PRIRODA I KARAKTERISTIKE

KREDITNIH KARTICA

SEMINARSKI RAD

Travanj, 2015. godine

 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

SADRAJ
SAETAK..................................................................................................................................3
ABSTRACT...............................................................................................................................4
UVOD.........................................................................................................................................5
1. KREDITNE KARTICE....................................................................................................7
1.1. Primjer transakcija kod kreditnih kartica.............................................................9
1.2. Osnovni pojmovi vezani za kreditne / debitne kartice........................................10
1.3. Proces plaanja........................................................................................................12
2. VISA PLATNE KARTICE I SERVISI KOJE NUDI...............................................15
ZAKLJUAK.........................................................................................................................19
LITERATURA........................................................................................................................20

Seminarski rad 2
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

SAETAK

Kreditna kartica (engl. credit card, njem. Kreditkarte) je instrument bezgotovinskog

platnog prometa koji slui i kao pogodno sredstvo kratkoronog potroakog kreditiranja.
Temelj izdavanja kartice je pokrie na raunu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice.
Vlasnik kartice je izdatnik, a korisniku se daje na upotrebu. Izdatnik kartice ima koristi od
lanarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novanih sredstava ili kamata na
odobreni kredit. Interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platene moi i u
poveanom prometu. Korisnik kartice stjee sigurnost i kredit. Kreditne kartice pojavile su se
prije Drugog svjetskog rata u SAD, nakon rata iri se njihova primjena na teritorij cijelih
SAD, a do ekspanzije dolazi s kompjutorskom revolucijom koja radikalno sniava trokove
operacija s kreditnim karticama. Tada se, kasnih ezdesetih, u poslovanje s karticama
ukljuuju i banke. Pionirsku ulogu imala je kartica Diners Club, neto kasnije American
Express i Carte Blanche, a poznate bankarske kartice su BankAmericard (danas VISA) i
Mastercard. Danas u SAD egzistira 350 milijuna kartica. Izuzetnom uspjehu kartica doprinosi
i to da se kartica prihvaa ire od eka, da iroka javnost lake dolazi do kredita, kao i
inovacije u sustavu plaanja. Debitne kartice na osnovi pokria na raunu, ukljuene su u
posebne sustave plaanja u kojima se izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i
raunala banke automatski obavljaju plaanja i prebacuju sredstva s rauna kupca (banke) na
raun prodajnog mjesta. Takvi su npr. sustavi POS (point-of-sale prodajno mjesto). Kartice
u upotrebi u nas izdaju se na temelju ugovora o franizingu s inozemnim vlasnicima, a sve
osim VISA-e i Diners Club kartice Zagrebake banke, koje su debitne i izdaju se na osnovi
depozita, osnivaju se na provjeri boniteta korisnika. U zadnje vrijeme naa poduzea poinju
izdavati i vlastite kartice. Upotreba kartica (debitnih, kreditnih i kartica s odgoenim
plaanjem) toliko je rairena da se shvaaju kao "plastini novac" iako to, unato mnogim
slinostima, ipak nisu.

Kljune rijei: Kreditna kartica, vlasnik kartice, sustavi plaanja.

Seminarski rad 3
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

ABSTRACT

Credit card (Eng. Credit card, it. Credit card) is an instrument of non-cash payment
system that serves as a convenient means of short-term consumer lending. The basis for the
issuance of the card is to cover the bill, approved a loan or credit worthiness of the cardholder.
Cardholder's Issuer, to be given to the use. Issuer card benefits from membership dues and
registration fees, commissions outlets, turnover of funds or interest on the loans granted. The
interest of sale is in obtaining good customers purchasing fashion and increased traffic. 1
Cardholder acquires security and credit. Credit cards have emerged before World War II in the
United States, after the war expands its application on the territory of the entire United States,
and by the expansion comes with the computer revolution that radically lowers the cost of
operations with credit cards. Then, in the late sixties, the business with the cards include bank.
Pioneering role had a Diners Club card, a later American Express and Carte Blanche, a well-
known bank cards are BankAmericard (now Visa) and Mastercard. Today in the United States
existed 350 million cards. The remarkable success of the card due to the fact that the card is
accepted widely by waiting, that the general public's easier to credit, as well as innovations in
the system of payments. Debit cards on the basis of cover on the account, are included in the
special pay systems in which direct connection terminal point of sale and the bank's
computers automatically make payments and transfer money from the account of the buyer
(the bank) on account of sale. Such, for example. Systems POS (point-of-sale - sale). The
cards in use in the US are issued on the basis of franchise agreements with foreign owners,
and all but the VISA and Diners Club cards Zagreb banks, which are debit and issued on the
basis of deposits, are based on checking the creditworthiness of customers.
Recently, our businesses are beginning to issue their own cards. The use of cards (debit, credit
and cards with deferred payment) is so widespread that are seen as "plastic money" even
though that, despite many similarities, however, are not.

