POLITIKA

Politika, politiko djelovanje i politika utakmica

1. Politika, vlast i autoritet
1.1. Pojam politike
Politika je drutvena aktivnost kojom ljudi stvaraju, uvaju, provode ili mijenjaju pravila
prema kojima ive. Ona je proces i nain na koji se donose odluke. S obzirom na sadraj,
obuhvat i stupanj organiziranosti moete razlikovati (vrste politike) opu politiku (lokalna,
dravna, meunarodna politika) i posebnu politiku (socijalna, gospodarska, prosvjetna,
kulturna, zdrastvena itd.).
Nositelji politike drutvene su skupine koje izborom metoda i svjesnom djelatnou
ostvaruju odreeni cilj politikog djelovanja.

1.2. Vlast i oblici vlasti

Vlast je sustav (mehanizam) koji osigurava pokoravanje naredbama to potjeu iz odreenog
izvora.
Dakle, Iegitimnost se vlasti oituje sudjelovanjem izabranih predstavnika u izvrnim i
zakonodavnim tijelima dravnog ustroja prema rezultatima na izborima.
Tako Iegitimnost pretpostavlja da veina ljudi odobrava i slijedi izabranu vlast i podupire
uvjerenje veine lanova politike zajednice da je ta vlast valjana i opravdana.
S obzirom na utemeljenost legitimnosti na koju se neka vlast oslanja, razlikuju se tri tipa
vlasti:
-racionalna vlast
Temelji svoju Iegitimnost na unaprijed odreenim normama ponaanja, zakonskim
aktima i procedurama. Obiljeja racionalne vlasti jesu:
-sve slubene zadae odreene su jasnim pravilima
-definirano je podruje strunosti i kompetencije, npr. djeja zatita, zatita
prirode, mirovinsko osiguranje
-vlast je organizirana prema hijerarhijskom naelu
-zajamena je javnost rada u svim dijelovima dravnog ustroja.
-tradicionalna vlast
Temelji svoju legitimnost na opem prihvaanju tradicije, tj. na vjerovanju da je
postojea tradicija trajna i nepovrediva. Obiljeja tradicionalne vlasti jesu:
- vlast se temelji na odanosti vladaru
- vladar je u tijesnoj vezi s tradicijom, a ako je prekri, njegova vlast gubi Iegitimnost
-upravni aparat ine roaci i podanici
- poslunost se iskazuje osobno vladaru, a ne zakonima i pravilima.
 -karizmatina vlast
Temelji svoju legitimnost na vjerovanju u izuzetnu posebnost" odreene osobe,
njezin heroizam ili nadmo. Vjeruje se da karizmatina osoba ima iznimne moi i osobine. lz
osobitosti karizmatine osobe proizlaze i obiljeja karizmatine vlasti da:
-podanici priznaju karizmatinost voe
-podanici su bezrezervno podloni vlasti karizmatinog voe
- voa podanicima dokazuje svoju iznimnu mo.
lz prethodnih opisa vlasti uoava se zajedniki element utemeljenja, legitimitet, koji u
politolokoj i pravnoj strunoj literaturi ima znaenje temeljnog pojma odnosa vlasti i onih
kojima se vlada.
Legitimitet se povezuje s pojmom legalitet, to znai utemeljenost postupanja vlasti na
zakonima ili na pravnom sustavu u cjelini.
Pojam Iegitimnost, kao to ste nauili, upotrebljava se u smislu prihvaanja mehanizama
vlasti u narodu, a pojam legalnost ili legalitet razumijeva utemeljenost postupanja vlasti na
zakonima ili na pravnom sustavu u cjelini.

1.3. Autoritet i mo
Pod pojmom autoriteta razumijeva se razina potovanja ili asti povezanih s drutvenim
poloajem, a mo oznaava mogunost pojedinca ili skupine da utjee na druge radi
ostvarivanja i zadravanja vlasti.

2. Politiko djelovanje
Politiko se djelovanje danas u pravilu mora temeljiti na:
-slobodi
-politikoj kulturi sudionika
-uvanju i zatiti ljudskog dostojanstva.
Politiki se moe djelovati: politikimgovorom, napisom politikog sadraja i politikom
utakmicom (prosvjedom, politikom kampanjom).

2.1. Politiki govor

Svrha je politikoga govora oblikovati ponaanje ljudi i njihova socijalna, politika i ideoloka
stajalita te utjecati na njih, ali i odreivati njihove odluke. Zbog toga je za govor vana
komunikacija govornika i sluatelja. Cilj je politikoga govora da ideje, interese i namjere koje
iskazuje politiki govornik prihvate sluatelji.
S obzirom na namjenu, tri su vrste politikoga govora:
-ekskluzivni politiki govor
Rabi se u krugu politikih djelatnika. Jezik je politikoga govora profesionalan i smatra
se nekom vrstom profesionalnog argona koji se ne upotrebljava meu ostalim lanovima
zajednice.
 -totalitarni politiki govor
Njime se komunicira i u sklopu politike javnosti i javnosti u cjelini. Takavje politiki
jezik mogu u drutvima u kojima vladajua politika skupina stvara nova jezina obiljeja
politike komunikacije i ujedno ih pretvara u sredstvo vladanja. Naziva se i totalitarnim jer se
nastoji proiriti na sva podruja drutvenog djelovanja. Politiki govor koji se izrie
totalitarnim jezikom pokazatelj je i totalitarnosti politike u odreenoj drutvenoj zajednici.
-demokratski politiki govor
Razvija se i upotrebljava u sklopu politike komunikacije. To je jezik dijaloga,
tolerancije i viestruke osjetljivosti za razlike u gleditima. Politiki govori izreeni takvim
jezikom prihvatljivi su gotovo svim lanovima poiitike zajednice, bilo zbog onoga to se u
njima kae, bilo zbog naina na koji se to kae.
S obzirom na nain izraavanja politiki govor moe biti:
-emotivni govor
Govor u kojem se rabe rijei s moguim jakim emotivnim uinkom na sluatelja.
Govornik intonacijom i govornikim uinkom emotivno obiljeava govor.
-ekspresivni govor
Politiki govor koji se odlikuje bogatstvom i raznoiikou vokabulara ili dinaminou i
raznolikou reenica. Ekspresivnost moe biti pojedinana odlika govornika.
-iterativni govor
Znai da se u govoru ponavljaju vane rijei ili reenice. Takvim govorom govornik
esto iri ili provjerava prihvatljivost poruka.
-ekstenzivni govor
Govor sa smiljenom strategijom kojom se eli ponititi uinak neega to je prije
reeno ili udaljiti sugovornika od osnovne teme. Postie se dugim reenicama, pozivanjem na
sporedne teme, prolost ili moguu budunost. Ekstenzivnost moe biti i individualna
govornikova osobina.
-koherentni govor
Rije je o individualnoj govornikovoj sposobnosti da govor uini skladnom cjelinom.
Svaki dobar govornik uspjeno usklauje odnos prema sluatelju, prema vremenu ili prema
temi. Zato mora poznavati jezine sposobnosti i preferencije sluatelja kako bi u njih izazvao
uinak i kako bi oni osjeali kao da sami i govore ili bi upravo tako govorili (koherentno).

