SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET

STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Katedra za motore i vozila

MOTORI I VOZILA:
ODABRANA POGLAVLJA
SEMINAR: BREGASTA OSOVINA

Mr. sc. Krunoslav Ormu, dipl. ing.

Student: Ivan Marijanovi

Matini broj: 0035184609

Zagreb, rujan 2017.

Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Sadraj
1. UVOD....................................................................................................................................................... 3
1.1. POGON BREGASTE OSOVINE .................................................................................................... 4
1.2. RAZVODNI DIJAGRAM I RAZVODNI PRESJEK ............................................................................ 5
2. KONSTRUKCIJA BREGASTE OSOVINE ................................................................................................ 6
2.1. KURZOV BEZUDARNI BRIJEG .................................................................................................... 7
2.2. GIBANJE VENTILA ..................................................................................................................... 8
2.3. NESIMETRIAN BRIJEG ............................................................................................................. 9
3. PROIZVODNJA BREGASTE OSOVINE ............................................................................................... 10
3.1. KONSTUKCIJA OLAKANIH BREGASTIH OSOVINA ................................................................... 10
3.1.1. REDUKCIJA MASE TEMELJNE KRUNICE ......................................................................... 10
3.1.2. UPLJA BREGASTA OSOVINA .......................................................................................... 10
3.2. TOLERANCIJE I OBRADE BRIJEGA............................................................................................ 11
3.3. MATERIJALI BREGASTIH OSOVINA ......................................................................................... 12

POPIS SLIKA

Slika 1. Vrste konstrukcija razvodnih mehanizama................................................................................... 3

Slika 2. Primjeri prijenosa gibanja brijega na ventil .................................................................................. 3

Slika 3. Naini prijenosa gibanja sa koljenastog na bragasto vratilo........................................................ 4

Slika 4. Pogon bregastog vratila zglobnim lancem i zupastim remenom. ............................................... 4

Slika 5. Razvodni dijagram 4T motora ..................................................................................................... 5

Slika 6. Primjer varijabilnog ventilskog razvoda i njegov utjecaj na razvodni dijagram. .......................... 5

Slika 7. Razvodni presjek ......................................................................................................................... 6

Slika 8. Osnovni dijelovi brijega, podizaj brijega i dijelovi profila brijega.................................................. 6

Slika 9. Osnovni oblici brijegova spareni sa odgovarajuom protuplohom .............................................. 7

Slika 10. Ispitivanje zranosti ventila ........................................................................................................ 7

Slika 11. Kontura bezudarnog brijega....................................................................................................... 8

Slika 12. Sile inercija oscilirajuih masa .................................................................................................... 8

Slika 13. Simetrian brijeg i nesimetrian brijeg sa poluklackalicom. ....................................................... 9

1
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Slika 14. Konstukcija olakanog brijega ..................................................................................................10

Slika 15. Presjek kompozitne bregaste osovine ...................................................................................... 11

Slika 16. Uobiajene tolerancije brijega ................................................................................................. 11

Slika 17. Tipine tolerancije preciznih brijegova..................................................................................... 12

POPIS TABLICA

Tablica 1. Popis proizvoaa osobnih automobila i materijala koje najee koriste za bregaste
osovine ......................................................................................................................................................... 13

2
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

1. UVOD

Bregasta osovina je element u motoru koji slui kako bi u obabranom trenutku otvorila i zatvorila
usisne i ispune ventile, te time omoguila izmjenu radne tvari u cilindrima motora. Smjetaj i izvedba
bregaste osovine ovisi o samoj konstrukciji motora. Bregasta osovina moe biti smjetena u bloku
motora ili, ee, glavi motora (Slika 1.).

Slika 1. Vrste konstrukcija razvodnih mehanizama: a) Bregasta osovina u bloku motora

b) c) d) Bregasta osovina u glavi motora

Ovisno o smjetaju bregaste osovine u motoru koristi se odgovarajui mehanizam za prijenos gibanja
brijega na ventil. Ako je motor konstruiran sa bregastom osovinom u glavi motora, ovisno o vrsti
podizaa (Slika 2.), motor moe imati jednu (OHC) ili dvije (DOHC) bregaste osovine u glavi motora
(Slika 1.).