Keywords: Credit card, cardholder, payment systems.

1
Small Business Lending, Journal of Money, Credit and Banking, vol. 33., No. 3, August, 2001, str.814

Seminarski rad 4
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

UVOD

Ako posjedujete kreditnu karticu, to znai da ste ovlateni obavljati kupnju sukladno
unaprijed odobrenom kreditnom linijom. Kreditne kartice mogu izdati banke, trgovine i drugi
davatelji kredita. Neki davatelji kreditnih kartica naplauju mjesenu ili godinju naknadu
kojom pokrivaju usluge voenja rauna.

Nakon to se obavi kupnja kreditnom karticom, ona postaje plativa nakon poeka
tijekom kojeg se ne naplauje financijska naknada. Nakon tog razdoblja dospjeli minimalni
iznos se mora platiti u cijelosti ili u mjesenim ratama sa kamatom. Ovo je uobiajeno
nazvano revolving kredit.

Neki davatelji kreditnih kartica naplauju kamatu od datuma kupnje bez obzira da li na
raunu imatelja kartice ima sredstava u visini napravljenog troka. Kamate za kreditnu
karticu, obraun kamata, godinja lanarina i uvjeti otplate duga uvelike se mogu razlikovati
od kartice do kartice.

Kredit ima i prednosti i nedostatke. Ukoliko razumijete koje su vam obveze i ako ga
razumno koristiti, tada vam kredit moe biti vrlo koristan i njegovi nedostaci minimalni.

Prednosti:2

Mogunost da potrebnu robu i usluge kupite sada;

Ne morate kod sebe imati gotovinu;

Prilikom putovanja izvan matine zemlje nije neophodno nositi mnogo

gotovine;

Jako su praktine i jednostavne za upotrebu;

Ostaje vam evidencija o kupnji;

Dobivate bodove za lojalnost i druge pogodnosti;

Nedostaci:3

Cijena nekog proizvoda moe se poveati ukoliko plaate i kamatu;

Za koritenje kreditne kartice moe postojati naknada;

2
www.wikipedia.com, 25.04.2015. god.
3
www.wikipedia.com, 25.04.2015. god.

Seminarski rad 5
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

Mogua je pojava financijskih problema ukoliko izgubite evidenciju o tome

koliko troite svaki mjesec;

Doputa doi u situaciju da impulzivno kupujete;

Najbolji nain da u potpunosti iskoristite prednosti kreditne kartice je da shvatite

kakav je va ivotni stil u financijskom smislu - va novane potrebe i elje. Nakon to
utvrdite kako ete koristiti kreditnu karticu, vano je da razumijete sve njene karakteristike,
ukljuujui:

Postotak / kamatna stopa na godinjoj razini i da li je ta stopa fiksna ili

promjenljiva;

Godinja naknada, zatezna kamata ili naknada za prekoraenje;

Kreditno ogranienje na raunu;

Grace period prije poetka obraunavanja kamate;

Pogodnosti, ukljuujui avionske milje ili povrat gotovine;

Neki davatelji kreditnih kartica nude besplatnu uslugu slanja personaliziranih i

automatskih poruka na telefon i email kako biste mogli pratiti:

sredstva kojima raspolaete;

saldo;

rokove do kojih morate izvriti uplate;

dosadanje uplate i isplate;

kupnje;

Slijedite pravilo "20-10". Ovo generalno pravilo vam moe pomoi da razumijete
koliko si kredita moete priutiti. Kreditne kartice su pozajmice, zato izbjegavajte posuivati
vie od 20% iznosa svog godinjeg neto prihoda ukupno po svim pozajmicama (to ne
ukljuuje hipoteku).4 A rate koje ste obvezni uplaivati za te pozajmice ne treba prekoraiti
10% vaeg mjesenog neto prihoda.

4
Friedland, M., Credit Scoring Digs deeper into Data, Credit World, May/Jun 96, Vol. 84, Issue 5, str. 19

Seminarski rad 6
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

1. KREDITNE KARTICE

Kreditne kartice ubrzavaju kompletan proces kupnje kontrole naih sredstava na

raunu i omoguuju smanjenje papirologije koja je ranije bila sluaj pri kupnji. U
ovisnosti kakav je tip kartice, odredjuje i neke pogodnosti ili pravila koritenja pa stoga
kartice dijelimo na sledee:5

Platna kartica6 - kartica od plastike, ravna (flat) ili reljefna (embosirana), s

magnetno pohranjivanje na poleini i sve ee s mikroipom na prednjem
dijelu. I magnetski zapis i mikroip nose informacije o korisniku, tj. o vlasniku
kartice i spreavaju zloupotrebu.

