JU MJEOVITA SREDNJA KOLA HASAN KIKI

Srednja tehnika mainska kola

GRADAAC

Subai Zijad

MATURSKI RAD
Tema: Veze klinovima i ivijama

kolska godina: 2004/2005. Razred-odjeljenje: IV

Maturski rad Veze klinovima i ivijama

Sadraj:

1. IZRADA ZADANOG PREDMETA

2. PISMENI OPIS RADA koji sadri:

2.1. Opis i namjenu predmeta izrade

2.2. Opis tehnolokog postupka izrade

2.2.1. Opis materijala izrade(JUS C.BO.002) elika .1220
2.2.2. Potreban alat, maine i pribor
2.2.3. Razrada tehnolokog postupka(operacije-faze rada)

2.3. Tehniki crte

2.4. Tehniko-tehnoloka i radna dokumentacija

2
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

1. POJAM, PODJELA I MATERIJAL

Klinovi su mainski elementi koji vrsto vezuju mainske dijelove koji se lahko mogu
razdvojiti kada je potrebno, a da se ne otete ni oni ni klin. Stoga se veza klinom ubraja u
,,RAZDVOIVE VEZE''.
Klinovi se dijele na uzdune i poprene u zavisnosti od svoga poloaja i sila kojima su
izloeni. Uzduni klinovi imaju nagib sa jedne strane, ponekad i sa dvije strane, ili su bez
nagiba. Popreni klinovi imaju nagib sa jedne strane, ponekad i sa dvije strane. Ugao nagiba
klinova manji je od ugla trenja: dakle, otpor protiv klizanja je sutina vezivanja mainskih
dijelova klinom.
Izmeu klina i dijelova koji se spajaju pojavljuje se veliki povrinski pritisak, zbog ega se
klinovi izrauju od elika minimalne zatezne vrstoe 60 kN/cm 2 u stanju primjene. Klinovi
su mahom od tvrdog topljenog elika .0645 i .0545.

2. OBLICI I IZBOR KLINOVA

2.1. UZDUNI KLINOVI

Uzduni klinovi vezuju osovine i vratila sa glavinama zupanika, kainika, ruica itd.
Postavljaju se uzdu osa dijelova koji se spajaju to je pokazano slikom sl.2.1.1.. klin
prizmatinog oblika (I) stavlja se u lijeb na vratilu (2) i preko njih se navue glavina
elementa koji se spaja (3)- zupanik, remenica, zamajac, i sl.. Klin posreduje pri prenosu
snage sa vratila na elemenat koji se s njim spaja, ili obrnuto, sa datog elementa na vratilo.

Sl. 2.1.1. poloaj klina na vratilu i u glavini

3
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

Uzduni klinovi izrauju se sa nagibom i bez nagiba. Nagib klina izrauje se samo sa
spoljanje strane to je pokazano sl.2.1.2..

Sl. 2.1.2. Uzduni klin sa nagibom: 1.prednja strana, 2.zadnja strana, 3.spoljanja strana,
4.unutranja strana, 5.bone strane.

Oblici uzdunih klinova sa nagibom mogu biti:

1. normalni klinovi (sl.2.1.3.),
2. tetivni klinovi (sl.2.1.4.)
3. izdubljeni klinovi (sl.2.1.5.)
4. tangentni klinovi (sl.2.1.6.)

1. Normalni klinovi jednim dijelom ulaze u lijeb glavine, a drugim u lijeb vratila. Oni
ostvaruju sigurnu vezu, ali uslovljavaju izradu lijeba u vratilu, to oslabljuje vratilo i
poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika optereenja i najee se upotrebljavaju. Prednja i
zadnja strana mogu biti zaobljene i ravne. Za sluaj da je veza pristupana samo sa jedne
strane tada se upotrebljavaju tzv. normalni klinovi sa kukom.

Sl. 2.1.3.1. normalni klin sa nagibom

4
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

Sl. 2.1.3.2. normalni klin sa kukom

2. Tetivni klinovi cijelom visinom ulaze u lijeb glavine. Unutranjom stranom klin nalijee
na vratilo, gdje se tetivno izradi ravna povrina ija irina odgovara irini klina. Ovi klinovi
malo oslabljuju vratilo, ali mogu prenositi samo dio obrtnog momenta za koji je vratilo
proraunato.

Sl. 2.1.4. Tetivni klin

3. Izdubljeni klinovi cijelom visinom ulaze u lijeb glavine, a svojom unutranjom

izdubljenom povrinom nalijeu na vratilo. Zbog toga poluprenik izdubljenja u klinu mora
biti podeen prema polupreniku vratila koje spaja. Poto ovaj klin ostvaruje vezu samo usled
otpora trenja svoje izdubljene strane i vratila, moe se upotrijebiti za prenos manjih snaga.

Sl. 2.1.5. izdubljeni klin

5
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

4. Tangentni klinovi primjenjuju se uvijek u paru. Postavljaju se jedan na drugi prednjim

stranama, gdje se nalazi nagib 1:60 do :100. ljebovi na vratilu i u glavini su paralelni, to
olakava njihovu izradu. Ovi klinovi primjenjuju se za prenos velikih obodnih sila.

