BEELJUSTI (Agnatna)

Razlikujemo 2 tipa grae : paklare i sljepulje. Paklare i sljepulje esto se zajedniki nazivaju
kruouste premda taj pojam nije sistematska kategorija. Osnovno obiljeje je nedostatak pokretnih
eljusti i nedostatak parnih udova. Naziv kruouste se koristi jer imaju okrugla usta na dnu lijevka
za prisisavanje. Usta podupire hrskavini prsten. Imaju neparne nosne otvore na ijem se dnu
nalaze mirisne vreice. Oblo i valjkasto tijelo bez ljuski . Skelet im je od hrskavice , nemaju pravih
kraljeaka , a svitak zadravaju cijeli ivot. Najstariji kraljenjaci. Korisne su jer nam daju uvid u
izgled i nain ivota prvih kraljenjaka.
SLJEPULJE (Myxini)
ive na dnu mora zakopane u mulj ili pijesak. Tijelo im je oblo i dugo sa slabo izraenom lenom
perajom. S bone strane tijela se nalaze slune lijezde koje lue sluz ( sluz odbija predatore). Diu
pomou krnih vreica koje se s jedne strane otvaraju u drijelo , a s druge strane spajaju u dinu
cijev koja se otvara krnim otvorom bono na tijelu. Voda ulazi nosnim otvorom , prolazi krnim
vreicama te zatim dinom cijevi izlazi van. Srce se nalazi blizu krga , ali postoje dodatna srca
koja tjeraju krv po tijelu . Jedini su kraljenjaci s primitivnim oblikom bubrega koji se sastoji od
niza mokranih cjevica spojenih u zajedniku bubrenu cijev.Tjelesna tekuina ima istu
koncentraciju kao i okolna voda pa za sljepulje kaemo da su izotonine ivotinje. U mozgu su
razvijeni mirisni renjevi koji su potisnuli ostatak mozga. Hrane se strvinom uginulih riba tako to
se zavuku u tijelo mrtve ribe te pomou jezika za svrdlanje i zubia razaraju tkivo ribe. Sljepulje
su dvospolci u kojih mlade jedinke razvijaju spermije , a starije jedinke jajne stanice . Najpoznatija
vrsta je sluzava sljepulja koja ivi uz obale Atlantika.
PAKLARE
Imaju 2 ivotna stadija. U prvom stadiju je liinka ( pokaa ) zakopana u mulj slatkih voda koja
se hrani esticama sedimenata. U drugom stadiju ivi u slatkim ili morskim vodama kao nametnik
na ribama. Morske vrste paklara putuju na mrijeenje u slatke vode . Nakon oplodnje i
embrionalnog razvoja , razviju se liinke koje ive u slatkoj vodi nekoliko godina , a zatim se
nakon preobrazbe vraaju u more. Paklare su razdvojenog spola i imaju neparne spolne lijezde.
Valjkasto tijelo sa istaknutom lenom perajom. Na prednjem dijelu glave nalazi se usni lijevak
okruen brojnim malim prianjaljkama. U lijevku se nalaze nizovi ronatih zubia. Potporu tijelu
ini svitak okruen hrskavinim lukovima u koje je umetnuta kraljenina modina. Lubanja je
hrskavina , a miii se ponavljaju pravilno du tijela. S gornje strane glave nalazi se nosni otvor
i tjemeno oko koje slui za raspoznavanje intenziteta svjetla. S bone strane glave nalaze se velike
oi bez kapaka. Iza oiju se nalazi 7 pari krnih otvora kroz koje voda dolazi do krnih vreica
preko kojih se izmjenjuju plinovi. Koa ima stanice koje lue sluz. Na bonoj strani tijela nalaze
se BONE PRUGE ( niz osjetila koja detektiraju strujanje vode te slue za odravanje ravnotee
). Kad naiu na plijen prisiu se ustima te uz pomo zubia nagrizaju njegova tkiva. Izluuju tvar
koja sprjeava zgruavanje krvi. Probavni sustav : usta , drijelo , jednjak , tanko crijevo ( nema
eludca ). Najpoznatija vrsta je morska paklara.
