Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Unsko-sanski kanton
JU Mjeovita srednja kola
Sanski Most

MATURSKI RAD
Predmet: Mainski elementi
Tema: Vratila i proraun vratila

Predmetni nastavnik:

Uenik:

prof. Hajrudin Kamber

Deniz Bajri

Sanski Most, maj 2016.

SADRAJ

1.

UVOD......................................................................................................................................3

2.

VRATILA................................................................................................................................4

3.

VRSTE I PODJELA VRATILA............................................................................................4

4.

MATERIJAL ZA IZRADU VRATILA................................................................................8

5.

PRORAUN VRATILA........................................................................................................9
5.1.

Predhodni prpraun........................................................................................................9

5.1.1.

Izraunavanje optereenja.........................................................................................9

5.1.2.

Odredjivanje prenika vratila...................................................................................11

5.2.

Zavrni proraun vratila..............................................................................................13

5.2.1.

Provjera dinamikog stepena sigurnosti..................................................................13

5.2.2.

Provjera krutosti.......................................................................................................13

6.

PRIMJER..............................................................................................................................15

7.

ZAKLJUAK.......................................................................................................................24

8.

LITERATURA......................................................................................................................25

1.

UVOD

Vratila su nosai obrtnih mainskih dijelova kao to su: zupanici, kainici, lananici, frikcioni
tokovi, spojnice i dr. Vratila se najee obru, a rijetko osciluju. Omoguavaju obrtanje
dijelova koji se nalaze na njima, spajanje u funkcionalnu cijelinu i prenoenje
optereenja. Za razliku od osovina, vratila, pored uzdunih i poprenih sila, prenose i snagu,
odnosno obrtni moment, pa su izloena sloenom naprezanju.

2.

VRATILA

Vratila predstavljaju nosae obrtnih mainskih dijelova i slue za prenoenje obrtnih momenata
du ose obrtanja. Vratila su zbog toga pored savijanja, zatezanja ili pritiskivanja napregnuta i na
uvijanje i to, ili na celoj duini ili na dijelu vratila.
Obrtni dijelovi na vratilu moraju biti tako uvreni da omogue prenoenje obrtnog momenta sa
vratila ili na vratilo.
Po obliku su slini osovinama i na sebi najee nose razne elemente koji takoe slue za prenos
snage - zupanike, remenice, lananike, kainike, frikcione tokove, spojnice i dr. Vratila se
najee obru, a rijetko osciluju. Omoguavaju obrtanje delova koji se nalaze na njima, spajanje
u funkcionalnu cijelinu i prenoenje optereenja. Za razliku od osovina, vratila, pored uzdunih i
poprenih sila, prenose i snagu, odnosno obrtni moment, pa su izloena sloenom naprezanju.

3.

VRSTE I PODJELA VRATILA

Osnovna podijela vratila je izvrena prema poloaju geometrijske ose i dijeli se na:
1.
2.
3.
4.

Pravo vratilo
Koljenasto vratilo
Savitljivo vratilo
Kardansko vratilo

Kod pravih vratila geometrijska osa vratila je prava linija. To su vratila rotacionih motora (gasni,
hidraulini, parni motori), radna vratila na radnim mainama (alatne maine, pumpe, kompresori)
i transmisiona vratila (prenosna posredna vratila).

Slika 1. Prava vratila

Osnovni oblik pravih vratila je: cilindrini oblik sa promijenljivim presijekom po duini je
stepenast oblik. Izuzetno je popreni presek konstantan po cijeluj duini vratila, to
su takozvana glatka vratila. Kod nekih vratila dijelovi mogu biti izraeni izjedna sa vratilom,
naprimer, vratilo izraeno zajedno sa zupanicima.
Pored

krunog

poprenog

presijeka

vratila

mogu

biti:

oljebljena,

trougaonog

poprenog presjeka ili drugog profilisanog oblika. Oljebljena vratila se primijenjuju u gradnji
maina alatki, lokomotiva, traktora, automobilskih i avionskih motora i ureaja.Koriste se za
vea optereenja i aksijalno pomijeranje du vratila. Primjenom vratila trouglastog
profila ublaava se koncentracija napona prisutna kod vratila. Takva vratila se primijenjuju,
takoe, kod maina altaki.
Vratila mogu biti puna ili sa centrinim uzdunim otvorom uplja vratila

Slika 2. Vrste pravih vratila a) stepenasto b) glatko c) izjedna sa zubanikom

Kod klipnih motora (parnih, gasnih i benzinskih) koriste se koljenasta vratila. Koljenasta vratila
imaju isprekidanu izlomljenu geometrijsku osu.