Sl. 2.1.6. tangentni klin

2.2. OPIS TEHNOLOKOG POSTUPKA IZRADE

2.2.1. OPIS MATERIJALA IZRADE (JUS C.B9.002)

Propisani materijal za izradu odstojnika za priguiva je nelegirani (ugljenini) elik za

cementaciju .1220. Ovaj elik ima pouzdanu sigurnost postizanja traene povrinske tvrdoe
a da mu pri tome jezgro ostaje ilavo. Jezgro postie dovoljnu vrstou odnosno granicu
razvlaenja zahvaljujui pravilnom izboru postotka ugljika.
elik .1220 se odlikuje sa sledeim hemijskim i mehanikim osobinama:

Hemijski sastav elika .1220

% ugljenika ''C'' %Silicijuma ''Si'' %Mangana ''Mn''

0,12%-0,18% 0,15%-0,35% 0,30%-0,60%

Mehanike osobine elika .1220

Granica razvlaenja: T=450 N/mm2

Zatezna vrstoa : M=750-900 N/mm2

BITNA SVOJSTVA PRERADE I UPOTREBE

Najbolja obradivost skidanjem strugotine postie se nakon normalizacionog arenja ili poslije
poboljavanja. Dijelovi koji trebaju biti brueni nesmiju posle cementiranja i kaljenja na
povrini imati vie od 62 HRc jer u protivnom postoji opasnost od pojave pukotina nakon
bruenja. Niski %Si i visoki %Mn prua dobru zavarljivost svim postupcima zavarivanja.
Pored ovih svojstava, ovaj elik je vrlo dobro obradiv postupcima hladne deformacije.

6
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

2.2.2. POTREBAN ALAT, MAINE I PRIBOR

Neophodno potrebne operacije za izradu odstojnika za priguenje, a prema zahtjevima

zadatka, su:
- sjeenje
- struganje.
Shodno pomenutim operacijama, potrebno je izdvojiti sledee karakteristike vezane za ovu
taku:

Sjeenje:
Sjeenje (testerrisanje) je vrsta obrade rezanjem pri kojoj se predmet dijeli-
presijeca na dva dijela pomou viesjenog alata koji se zove testera.
AT-20 je kruna testera, gdje je glavno kretanje kruno, a pomono je pravolinijsko-radijalno.
Oba kretanja izvodi alat.
Glavno kruno kretanje testera ostvaruje pomou elektromotora preko remenog prenosa,
koninih zupanika i zupanika iji zubi zahvataju izreze u krunoj testeri. Testera je pomou
nosaa testere zglobno vezana za postolje, tako da se testera moe kretati po luku. Pomono
kretanje ostvaruje se hidraulinim cilindrom, u kome se kree klip vezan za klipnu polugu,
koja potiskuje testeru prema materijalu (odozdo navie). Predmet je stegnut u stegu i u toku
rada ne izvodi nikakvi kretanje.

Struganje:
Operacije struganja se izvode na univerzalnom strugu D-420. On se najee
koristi u uslovima pojedinane i maloserijske proizvodnje, zbog irokih mogunosti
prilagoavanja razliitim operacijama. Glavno kretanje se ostvaruje preko elektromotora,
kainika i prenosnika za glavno kretanje. Promjena broja obrta na izlazu iz prenosnika za
glavno kretanje se ostvaruje promjenom broja obrtaja elektromotora ili ukopavanjem
razliitih grupa zupastih prenosnika preko odgovarajuih ruica. Sa prenosnika za glavno
kretanje vri se prenos snage ka prenosniku za pomono kretanje, a preko istog kretanje se
prenosi na vuno ili vodee vreteno struga. Preko veze vreteno-suport ostvaruje se uzduno
pomjeranje suporta. Promjena koraka ostvaruje se ukopavanjem odgovarajuih grupa
zupastih prenosnika ili, kao u sluaju izrade navoja, pomou odgovarajue izmjenljive grupe
zupanika.Vodee vreteno univerzalnog struga je zavojno vreteno koje se koristi pri izradi
zavojnica, jer je potrebna tana zavisnost izmeu glavnog i pomonog kretanja. Vuno
vreteno izvedeno je u obliku glatkog vretena sa uzdunim lijebom i koristi se za ostale
operacije struganja.

Od reznog alata se u operacijama struganja koristi no ISO2 no za grubu obradu, ISO4 no

za zavrnu obradu, ISO6 no za bonu obradu, ISO9 noz za rupu, burgija 30.

