lipanj 2016.

Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Sadržaj
1. UVOD ............................................................................................................................................... 3
1.1. POGON BREGASTE OSOVINE ................................................................................................... 4
1.2. RAZVODNI DIJAGRAM I RAZVODNI PRESJEK ........................................................................... 5
2. KONSTRUKCIJA BREGASTE OSOVINE ............................................................................................... 6
2.1. KURZOV BEZUDARNI BRIJEG ................................................................................................... 7
2.2. GIBANJE VENTILA..................................................................................................................... 8
2.3. NESIMETRIČAN BRIJEG ............................................................................................................ 9
3. PROIZVODNJA BREGASTE OSOVINE .............................................................................................. 10
3.1. KONSTUKCIJA OLAKŠANIH BREGASTIH OSOVINA ................................................................. 10
3.1.1. REDUKCIJA MASE TEMELJNE KRUŽNICE ........................................................................ 10
3.1.2. ŠUPLJA BREGASTA OSOVINA ......................................................................................... 10
3.2. TOLERANCIJE I OBRADE BRIJEGA........................................................................................... 11
3.3. MATERIJALI BREGASTIH OSOVINA ........................................................................................ 12

POPIS SLIKA

Slika 1. Vrste konstrukcija razvodnih mehanizama..................................................................................3

Slika 2. Primjeri prijenosa gibanja brijega na ventil.................................................................................3

Slika 3. Načini prijenosa gibanja sa koljenastog na bragasto vratilo.......................................................4

Slika 4. Pogon bregastog vratila zglobnim lancem i zupčastim remenom...............................................4

Slika 5. Razvodni dijagram 4T motora.....................................................................................................5

Slika 6. Primjer varijabilnog ventilskog razvoda i njegov utjecaj na razvodni dijagram..........................5

Slika 7. Razvodni presjek.........................................................................................................................6

Slika 8. Osnovni dijelovi brijega, podizaj brijega i dijelovi profila brijega............................................... 6

Slika 9. Osnovni oblici brijegova spareni sa odgovarajućom protuplohom ............................................7

Slika 10. Ispitivanje zračnosti ventila ......................................................................................................7

Slika 11. Kontura bezudarnog brijega .....................................................................................................8

Slika 12. Sile inercija oscilirajućih masa ..................................................................................................8

Slika 13. Simetričan brijeg i nesimetričan brijeg sa poluklackalicom...................................................... 9

1
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Slika 14. Konstukcija olakšanog brijega ................................................................................................10

Slika 15. Presjek kompozitne bregaste osovine ....................................................................................11

Slika 16. Uobičajene tolerancije brijega................................................................................................ 11

Slika 17. Tipične tolerancije preciznih brijegova................................................................................... 12

POPIS TABLICA

Tablica 1. Popis proizvođača osobnih automobila i materijala koje najčešće koriste za bregaste
osovine..................................................................................................................................................13

2
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

1. UVOD

Bregasta osovina je element u motoru koji služi kako bi u obabranom trenutku otvorila i zatvorila
usisne i ispušne ventile, te time omogućila izmjenu radne tvari u cilindrima motora. Smještaj i izvedba
bregaste osovine ovisi o samoj konstrukciji motora. Bregasta osovina može biti smještena u bloku
motora ili, češće, glavi motora (Slika 1.).

Slika 1. Vrste konstrukcija razvodnih mehanizama: a) Bregasta osovina u bloku motora

b) c) d) Bregasta osovina u glavi motora

Ovisno o smještaju bregaste osovine u motoru koristi se odgovarajući mehanizam za prijenos gibanja
brijega na ventil. Ako je motor konstruiran sa bregastom osovinom u glavi motora, ovisno o vrsti
podizača (Slika 2.), motor može imati jednu (OHC) ili dvije (DOHC) bregaste osovine u glavi motora
(Slika 1.).