Slika 3. Koljenasto vratilo

Za prenos snage izmeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljavaju se savitljiva

vratila. Sastoje se od jedne ili vie ica uvijenih u vidu cilindrinih zavojnih opruga iji se
zavojci dodiruju. Savitljiva vratila se primijenjuju, na primer, kod bruenja pokretnim tocilom, za
buenje, u zubotehnici, ienje kotlovskih cijevi i dr.

Slika 4. Savitljivo vratilo

Za prenos

velikih

obrtnih momenata primenjuju

se kardanska vratila. Kardanska vratila

mogu biti izvedena kao teleskopska. Primenjuju se kod transportnih sredstava, naprimer, kod
teretnih i inskih vozila. Meuvratilo moe biti i

vee duine kada ima mogunost

priguenja vibracija.

Slika 5. Kardansko vratilo

4.

MATERIJAL ZA IZRADU VRATILA

Izbor materijala za izbor vratila se vri na osnovu zahtijeva u pogledu vrstoe,

izdrljivosti, tvrdoe, osetljivosti na neravnomijernu raspodelu optereenja, obradljivosti,
trokove izrade i dr.
Uzimajui sve ono u obzir, vratila se najee izrauju od konstrukcionih elika, elika za
poboljanje i elika za cementaciju. Rijetko se koriste vratila izraena od nodularnog liva. Kod
jednostavnijih ureaja, za izradu vratila koristi se drvo.
Materijali vratila ISO / DIN / HRN:

Najee: S275JR / St 44-2 / 0451, E295 / St 50-2 / 0545, za vea optereenja

E335 / St 60-2 / 0645.

Kod veih zahtijeva se koriste elici za poboljanje: C35E / Ck 35 / 1431,

C45E / Ck45 / 1531, 34Cr4 / 34Cr4 / 4130, 41Cr4 / 41Cr4 / 4131, 42CrMo4 /
42CrMo4 / 4732 i sl.

Za vratila vozila se koriste elici za cementiranje: C15 / C15 / 1220, 16MnCr5 /

16MnCr5 / 4320, 20MnCr5 / 20MnCr5 / 4321, 18CrNi8 /18CrNi8 / 5421 i sl.

Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem mogu se izraivati i iz

nodularnog lijeva (NL 600) koji ima kuglasti grafit.
elici za cementaciju su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr. na rukavcu u leaju)
potrebno da vratilo ima tvrdu povrinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i ilava. Pri tome se
koncentracija naprezanja na povrini mora maksimalno smanjiti jer su elici visoke vrstoe vrlo
osjetljivi na zareze.
Radi utede se vratila mogu izraivati i zavarivanjem iz dva dijela od razliitih materijala, npr.
od jeftinog 0545 i skupog 5421 za zupanike. Najbolji kvalitet vratila postie se kovanjem.
Osnovna obrada vratila je na strugu; u tom cilju na krajevima vratila se posebnim alatom
zabuivaem, izradjuju sredinja gnezda. Ona su definisana standardom JUS M.A5.210, odnosno
DIN 332 T1 iz 1986. godine.

5.

PRORAUN VRATILA

Osnovni zadatak prorauna vratila je utvrditi koje dimenzije mora da ima vratilo kako bi sa
sigurnou obavljalo svoju funkciju. Da bi se to utvrdilo neophodno je uraditi dva prorauna:
8

1. Proraunati dimenzije vratila na mjestima kritinih presijeka (podglavak, rukavac,

presjeci na prelazima i naslonima) PREDHODNI PRPRAUN
2. Provjeriti prema usvojenim dimenzijama dinamiki stepen sigurnosti i deformacije koje
mogu da utiu na radnu sposobnost elemenata koji se nalaze na vratilu. ZAVRNI
PRORAUN

5.1.