7
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

2.2.3. RAZRADA TEHNOLOKOG POSTUPKA(operacije-faze rada)

Tehnoloki proces je tano odreeni postupak, redoslijed po kojem se izrauje pod odreenim
uslovima dio(sklop, proizvod) iz osnovnog materijala(dijelova, sklopova) sa odreenim
alatima, napravama na odreenim mainama(radnim mjestima) u odreenom vremenu. On se
sastoji iz niza operacija, pa je to dakle, osnovna jedinica tehnolokog procesa. Operacija je
onaj dio tehnolokog procesa koji se obavlja na jednom radnom mjestu, i koju obavlja
neprekidno jedan radnik (ili grupa radnika). Operacija slui i kao osnovna jedinica planiranja
proizvodnje. Svi radni dokumenti izdaju se za operaciju.
Iz tehnolokog dokumenta izradili su se slijedei tahnoloki obrasci koje koriste i druge
slube. To su: operacioni list, popis alata, popis operacija.
Operacioni list je osnovni dokument radnog mjesta. Na osnovu njega radnik na maini e
obaviti svoj zadatak. Jedan od tehnolokih dokumenata je i popis operacija, a koji je
istovremeno jedan od osnovnih dokumenata operativne pripreme. On sadri podatke koji su
potrebni operativnoj pripremi a to su: redni broj operacije, naziv operacije, radno mjesto,
pripremno-zavrno i komadno vrijeme.
Pri razradi tehnolokog postupka potrebno je najprije razmotriti konstuktivni crte, polazni
materijal, broj komada(serija).U naem sluaju radi se o pojedinanoj proizvodnji.

Tehnoloki postupak se sastoji iz slijedeih operacija:

10. sjeenje
20. struganje
30. buenje
40. struganje
50. struganje
60. kontrola
Operacioni listovi za sve operacije su u prilogu rada.
10. operacija sjeenja se obavlja na trakastoj testeri AT-20. Sijee se materijal na
dimenziju 115x40, koja je polazna za slijedeu operaciju struganja.
20. operacija je struganje i izvodi se na univerzalnom strugu D-420. Obradak se stee u
meke eljusti , dobro centrira i radi zahvat po zahvat. Najprije se noem JUS K.C1.056 (za
bonu obradu) obradi elo, a sa JUS K.C1.052 (no za uzduno i popreno struganje) se uradi
prenik 113 mm na duinu 25mm
30. operacija je buenje i izvodi se na univerzalnom strugu D-420. Obradak se stee u
eljusti i potom bui burgijom 20 uz pomo konjia na stroju, a zatim ista proiruje
burgijom 40mm.
40. operacija je struganje i izvodi se na univerzalnom strugu D-420. Obradak se stee u
meke eljusti, dobro centrira i radi zahvat po zahvat. Noem JUS K.C1.059 uradi prenik
62H7 mm i 50mm. Noem JUS K.C1.056 obore se sve otre ivice na komadu.
50. operacija je struganje i izvodi se na univerzalnom strugu D-420. Obradak se okree i
stee u meke eljusti, dobro centrira i radi zahvat po zahvat. Noem JUS K.C1.056 vri se

8
 Maturski rad Veze klinovima i ivijama
poprena obrada i obaranje otrih ivica. Noem JUS K.C1.052. se komad prestrue na
predmjeru a zatim sa noem JUS K.C1.054 izvri zavrno struganje.
U ovim operacijama struganja princip rada je slijedei: stegne se komad, postavi alat koji
e da radi, centrira i poinje sa radom. Kad je zavrena obrada jednim alatom, on se skida i
postavlja drugi, ponovo centrira i poinje sa radom. Postupak se ponavlja dok svi alati
oznaeni na operacionom listu ne obrade oznaene povrine.
60. operacija je zavrna kontrola gdje se mjere i kontroliraju sve mjere propisane
zahtjevom tehnike dokumentacije.

2.3. TEHNIKI CRTE

Crte odstojnika za priguivanje uraen je prema svim pravilima tehnikog crtanja i priloen
je uz pismeni zadatak.

2.4. TEHNIKO-TEHNOLOKA I RADNA DOKUMENTACIJA

Operacioni list sadri sve ono to treba da se zna i ima na radnom mjestu da bi operacija
mogla da se izvede. To znai da na operacionom listu mora da pie broj operacije, njen naziv,
maina na kojoj se ona izvodi, materijal, sav potreban alat (stezni, rezni i mjerni), reimi
obrade i naravno, skica operacije sa svim potrebnim kotama i tolerancijama obrade, kako bi
radnik bez problema mogao da obavi svoj zadatak. To je vaan tehnoloki dokument za
proizvodnog radnika.

Radni nalog sadri naziv operacije, vremena izrade, veliinu serije. Po zavretku serije
kontrolor upisuje u ovaj dokument broj dobrih i loih komada.

Norma listu rade normirci, odnosno oni propisuju vrijeme koje je potrebno za izradu jednog
komada. Na osnovu ove liste moe se utvrditi da li radnik radi po propisanoj normi, ili loije,
ili bolje. To e biti i jedan od vanih dokumenata pri nagraivanju njegovog rada.

Iz trebovnice materijala se moe utvrditi vrsta (kvalitet) materijala i koliina materijala.

9
Maturski rad Veze klinovima i ivijama

LITERATURA

1. Prirunik za pripremu teorijskog dijela takmoenja metalostrugara

2. Maine alatke i industrijska proizvodnja maina, Pavle stankovi
3. Tokarenje, glodanje, bruenje - Maduni Toufar
4. Alatniar: Definisanje kvaliteta reznog alata
5. Mehanika tehnologija za 3.razred

10