Slika 2. Primjeri prijenosa gibanja brijega na ventil

a)poluklackalica b)klackalica c)ravni podizač d) desmodromični prijenos

3
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

1.1. POGON BREGASTE OSOVINE

Pogon bregaste osovine vrši radilica a izvodi se pomoću jednorednog ili dvorednog zglobnog lanca,
zupčastog lanca, zupčanika (Slika 3.) ili zupčastog remena (Slika 4.). Pogon lancem i zupčastim
remenom se najčešće koristi kod bregastih osovina smještenih u glavi motora dok se prijenos
zupčanikom koristi najčešće kod bregastih osovina u bloku motora.

Slika 3. Načini prijenosa gibanja sa koljenastog na bragasto vratilo

a)zupčasti lanac b) zglobni lanac s okretnim valjčićima
c)zglobni lanac bez okretnih valjčića c) zupčanici

Slika 4. Pogon bregastog vratila zglobnim lancem (lijevo) i zupčastim remenom (desno)

4
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

1.2. RAZVODNI DIJAGRAM I RAZVODNI PRESJEK

Konstrukcijom bregaste osovine direktno utječemo na razvodni dijagram (Slika 5.) i na razvodni
presjek a samim time i na karakteristike motora. Razvodni dijagram nam pokazuje ovisnost podizaja
ventila o zakretu koljenastog vratila. U njemu se mogu vidjeti karateristične točke kao što su ispuh
otvara (IO), usis otvara (UO), ispuh zatvara (IZ) i usis zatvara (UZ), preklapanje ventila, razmak
brijegova te zračnost ventila.

Slika 5. Razvodni dijagram 4T motora

Na razvodni dijagram se utječe raznim mehanizmima (Slika 6.) kako bi se optimirao rad motora i
zadovoljili zahtjevi poput smanjene potrošnje goriva ili veće snage, ovisno o režimu vožnje.

Slika 6. Primjer varijabilnog ventilskog razvoda (BMW Valvetronic)(gore) i njegov utjecaj na razvodni
dijagram (dolje)

5
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Razvodni presjek (Slika 7.) je površina kroz koju struji svježa smjesa u, ili ispušni plinovi iz cilindra. Na
nju se utječe povećanjem promjera ventila i podizaja ventila.

Slika 7. Razvodni presjek (osjenčano)

2. KONSTRUKCIJA BREGASTE OSOVINE

Glavni dijelovi bregaste osovine su brijeg, oslonci za ležajeve, tijelo osovine i pritisne površine.
Osovina mora biti dovoljno kruta da bi se umanjilo izvijanje koje utječe na dinamiku razvodnog
sustava. Promjer tijela osovine ovisi o opterećenjima koje osovina mora podnijeti, koje se sastoji od
zbroja svih opterećenja (statičkih i dinamičkih) svakog brijega i opterećenja koje prenosi pogon
bregaste osovine uslijed okretanja koljenastog vratila. Promjer tijela bregaste osovine mora biti manji
od temeljne kružnice brijega kako bi se omogućila obrada brijega.

Broj ležajeva ovisi o konstrukciji bloka i glave motora. Međutim, potrebno je izbjegavati velike
razmake između ležajeva. Svaki brijeg bi trebao biti na podjednakoj udaljenosti od ležaja zbog
podjednake krutosti. Promjer ležajnog mjesta mora biti veći od promjera temeljne kružnice plus dva
puta maksimalni podizaj kako bi se mogao smjestiti sklop (kako bi mogla proći kroz ležaj osovine).

Brijeg bregaste osovine sastoji se od temeljne kružnice i konture (Slika 8.). Kod istog brijega podizaj
h(α) (Slika 8.) ovisi o obliku protuplohe s kojom je brijeg sparen. S obzirom na oblik boka, postoji
izbočeni (konveksni) bok, udubljeni (konkavni) bok ili ravni (tangencijalni) bok. Svaki bok ne može se
spariti sa svakom protuplohom. Primjeri pravilnog sparivanja boka i protuplohe pokazani su na Slici 9.