Predhodni prpraun

5.1.1. Izraunavanje optereenja

Vratila su najee optereena savijanjem, a ponekad i aksijalnom silom. Smicanje izazvano

poprenim silama se zanemaruje.
Na vratila djeluju okretni momenti (momenti torzije) T, najee i momenti savijanja Ms, a
ponekad i aksijalne sile Fa

FT - obimna sila javlja se u taki dodira zubanika, posljedica je dejstva momenta uvijanja,
tangentnog je pravca na zubanik a smijer joj je suprotan od smijera obrtanja pogonskog
zubanika.

D- prenik zubanika

(Kod kaia se uzima FT=3 FT )

Fa- aksijalna sila- djeluje u pravcu ose vratila, javlja se kod zubanika sa kosim zubcima,
konusnih zubanika, punih parova. Dijagram aksijalnih sila pokazuje kolikom aksijalnom silom
je optereen svaki popreni presjek vratila.
Fr radijalna sila javlja se kod svih vrsta zubastih parova, djeluje u pravcu poluprenika
zubanika sa smijerom ka osi vratila.

Slika 6. Vratilo u lananikom prenosniku (ema optereenja i ukupni moment savijanja)

Tabela 1. Pregled naprezanja

10

5.1.2. Odredjivanje prenika vratila

Prenik vratila se izraunava zavisno od vrste naprezanja koje se javlja na mjestu kritinog
presjeka. Vrste naprezanja:

Samo uvijanje uslov je

Polarni otporni moment krunog presjeka vratila

=>

- dozvoljeni napon na uvijanje.

Samo savijanje uslov je

Aksijalni otporni moment krunog presjeka vratila

=>

- dozvoljeni napon na savijanje.

11

Uvijanje i savijanje (istovremeno) prenik vratila se odredjuje na osnovu uporednog

napona

Faktor svodjenja uvijanja na savijanje

Uporedni obrtni moment

=>
Dobijeni prenik vratila se uvea za 20% ili za dubinu lijeba klina t. Usvaja se prva vea
vrijednost prenika.
Na osnovu dobijenih vrijednosti prenika vratila treba izvriti provjeru stepena sigurnosti na
izvorima koncentracije napona I izvriti provjeru usvojenog klina.

5.2.

Zavrni proraun vratila

5.2.1. Provjera dinamikog stepena sigurnosti

Dinamiki stepen sigurnosti SD je definisan kao odnos dinamike izdrljivosti mainskog dijela i
gornje granice do koje se mijenja radni napon. Koristi se za provjeru sigurnosti mainskih
dijelova od loma usled zamora.
Vrijednost stepena sigurnosti je izuzetno znaajan parametar za ocjenu stanja mainskog dijela.
Vrijednosti kritinih i radnih napona nisu deterministike (fiksne) ve statistike (varijabilne)
veliine. Dovoljna je ona vrednost izraunatog stepena sigurnosti koja obezbedjuje uslov da
12

radni napon bude manji od kritinog i pri najmanjem moguem kritinom naponu i najveem
moguem radnom naponu.

Stepen sigurnosti mora se kretati u granicama 1,53

5.2.2. Provjera krutosti

Elastine deformacije izazivaju poremeaj poloaja obrtnih dijelova koji zauzimaju poloaj koji
odgovara:
Uglu nagiba (f ) vratila ispod sila
Uglu nagiba geometrijske ose vratila u osloncima (A i B)
i uglu uvijanja () vratila,
to moe dovesti do odstupanja veih od dozvoljenih. To ima neeljene posljedice, na primijer,
neispravno sprezanje zubaca zupanika ili poveano zagrevanje leita zbog poveanih ivinih
napona i slino.
U kritinim sluajevima treba, prema tome, izraunati ugao nagiba vratila ispod sila i ugla nagiba
geometrijske ose vratila i ustanoviti jesu li u dozvoljenim granicama. Tako je preporuljivo da
nagib (f) ispod aktivnih sila treba da je f<=0.00035 L, gde je L- raspon izmeu otpora oslonca,
odnosno rastojanje od aktivne sile na prepustu do blieg otpora oslonca.
Ugao nagiba geometrijske ose je tgA,B<=0.001...0.002, pri emu se manje vrijednosti odnose
na relativno dugaka klizna leita, a vee vrijednosti se dozvoljavaju za relativno kraa klizna
leita (l/d<= 0.8) i krute leaje.
Ugao nagiba vratila i nagiba geometrijskih osa vratila konstantnog presjeka izloenog savijanju
(slika 7), odeuju se na osnovu metoda iji su obrasci dati u tabeli. Zanemarujui uticaj steznih
spojeva, pomou ovih obrazaca odreuju se ugao nagiba vratila i uglu nagiba geometrijske ose