2.2. Napis politikog sadraja

Napis politikog sadraja je politki napis usmjeren prema politikom djelovanju.

2.3. Politika utakmica

U politikoj se utakmici sukobljavaju, saimaju ili dorauju razliite politike doktrine s
krajnjim ciljem ostvarenja ideala sudionika. U najiroj uporabi pojam politika utakmica
oznauje borbu politikih stranaka za osvajanje vlasti, a potom za njezino zadravanje.
Voenje politike utakmice moe se osmisliti i na nain da se snagom argumenata istiu
programi bitni za ciljne skupine kojima se obraa i koji ne slue diskreditiranju protivnika.
Ipak, politika se utakmica ne moe svesti na borbu politikih stranaka, nego je treba
razumijevati i kao izraz slobode ovjeka da se odluuje za neke vrijednosti i sudjeluje u
njihovu ostvarenju.

NAINI POLITIKE UTAKMICE ????

Suprotno je tomu apstinencija ili odustajanje pojedinaca od natjecanja izraz nedovoljne
motiviranosti prouzroene razliitim initeljma.
Za razliku od SAD-a, u europskim demokratskim sustavima interesne skupine djeluju putem
masovnih kampanja usmjerenih prema parlamentima i vladama (npr. ukidanje zakona protiv
pobaaja, protiv nuklearnih elektrana, za bre rjeavanje pitanja lokalne samouprave i sl.).
U Hrvatskoj su politike utakmice sve ei oblici graanskog izjanjavanja.

Narod, nacija i manjina

1. Narod, nacija i manjina
1.1. Pojam naroda
U politolokoj se znanosti pojmom narod oznaava graanstvo (puk) odreenog dravnog
podruja koje komunicira istim jezikom i njeguje iste tradicijske obiaje.
Narod se etimoloki povezuje sa srodnou, rodom i podrijetlom, a uvijek se vee za
odreeni teritorij. 1
Za razlikovanje tih dvaju pojmova dovoljno je znati da je rije o razlici obnaanja suverenosti
u odreenim povijesnim uvjetima. Naime, u poetku je narod (fr. peuple, njem. Volk, engl.
people) oznaavao nepovlaten dio stanovnitva, a danas se pod njim razumijeva dravljane
nositelje suvereniteta.
Pojam nacija rabi se u znaenju stabilne zajednice koja se moe konstituirati na odreenom
podruju kao politiki suveren narod.

1.3. Manjina
Manjina se u politolokoj teoriji pojavljuje u dvostrukom znaenju:
-vladajua skupina (elita) - unutar jednog naroda
-brojano manja skupina - u vienacionalnoj dravi
Nacionalna manjina dio je odreenog naroda koji ne ivi u matinoj dravi. Poloaj
nacionalnih manjina odreen je meunarodnim pravom, ali je uvijek uvjetovan i drutveno-
politikim prilikama drave u kojoj nacionalna manjina ivi. Poloaj i prava nacionalnih
manjina mogu se rjeavati bilateralnim sporazumom najee prema naelu recipronosti.
Ovdje ete uiti o ostvarivanju prava manjina kao nacionalnih skupina unutar drave s
vienacionalnim stanovnitvom.

1
To se poimanje naroda utemeljuje stvaranjem modernih drava u 18. i 19. stoljeu, a s obzirom na isticanje
kulturne tradicije i etnike vezanosti, poistovjeuje se s etnosom (nacijom).
To upuuje na mogunost razliita rjeavanja pitanja manjina, od kojih su najvaniji sljedei:
-asimilacija
Proces je u kojem manjina naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa modele ponaanja i
etnike osobine veine.
-prisilno mijeanje kulturnih osobnosti manjine i veine
Proces je kojim nastaje novi kulturni predloak (SSSR i SFRJ).
-kulturni pluralizam
Priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina
(vicarska).

1.4. Etnike i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatksoj

U Republici Hrvatksoj postoji 22 nacionalne manjine.

2. Narodni suverenitet, dravljanin Republike Hrvatske i graanin

2.1. Narodni suverenitet
Narodni je suverenitet sintagma koja u cjelini obuhvaa mehanizam izbora, donoenja
odluka u predstavnikom tijelu, sustav obnaanja vlasti i ustrojstvo sudstva, ali prije svega
razumijeva pravo svakog naroda, pa tako i hrvatskoga, i svih pripadnika drugih naroda u
Republici Hrvatskoj na njihovo samoodreenje.