Debitna kartica (Debit Card) - platna kartica ija je namjena troenje novca do
postojeeg iznosa na raunu ili do iznosa eventualnog dozvoljenog
prekoraenja. Novac se s rauna vezanog za debitnu karticu skida u realnom
vremenu ili najkasnije do 24 sata od transakcije obavljene na bankomatu ili
POS-terminalu. Najpoznatiji brendovi debitnih kartica su: Visa Electron,
Maestro / Cirrus.

Kreditna kartica (Credit Card) - platna kartica ija je namjena troenje novca
koji u trenutku transakcije nemamo na raunu. Banka izdavatelj zaduuje raun
vezan za kreditnu karticu najee jednom mjeseno, limit kartice je odreen
bonitetom klijenta i depozitom, a dug se sve ee otplauje u vie mjesenih
rata (rivolving kredit). Najpoznatiji brendovi kreditnih kartica su: Visa,
MasterCard, Diners Club International, American Express.

Kobrending kartica (Cobranding Card) - platna kartica iji je izdavatelj, uz

banku, neka trgovaka kua, sportski klub ili financijska institucija. Ova vrsta
kartice prua brojne popuste na tono odreenim trgovakim pozicijama. Cilj
je privlaenje korisnika sa specifinim potroakim navikama (npr. navijai
odreenog kluba).

Kartica lojalnosti (Loyality Card) - bliska kobrending kartici, ova kartica

omoguava brojne popuste na odreenim mjestima, nakon tono utvrenog
5
Friedland, M., Credit Scoring Digs deeper into Data, Credit World, May/Jun 96, Vol. 84, Issue 5, str.23
6
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.

Seminarski rad 7
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

broja kupnji na datom prodajnom mjestu, ali npr. i nakon vie letova jednom
istom avio-kompanijom i sl.

Online kartica (Net Card) - platna kartica koja se koristi iskljuivo za online
plaanja putem Interneta i koju je nemogue koristiti na bankomatima i POS
terminalima, jer ne posjeduje ni magnetski zapis ni mikroip.

MasterCard i Visa imaju svoje vlastite mree koje se koriste za verifikaciju

transakcija diljem svijeta. Elektroniki terminali na mjestu prodaje (sustavi za elektroniki
transfer novca na mjestu prodaje / usluge - EFT / POS terminali) omoguuju da se podaci s
kartice provjere za manje od 15 sekundi unutar mree koja povezuje trgovce irom svijeta s
centrom za obradu kreditnih kartica i emitentom kreditnih kartica. 7 Na primjer, sustav koji
koristi Visa, VisaNet, sastoji se od tri raunalna centra, od kojih su dva u Sjedinjenim
Dravama, a jedan u Velikoj Britaniji.

Osnovni pojmovi koji se koriste u plaanjima karticama su:8

POS (Point Of Sale) terminal - ureaj koji slui za komunikaciju trgovakog

mjesta s bankom ili switch centrom za platne kartice, radi dobivanja potvrde o
posjedovanju dovoljne svote novca da bi se obavila kupovina (autorizacija
transakcije). POS terminal je ureaj koji radi na principu modema, a vezu s
centrima za autorizaciju uspostavlja telefonskim putem, putem mobilne GSM
ili GPRS telefonije. Neki od poznatih proizvoaa POS terminala su: Verifone,
DA Sustavi itd.

Bankomat (ATM) - elektroniki alter, dostupan korisnicima 24 sata dnevno, 7

dana u tjednu. Posjeduje sef s novcem, raunalo povezano s bazom podataka,
zaslon i numeriku tipkovnicu, sa jo par pridodanih funkcijskih tipki. Prua
potpuni komfor i sigurnost korisnicima pri podizanju gotovine i smanjuje
vjerojatnost ekanja u redovima radi podizanja novca. Bankomati se strateki
postavljaju na vie lokacija u gradovima (tamo gdje je vea cirkulacija ljudi),
ali i na izlozima samih banaka. Mogu izdavati novac korisnicima jednog, dva
ili svih tipova kartica, ovisno o banci koja je postavila bankomat. U posljednje
vrijeme u svijetu, ali i kod nas, bankomati slue za razna online plaanja ili

7
Rowland, J., Credit Scoring Big Opportunities for Small and Start-up Businesses, Credit World, Sep / Oct 95,
Vol. 84, Issue 1, str.22
8
Hancock, S., Developing a More Accurate and Efficient Scorecard, Credit Control, Vol. 20, No. 8, 1999., str.13

Seminarski rad 8
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

kupnju dopuna za prepaid brojeve mobilne telefonije. Neki od poznatih

proizvoaa bankomata su NCR, Siemens Nixdorf, Triton ATM, Omron itd.

