Professional Documents
Culture Documents
vozila ima ulogu da licu koje upravlja motornim vozilom (m/v) obezbijedi:
1. smanjenje brzine vozila
2. efikasno, brzo i sigurno zaustavljanje vozila i
odravanje vozila u stanju mirovanja, bez obzira na brzinu, stepen optereenja i nagib puta 3. polazak vozila iz stanja mirovanja na dijelu koji je pod usponom.
otocikla, moraju da imaju: 1. radnu konicu (tzv. nona konica), 2. pomonu konicu, 3. parkirnu konicu i 4. dopunsku konicu (uspora)
aktivirati i pri kretanju vozila, to se najee i radi, parkirna konica moe da preuzme i zadatke pomone konice. U tom sluaju pomona i parkirna konica su jedan isti podsistem, to je na blok emi na slici i naznaeno. Dopunska konica ili uspora prevashodno je namijenjena blagom, dugotrajnom koenju, pri kretanju vozila na duim padovima. U tom smislu njeno obavezno postojanje propisano je samo za vozila veih ukupnih masa (preko 9t).
od drugog. Potrebnu silu za djelovanje na konicu daje, kod putnikih vozila i motocikla, sam voza, dok se kod tekih vozila sila pojaava uz dejstvo pomonog ureaja (zrak pod pritiskom) ili se vozau pomae dopunskim servo ureajem.
Cjelinu koionog sistema sainjavaju:
1. komandni mehanizam,
2. prijenosni mehanizam i
3. izvrni mehanizam.
6
podsistema, tj. radne, pomone i drugih konica. Svaki podsistem mora da ima svoju komandu, postavljenu tako da voza lako moe da je aktivira. Komanda radne konice je izvedena kao papuica koja je postavljena neposredno ispred sjedita vozaa, tako da voza moe da je aktivira ne skidajui ruke sa volana. Za pomonu i parkirnu konicu, komanda je obino runa, tj. u obliku ruice koja je, takoe, postavljena uz sjedite vozaa, tako da pri njenom aktiviranju voza jednu ruku moe da dri na volanu. Komanda dopunske konice (usporaa) je najee, takoe, runa (ruica, poluga), ali esto se izvodi i kao nona (ponekad neposredno uz komandu radne konice, uz stovremeno aktiviranje).
7
komande prenese do izvrnih organa konica. Ovo je bitna funkcija koionog sistema, koja znaajno utie na ukupne performanse vozila u pogledu koenja. Ispunjenje ovih zadataka je naelno sloeno, posebno kod radne konice vozila velikih ukupnih masa. Prijenosni mehanizmi koionih sistema rjeavaju se na razliite naine. U osnovi postoje tri principijelna rjeenja: 1. prenoenje energije vozaa, 2. prenoenje energije vozaa uz djelimino koritenje spoljnog energetskog izvora (ili rezervoara) i 3. prenoenje energije iz drugih, tj. spoljnih izvora, a na osnovu impulsa koji potiu od vozaa.
8
mehanizmi bez servo dejstva, druga sa servo pojaanjem (ili sa servo pojaalima), a trea sa potpunim servo dejstvom. Prema vrsti prijenosnih elemenata, prijenosni mehanizmi mogu biti: 1. mehaniki, 2. hidrauliki, 3. pneumatski i 4. kombinovani.
mehanikim trenjem, 2. unutranjim trenjem u tenosti, 3. elektrodinamikom indukcijom i 4. stvaranjem otpora zraka. Kod motornih vozila se najee koioni moment ostvaruje mehanikim trenjem. Na tekim teretnim vozilima i autobusima primjenu nalaze tzv. motorne konice, koje pri aktiviranju zatvaraju izduvnu cijev, istovremeno oduzimaju gorivo i SUS motor tad radi kao kompresor (stvaranjem otpora zraka).
1.
10
vri se podjela i koionih mehanizama. Na motornim vozilima najee su u upotrebi koioni mehanizmi koji rade na principu mehanikog trenja (frikcioni koioni mehanizmi). U zavisnosti od mjesta na koje su postavljeni, mogu se podijeliti na: 1. koione mehanizme u tokovima i 2. koione mehanizme koji djeluju na transmisiju.
11
12
radi na principu trenja, koje se ostvaruje izmeu koionog doboa, koji je vrsto vezan za toak (okree se zajedno s njim) i koionih papua koje su postavljene na nosau koionih papua, koji je vezan za most. Osnovni dijelovi frikcione konice (tzv. dobo-bubanj konice) prikazani su na slici:
13
14
15
miruje i konog bubnja ili diska, koji se okree zajedno s kotaem. To trenja daje konu snagu potrebnu za smanjenje brzine vozila. Konice pretvaraju kinetiku energiju vozila u toplotu, koju zrak odvodi u okolinu.
16
polukrunih eljusti za koenje. Bubanj je vrsto spojen s tokom i okree se s njim. Kad se ukoi bubanj, znai da se zaustavlja i okretanje toka. Trenje, koje je potrebno za koenje, uzrokuju s unutranje strane bubnja eljusti konice smjetene na nosau konice. Nosa je vrsto privren na vozilo. Na polukrunim eljustima od elika ili lahkih metala su zakovane ili zalijepljene koione obloge, izraene od materijala otpornog prema troenju i temperaturi. Kod veine bubanj-konica su eljusti na jednom kraju privrene okretljivo, a na drugoj strani ih pri koenju potisnik ili klip cilindra toka (radnog cilindra) pritisnu uz bubanj.
