You are on page 1of 28

3bs

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Ureaj za koenje-zaustavljanje motornih i prikljunih

vozila ima ulogu da licu koje upravlja motornim vozilom (m/v) obezbijedi:
1. smanjenje brzine vozila
2. efikasno, brzo i sigurno zaustavljanje vozila i

odravanje vozila u stanju mirovanja, bez obzira na brzinu, stepen optereenja i nagib puta 3. polazak vozila iz stanja mirovanja na dijelu koji je pod usponom.

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Sva motorna vozila, bilo putnika ili teretna, osim

otocikla, moraju da imaju: 1. radnu konicu (tzv. nona konica), 2. pomonu konicu, 3. parkirnu konicu i 4. dopunsku konicu (uspora)

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


konica slui za smanjenje brzine i zaustavljanje vozila u eljenom trenutku. Konstrukciono je smjetena tako da voza moe da izvri njeno aktiviranje pritiskom desne noge na pedalu. Pomona konica ima ulogu da omogui vozau da zaustavi svoje vozilo za sluaj da otkae ispravnost radna konica. Ova konica je obino runa, a moe da bude i sa nonim aktiviranjem. Parkirna konica omoguava ukoenje ve zaustavljenog vozila na mjestu. Ova konica najee predstavlja dodatni mehanizam na ruki pomone konice.
Radna
4

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Ukoliko se ova konica rijei tako da se moe

aktivirati i pri kretanju vozila, to se najee i radi, parkirna konica moe da preuzme i zadatke pomone konice. U tom sluaju pomona i parkirna konica su jedan isti podsistem, to je na blok emi na slici i naznaeno. Dopunska konica ili uspora prevashodno je namijenjena blagom, dugotrajnom koenju, pri kretanju vozila na duim padovima. U tom smislu njeno obavezno postojanje propisano je samo za vozila veih ukupnih masa (preko 9t).

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Navedene konice imaju princip rada neovisan jedan

od drugog. Potrebnu silu za djelovanje na konicu daje, kod putnikih vozila i motocikla, sam voza, dok se kod tekih vozila sila pojaava uz dejstvo pomonog ureaja (zrak pod pritiskom) ili se vozau pomae dopunskim servo ureajem.
Cjelinu koionog sistema sainjavaju:
1. komandni mehanizam,

2. prijenosni mehanizam i
3. izvrni mehanizam.
6

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Komandni mehanizam slui za aktiviranje odgovarajueg

podsistema, tj. radne, pomone i drugih konica. Svaki podsistem mora da ima svoju komandu, postavljenu tako da voza lako moe da je aktivira. Komanda radne konice je izvedena kao papuica koja je postavljena neposredno ispred sjedita vozaa, tako da voza moe da je aktivira ne skidajui ruke sa volana. Za pomonu i parkirnu konicu, komanda je obino runa, tj. u obliku ruice koja je, takoe, postavljena uz sjedite vozaa, tako da pri njenom aktiviranju voza jednu ruku moe da dri na volanu. Komanda dopunske konice (usporaa) je najee, takoe, runa (ruica, poluga), ali esto se izvodi i kao nona (ponekad neposredno uz komandu radne konice, uz stovremeno aktiviranje).
7

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Prijenosni mehanizam ima zadatak da dobijeni impuls od

komande prenese do izvrnih organa konica. Ovo je bitna funkcija koionog sistema, koja znaajno utie na ukupne performanse vozila u pogledu koenja. Ispunjenje ovih zadataka je naelno sloeno, posebno kod radne konice vozila velikih ukupnih masa. Prijenosni mehanizmi koionih sistema rjeavaju se na razliite naine. U osnovi postoje tri principijelna rjeenja: 1. prenoenje energije vozaa, 2. prenoenje energije vozaa uz djelimino koritenje spoljnog energetskog izvora (ili rezervoara) i 3. prenoenje energije iz drugih, tj. spoljnih izvora, a na osnovu impulsa koji potiu od vozaa.
8

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Uobiajeno je da se prva rjeenja nazivaju prijenosni

mehanizmi bez servo dejstva, druga sa servo pojaanjem (ili sa servo pojaalima), a trea sa potpunim servo dejstvom. Prema vrsti prijenosnih elemenata, prijenosni mehanizmi mogu biti: 1. mehaniki, 2. hidrauliki, 3. pneumatski i 4. kombinovani.