2.2. Dravljanin Republike Hrvatske

Dravljanstvo je trajan i specifian pravni odnos izmeu drave i pojedinca na temelju kojega
nastaju obostrana prava i obveze. Pojam dravljanin oznauje pripadnika odreene dravne
zajednice. Svaka drava propisuje svoja pravila kojima ureuje pitanja dravljanstva. U
politolokoj znanosti rabi se u dva smisla. 2
Status dravljanina priznaje se na osnovi roenja i pretpostavke da je ta osoba sposobna
razumno prosuivati o dravnom boIjitku.
Hrvatsko dravljanstvo stjee se:
-podrijetlom
-roenjem na podruju Republike Hrvatske
-priroenjem 3
-na temelju meunarodnih ugovora.

2
-pripadnost dravnoj zajednici
Stjee se roenjem ili dobivanje dravljanstva
-pravo na sudjelovanje u oblikovanju zajednice i upravljanju njome
Dravljanin je nositelj prava i u odreenoj dravnoj zajednici subjekt javnog podruja djelovanja (za
razliku od graanina, koji je subjekt privatnog podruja djelovanja)

3
Priroenjem hrvatsko dravljanstvo moe stei stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko
dravljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama: da je navrio 18 godina ivota, da ima otpust iz stranog
dravljanstva, da ivi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom najmanje 8 godina, da poznaje hrvatski jezik
2.3. Graanin
Uz pojam dravljanin vezan je pojam graanin koji ovisno o pravnom, socioiokom ili
povijesnom kontekstu moe imati razliito znaenje.
Pojam graanin koristi se, od najrairenijeg koji oznaava stanovnika grada (demografska
definicija), preko marksistiki utemeljenog poimanja graanske u odnosu na radniku klasu,
do suvremenoga, kojim se oznaavaju aktivnosti i odgovornosti u drutvenom okruju.

Tipovi politikih poredaka

1. Obiljeja i tipovi politikih poredaka
Politiki je poredak oblik organiziranja drutvene zajednice koji ima svojstven izvor
legitimnosti i ureen odnos izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Odreenom
politikom poretku svojstvena je i procedura biranja ili imenovanja vritelja vlasti.
Osnovni tipovi politikih poredaka jesu:
-demokracija
Demokracija je politiki sustav utemeljen na naelu pluralizma koji se ostvaruje
politikom voljom graana. Ona je zapravo vladavina naroda izraena trodiobom vlasti.
Demokratski se sustav Iegitimira prihvaanjem vlasti na temelju zakonski ureenih pravila.
-aristokracija 4
Politika vlast u aristokratskom politikom sustavu pripada iskljuivo oblikovanoj
manjini (eliti). Ona donosi sve vanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo.
Temeljnom vrijednou aristokratskog poretka smatra se tradicionalnost i statinost.
-tiranija 5
Kao oblik vladavine definira se politikim sustavom s nedostatkom Iegitimnosti i
legalnosti jer na vlast dolazi vladar koji nije izabran niti mu je priznato nasljedno pravo.
Tiranija se uspostavlja neovisno o pravnim i obiajnim normama sredine u kojoj se provodi.
-diktatura
Latinska rije dictatura oznaava vladavinu jedne ili vie osoba koje monopoliziraju
svu vlast u dravi. U diktaturi nema diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. To je oblik
vlasti pojedinca ili skupine, koja je dola na vlast nelegalno (npr. dravnim udarom). U
obnaanju vlasti pojedinac ili skupina kontroliraju policiju, sudstvo, vojsku i administraciju.
-totalitarizam
Totalitarizam je tip politikog poretka u kojem drava ima kontrolu nad svim
dijelovima zajednice i nadzor nad svim podrujima drutvenog ivota. Sve drutvene
institucije funkcioniranju po modelu totalitarnog sustava - postoji samo jedna partija

i latinino pismo, hrvatsku kulturu i drutveno ureenje, da se iz njegova ponaanja moe zakljuiti da potuje
pravni poredak i obiaje u Republici Hrvatskoj

4
Naziv potjee od grkog termina oi aristoi, to znai najbolji, prvi, najodliniji.

5
Tiranija je starogrki pojam koji znai samovlast.
utemeljena na totalitaristikoj ideologiji (naoionalsocijalizam, faizam, komunizam), njezini
lanovi zauzimaju najbitnija mjesta u drutvu, a tehnologija je vladanja prisila, teror i
kontrola javnosti.
Totalitarna vlast ima iskljuivu kontrolu nad gospodarstvom, javnim mnijenjem i
vojskom. 6
U novovjekovnoj politikoj teoriji u politike poretke, ali i u oblike dravne vlasti, svrstavaju
se i republika i monarija:
-republika
Republika 7 je oblik dravnog ureenja u kojem vlada vie subjekata. Razlikuju se etiri
tipa republike s obzirom na nositelja vlasti:
-demokratska republika - nositelj suvereniteta cijeli narod
-aristokratska republika - nositelj suvereniteta izabrani (plemstvo)
-predsjednika republika - vlast podijeljena izmeu predsjednika i parlamenta,
izvrna vlast neovisna o zakonodavnoj
-parlamentarna republika - vlast proizlazi iz parlamenta, izvrna vlast
odgovorna parmlamentu
Pozivom na izvorno znaenje (ope dobro) moete zakljuiti da je osnovna politika
ideja zadovoljena kad je u dravi ostvaren sklad demokratskih naela i institucija pravne
drave.
-monarhija
Monarhija je oblik vladavine pojedinca. Prema nainu na koji vladar/monarh dolazi na
vlast moe biti nasljedna, izborna i uzurpatorska.
Kako je monarhija poznata kao sustav vladavine od antikih do suvremenih oblika, ne
moe se opisati jednoznano, nego je kroz pojedine etape moete razlikovati u njezinim
bitnim obiljejima, razlikujemo dva krajnja obiljeja 8:
-neograniena monarhija (apsolutna) - vladar (monarh) nositelj svih
zakonodavnih izvrnih i sudskih ovlasti
-ograniena monarhija (ustvna) - vladar ogranien na zakonima utemeljenoj
djelatnosti parlamenta

Politike stranke
1. Obiljeja i vrste politikih stranaka
Politike stranke su temeljne politike organizacije koje u demokratskom sustavu imaju
zadau:

6
Takav tip politikog poretka karakterizira razdoblje Staljinove vladavine u Sovjetskom Savezu i Hitlerove u
Njemakoj te Mussolinijeve u Italiji.