PIN - tajna numerika lozinka, najee sastavljena iz etiri znamenke, koja

slui kao elektroniki potpis i unosi se na bankomatu ili na PIN padu POS
terminala, u ovisno o vrsti kartice. PIN spreava zloupotrebu platne kartice i ne
treba ga nikom priopavati.

CVV i CVV2 kod - sigurnosni troznamenkasti kod otisnut na poleini platnih

kartica, slui kao dodatna provjera autentinosti elektronikog plaanja u
online transakcijama putem Interneta.

Imprinter - ureaj koji se koristi sve rjee, pretea POS terminala. Funkcija
Imprinter je izdavanje slipova, tj. priznanica za robu ili uslugu plaenu platnom
karticom, ali u offline modu, tj. bez modemske veze s autorizacionim centrom i
radi po principu ostavljanja embosiranog traga kartice na indigo-papiru.

Slip - raun otiskan na POS terminalu ili Imprinter, u dva primjerka, koji
potpisuje korisnik platne kartice. Na njemu se nalaze informacije korisne za
evidenciju, kao to su: naziv trgovakog mjesta, iznos transakcije, datum,
vrijeme, logiki broj transakcije i sl.

Centar za autorizaciju - baza podataka odreenog izdavatelja platnih kartica,

centralizirana ili decentralizirana, s podacima svih korisnika srodnih platnih
kartica. U naoj zemlji funkcionira vie takvih centara, tako da esto dolazi do
neaurnosti pri razmjeni podataka o platnim karticama, uslijed loih
komunikacijskih linija ili drugih razloga.

Akceptantsko mjesto - mjesto na kojem se moe kupovati roba ili plaati

usluga nekom od platnih kartica. S obzirom da je broj takvih mjesta sve vei,
najlake ete ih prepoznati po naljepnicama na ulazu, s oznakom odreene
marke platne kartice.

1.1. Primjer transakcija kod kreditnih kartica

Kreditne kartice, uglavnom, zahtijevaju etiri strane u svakoj transakciji: vlasnika

kartice, trgovca koji prodaje robu ili usluge, onoga tko vri obradu plaanja kreditnom
karticom i emitenta kreditne kartice. U izvjesnim sluajevima tvrtka koja vri obradu plaanja

Seminarski rad 9
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

kreditnom karticom i emitent kreditne kartice bit e iste mada one, uglavnom, posluju kao
razliiti pravni entiteti.

Platni sustavi s kreditnim / debitnim karticama pokazali su se krajnje neotpornim na

zloupotrebu. Kreditne / debitne kartice mogu se ukrasti od njihovih vlasnika i onda
zloupotrijebiti, a trgovci koji primaju plaanja kreditnim / debitnim karticama mogu prevariti
potroaa i ne isporuiti mu robu (primjerice, kod naruivanja preko telefona). 9 Gubici zbog
zlouporabe plaanja kreditnim / debitnim karticama od strane trgovaca su znaajni. Zbog toga
se vri otra selekcija trgovaca koji e dobiti ovlatenje primati plaanja putem
kreditnih / debitnih kartica. Slino tome, izdavanje kreditnih / debitnih kartica sve se vie
kontrolira kako bi se smanjila zloupotreba i prijevara od strane vlasnika kartica.

1.2. Osnovni pojmovi vezani za kreditne / debitne kartice

Dok kupuju uporabom kreditnih / debitnih kartica ljudi i ne razmiljaju o postupcima

koje se odvijaju "u pozadini" - to se dogaa kada trgovac provue karticu kroz POS
terminal; ko autorizira plaanje; to je potrebno da trgovac uradi da bi mogao obavljati
transakcije putem kreditnih kartica? U cilju objanjenja ovog procesa potrebno je da se prvo
upoznamo s osnovnim terminima u vezi s kreditnim karticama:10

Poslovna banka - Banka koja ima poslovni odnos s nekim trgovcem i koja
prima sve transakcije kreditnim / debitnim karticama od tog trgovca. Za
poslovne banke (acquiring banks) se, takoer, koristi i termin trgovake banke
(merchant banks).