13

posebno za svaku silu spreg, kao i za svaku ravan ponaosob. Dobijene veliine u jednoj ravni
sabiraju se algebarski a zatim geometrijski sa odgovarajuim veliinama u drugoj ravni.

Slika 7. Provjera krutosti

Redni broj
presjeka

Vektorske
povrine u
kN/sm2
d1=4
I1=12,8
4,48
d2=5
I2=31,25
1,808
d2=5
M2=83,58
I2=31,25
2,674
d2=5
M3=49,7
I2=31,25
1,6
d3=3,5
I3=7,05
6,625
Tabela 2. Odredjivanje ugla nagiba vratila i ugla nagiba geometrijske ose

1
2
3

Prenik u cm

Moment
savijanja u kN
cm
M1=57,45

Odnosi ML u
kN/cm

Na isti nain moe se pojednostaviti proraun i za priblino odreivanje deformacija osovina i

vratila sa promijenljivim presjecima, odnosno sa vrstim spojevima za mjerodavan srednji
prenik.

6.

PRIMJER

Dimentionisati vratilo elektromotora sledeih karakteristika:

Nominalna snaga
P=3KW

Broj obrtaja
n=1400min-1
Faktor neravnomijernosti
KA=1,2
ema optereenja:

14

F1=500 N

I1=150 mm

F2=200 N

I=400 mm

1. Predhodni proraun vratila (dimenzionisanje vratila)

Odpori oslonca:
Uslov

15

16

17

18

2. Provjera vratila na mehaniku izdrljivost (Zavrni proraun)

19

20

21

22

7.

ZAKLJUAK

Vratila predstavljaju nosae obrtnih mainskih dijelova i slue za prenoenje obrtnih momenata
du ose obrtanja. Vratila su zbog toga pored savijanja, zatezanja ili pritiskivanja napregnuta i na
uvijanje i to, ili na cijeloj duini ili na dijelu vratila.
Osnovni zadatak prorauna vratila je utvrditi koje dimenzije mora da ima vratilo kako bi sa
sigurnou obavljalo svoju funkciju. Da bi se to utvrdilo neophodno je uraditi dva prorauna:

Proraunati dimenzije vratila na mjestima kritinih presijeka (podglavak, rukavac,

presjeci na prelazima i naslonima) PRETHODNI PRPRAUN

Provjeriti prema usvojenim dimenzijama dinamiki stepen sigurnosti i deformacije koje
mogu da utiu na radnu sposobnost elemenata koji se nalaze na vratilu. ZAVRNI
PRORAUN.

23

8.

LITERATURA

[1]

Prof. dr. sc. Boidar Krian, OSOVINE I VRATILA, Pomoni nastavni materijal uz
kolegij konstrukcijski elementi I Ak. God. 2011/12.

[2]

V. Nikoli, MAINSKI ELEMENTI, Mainski fakultet, Kragujevac, 2004.

[3]

Doc. dr. sc. Saa Zelenika, OSOVINE I VRATILA, Pomoni nastavni materijal uz

kolegij konstrukcijski elementi I Ak. God 2006/07.

24

MILJENJE O RADU
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
____________
Ocjena rada_______________________(

Pitanja na usmenom ispitu:

1. _____________________________________________________________________
2. _____________________________________________________________________
3. _____________________________________________________________________

Ocjena ___________________________(

Konana ocjena____________________(

Komisija:
1. ________________________________
2. ________________________________
3. ________________________________
25

U Sanskom Mostu_________________________

26