7
Naziv potjee iz antikog Rima od izraza res publica, to znai ope dobro, stvar kojom se ne moe trgovati.

8
Raspolaui poznatim opisima vladara od Aristotelova, Maohiavellijeva, Rousseauova, Lookeova i
Montesquieuova
 -reprezentacije (reprezentativnost politike stranke)
To znai da su stranke reprezentanti programa i interesa razliitih drutvenih slojeva
-konkurencije (konkurentnost politike stranke)
U svojoj konkurentskoj ulozi omoguuju nadmetanje nositelja odreenih programa
-integracije (integrativnost politike stranke)
Integracijski djeluju radi postizanja ravnotee u funkcioniranju politikog sustava

1.1. Konzervativne stranke

Odreen su nain razumijevanja ovjeka u povijesti i ovjekova djelovanja u obliku
protukretanja. Konzervativizam se ne iscrpljuje u odreenom obliku nego je to sustav
vrijednosti koji se eli ouvati od naglih promjena.
Njihovi se programi ne zadravaju samo na podruju politike nego su ak i vaniji u podruju
kulture, gdje zastupaju tradicionalistiko miljenje. To je, zapravo, duhovna ideologija koja
priznaje i opravdava postojee, trai drutvenu harmoniju i mir.
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna dogaanja, osnovna su mu
obiljeja:
-poziv na ispunjenje legitimnoga postojeeg socijalnog poretka
-poziv na priznavanje postojeih ustanova kao poziv na prihvaanje mudrosti
prethodnih narataja
-zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dunosti
prema uspostavljenoj hijerarhiji.

1.2. Liberalne stranke

Nastaju kao pokret graanstva protiv sustavnih ogranienja ivljenja i neograniene vlasti
vladara. Naelom napretka trai se sloboda i pravo. U programu tih stranaka oituju se
sljedee sastavnice:
-filozofsko-duhovni temelj - Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.
-naela moderne demokracije - Suverenitet naroda, dioba vlasti, sustav ljudskih i
graanskih prava i sloboda, legitimitet.
-gospodarski temelji - Privatno vlasnitvo, slobodna konkurencija, trino
gospodarstvo.

1.3. Socijaldemokratske stranke

Utemeljuje sastavnice politikog djelovanja produbljivanjem politike demokracije i scijalnih
sadraja. Svoje ciljeve postie reformistikim metodama 9.

1.4. Demokranske stranke

9
Pojam reformizma oznaka je socijademokracije europskih zemalja Njemake, Austrije, Velike Britanije.
Utemeljene su na socijalnom kranskom nauku 10 u kojem su osnovne vrijednosti ovjek i
njegovo dostojanstvo. 11

1.5. Pojam ljevice, desnice i centra 12

-ljevica
Obuhvaa razliite struje revolucionara i reformista koje su nadahnute ideologijom
oslobaanja radnike klase i stvaranjem besklasne zajednice. Zagovarajui nasilnike akte i
kolektivno djelovanje, ta politika teorija gubi iz vidokruga pojedinca te postaje temelj
komunistike utopije.
U sklopu praktinog djelovanja pojam Ijevica obuhvaa vie posebnosti, to se oituje
i u nazivima; ultralijevo, revolucionarna ljevica, reformistika, nova Ijevica. Te posebnosti
rezultat su povijesnih steevina unapreivanja politikih odnosa u drutvenoj zajednici, ali i
konkretnihodluka politikih sudionika o nainu djelovanja.
-desnica
U politolokoj teoriji znai opciju konzerviranja povijesnih vrijednosti,
nepromjenjivost u ljudskim naravima, protuliberalno i proturevolucionarno politiko
djelovanje. Pojam desnice uvijek podrazumijeva djelovanje tradicijskih mehanizama u
drutvenim i politikim odnosima.
Kako ni pojam desnice nije u politolokoj teoriji jednoznaan nego postoje faze u
razvoju i opsegu njezina politikog djelovanja, razlike se oituju i u nazivima
neokonzervativizam, nova desnica, desni radikalizam i sl.
-centar
Politike stranke centra, kako im i naziv govori, oznaavaju politiko djelovanje
izmeu ljevice i desnice. To je opcija izbjegavanja krajnosti, nasilja i nestabilnosti.
Predstavnici te pozicije skloni su povezivanjima s jednom i drugom stranom te stvaranju
koalicija koje su na europskoj politikoj sceni danas vrlo sloene. Pozicija centra ipak ne
podrazumijeva dosljedno prihvaanje odgovarajuih rjeenja lijeve ili desne opcije nego
kreiranje suvremenih politikih rjeenja koja je u cjelini osiguravaju.

10
nauku Katolike Crkve od 1891. do 1991. (Papinske enoiklike)

11
Temeljei se na ovjekovim slobodama, ogranienja se postavljaju unutar poruka iz evanelja i nasuprot
marksistikom naelu zajednikih dobara", totalitarne kolektivnosti i Iiberalistikih osobnih probitaka koji
iskljuuju solidarnost.