Slika 2. Primjeri prijenosa gibanja brijega na ventil

a)poluklackalica b)klackalica c)ravni podiza d) desmodromini prijenos

3
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

1.1. POGON BREGASTE OSOVINE

Pogon bregaste osovine vri radilica a izvodi se pomou jednorednog ili dvorednog zglobnog lanca,
zupastog lanca, zupanika (Slika 3.) ili zupastog remena (Slika 4.). Pogon lancem i zupastim
remenom se najee koristi kod bregastih osovina smjetenih u glavi motora dok se prijenos
zupanikom koristi najee kod bregastih osovina u bloku motora.

Slika 3. Naini prijenosa gibanja sa koljenastog na bragasto vratilo

a)zupasti lanac b) zglobni lanac s okretnim valjiima
c)zglobni lanac bez okretnih valjia c) zupanici

Slika 4. Pogon bregastog vratila zglobnim lancem (lijevo) i zupastim remenom (desno)

4
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

1.2. RAZVODNI DIJAGRAM I RAZVODNI PRESJEK

Konstrukcijom bregaste osovine direktno utjeemo na razvodni dijagram (Slika 5.) i na razvodni
presjek a samim time i na karakteristike motora. Razvodni dijagram nam pokazuje ovisnost podizaja
ventila o zakretu koljenastog vratila. U njemu se mogu vidjeti karateristine toke kao to su ispuh
otvara (IO), usis otvara (UO), ispuh zatvara (IZ) i usis zatvara (UZ), preklapanje ventila, razmak
brijegova te zranost ventila.

Slika 5. Razvodni dijagram 4T motora

Na razvodni dijagram se utjee raznim mehanizmima (Slika 6.) kako bi se optimirao rad motora i
zadovoljili zahtjevi poput smanjene potronje goriva ili vee snage, ovisno o reimu vonje.

Slika 6. Primjer varijabilnog ventilskog razvoda (BMW Valvetronic)(gore) i njegov utjecaj na razvodni
dijagram (dolje)

5
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Razvodni presjek (Slika 7.) je povrina kroz koju struji svjea smjesa u, ili ispuni plinovi iz cilindra. Na
nju se utjee poveanjem promjera ventila i podizaja ventila.

Slika 7. Razvodni presjek (osjenano)

2. KONSTRUKCIJA BREGASTE OSOVINE

Glavni dijelovi bregaste osovine su brijeg, oslonci za leajeve, tijelo osovine i pritisne povrine.
Osovina mora biti dovoljno kruta da bi se umanjilo izvijanje koje utjee na dinamiku razvodnog
sustava. Promjer tijela osovine ovisi o optereenjima koje osovina mora podnijeti, koje se sastoji od
zbroja svih optereenja (statikih i dinamikih) svakog brijega i optereenja koje prenosi pogon
bregaste osovine uslijed okretanja koljenastog vratila. Promjer tijela bregaste osovine mora biti manji
od temeljne krunice brijega kako bi se omoguila obrada brijega.

Broj leajeva ovisi o konstrukciji bloka i glave motora. Meutim, potrebno je izbjegavati velike
razmake izmeu leajeva. Svaki brijeg bi trebao biti na podjednakoj udaljenosti od leaja zbog
podjednake krutosti. Promjer leajnog mjesta mora biti vei od promjera temeljne krunice plus dva
puta maksimalni podizaj kako bi se mogao smjestiti sklop (kako bi mogla proi kroz leaj osovine).

Brijeg bregaste osovine sastoji se od temeljne krunice i konture (Slika 8.). Kod istog brijega podizaj
h() (Slika 8.) ovisi o obliku protuplohe s kojom je brijeg sparen. S obzirom na oblik boka, postoji
izboeni (konveksni) bok, udubljeni (konkavni) bok ili ravni (tangencijalni) bok. Svaki bok ne moe se
spariti sa svakom protuplohom. Primjeri pravilnog sparivanja boka i protuplohe pokazani su na Slici 9.