RIBE
ELJUSTOUSTI
Nadrazred kojem pripadaju eljustouste ribe i svi kopneni kraljenjaci Osnovna obiljeja riba su
dobro razvijene eljusti , hrskavina ili kotana lubanja , dva nosna otvora na glavi , parne peraje,
dobro razvijene krge i koa s ljuskama. Ribe su poikilotermne ivotinje ( temperatura tijela im
ovisi o okolini). Svrstavamo ih u 3 razreda : HRSKAVINJAE I KOTUNJAE.

HRSKAVINJAE
Razred se naziva hrskavinjae jer imaju hrskavian kostur bez pravih kostiju. Najbrojnija skupinu
ine prenouste ( morski psi i rae) . Tijelo je vretenasto sa velikom iljastom ispruenom glavom.
Sa strane se nalazi 5 krnih pukotina . S lene strane glave nalazi se trcalo koje vodi u usnu
upljinu. S trbune strane na poetku repa nalazi se otvor neisnice u kojem se otvaraju crijevni
otvor , mokraovodi i izvodne cijevi spolnih lijezda. Na leima se nalaze 1-3 lene peraje , a iza
crijevnog otvora je podrepna peraja. Na trbunoj strani nalaze se parne prse i trbune peraje.
Povrina koe prekrivena je gusto rasporeenim plakoidnim ljuskama na kojima se nalazi zubi
okrenut prema natrag. Osnovu kostura ini hrskavina kraljenica razdijeljena na kraljenicu trupa
i repa za koju je veza cjelovita hrskavina lubanja. Sve peraje su poduprte hrskavinim kosturom.
Miii su najrazvijeniji u trupu i repu ( slue za kretanje). U nekih vrsta su dijelovi miia
preobraeni u elektrine organe koji proizvode elektrine impulse za omamljivanje plijena.
Probavilo poinje ustima koja su okruena unatrag zavinutih otrih zuba. Usta vode u usnu
upljinu i drijelo prorezano krnim otvorima zatim slijedi jednak , eludac , tanko crijevo sa
spiralnim zaliskom koji poveava povrinu za apsorpciju hranjivih tvari pa debelo crijevo. Dobro
su razvijena jetra sa unim mjehurom , guteraa i slezena. Diu krgama dobro prokrvljenim
kapilarama. krge se otvaraju krnim pukotinama na povrini tijela. Veliko srce smjeteno je na
trbunoj strani tijela i ima 1 klijetku i 1 pretklijetku. Mozak im je puno razvijeniji nego u
kotunjaa. Imaju velike oi sa slobodnim kapcima . Nosni otvor nalazi se ispred usta i u njemu se
nalaze nosne jamice ( osjetila mirisa). Na bonoj strani tijela nalaze se bone pruge. Hrskavinjae
su razdvojenog spola. Imaju paran broj sjemenika i jajnika. Kod mujaka su trbune peraje srasle
i slue kao organ za kopulaciju.
Oplodnja je unutranja , pri emu se mujak pomae jednim od dva kopulatorna organa koja
posjeduje. Neke hrskavinjae polau jaja i privruju ih za podvodno bilje ( oviparne), pri emu
se zametak razvija izvan tijela , u jajetu, a neke zadravaju jaje u proirenom dijelu jajovoda, gdje
ona prolaze embrionalni razvitak. Pri tome stjenka jajovoda uraste u tijelo zametka i prehranjuje
ga izluevinama majke (ovoviparne).