Autorizacija - in odobrenja transakcije kreditnom / debitnom karticom nekom

trgovcu od strane banke koja je izdala kreditnu / debitnu karticu.

Autorizaciona ifra - ifra koju dodjeljuje banka koja izdaje kreditne / debitne
kartice prilikom njihove prodaje, a koja pokazuje da je data transakcija
autorizirana.

Bankarska kartica - Kreditna / debitna kartica koju je izdala neka banka. Visa i
MasterCard su bankarske kartice. American Express i Discover nisu.

Naknadno zaduenje - Transakcija kreditnom / debitnom karticom koja se

vraa nazad trgovcu koji je izvrio prodaju. Ovo se dogaa kada vlasnik

9
Small Business Lending, Journal of Money, Credit and Banking, vol. 33., No. 3, August, 2001, str.819
10
Hand, D. J., Henley, W. E., Statistical Classification Methods in Consumer Credit Scoring: a Review, Journal
Royal Statistical Society A, 160, 1997., str.534

Seminarski rad 10
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

kreditne / debitne kartice ne odobri plaanje rauna tvrdei da

uope nije dobio proizvod ili je, na bilo koji nain, nezadovoljan njime.
Vlasnici kartica trebalo bi da pokuaju da problem rijee s trgovcem prije nego
to zatrae od emitenta kreditne / debitne kartice odbijanje plaanja rauna.

Elektronsko "prevoenje" podataka - Unos i obrada rauna elektronikim

putem. U momentu kupnje kreditnom / debitnom karticom trgovac dobiva
autorizaciju prodaje, da bi nakon isteka radnog vremena on "preveo"
podatke s rauna u elektroniki oblik i poslao podatke iz POS terminala na
obradu. Trgovci koji nisu osposobljeni za elektroniku obradu rauna, ve tu
obradu vre runo, na kraju radnog dana nose sve raune u svoju poslovnu
banku.

Nezavisna prodajna organizacija - Nezavisne prodajne organizacije igraju

znaajnu ulogu u svim poslovnim podrujima. U industriji kreditnih / debitnih
kartica nezavisne prodajne organizacije predstavljaju treu stranu
izmeu trgovca i poslovne (trgovake) banke. Mnoga poduzea nisu u
mogunosti stei status trgovca preko neke poslovne banke zbog toga to ih
data banka smatra previe rizinim, pa moraju stei status trgovca preko neke
neovisne prodajne organizacije.

Zamjena - Transakcija koja se odvija izmeu poslovne banke i banke koja

emitira kreditne / debitne kartice.

Provizija za zamjenu - Provizija koju poslovna banka plaa baci koja emitira
kreditne / debitne kartice radi obrade tranasakcija kreditnim / debitnim
karticama koje se odnose na raun nekog vlasnika kartice.
Ovu proviziju reguliraju MasterCard i Visa, a ona se obino izraava u vidu
postotka od ukupnog iznosa transakcije.

Trgovaki diskont - Postotak od maloprodajne cijene koji trgovac plaa, u vidu

provizije, poslovnoj banci za obradu transakcija kreditnim karticama. Ova
provizija je obino vea od provizije za razmjenu, koju poslovna banka plaa
banci koja emitira kreditne / debitne kartice.

Trgovaki status - Neko poduzee smatra se "trgovakim" onda kada ima

ovlatenje od strane neke poslovne banke, nezavisne prodajne organizacije ili
druge financijske institucije da prima kreditne kartice.

Seminarski rad 11
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

Raun - Instrument koji pokazuje obvezu vlasnika kartice platiti izvjesnu sumu
novca emitentu kartice. To je papirnati dokument koji vlasnik kartice potpisuje
kada kupuje kreditnom karticom. Podaci s rauna mogu se "prevesti" u
elektroniki oblik i poslati na obradu preko financijskih mrea, a mogu se i
osobno dostaviti poslovnoj banci.

1.3. Proces plaanja

Rekli smo da trgovci imaju odnos s nekom poslovnom bankom ili neovisnom
prodajnom organizacijom, preko kojih vre obradu transakcija kreditnim / debitnim
karticama.

Trgovci moraju platiti poslovnoj banci ili nezavisnoj prodajnoj organizaciji

diskontnu proviziju na temelju ukupnog iznosa prodaje. Slino tome, poslovna banka ili
neovisna prodajna organizacija mora platiti emitentu kartice proviziju za zamjenu onda kada
izvre obradu rauna trgovca.11 Naravno, ovo je samo gruba skica jednog mnogo
kompleksnijeg procesa, koji se u stvarnosti odvija.