Slika 8. Osnovni dijelovi brijega (lijevo), podizaj brijega (sredina), dijelovi profila brijega (desno)

6
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Slika 9. Osnovni oblici brijegova spareni sa odgovarajuom protuplohom

Brijeg ine uzlazni i silazni predbrijeg (P1,P2), uzlazni i silazni bok (B 1,B 2) te vrh (V). Ukupnu visinu
brijega (H+H0) ine visina predbrijega (H0) i visina glavnog brijega (H) (Slika 8.). Visina predbrijega je
malo vea od najvee zranosti kod hladnog motora, na kraju predbrijega brzina podizaja je mala, a
ubrzanje jednako nuli kako bi se dodir ventila i brijega ostvario na to manjoj brzini. Kada bi zranost
ventila bila prevelika uspostavljanje dodira brijega i ventila bi se odvijalo na boku brijega, gdje su
velika ubrzanja, te bi dolo do jakih udaraca. No zranost ne smije biti ni premala jer bi u tom sluaju
dolazilo do preranog otvaranja i prekasnog zatvaranja ventila, to bi dovelo do pregaranja ispunog
ventila.

Slika 10. Ispitivanje zranosti ventila

2.1. KURZOV BEZUDARNI BRIJEG

Proraun brijega bregaste osovine moe se vriti na razne naine. Jedan od naina je onaj njemakog
inenjera Dietricha Kurza, iji proraun dijeli brijeg na etiri odsjeka : predbrijeg (sinusni luk), bok
(sinusni luk), poetni dio vrha (sinusni luk) i glavni dio vrha (polinom 4.stupnja). Ovaj brijeg ima
kontinuiranu promjenu zaobljenja konture, to daje glatku krivulju ubrzanja. Pogodan je za
matematiko modeliranje dinamikog ponaanja ventila no za dananju primjenu je zastario zbog
slabe prilagodnjivosti na razne kinematike zahtjeve.

7
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Slika 11. Kontura bezudarnog brijega

2.2. GIBANJE VENTILA

Dodir brijega (Slika 8. desno) i ventila se uspostavlja pri kraju uzlaznog predbrijega P1. Na uzlaznom
boku B1 brijeg ubrzava ventil, na kraju uzlaznog boka (u 3) brzina h' dostie maksimum. Brzina h'
poinje padati prelaskom na vrh V pa je ubrzanje negativno. Na vrhu, opruga ventila mora zadrati
ventil da ne odleti u cilindar. Za ispravan rad ventilskog mehanizma, opruga mora sprijeiti
razdvajanje ventila od brijega cijelom duinom vrha V. Ukoliko se brzina vrtnje povea toliko da
apsolutni iznos ubrzanja na vrhu postane vee od ubrzanja opruge, doi e do odvajanja ventila od
brijega. No, traenje rjeenja u tvrim oprugama bilo bi pogreno jer poveanje sile u opruzi moe
vrlo ogranieno smiriti ventil dok moe dovesti do prekomjernog porasta povrinskog pritiska na vrhu
brijega.

Slika 12. Sile inercija oscilirajuih masa

8
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Prema Slici 12., na bokovima brijega sila inercije pritie ventil na brijeg, a na vrhu ga eli odvojiti od
brijega. Budui da sila inercije ovisi o dvakratu brzine vrtnje, sila inercije je najmanja pri najnioj brzini
vrtnje. Zbroj pozitivnih i negativnih povrina ispod krivulje ubrzanja h'' (izmeu toaka VO i VZ) mora
biti jenaka nuli jer na ventil nakon to se spusti na sjedite ne djeluje vie nikakva sila inercije. Zbog
toga to u negativnom podruju ubrzanje mora proizvesti opruga koja je ogranienih dimenzija (zbog
ogranienih dimenzija u glavi motora), ona proizvodi i ogranienu silu te vrh brijega V mora biti irok.
Bokovi B1 i B2 moraju biti uski, da bi pozitivne i negativne povrine ispod krivulje ubrzanja bile
jednake. No ako se promotri brijeg, vidi se da je kut boka B1 i B2 mali i protee se preko dugakog
luka na brijegu, a veliki kut vrha V samo preko malog luka na brijegu. Zbog toga se diralite na vrhu
brijega sporo pomie, a i polumjer konture je na vrhu najmanji pa je zato povrinski pritisak na vrhu V
najvei. Povrinski pritisak je najvei kod najmanje brzine vrtnje zbog toga to nema sila inercije koje
bi smanjile pritisak opruge, to dovodi do pittinga na vrhu brijega.