17
1- vijak toka, 2-prahobran, 3-navrtka osovine, 4-dobo konice, 5-kompaktni leaj, 6-segerovi prstenovi, 7koiona cijev, 8-obloga (pakna)-reverzibilna, 9-obloga (pakna)-normalna, 10-donja opruga za vraanje, 11-gornja oprug aza vraanje, 12-opruni nosa pakne, 13-zatezna brava, 14-podeavajua brava, 15-podeavajua navrtka, 16-podeavajui vijak, 17-podeavajui poklopac, 18-ahura sajle, 19-zavrtka, 20-PVC kapica, 21-ploa konice. Ovdje spada jo i koiona sajla 18
kojima trenje izazivaju kone eljusti, koje se otvaraju i konom oblogom pritisnu uz koni bubanj. Bubanjkonice s unutranjim eljustima upotrebljavaju se i danas, ali preteno na zadnjim tokovima, dok su na prednjim tokovima veinom disk-konice.
19
20
na sve etiri konice, a runa konica po pravilu djeluje samo na jedan par (obino zadnji) tokova i to je prije svega konica za parkiranje. Vano je da konice osiguraju jednakomjerno koenje. Zato su koioni bubnjevi graeni tako da u obinim uslovima vonje voda i neistoa ne mogu u njih prodrijeti. Vlaga ili led izmeu bubnjeva i eljusti bi znatno smanjili djelotvornost konica. Ako, na primjer, u toku vonje po poplavljenoj cesti bubnjeve smoi voda, konice mogu opasno otkazati.
21
djelotvornost ili otetiti kone obloge. Pogotovo nakon dugotrajnog koenja, npr. na dugim nizbrdicama, moe naglo povremeno popustiti snaga koenja (tu pojavu nazivamo 'fading'). Disk-konice su manje sklone pregrijavanju nego bubanj-konice. Koni disk je izvan toka i u zranom toku i stoga bre predaje toplotu. Upravo zato svi novi automobili imaju disk-konice bar na prednjim tokovima.
22
23
Ali koni disk je privren na kota i okree se zajedno s njim, dok su klijeta ugraena u takozvano sedlo koje miruje i vrsto je povezano s karoserijom. U sedlu su koni cilindri, koji klipovima pritisnu kone ploice s obiju strana uz koni disk i tako zaustave vozilo. Budui da se koni disk okree u slobodnom prostoru, cijeli sistem mora biti u sedlu dobro zabrtvljen, da voda i neistoa ne bi ule u kone cilindre. Sedlo uvijek obuhvata samo jedan dio konog diska i stoga je hlaenje disk-konica u struji zraka znatno djelotvornije nego hlaenje bubanjkonica.
25
se okreu. Kad se pritisne na papuicu konice, pritisak tenosti za koenje se jednakomjerno raspodijeli na oba klipa i ploice za koenje s obiju strana jednakom silom pritisnu disk. Koioni disk se samo malo razvue uslijed toplote trenja, a pri tome se smanji razmak diska od obloga konica. Kod bubanj konica se uslijed toplotnog rastezanja razmak izmeu bubnja i obloga konica povea. Tanke metalne ploice za privrenje osiguravaju oprunim jezicima da kone ploice vrsto nalegnu i sprjeavaju cviljenje konica. Jedna od prednosti disk-konica je i to se koione ploice mogu lahko zamijeniti. Dre ih samo svornjaci koji su u uporinim ploama osigurani rascjepnim oprunim osiguraima.
26
pregledati jesu li istroene i koliko su se istroile. Ploicu za koenje tvori koiona obloga od specijalnih masa otpornih na temperaturi i trenju, koja je vrsto povezana s nosivom elinom ploicom. Koione obloge imaju obino oblik kolobarova isjeka, a mogu biti i pravougaone, kvadratne ili ovalne. Disk-konice nije potrebno posebno odravati, jer se automatski podeavaju. Ali se ploice u disk-konicama troe bre nego eljusti za koenje u bubanj-konicama i potrebno je redovito pregledavati debljinu obloga. Neke savremene konice imaju u konim oblogama, koje ne provode elektrinu struju, ugraen metalni kontakt. Njegova je zadaa da u trenutku kad obloga bude ve vrlo istroena, zatvori strujni krug diskom konice, i tada na ploi s instrumentima pred vozaem zasvijetli svjetlo upozorenja.
27
privrene na eljusti. Osim toga to moraju tano nalijegati na okruglinu u unutranjosti bubnja, moraju izdrati i velike temperaturne razlike. Obloge se na eljusti lijepe ili zakivaju i obrauju (tokare), dok ne dobiju taan oblik. Kad se zamjenjuju istroene koione obloge, treba dosljedno postupiti po uputstvima proizvoaa i upotrebljavati samo doputene obloge. Kad se obloge istroe, po pravilu treba istovremeno zamijeniti sve obloge na istoj osovini automobila. U svakome sluaju, treba voditi rauna o tome da pravovremeno mijenjamoe koione obloge, odnosno cijele eljusti, da zakovice ili ak gole eljusti ne bi strugale po bubnjevima. Ogrebotine i ljebovi koji od toga nastaju na bubnjevima, osjetno smanjuju koioni uinak.
28