Slika 8. Osnovni dijelovi brijega (lijevo), podizaj brijega (sredina), dijelovi profila brijega (desno)

6
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Slika 9. Osnovni oblici brijegova spareni sa odgovarajućom protuplohom

Brijeg čine uzlazni i silazni predbrijeg (P 1 ,P 2 ), uzlazni i silazni bok (B 1 ,B 2 ) te vrh (V). Ukupnu visinu
brijega (H+H0) čine visina predbrijega (H0) i visina glavnog brijega (H) (Slika 8.). Visina predbrijega je
malo veća od najveće zračnosti kod hladnog motora, na kraju predbrijega brzina podizaja je mala, a
ubrzanje jednako nuli kako bi se dodir ventila i brijega ostvario na što manjoj brzini. Kada bi zračnost
ventila bila prevelika uspostavljanje dodira brijega i ventila bi se odvijalo na boku brijega, gdje su
velika ubrzanja, te bi došlo do jakih udaraca. No zračnost ne smije biti ni premala jer bi u tom slučaju
dolazilo do preranog otvaranja i prekasnog zatvaranja ventila, što bi dovelo do pregaranja ispušnog
ventila.

Slika 10. Ispitivanje zračnosti ventila

2.1. KURZOV BEZUDARNI BRIJEG

Proračun brijega bregaste osovine može se vršiti na razne načine. Jedan od načina je onaj njemačkog
inženjera Dietricha Kurza, čiji proračun dijeli brijeg na četiri odsječka : predbrijeg (sinusni luk), bok
(sinusni luk), početni dio vrha (sinusni luk) i glavni dio vrha (polinom 4.stupnja). Ovaj brijeg ima
kontinuiranu promjenu zaobljenja konture, što daje glatku krivulju ubrzanja. Pogodan je za
matematičko modeliranje dinamičkog ponašanja ventila no za današnju primjenu je zastario zbog
slabe prilagodnjivosti na razne kinematičke zahtjeve.

7
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Slika 11. Kontura bezudarnog brijega

2.2. GIBANJE VENTILA

Dodir brijega (Slika 8. desno) i ventila se uspostavlja pri kraju uzlaznog predbrijega P1. Na uzlaznom
boku B1 brijeg ubrzava ventil, na kraju uzlaznog boka (u 3) brzina h' dostiže maksimum. Brzina h'
počinje padati prelaskom na vrh V pa je ubrzanje negativno. Na vrhu, opruga ventila mora zadržati
ventil da ne odleti u cilindar. Za ispravan rad ventilskog mehanizma, opruga mora spriječiti
razdvajanje ventila od brijega cijelom dužinom vrha V. Ukoliko se brzina vrtnje poveća toliko da
apsolutni iznos ubrzanja na vrhu postane veće od ubrzanja opruge, doći će do odvajanja ventila od
brijega. No, traženje rješenja u tvrđim oprugama bilo bi pogrešno jer povećanje sile u opruzi može
vrlo ograničeno smiriti ventil dok može dovesti do prekomjernog porasta površinskog pritiska na vrhu
brijega.

Slika 12. Sile inercija oscilirajućih masa

8
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Prema Slici 12., na bokovima brijega sila inercije pritišće ventil na brijeg, a na vrhu ga želi odvojiti od
brijega. Budući da sila inercije ovisi o dvakratu brzine vrtnje, sila inercije je najmanja pri najnižoj brzini
vrtnje. Zbroj pozitivnih i negativnih površina ispod krivulje ubrzanja h'' (između točaka VO i VZ) mora
biti jenaka nuli jer na ventil nakon što se spusti na sjedište ne djeluje više nikakva sila inercije. Zbog
toga što u negativnom području ubrzanje mora proizvesti opruga koja je ograničenih dimenzija (zbog
ograničenih dimenzija u glavi motora), ona proizvodi i ograničenu silu te vrh brijega V mora biti širok.
Bokovi B1 i B2 moraju biti uski, da bi pozitivne i negativne površine ispod krivulje ubrzanja bile
jednake. No ako se promotri brijeg, vidi se da je kut boka B1 i B2 mali i proteže se preko dugačkog
luka na brijegu, a veliki kut vrha V samo preko malog luka na brijegu. Zbog toga se diralište na vrhu
brijega sporo pomiče, a i polumjer konture je na vrhu najmanji pa je zato površinski pritisak na vrhu V
najveći. Površinski pritisak je najveći kod najmanje brzine vrtnje zbog toga što nema sila inercije koje
bi smanjile pritisak opruge, što dovodi do pittinga na vrhu brijega.