Uloge hrskavinjaa : najee su vrh hranidbene mree , kontrola populacija manjih riba, katkad
se hrane uginulim ribama, rae se hrane organizmima s morskog dna ( istai ). Rae imaju
spljoteno tijelo. ive pri dnu oceana. Imaju tanki rep sa otrovnom bodljom , slabo razvijene lene
peraje , krni otvor se nalazi na trbunoj strani glave te iznimno razvijene prsne peraje
KOTUNJAE
Kotunjae obuhvaaju najvei broj dananjih riba. Obuhvaa neke izumrle i veliki broj dananjih
skupina sa gotovo 27000 opisanih vrsta. Naseljavaju raznolika vodena stanita na kopnu i u moru
te su razvile veliku raznolikost oblika i prilagodbi. U kosturu se hrskavica postupno zamjenjivala
kotanim dijelovima pa evolucijski najmlae skupine kotunjaa imaju potpuno kostur.
Imaju vretenasto tijelo sa kotanim kosturom . Glava im je vrsto vezana za trup koji se suuje
repnom perajom ( glavni organ za kretanja). Neparne peraju se prostiru uzdu tijela ( 1 ili vie
lenih peraja te podrepna peraja ), a parne peraje se nalaze na trbunoj strani (prse i trbune). Koa
je prekrivena tankim i savitljivim ljuskama koje nastaju u usmini. U pousmini se nalaze lijezde
koje izluuju sluz koja pomae pri kretanju. U pousmini su smjetene pigmentne stanice
kromatofore . Kraljenica je sastavljena od okotanih kraljeaka iji gornji lukovi stvaraju cijev u
kojoj je smjetena kraljenina modina. Sve peraje su poduprte perajnim ipicama. Lubanja ima
hrskavinu osnovu poduprtu koicama. krge su poduprte s 5 krnih lukova i pokrivene su
krnim poklopcem. Probavni sustav poinje usnom upljinom u kojoj su zubi i mali jezik.
Probavilo je dobro razvijeno. Crijevo stvara nabore kao bi povealo povrinu , a uz crijevo dobro
je razvijena jetra i guteraa. Prema prehrani mogu biti svejedi , biljojedi , mesojedi, a ponekad se
hrane strvinom. Imaju plivai mjehur koji nastaje kao izboenje lene strane jednjaka. Dolazi do
razvoja srednjeg mozga s vidnim renjevima i stranjeg mozga. Imaju sloeno graene oi bez
kapaka. Imaju bone pruge te osjetilo mirisa , opipa i okusa. . Ispod krnog poklopca su 4 krge
sa 2 red krnih listia za svaku krgu. Kroz otvorena usta se uvlai voda koja se pretiskuje preko
krnih listia i zatim se zatvaranjem usta istiskuje ispod krnog poklopca. Optjecajni sustav je
slian kao kod hrskavinjaa. Bubrezi se nalaze iznad plivaeg mjehura , a mokraa se iz njih
skuplja u mokrani mjehur i izluuje kroz mokrai otvor. Za ivot riba je jako vaan mehanizam
osmoregulacije u koji su ukljueni bubrezi i krge. Mehanizam ovisi u kakvoj vodi ivi riba . Ribe
koje ive u morskoj vodi imaju niu koncentraciju tjelesnih tekuina u usporedbi s okolnom vodom
( hipotonine su ) pa stoga gube vodu iz tijela, a ioni iz okoline ulaze u njihovo tijelo. Zato morske
ribe piju vodu , a viak iona izbacuju izmetom. Slatkovodne ribe imaju hipertoninu tjelesnu
tekuinu. Zato nikad ne piju vodu , viak vode izluuju urinom , a gubitak iona nadoknauju
ishranom. Spolne lijezde kotunjaa su parne i najee se otvaraju neparnom izvodnom cijevi.
Oplodnja je vanjska pri emu mujak sjemenom( mlijei ) prelijeva jajne stanice ( ikru ) koje je
enka ispustila u vodu. Iz oploenih jaja razviju se liinke koje prolaze preobrazbu. Katkad se u
kotunjaa javlja dvospolnost. U nekih vrsta imamo spolno dvolije , a u nekih nemamo. Uloga :
odravanje ravnotee u ekosustavima i izvor hrane.