12
Podjela potjee iz doba Francuske Republike, a oznaavala je poloaj (mjesto) politikih predstavnika u
parlamentu. Kako je ono i odreeno politikom teorijom (stajalitima prema politikim pitanjima), rad
parlamenta sastojao se u nadmetanjima nositelja odreenih pozicija.
 2. Politike stranke u Republici Hrvatskoj i u nekim dravama EU-a
2.1. Politike stranke u Republici Hrvatskoj
U Hrvatskoj se viestranaje pojavljuje u 19. st.
Najpoznatije stranke iz povijesti i njihovi utemeljitelji:
-Narodna stranka, J. J. Strossmayer, F. Raki
-Stranka prava, A. Starevi, E. Kvaternik
-Hrvatska puka seljaka stranka, S. Radi
-Liberalna stranka F. Deak
Najznaajnije suvremene politike stranke:
-Hrvatska stranka prava (HSP) 13
-Hrvatska seljaka stranka (HSS) 14
-Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 15

13
Programska naela: Polazei od povijesnog hrvatskog dravnog prava i prava na samoodreenje,
ukljuujui pravo na odcjepljenje, HSP e se zalagati za hrvatski nacionalni suverenitet na cjelokupnom
povijesnom i etnikom prostoru, bez kojeg nema ostvarenja viestoljetnih tenji hrvatskog naroda.

14
Programska naela: Hrvatska seljaka stranka utemeljena na tradiciji i zbilji hrvatskog dravnog prava kao i
danas na Poveljom Ujedinjenih naroda zajamenom neugasivom pravu svakog naroda na samoodreenje s
pravom na odcjepljenje, prihvatiti e suradnju i sa svim pojedincima, grupama i predstavnicima saveznih drava
u Jugoslaviji, koji to ele na putu prema ujedinjenoj Evropi.

Programska naela: HSLS e se zalagati za uspostavljanje pravne drave u kojoj e umjesto ideolokog
15

monopola i partijske samovolje zakon biti najvanija norma ponaanja graana. Da bi se taj cilj postigao, HSLS
e zastupati:
-viestranaki i parlamentarni sustav, neposredne izbore, te strogu podjelu vlasti
 -Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena SKH - SDP 16
-Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 17

Izbori
1. Osnovna obiljeja izbora
1.1. Raspisivanje izbora
U demokratskom je svijetu provoenje izbora uobiajen nain postizanja temeljnog
elementa institucije posredne demokracije. 18
U Hrvatskoj izbore raspisuje predsjednik Republike Hrvatske.
Tri vrste izbora:

i neovisnost sudstva
-ravnopravnost svih oblika vlasnitva
-slobodno robno trite i slobodu na tritu rada i kapitala
-mjeovito gospodarstvo s razvijenim malim gospodarstvom i neposrednim oblicima udruivanja
-participaciju i samoupravljanje radnika, ovisno otipu vlasnikog odnosa, te slobodno sindikalno
udruivanje
-ukidanje zemljinog maksimuma, te svestrano poticanje razvoja i modernizaciju
individualne, odnosno slobodno organizirane poljoprivrede.
Na tim pretpostavkama zasnovana drava, voena idejom pravde, prua socijalnu sigurnost i onima graanima
koje ugroava takmiarski odnos svojstven tritu i pluralistikom drutvu.

16
Programska naela: Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena zapoeo je novu
konstitutivnu fazu. Ona je u znaku oblikovanja novog identiteta suvremene politike stranke europske ljevice na
pragu 21. stoljea. Odvija se kao duboka politika i kulturna preobrazba koja obuhvaa prevrednovanje
politikog nasljea, kao i stvaranje novih politikih sadraja i oblika.
Znamo odakle smo krenuli i kuda idemo.
Nastavljamo sve slobodarske i demokratske tradicije hrvatskoga i jugoslavenskog narodnooslobodilakog i
radnikog pokreta na dostignuima borbe za socijalno i nacionalno osloboenje. lz nae politike tradicije
batinimo: antifaizam, antistaljinizam, federalizam, nacionalnu ravnopravnost, demokratske i liberalne
elemente koji su nas razlikovali od drugih socijalistikih poredaka. Samo na njima emo ustrajati kao na
konstantama vlastite politike orijentacije.

17
Programska naela: HDZ polazi od toga da je ivotni interes hrvatskog naroda da bude ukljuen u svjetsku
civilizacijsko-tehnoloku i demokratsku integraciju. No polazi i od toga da to samo po sebi ne rjeava sve
probleme nacionalnog samoodranja i sudionitva u svjetskoj zajednici naroda.
U tom smislu hrvatski narod ima posebne razloge za zabrinutost, ve i stoga to mu je dosadanjim povijesnim
nedaama oko treine nacionalnog bia rasuto na svim kontinentima svijeta. Valja sprijeiti dalje rastakanje te
poticati povratak i povezivanje s domovinom tako brojnog iseljenitva kakvo ima malo koji narod. A to
iseljenitvo danas raspolae golemim potencijalom - tehnolokim, financijskim, kulturnim i znanstvenim - kojim
moe uvelike pridonijeti oporavku svoje stare domovine.
Pretpostavka za to jest da ljudi na privremenom i stalnom radu u inozemstvu - kao . i oni u domovini - nau
zadovoljenje svojih osobnih, obiteljskih i zaviajnih probitaka u slobodnom trinom gospodarstvu i opem
demokratskom razvitku u pravno sigurnom poretku.

Iako je ideja o izborima nastajala kao oblik prevladavanja politikog sustava aristokratske i apsolutistike
18

monarhije, samo postojanje viestranakih izbora nije znak postignua demokratskog ustroja vlasti.
 -kompetitivni izbori
Provode se u demokratskom politikom sustavu u koje su osigurani pravo i sloboda
izbora.
-polukompetitivni izbori
Provode se u autoritarnim sustavima u kojima postoje ogranienja slobode izbora
-nekompetitivni izbori
Provode se u totalitarnim sustavima u kojima je gotovo uskraena sloboda biranja

1.2. Utvrivanje sastava birakog tijela

Prvo i kljuno pitanje jest tko ima pravo biranja, jer se njime oituje obuhvat stanovnitva
neke drave u obnaanju vlasti. 19
Ope pravo glasa postie se aktivnim birakim pravom graana odreene dobi (18 - 21
godina). To je pravo dravljana neke zemlje, osim osoba koje su sudskom presudom Iiene
graanskih prava, graana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom
odnosno graana s nekim posebnim ogranienjima (vremenom prebivanja na odreenom
podruju, vojnih osoba i sl.), da biraju i budu birani.
Jednako i nejednako birako pravo 20
Odstupanje od nejednakoga birakog prava steevina je demokratskog ustroja politikih
sustava. Nejednako se birako pravo gotovo nigdje vie ne primjenjuje izravno, ali u
praktinoj primjeni postoji u tzv. krojenju izbornih jedinica.