Na slici 1. dan je pregled procesa plaanja putem kreditne / debitne kartice. On

pokazuje to se dogaa tijekom jedne uobiajene transakcije kreditnom / debitnom karticom.
Ovo je samo pojednostavljeni prikaz procesa plaanja putem kreditne / debitne kartice, pa
zbog toga postoje mnoga odstupanja od danog procesa. Recimo, ovaj postupak je drugaiji
kod onih trgovaca koji ne obrauju svoje raune elektronikim putem.

11
Leonard, K. J., The Development of Credit Scoring Quality Measures for Consumer Credit Application,
International Journal of Quality & Reliability Management, Vol. 12, No. 4, 1995., str.81

Seminarski rad 12
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

Slika 1. Blok ema procesa plaanja

Uobiajena transakcija putem kreditne kartice odvija se na sljedei nain:12

1. Trgovac izraunava vrijednost kupljene robe i trai od kupca da plati.

2. Kupac daje trgovcu kreditnu / debitnu karticu.

3. Trgovac provlai kreditnu / debitnu karticu kroz POS terminal. Vrijednost

prodane robe unosi se runo, ili se preuzima iz registar-blagajne.

4. Trgovac podnosi podatke o kreditnoj / debitnoj kartici i vrijednosti kupljene

robe svojoj poslovnoj banci, sa zahtjevom za autorizaciju. POS terminali su
obino postavljeni tako zahtijevati autorizaciju u momentu prodaje, a stvarni
prijenos podataka s rauna vri se kasnije.

5. Poslovna banka zatim obrauje transakciju, prosleujui zahtjev za

autorizaciju banci koja emitira kreditnu / debitnu karticu. Broj kreditne /

12
www.wikipedia.com, 25.04.2015. god.

Seminarski rad 13
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

debitne kartice identificira vrstu kartice, banku koja ju je emitirala i raun

vlasnika kartice.

6. Ako vlasnik kartice ima dovoljno novca na svom raunu za pokriti kupnju (ili
mu je odobrena kreditna linija), banka koja emitira kreditnu / debitnu karticu
autorizira transakciju i generira autorizacionu ifru. Ova ifra se alje natrag
poslovnoj banci. Banka koja emitira karticu rezervira novac na raunu vlasnika
kartice u iznosu koji je ekvivalentan vrijednosti kupljene robe. Meutim, raun
vlasnika kartice se jo uvijek ne zaduuje.

7. Poslovna banka obrauje transakciju, a zatim alje ifru za odobrenje ili

odbijanje POS terminalu trgovca. Svaki POS terminal ima svoj jedinstveni
identifikacijski broj, tako da je institucija koja vri obradu transakcija u
mogunosti proslijediti podatke upravo tom terminalu.

8. Raun tisak POS terminal ili registar-kasa. Trgovac zahtijeva od kupca da

potpie raun, koji ga obvezuje nadoknaditi naznaeni iznos banci koja emitira
kreditnu / debitnu karticu.

9. Kasnije, u najveem broju sluajeva naveer, kada se radnja zatvara, trgovac

usporeuje autorizacije koje su pohranjene u POS terminalu s potpisanim
raunima. Kada izvri provjeru podudarnosti svih autorizacija s potpisanim
raunima, trgovac e prevesti, ili prenijeti podatke o svakoj autorizovanoj
transakciji kreditnom / debitnom karticom poslovnoj banci na depozit. Isto
tako, on moe deponirati kod banke i realne, potpisane papirnate raune.

10. Poslovna banka13, za svaki pojedini raun, vri s odgovarajuom bankom koja
je
emitirala karticu ono to se naziva zamjenom. Banka koja je emitirala karticu
odobrava poslovnoj banci iznos konkretnog rauna, umanjen za iznos provizije
za zamjenu.

11. Poslovna banka zatim deponira iznos svih rauna koje je podnio konkretni
trgovac na njegov raun, umanjujui ga za diskontnu proviziju. Ovaj pregled,
naravno, nije kompletan jer ne pokriva ulogu financijskih mrea. On se

13
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015.
godine;

Seminarski rad 14
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

odnosi uglavnom na transakcije Visa i MasterCard karticama. Kod American

Express i Discover kartica, primjerice, nema emisiona banka. Ipak, spomenuti
redoslijed aktivnosti nam moe posluiti kao prilino vjeran primjer jednog
procesa plaanja kreditnom / debitnom karticom.

2. VISA PLATNE KARTICE I SERVISI KOJE NUDI

Visa program za fizike osobe nudi veliki broj programa i vrsta kartica, u daljnjem
dijelu teksta emo navesti i objasniti te vrste kartica.