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Koioni mehanizam (konica) Postoji vie naina ostvarenja koionog momenta i to:

mehanikim trenjem, 2. unutranjim trenjem u tenosti, 3. elektrodinamikom indukcijom i 4. stvaranjem otpora zraka. Kod motornih vozila se najee koioni moment ostvaruje mehanikim trenjem. Na tekim teretnim vozilima i autobusima primjenu nalaze tzv. motorne konice, koje pri aktiviranju zatvaraju izduvnu cijev, istovremeno oduzimaju gorivo i SUS motor tad radi kao kompresor (stvaranjem otpora zraka).
1.

10

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


U zavisnosti od naina ostvarivanja koionog momenta

vri se podjela i koionih mehanizama. Na motornim vozilima najee su u upotrebi koioni mehanizmi koji rade na principu mehanikog trenja (frikcioni koioni mehanizmi). U zavisnosti od mjesta na koje su postavljeni, mogu se podijeliti na: 1. koione mehanizme u tokovima i 2. koione mehanizme koji djeluju na transmisiju.

11

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Frikcioni koioni mehanizam u toku Frikcione konice se mogu podijeliti prema izvedbi kao na slici:

12

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Frikcioni koioni mehanizam, koji se nalazi u toku,

radi na principu trenja, koje se ostvaruje izmeu koionog doboa, koji je vrsto vezan za toak (okree se zajedno s njim) i koionih papua koje su postavljene na nosau koionih papua, koji je vezan za most. Osnovni dijelovi frikcione konice (tzv. dobo-bubanj konice) prikazani su na slici:

13

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE

14

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE

15

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Konica radi trenjem izmeu onog dijela vozila koje

miruje i konog bubnja ili diska, koji se okree zajedno s kotaem. To trenja daje konu snagu potrebnu za smanjenje brzine vozila. Konice pretvaraju kinetiku energiju vozila u toplotu, koju zrak odvodi u okolinu.

16

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Bubanj-konica je sastavljena od bubnja od sivog liva i

polukrunih eljusti za koenje. Bubanj je vrsto spojen s tokom i okree se s njim. Kad se ukoi bubanj, znai da se zaustavlja i okretanje toka. Trenje, koje je potrebno za koenje, uzrokuju s unutranje strane bubnja eljusti konice smjetene na nosau konice. Nosa je vrsto privren na vozilo. Na polukrunim eljustima od elika ili lahkih metala su zakovane ili zalijepljene koione obloge, izraene od materijala otpornog prema troenju i temperaturi. Kod veine bubanj-konica su eljusti na jednom kraju privrene okretljivo, a na drugoj strani ih pri koenju potisnik ili klip cilindra toka (radnog cilindra) pritisnu uz bubanj.
17

1- vijak toka, 2-prahobran, 3-navrtka osovine, 4-dobo konice, 5-kompaktni leaj, 6-segerovi prstenovi, 7koiona cijev, 8-obloga (pakna)-reverzibilna, 9-obloga (pakna)-normalna, 10-donja opruga za vraanje, 11-gornja oprug aza vraanje, 12-opruni nosa pakne, 13-zatezna brava, 14-podeavajua brava, 15-podeavajua navrtka, 16-podeavajui vijak, 17-podeavajui poklopac, 18-ahura sajle, 19-zavrtka, 20-PVC kapica, 21-ploa konice. Ovdje spada jo i koiona sajla 18

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Desetljeima su automobili imali bubanj-konice na

kojima trenje izazivaju kone eljusti, koje se otvaraju i konom oblogom pritisnu uz koni bubanj. Bubanjkonice s unutranjim eljustima upotrebljavaju se i danas, ali preteno na zadnjim tokovima, dok su na prednjim tokovima veinom disk-konice.

19

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE

20

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Pritisak papuice djeluje istovremeno i jednakom snagom

na sve etiri konice, a runa konica po pravilu djeluje samo na jedan par (obino zadnji) tokova i to je prije svega konica za parkiranje. Vano je da konice osiguraju jednakomjerno koenje. Zato su koioni bubnjevi graeni tako da u obinim uslovima vonje voda i neistoa ne mogu u njih prodrijeti. Vlaga ili led izmeu bubnjeva i eljusti bi znatno smanjili djelotvornost konica. Ako, na primjer, u toku vonje po poplavljenoj cesti bubnjeve smoi voda, konice mogu opasno otkazati.

21

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Jako zagrijavanje konica moe takoer smanjiti njihovu

djelotvornost ili otetiti kone obloge. Pogotovo nakon dugotrajnog koenja, npr. na dugim nizbrdicama, moe naglo povremeno popustiti snaga koenja (tu pojavu nazivamo 'fading'). Disk-konice su manje sklone pregrijavanju nego bubanj-konice. Koni disk je izvan toka i u zranom toku i stoga bre predaje toplotu. Upravo zato svi novi automobili imaju disk-konice bar na prednjim tokovima.