2.3. NESIMETRIAN BRIJEG

U veini sluajeva brijeg je simetrian, no postoje sluajevi kada se koristi i nesimetrian brijeg. Kod
nesimetrinog brijega razvodni dijagram je na silaznoj (strmijoj) strani vei nego na uzlaznoj, te su i
ubrzanja takoer vea. Na uzlaznoj strani brijega ubrzanja su nia i to smanjuje opasnost odvajanja
ventil. No, odvajanje e ionako nastupiti na silaznoj strani, to e biti popraeno manjkom razvodnog
presjeka. Ako pravac poloen kroz sredite krune dodirne plohe polu/klackalice u krajnjim
poloajima ne prolazi kroz sredite temeljne krunice brijega, dijagram podizaja ne nesimetrian. U
tom sluaju i brijeg mora bit inesimetrian da bi razvodni dijagram bio simetrian.

Slika 13. Simetrian brijeg (gore) i nesimetrian brijeg (dolje) sa poluklackalicom

9
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

3. PROIZVODNJA BREGASTE OSOVINE

3.1. KONSTUKCIJA OLAKANIH BREGASTIH OSOVINA

Masa komponenti ventilskog razvoda, ukljuujui i masu bregaste osovine, je kljuan faktor koji
utjee na performanse motora, dinamiku ventilskog razvoda, maksimalnu brzinu motora te gubitke
uslijed trenja i gubitke momenta. Svaka od dvaju slijedeih konstrukcija bregaste osovine ili
kombinacija obje su pokazale znatna smanjenja mase.

3.1.1. REDUKCIJA MASE TEMELJNE KRUNICE

Slika 14. pokazuje konstrukciju koja smanjuje masu bregaste osovine oduzimajui koliinu materijala
u temeljnjoj krunici brijega. Smanjenjem koliine materijala iz temeljne krunice brijega kako bi se
smanjila masa bregaste osovine takoer se smanjuje dodirna povrina u podruju temeljnog kruga
koji je u dodiru sa podizaem ventila. Time se neizbjeno poveaja povrinski pritisak. Meutim, sila
opruge kada je ventil zatvoren je minimalna u usporedbi s onom kada je ventil podignut, to ostavlja
prostoraza smanjenje dodirne povrine ili poveanje povrinskog pritiska.

Slika 14. Konstukcija olakanog brijega

3.1.2. UPLJA BREGASTA OSOVINA

uplje ili kompozitne bregaste osovine mogu znaajno smanjiti masu osovine, od 20-40% i smanjiti
trokove strojne obrade. Uobiajena debljina stjenke osovine je 2-3 mm (Slika 15). To se najee
postie koritenjem upljih cijevi, dok se brijegovi na osovinu montiraju steznim spojem. Proces se
izvodi tako da se zagrije brijeg kako bi mu je unutarnji promjer poveao dovoljno da se moe navui
na osovinu. Nakon toga se spoj hladi dok se brijeg ne stisne na osovinu i ostvari se stezni spoj. Ovakav
proces omoguuje koritenje bregastih osovina od kovanog i sinteriranog metalnog praha, ovisno o
primjeni. Precizni brijegovi od sinteriranog praha doputaju sloenu geometriju brijega, a precizno
spajanje sa osovinom eliminira potrebu za bruenjem brijegova. Osim redukcije mase, uplja osovina
moe poboljati sustav za podmazivanje motora tako to omoguuje prolaz ulja kroz uplju cijev.