2.3. NESIMETRIČAN BRIJEG

U većini slučajeva brijeg je simetričan, no postoje slučajevi kada se koristi i nesimetričan brijeg. Kod
nesimetričnog brijega razvodni dijagram je na silaznoj (strmijoj) strani veći nego na uzlaznoj, te su i
ubrzanja također veća. Na uzlaznoj strani brijega ubrzanja su niža i to smanjuje opasnost odvajanja
ventil. No, odvajanje će ionako nastupiti na silaznoj strani, što će biti popraćeno manjkom razvodnog
presjeka. Ako pravac položen kroz središte kružne dodirne plohe polu/klackalice u krajnjim
položajima ne prolazi kroz središte temeljne kružnice brijega, dijagram podizaja ne nesimetričan. U
tom slučaju i brijeg mora bit inesimetričan da bi razvodni dijagram bio simetričan.

Slika 13. Simetričan brijeg (gore) i nesimetričan brijeg (dolje) sa poluklackalicom

9
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

3. PROIZVODNJA BREGASTE OSOVINE

3.1. KONSTUKCIJA OLAKŠANIH BREGASTIH OSOVINA

Masa komponenti ventilskog razvoda, uključujući i masu bregaste osovine, je ključan faktor koji
utječe na performanse motora, dinamiku ventilskog razvoda, maksimalnu brzinu motora te gubitke
uslijed trenja i gubitke momenta. Svaka od dvaju slijedećih konstrukcija bregaste osovine ili
kombinacija obje su pokazale znatna smanjenja mase.

3.1.1. REDUKCIJA MASE TEMELJNE KRUŽNICE

Slika 14. pokazuje konstrukciju koja smanjuje masu bregaste osovine oduzimajući količinu materijala
u temeljnjoj kružnici brijega. Smanjenjem kolićine materijala iz temeljne kružnice brijega kako bi se
smanjila masa bregaste osovine također se smanjuje dodirna površina u području temeljnog kruga
koji je u dodiru sa podizačem ventila. Time se neizbježno povećaja površinski pritisak. Međutim, sila
opruge kada je ventil zatvoren je minimalna u usporedbi s onom kada je ventil podignut, što ostavlja
prostoraza smanjenje dodirne površine ili povećanje površinskog pritiska.

Slika 14. Konstukcija olakšanog brijega

3.1.2. ŠUPLJA BREGASTA OSOVINA

Šuplje ili kompozitne bregaste osovine mogu značajno smanjiti masu osovine, od 20-40% i smanjiti
troškove strojne obrade. Uobičajena debljina stjenke osovine je 2-3 mm (Slika 15). To se najčešće
postiže korištenjem šupljih cijevi, dok se brijegovi na osovinu montiraju steznim spojem. Proces se
izvodi tako da se zagrije brijeg kako bi mu je unutarnji promjer povećao dovoljno da se može navući
na osovinu. Nakon toga se spoj hladi dok se brijeg ne stisne na osovinu i ostvari se stezni spoj. Ovakav
proces omogućuje korištenje bregastih osovina od kovanog i sinteriranog metalnog praha, ovisno o
primjeni. Precizni brijegovi od sinteriranog praha dopuštaju složenu geometriju brijega, a precizno
spajanje sa osovinom eliminira potrebu za brušenjem brijegova. Osim redukcije mase, šuplja osovina
može poboljšati sustav za podmazivanje motora tako što omogućuje prolaz ulja kroz šuplju cijev.