1.3. Biraki popisi

Kako je za izbore vano identificirati birae, najee se sastavljaju biraki popisi u kojima se
na odreenom podruju evidentiraju svi graani s birakim pravom. Ti se popisi za svake
izbore obnavljaju s obzirom na umrle i pridole, a u vrijeme izbora iskljuivi su dokument
dokazivanja birakog prava i evidencije biraa.

1.4. Utvrivanje izbornih rezultata

Mandat ili dioba zastupnikih mjesta raspodjeljuje se na sljedea dva naina (sustava kojima
se izborni rezultati ugrauju u parlamentarni istroj drave):
-sustav veine:

19
Povijest predstavnike vladavine oznaena je borbom za ope pravo glasa jer je ono tijekom 19. stoljea bilo
ogranieno imovinskim oenzusom ili cenzusom naobrazbe (u pojedinim zemljama i njihovom kombinacijom).
U zemljama zapadnoeuropskih demokracija prijelazi s ogranienoga na ope pravo glasa nisu bili istovjetni.
Negdje su tekli postupno (Velika Britanija), a u nekim su se zemljama zbivali skokovito (Francuska).
Birako su pravo svuda imali samo mukarci, a ene su ga dobivale tijekom 20. stoljea.

20
Sljedee pitanje vano za utvrivanje birakog tijela jest s koliko glasova raspolae pojedina kategorija biraa.
Naime, u povijesti je postojalo nejednako birako pravo:
- viekratno pravo biranja na temelju posjedovanja nekretnina (Velika Britanija)
-viekratni votum (Belgija)
-delegatski sustav u bivoj SFRJ utemeljen na formalnopravnom propisu da zaposleni osim za
Drutveno-politiko vijee biraju i za Vijee udruenog rada
 -relativni 21
-apsolutni 22
-razmjerni sustav
-sustav izbornog kolinika 23
-D'Hondtov sustav24 (ovaj sustav se koristi na parlamentarnim izborima u RH)
-Badenski i Hereov sustav 25
-mjeiviti sustav26

Drava, ustroj hrvatske drave

1. Drava
Pojam drave podrazumijeva organiziranu drutvenu zajednicu ureenu odreenim
politikim sustavom koja ima stalno stanovnitvo, definiran teritorij i sposobnost stvaranja
odnosa s drugim dravama.
Oblik drave kao aparata sile u ureivanju odnosa u zajednici ili drutvu, kao to ste uili iz
nastavnog predmeta Povijesti, pojavljuje se tek od 17. stoljea formiranjem dravnog sustava
apsolutne monarhije (Francuska).
U apsolutistikoj dravi aparat sile slui kontroli stanovnika, a ne njegovoj zatiti i kao
reakcija na odnose u njoj pojavljuju se ideje liberalne drave.

21
Utvrivanje rezultata relativnom veinom: Pobjeuje stranka iji su kandidati dobili veinu glasova (svih
biraa ili onih koji su glasovali).

22
Utvrivanje rezultata apsolutnom veinom: Pobjeuje stranka iji su kandidati dobili natpolovinu veinu
glasova (svih biraa ili onih koji su glasovali).

23
Utvrivanje rezultata sustavom izbornog kolinika: Ukupan broj glasova u izbornoj jedinici dijeli se brojem
zastupnika koje jedinica bira u predstavniko tijelo (izborni kolinik). Tim se brojem dijeli broj glasova za svaku
listu, a dobiveni broj oznauje broj mjesta pojedinih stranaka u zastupnikom tijelu.

24
Utvrivanje rezultata D'Hondtovim sustavom: Brojevi glasova koje je pojedina stranka dobila na izborima
dijele se s 1, 2, 3, 4, 5, 6... Svako dijeljenje daje tzv. najvei broj. Na taj se nain izraunava onoliko najveih
brojeva koliko se zastupnikih mjesta treba podijeliti. Najvei broj dobiva zastupnik br. 1, drugi po veliini
zastupnik br. 2 itd.

25
Utvrivanje rezultata Badenskim i Hereovim sustavom: Sustav prebacivanja ostataka na vie liste stranaka.
Stranke se koriste neiskoritenim glasovima iz nie razine u viim razinama ako stranka istakne dvije liste.
Osnovno je da se broj mandata ne utvruje unaprijed, nego se iz broja glasaa dobiva broj mjesta u
parlamentu. Sustav osigurava visok razmjer glasova i broja zastupnikih mjesta u predstavnikom tijelu, ali za
njegovo dosljedno provoenje potreban je visok stupanj tolerancije i politike kulture (priznavanje izbornih lista
i prioriteta kao rezultata odabira glasaa).