10
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Time se eliminiraju vodovi za ulje. Kombinacija uplje osovine i brijega od sinteriranog metala
takoer donosi i utedu na trokovima strojne obrade (20% u odnosu na bregastu osovinu od
lijevanog elika).

Slika 15. Presjek kompozitne bregaste osovine

3.2. TOLERANCIJE I OBRADE BRIJEGA

Maksimalni izraunati dodirni pritisak reda 1Gpa ili vie na povrini brijega, kljuno je da se povrina
brijega adekvatno obraena i da su mjere to preciznije. Hrapavost i nepreciznosti koje probijaju uljni
film prouzroiti e visoke dodirne pritiske koji bi mogli dovesti d opojaanog troenja. Zbog
nepravilnosti povrine brijega i podizaa moe doi do udaranja, buke, troenja i vibracija istih.

Zavrna obrada bregaste osovine je naee najbitniji dio proizvodnje. Slika 16. Pokazuje tipini brijeg
sa naznakama proizvodnih tolerancija. Navedene tolerancije su prosjene i najee se koriste u
industriji. Finoa tolerancije ovisi i o primjeni motora, gdje kod manje optereenih motora nisu toliko
zahtjevne kao kod tako optereenih motora.

Slika 16. Uobiajene tolerancije brijega

11
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Za brijeg se najee daju dvije tolerancije. Prva je maksimalno doputeno odstupanje od zadanog
profila. Ta tolerancija se mijenja ovisno o zoni brijega. Druga tolerancija definira valovitost. Slika 17.
Pokazuje tipine tolerancije za uplju bregstu osovinu sa brijegom od sinter metala.

Slika 17. Tipine tolerancije preciznih brijegova

3.3. MATERIJALI BREGASTIH OSOVINA

Poveanjem snage i brzine motora, uvjeti reda bregaste osovine postaju tei. Poveanjem snage
poveavaju se i nagibi brijega i podizaji ventila, to rezultira poveanim dodirnim pritiskom izmeu
brijega i podizaa. Poveanje brzine zahtjeva i poveanje sile u opruzi kako bi se kompenzirale vee
sile inercije, to rezultira u veem dodirnom optereenju pri niim brzinama vrtnje. Takoer, brijeg i
podiza rade na veoj relativnoj brzini kada se brzina motora poveava. Odabir materijala bregaste
osovine namijenjen je ispunjenju zahtjeva glatkog rada sa minimalnim troenjem tokom dugog
vremenskog perioda. Najee se bira materijal iz tri grupe: lijevani elik (ukljuujui i sivi lijev, koji se
indukcijski ili plameno kali, nodularni ili kovani elik), zakaljivi elik i legure sinteriranih prakastih
metala. Odabir materijala uglavnom ovisi o konstrukciji motora, maksimalnom dodirnom pritisku
izmeu brijega i podizaa i kompatibilnosti izmeu materijala brijega i podizaa. U Tablici 1. su
prikazani materijali koje najee koriste proizvoai osobnih automobila. Najee se koristi lijevani
elik kod brijegova/podizaa gdje su visoka optereenja, i nisko legirani zakaljivi elik za primjenu kod
niskih optereenja. Bregaste osovine za dizelske motore se uglavnom proizvode od elika zbog toga
to su dodirna optereenja u previlu nia nego u benzinskim motorima, te troenje brijega najee
nije problem. Za motore sa bregastom osovinom u glavi motora, smanjenje inercije rezultira
koritenjem slabijih opruga te se time smanjuje dodirni pritisak. To stvara mogunost odabira
dodatnih materijala kao to su nodularni elik, kovani elik te metalni prah.

12
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivan Marijanovi Odabrana poglavlja

Tablica 1. Popis proizvoaa osobnih automobila i materijala koje najee koriste za bregaste
osovine

13
Fakultet strojarstva i brodogradnje