Slika 2. Visa Classic14

Ova kartica je namijenjena za studente, mlade parove za sve one koji prvi put ele
dobiju kreditnu liniju od banke, svugdje je priznata i vrlo laka za koritenje. Pogodna za
svakodnevne potroake potrebe: kupovina, online kupovina, rezervacije u hotelima itd.

Benificije:15

U sluaju rentiranja automobila ova kartica titi od dodatnih trokova u koliko

dodje do sudara ili kradje.

titi prava korisnika kartice i informira ga o svim dostupnim servisima i

uslugama.

U svakom trenutku korisnik moe prijaviti nestanak ili kradju kartice i da bude
zatien od ilegalne uporabe pritom dobiva novu karticu ili ako ne dobije a
postoji potreba za novcem Visa omoguuje ke isplatu unaprijed.

U sluaju krae jednim pozivom ne telefon 1-800-VISA-911 kartica e biti

blokirana.

14
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.
15
Tierney, M. F., Truglio, P. M., Case Study: How Fleet Bank Uses Credit Scoring for Small Businesses,
Commercial Lending Review, Vol. 12, Issue 4, 1997.,str.47-48

Seminarski rad 15
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

U sluaju nedozvoljenog koritenja kartice Visa snosi trokove jer jami

sigurnost i minimalan rizik korisnicima tj. uivanje u kupnji.

Slika 3. Visa Secured16

Namijenjena je ljudima koji ili prvi put otvaraju raun ili ga otvaraju ponovno, a da
nisu imali dobru kreditnu povijest i prua ima se mogunost da je izgrade. Namijenjena je
studentima, mladim branim parovima i svima koji ele postati kreditno sposobni.

Uvjeti pod kojim ovi korisnici mogu to uine su:

Da bi dobili Secured Creit Card moraju da poloe depozit u obliku uteevine

ili potvrdu o depozitu na svoje ime.

Na taj novac e ii kamata ali on se ne smije podizati jer slui kao jamstvo za
kreditnu karticu tj. kreditnu liniju koju im banka odobrava.

Svugdje gdje je prihvaena Visa kartica, korisnik ima mogunost plaanja i

koritenja kartice ali samo u visini depozita koji jami njegovu odobrenu
kreditnu liniju. Uiva sve benificije kao i Visa Clasic Card.

Slika 4. Visa Gold i Visa Platinum17

Ove kartice mogu dobiti korisnici sa stabilnom kreditnom povijeu ili ve

provjereni korisnici Visa Classic kartice. U osnovi ove karticu koriste ljudi koji imaju sigurne
visoke prihode i time daju banci mogunost da im ponudi jake kreditne linije. Ona je stvar
prestia i oznaava dobro financijsko stanje korisnika.

16
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.
17
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.

Seminarski rad 16
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

Visa Platinum18 je na vioj razini od Visa Gold kartice i omoguuje jae kreditne linije.
Uiva sve benificije kao i Visa Clasic Card.

Slika 5. Visa Signature19

Ova kartica je namijenjena korisnicima s izuzetnom platenom moi. Praktino

oznaava stil ivota i visok standard korisnika. Omoguuje im da koriste sve benificije Visa
Signature srevisa:

Mogunost privilegije pri rezervaciji u trenutno najboljim i najluksuznijim

hotelima i restoranima dananjice diljem svijeta.

Popust u najboljim rent-a-car uslugama i razne prednosti pri rentiranju.

Ovom karticom korisnici bivaju povlateni na svakom koraku, ona je
pokazatelj prestia i ekskluzivnosti vlasnika. Jednostavno je znak
prepoznavanja u visokom drutvu. Ovim korisnicima se nude posebne ponude
koje se tiu odreenih drutvenih i kulturnih
dogaaja. Sa ovom karticom ste u bilo kojem dijelu svijeta privilegirani. Uiva
sve benificije kao i Visa Clasic Card.

Slika 6. Reward Cards20

Visa dodjeljuje ove nagradne kartice ukoliko korisnik pokae inicijativu u odreenim
drutvenim dogaajima i akcijama Visa tvrtke. Uiva sve benificije kao i Visa Clasic Card.

18
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.

19
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.
20
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.

Seminarski rad 17
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

Slika 7. Smart Visa Card21

Namijenjena je korisnicima koji brinu o svojoj budunosti i o svom nainu kupnje.