26
Utvrivanje rezultata mjeovitim sustavom: Osim razmjernoga i veinskoga, postoji i mjeoviti sustav
razdiobe mandata. Za taj sustav (Njemaka) istodobno postoje dvije vrste izbornih jedinica (male, na lokalnoj
razini, i velike, na dravnoj razini) te se u njima na lokalnoj razini u jednom krugu bira prema veinskom
sustavu, a na razini federalne jedinice bira se razmjernim sustavom. Glasuje se istodobno za obje razine i na
jednome glasakom mjestu.
U liberalnoj dravi karakteristina je dioba vlasti, ime se postie nadzor jedne vlasti nad
drugom, a ne nad stanovnitvom.
U politikom ustroju drava pojedinih epoha jo su prevladavali sljedei tipovi drava:
-socijalistika drava
Utemeljena na idejama graanske drave s izrazitim socijalnim programom i svodi se
na aparat sile (klasnog proturjeja). Ovisno o teorijskim pretpostavkama i metodama
ostvarenja pojedinanoga dravnog ustroja, socijalistika drava ima razliite oblike
funkcioniranja.
Socijalni programi, koji su u kriznim razdobljima osiguravali minimum zatite
stanovnitva, proirili su se na jamstva cjelokupne socijalne skrbi te se odrazili na proirenje
dravnog aparata i njegovu skupou.
-demokranska drava
Uobliena je na elementima sooijalnoga kranskog nauka i demokratskog ureenja,
koji osobitu pozornost pridaju ovjekovu mjestu u hijerarhijskome sustavu. U njoj se
ograniuje autoritarna vlast radi osiguranja ovjekovih prava na slobodu i njegova
dostojanstva. Naela solidarnosti, supsidijarnosti, sudionitva u drutvenom razvoju i
zajednikog dobra (ne u sooijalistikom smislu materijalnih dobara), zaokruuju tu
koncepciju. On je nastao pokraj 19. stoljea, a poticaje dobiva papinskim enoiklikama iz
1931., 1944., 1961., 1963. i 1967. s narodnjakim idejama. Najstalniji oblik dobiva u
Njemakoj, a u Italiji i Austriji dobio je vrlo vane osnove, ali biljei stagnantne ili ak
marginalne drutvene utjecaje.
-nacionalna drava
U najnovijoj politolokoj teoriji dobiva obiljeja afirmacije nacionalne ideje
shvaanjem da nacija stvorena kao drava tek postaje meunarodnim imbenikom i tek tada
dobiva priliku za postizanje suverenosti i postojanost. Ta se koncepcija ne smije
poistovjeivati s nacionalsocijalizmom, pogotovu ne s njegovim degradirajuim oblikom -
nacizmom ili faizmom. Afirmacija jedne nacije ne smije teiti ponitavanju drugih nacija
nego afirmaciji vrijednosti dominantne (brojano) nacije. Veza s teritorijem dio je njezina
identiteta, a ne elje za osvajanjem novih podruja. Odnos s manjinama nuno se ureuje
zakonima i demokratskim ustrojem vlasti.

2. Ustroj hrvatske drava

U trenutnom sazivu sabora je 151 zastupnik.
Trenutna predsjednica Republike Hrvatske je Kolinda Grabar-Kitarovi.
Ustavni su ima 11 sudaca, sudci imaju mandat od 8 godina, a predsjednik suda ima mandat
od 4 godine.
Ostatak se nalazi u Ustroj hrvatske drave.pdf (Profesorica je rekla da iz ove lekcije treba
znati sve pa se to ne nalazi u skkripti)
 Politika i javnost, ljudska prava, politika i vjera
1. Politika i javnost
Uostalom, javnost djelovanja sudionika politike koji predstavljaju interese politikog tijela
tumai se i temeljnim pravom i preuzetom obvezom sudionika u drutvenim zbivanjima.
U razliitim okolnostima politika je usmjerena na to da uz pomo tiskovnih ili elektronikih
medija bude dostupna najirem krugu zainteresiranih za tijekove razliitih politikih
djelovanja te je njihova profiliranost za pojedine aspekte djelovanja vana.
U javnosti je postignuta opa suglasnost o slobodi medija, koji, poduprti i zakonskim
odredbama pojedinih zemalja, utjeu na javno mnijenje te potiu i ire drutvene slojeve da
se aktivnije ukljue u politiku.
U najnovijim rjeenjima za ureenja odnosa medija i politikih sudionika u svjetskim i
lokalnim okvirima prepoznaje se elja da se informacija uini dostupnom i na globalnim i na
lokalnim sadrajima.
Razumljivo je da uz takve interese mediji postaju bitni za sva podruja ljudskog djelovanja.
Politika ih prepoznaje kao sredstvo i zbog toga je odnos medija i politike zapravo odnos
politike ijavnosti.
Pitanje slobode medija u Republici Hrvatskoj 27:
Zadnjim ustavnim promjenama (2010. godine) pravo na pristup informacijama postaje
ustavna kategorija.

2. Ljudska prava
Ljudska prava zajamena su svakom ovjeku na temelju njegova postojanja kao ovjeka i ona
su neotuiva, to znai da nikomu ne mogu biti oduzeta.

Ljudska su prava uroena i jednaka za sve ljude na svijetu. Neotuiva su, a to znai da vrijede
uvijek i ne mogu nikomu biti oduzeta. Njihova je najvanija zadaa zatita graanina od
drave.

Ljudska prava obuhvaaju mnogo razliitih podruja ljudskog suivota. Zato se mogu
podijeliti u vie skupina. Vrste ljudskih prava su:
-osobna prava
ine prvu skupinu prava kojima pripadaju prava ovjeka na zatitu od napada svake
vrste i na to da njegovo ljudsko dostojanstvo ostane netaknuto. Primjerje za to pravo na

ivot, to je osnova za sva ostala prava, i pravo na slobodan razvoj osobe. Osobna su prava
jezgra ljudskih prava i nalazimo ih u svim dokumentima o ljudskim pravima.
-politika i civilna prava