22

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Disk konica

23

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


disk-konice moe se usporediti s radom jednostavne konice na biciklu, gdje se pri koenju pokretna klijeta gumenim konim oblogama taru uz naplatak-felgu. I disk-konica automobila ima dvije klizne ploice, ali one ne djeluju neposredno na toak, nego na metalni kolut koji se okree zajedno s tokom. Pri koenju, kone ploice pritisnu na kolut ravnomjerno s obiju strana. Meutim, bubanj-konica ima jednu prednost ispred diskkonice: moe se tako napraviti da se pri koenju automatski pojaa uinak koenja, a da se pri tome ne mora primijeniti velika snaga na papuici. Kod diskkonica to se ne moe. Zato u svim veim automobilima disk-konice imaju dodatni servoojaiva snage koenja.
Rad
24

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Disk u disk-konicama okree se u koionim klijetima.

Ali koni disk je privren na kota i okree se zajedno s njim, dok su klijeta ugraena u takozvano sedlo koje miruje i vrsto je povezano s karoserijom. U sedlu su koni cilindri, koji klipovima pritisnu kone ploice s obiju strana uz koni disk i tako zaustave vozilo. Budui da se koni disk okree u slobodnom prostoru, cijeli sistem mora biti u sedlu dobro zabrtvljen, da voda i neistoa ne bi ule u kone cilindre. Sedlo uvijek obuhvata samo jedan dio konog diska i stoga je hlaenje disk-konica u struji zraka znatno djelotvornije nego hlaenje bubanjkonica.

25

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Centrifugalna sila odnosi vodu i neistou s diskova koji

se okreu. Kad se pritisne na papuicu konice, pritisak tenosti za koenje se jednakomjerno raspodijeli na oba klipa i ploice za koenje s obiju strana jednakom silom pritisnu disk. Koioni disk se samo malo razvue uslijed toplote trenja, a pri tome se smanji razmak diska od obloga konica. Kod bubanj konica se uslijed toplotnog rastezanja razmak izmeu bubnja i obloga konica povea. Tanke metalne ploice za privrenje osiguravaju oprunim jezicima da kone ploice vrsto nalegnu i sprjeavaju cviljenje konica. Jedna od prednosti disk-konica je i to se koione ploice mogu lahko zamijeniti. Dre ih samo svornjaci koji su u uporinim ploama osigurani rascjepnim oprunim osiguraima.

26

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Budui da koione ploice obino nisu pokrivene, lahko ih je

pregledati jesu li istroene i koliko su se istroile. Ploicu za koenje tvori koiona obloga od specijalnih masa otpornih na temperaturi i trenju, koja je vrsto povezana s nosivom elinom ploicom. Koione obloge imaju obino oblik kolobarova isjeka, a mogu biti i pravougaone, kvadratne ili ovalne. Disk-konice nije potrebno posebno odravati, jer se automatski podeavaju. Ali se ploice u disk-konicama troe bre nego eljusti za koenje u bubanj-konicama i potrebno je redovito pregledavati debljinu obloga. Neke savremene konice imaju u konim oblogama, koje ne provode elektrinu struju, ugraen metalni kontakt. Njegova je zadaa da u trenutku kad obloga bude ve vrlo istroena, zatvori strujni krug diskom konice, i tada na ploi s instrumentima pred vozaem zasvijetli svjetlo upozorenja.
27

SISTEM ZA KOENJE - ZAUSTAVLJANJE


Koione obloge
Za rad je konica vrlo vano kako su koione obloge

privrene na eljusti. Osim toga to moraju tano nalijegati na okruglinu u unutranjosti bubnja, moraju izdrati i velike temperaturne razlike. Obloge se na eljusti lijepe ili zakivaju i obrauju (tokare), dok ne dobiju taan oblik. Kad se zamjenjuju istroene koione obloge, treba dosljedno postupiti po uputstvima proizvoaa i upotrebljavati samo doputene obloge. Kad se obloge istroe, po pravilu treba istovremeno zamijeniti sve obloge na istoj osovini automobila. U svakome sluaju, treba voditi rauna o tome da pravovremeno mijenjamoe koione obloge, odnosno cijele eljusti, da zakovice ili ak gole eljusti ne bi strugale po bubnjevima. Ogrebotine i ljebovi koji od toga nastaju na bubnjevima, osjetno smanjuju koioni uinak.
28

You might also like