Ova kartica omoguuje korisniku sigurnu i kvalitetnu kupnju. Ako je u pitanju osoba koja
prvi put kupuje na internetu, nee imati problema - u karticu je ugraen ip koji sadri
podatke i osigurava sigurne transakcije preko interneta tj. autentifikaciju i razmjenu tajnih
kljueva na sigurnosnoj Visa tehnologiji, takoer Smart Visa Card funkcionira na sajtovima
koji su verified by visa odnosno koji imaju razvijenu suradnju s Visa Payment servisima, u
ovom sluaju Visa predstavlja Payment Gateway (vri provjere kartica, odbrava ili ne
odobrava transakciju, skida novac s rauna kupca i vri prijenos na raun trgovca).

Cijela tehnologija je u potpunosti ista kao i kod Smart kartica, jer se kod njih zahtjeva
visoku razinu sigurnosti i najnii mogui nivo rizika, poznato je da se Smart kartica koristi u
platnom prometu od strane pravnih osoba, zbog navedenih prednosti. Mana ovih kartica je to
to je mogue vriti kupnju samo u online trgovinama koje su verified by visa.
Uiva sve benificije kao i Visa Clasic Card.

21
http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php, 25.04.2015. god.

Seminarski rad 18
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

ZAKLJUAK

Kreditna kartica (engl. credit card, njem. Kreditkarte) je instrument bezgotovinskog

platnog prometa koji slui i kao pogodno sredstvo kratkoronog potroakog kreditiranja.
Temelj izdavanja kartice je pokrie na raunu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice.

Kreditne kartice, uglavnom, zahtijevaju etiri strane u svakoj transakciji: vlasnika

kartice, trgovca koji prodaje robu ili usluge, onoga tko vri obradu plaanja kreditnom
karticom i emitenta kreditne kartice. U izvjesnim sluajevima tvrtka koja vri obradu plaanja
kreditnom karticom i emitent kreditne kartice bit e iste mada one, uglavnom, posluju kao
razliiti pravni entiteti.

Platni sustavi s kreditnim / debitnim karticama pokazali su se krajnje neotpornim na

zloupotrebu. Kreditne / debitne kartice mogu se ukrasti od njihovih vlasnika i onda
zloupotrijebiti, a trgovci koji primaju plaanja kreditnim / debitnim karticama mogu prevariti
potroaa i ne isporuiti mu robu (primjerice, kod naruivanja preko telefona). Gubici zbog
zlouporabe plaanja kreditnim / debitnim karticama od strane trgovaca su znaajni. Zbog toga
se vri otra selekcija trgovaca koji e dobiti ovlatenje primati plaanja putem
kreditnih / debitnih kartica. Slino tome, izdavanje kreditnih / debitnih kartica sve se vie
kontrolira kako bi se smanjila zloupotreba i prijevara od strane vlasnika kartica.

Dok kupuju uporabom kreditnih / debitnih kartica ljudi i ne razmiljaju o postupcima

koje se odvijaju "u pozadini" - to se dogaa kada trgovac provue karticu kroz POS
terminal; ko autorizira plaanje; to je potrebno da trgovac uradi da bi mogao obavljati
transakcije putem kreditnih kartica.

Seminarski rad 19
 Priroda i karakteristike kreditnih kartica

LITERATURA

1. Friedland, M., Credit Scoring Digs deeper into Data, Credit World, May/Jun 96, Vol.
84, Issue 5, p. 19-24;

2. Hancock, S., Developing a More Accurate and Efficient Scorecard, Credit Control,
Vol. 20, No. 8, 1999., p. 10-15;

3. Hand, D. J., Henley, W. E., Statistical Classification Methods in Consumer Credit

Scoring: a Review, Journal Royal Statistical Society A, 160, 1997., p. 523-541;

4. Leonard, K. J., The Development of Credit Scoring Quality Measures for Consumer
Credit Application, International Journal of Quality & Reliability Management, Vol.
12, No. 4, 1995., p. 79-85;

5. Rowland, J., Credit Scoring Big Opportunities for Small and Start-up Businesses,
Credit World, Sep / Oct 95, Vol. 84, Issue 1, p. 21-25;

6. Small Business Lending, Journal of Money, Credit and Banking, vol. 33., No. 3,
August, 2001, p. 813-825;

7. Tierney, M. F., Truglio, P. M., Case Study: How Fleet Bank Uses Credit Scoring for
Small Businesses, Commercial Lending Review, Vol. 12, Issue 4, 1997., p. 47-49;

8. http://www.mojefinansije.ba/platne_kartice/kreditno_zaduzenje/kreditne_kartice.php,
25.04.2015. godine;

9. www.wikipedia.com, 25.04.2015. godine ;

Seminarski rad 20