27
U nas je pitanje slobode medija ukljueno u sklop ustavnih sloboda pa su razliiti sluajevi prodiranja dravne
politike u te slobode javnosti sve zanimljiviji.
 Toj drugoj skupini prava pripadaju politika i civilna, odnosno graanska prava. Ona bi
svakom ovjeku trebala jamiti neometano sudjelovanje u politikom ivotu u sklopu
njegove zajednice, bez straha da e zbog toga biti neopravdano kanjen. Za ta prava vane su
sloboda miljenja i sloboda tiska jer se u njima ogledaju stajalita ljudi prema njihovoj vlasti i
njihovo zadovoljstvo njome.
-socijalna i ekonomska prava
Ta prava ponajprije znae da svaki ovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim
stvarima da bi uope mogao preivjeti. Tim pravima pripada i pravo svakog ovjeka na
obrazovanje. Ako polazite od toga da ivotu dostojnom ovjeka pripada neto vie nego
samo ne biti gladan", onda je nuno za svakog ovjeka stvoriti polaznu osnovu, nakon koje
bi neto mogao postii.
-prava tree generacije
Tek se odnedavna ubrajaju u ljudska prava. Ona potvruju da ljudska prava nisu samo
institucija, nego da se razvijaju i mijenjaju, na temelju njih se prepoznaju novi problemi koji
ugroavaju pravo svih ljudi na ivot.
Uz pravo na razvoj, koje bi trebalo pomoi smanjenju jaza to vlada izmeu bijede i
bogatstva diljem svijeta, u prava tree generacije ubraja se prije svega pravo na zatitu
okolia. Ta su prava jamstvo da ovjekovi prirodni ivotni prostori nee biti previe oteeni
ili ak potpuno uniteni.
Povrede ljudskih prava
Od Drugoga svjetskog rata unutar Ujedinjenih naroda postignuti su tako veliki napredci u
smislu ljudskih prava da su za mnoge ljude u svijetu ljudska prava neto to je samo po sebi
razumljivo. Kad takvi ljudi uju o krenju ljudskih prava, s mukom i tjeskobom pomiljaju na
trei svijet" ili na daleke diktature. Meutim, krenja ljudskih prava nisu ograniena ni na
kontinente ni na odreene politike sustave, drutvene norme ili religije. Gotovo ne postoji
drava u kojoj se u jednoj godini ne zabiljei ni jedno krenje ljudskih prava.

3. Suvremeni pristup uenju o ljudskim pravima i njihovoj zatiti

Najvaniji povijesni dokumenti koji se uzimaju kao temelj ljudskih prava jesu 28:
-Engleska povelja sloboda (Magna Charta Libertatum) iz 1215.
-Vinodolski zakonik iz 1288.
-Habeas Corpus Act iz 15. stoljea
-Povelja prava (Bill of Rights) iz 1689.
-Deklaracija nezavisnosti 13 drava SADa iz 1776.
-Deklaracija o pravima ovjeka i graanina Francuske skuptine iz 1789.
-Atlantska povelja iz 1941.
-Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
-prihvaena u Rimu 1950. godine, koju je ratificirao Hrvatski dravni sabor 17.
listopada 1997.

28
Nije potrebno znati godine povijesnih dokumenata.
 - Poveljom Ujedinjenih naroda, 1948. (Opom deklaracijom o ljudskim pravima)
pravno je prevladan univerzalni zahtjev i nacionalno znaenje ljudskih prava.

4. Politika i vjera
-sekularizam - pokret koji se zalae za odvajanje religije (vjere) od drave
-teokracija - dravno ureenje u kojem ne postoji podjela na duhovnu i svjetovnu vlast,
sjedinjenje dravne i vjerske vlasti

Globalizacija i globalizacijski pokret

1. Pojam globalizacije
U znanstvenoj i javnoj uporabi pojam globalizacija ima razliita znaenja, a vi ete se
ograniiti na tumaenje koje ga odreuje kao meusobnu ovisnost i integraciju razliitih
ekonomskih sustava na cijeloj zemaljskoj kugli te pokretanje snaga svjetskog trita radi
ekonomskog slabljenja pojedinih drava.

U raspravi o globalizaciji i njezinim utjecajima na suvremena dogaanja valja razmisliti o

uzrocima globalizacije:
-razvoju tehnologija (telekomunikacija) koje imaju meunarodna obiljeja
-brzini i trokovima prijevoza dobara i ljudi
-globalnim problemima (klimi, migraoijama, ekologiji)
-liberalizaciji i globalizaciji svijesti.

Uglavnom kao posljedica najee se izdvaja mo najbogatijih zemalja u gospodarenju

svijetom, to u drugih stvara osjeaj nemoi i strepnju za budunost.

2. Globalizacijski pokreti
2.2. Europske integracije i perspektive Republike Hrvatske u uvjetima
globalizacije
Scenarij ulaska Republike Hrvatske u EU29:
-Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) - 21.10.2001.
-zahtjev za punopravno lanstvo EU - 21.2.2013.
-upitnik s 4560 pitanja od - 10.7.2003.
-odgovor - 9.10.2003.
-+ miljenje (avis) EK - 20.4.2004.
-status kandidata - 18.6.2004.
-otvaranje pregovora - 3.10.2005.
-zavreni pregovori - 30.6.2011.

29
Ove godine vjerojatno ne treba znati, jedino to je vano je datum kada je Hrvatska pristupila EU
 -ugovor o pristupanju - 9.12.2011.
-referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji - 22.1.2012.
-punopravno lanstvo u EU - 1.7.2013.

lako su pregovori za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju trajaIi gotovo devet godina
od podnoenja zahtjeva za pristupanje i prema dosad neuobiajenoj proceduri, hrvatski su se
graani na referendumu dvotreinskom veinom izjasnili za ulazak u Europsku uniju.

3. Institucije Europske unije

Institucionalni okvir Europske unije ine:
- Europski parlament
-Europsko vijee
-Vijee EU-a
-Europska komisija
-Sud Europske unije
-Europska sredinja banka
-Revizorski sud
To su institucije koje osiguravaju svrhu i djelatnost utvrenu Europskim ugovorom, a za
njihov konkretan rad ustanovljena su i druga tijela meu kojima su najpoznatija:
- Gospodarski i socijalni odbor
-Odbor regija
-Europska investicijska banka
-Europska banka za obnovu i razvoj
-brojne specijalizirane agencije.
Za postupak donoenja odluka najvaniji su: Europski parlament, Vijee EU-a i Europska
komisija koji osiguravaju zakonitost rada i zastupanje prava svake lanice Europske unije, a
Sud, Europska banka i Revizorski sud osiguravaju provedbu europskog prava i pravilnost i
transparentnost financiranja aktivnosti Unije.
Za najvanija politika pitanja zadueno je Europsko vijee koje se sastoji od elnika vlada
lanica Europske unije.