10
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Time se eliminiraju vodovi za ulje. Kombinacija šuplje osovine i brijega od sinteriranog metala
također donosi i uštedu na troškovima strojne obrade (20% u odnosu na bregastu osovinu od
lijevanog čelika).

Slika 15. Presjek kompozitne bregaste osovine

3.2. TOLERANCIJE I OBRADE BRIJEGA

Maksimalni izračunati dodirni pritisak reda 1Gpa ili više na površini brijega, ključno je da se površina
brijega adekvatno obrađena i da su mjere što preciznije. Hrapavost i nepreciznosti koje probijaju uljni
film prouzročiti će visoke dodirne pritiske koji bi mogli dovesti d opojačanog trošenja. Zbog
nepravilnosti površine brijega i podizača može doći do udaranja, buke, trošenja i vibracija istih.

Završna obrada bregaste osovine je načešće najbitniji dio proizvodnje. Slika 16. Pokazuje tipični brijeg
sa naznakama proizvodnih tolerancija. Navedene tolerancije su prosječne i najčešće se koriste u
industriji. Finoća tolerancije ovisi i o primjeni motora, gdje kod manje opterećenih motora nisu toliko
zahtjevne kao kod taško opterećenih motora.

Slika 16. Uobičajene tolerancije brijega

11
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Za brijeg se najčešće daju dvije tolerancije. Prva je maksimalno dopušteno odstupanje od zadanog
profila. Ta tolerancija se mijenja ovisno o zoni brijega. Druga tolerancija definira valovitost. Slika 17.
Pokazuje tipične tolerancije za šuplju bregstu osovinu sa brijegom od sinter metala.

Slika 17. Tipične tolerancije preciznih brijegova

3.3. MATERIJALI BREGASTIH OSOVINA

Povećanjem snage i brzine motora, uvjeti reda bregaste osovine postaju teži. Povećanjem snage
povećavaju se i nagibi brijega i podizaji ventila, što rezultira povećanim dodirnim pritiskom između
brijega i podizača. Povećanje brzine zahtjeva i povećanje sile u opruzi kako bi se kompenzirale veće
sile inercije, što rezultira u većem dodirnom opterećenju pri nižim brzinama vrtnje. Također, brijeg i
podizač rade na većoj relativnoj brzini kada se brzina motora povećava. Odabir materijala bregaste
osovine namijenjen je ispunjenju zahtjeva glatkog rada sa minimalnim trošenjem tokom dugog
vremenskog perioda. Najčešće se bira materijal iz tri grupe: lijevani čelik (uključujući i sivi lijev, koji se
indukcijski ili plameno kali, nodularni ili kovani čelik), zakaljivi čelik i legure sinteriranih praškastih
metala. Odabir materijala uglavnom ovisi o konstrukciji motora, maksimalnom dodirnom pritisku
između brijega i podizača i kompatibilnosti između materijala brijega i podizača. U Tablici 1. su
prikazani materijali koje najčešće koriste proizvođači osobnih automobila. Najčešće se koristi lijevani
čelik kod brijegova/podizača gdje su visoka opterećenja, i nisko legirani zakaljivi čelik za primjenu kod
niskih opterećenja. Bregaste osovine za dizelske motore se uglavnom proizvode od čelika zbog toga
što su dodirna opterećenja u previlu niža nego u benzinskim motorima, te trošenje brijega najčešće
nije problem. Za motore sa bregastom osovinom u glavi motora, smanjenje inercije rezultira
korištenjem slabijih opruga te se time smanjuje dodirni pritisak. To stvara mogućnost odabira
dodatnih materijala kao što su nodularni čelik, kovani čelik te metalni prah.

12
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanović Konstrukcije motora

Tablica 1. Popis proizvođača osobnih automobila i materijala koje najčešće koriste za bregaste
osovine

13
Fakultet strojarstva i brodogradnje