SADRAJ:

1.

UVOD......................................................................................................................................2

2.

DETEKTIVSKA DJELATNOST..........................................................................................3

3.

DETEKTIVSKA DJELATNOST U SLOVENIJI...............................................................5

4.

ZAKLJUAK.......................................................................................................................11

5.

LITERATURA......................................................................................................................13

1. UVOD
U nekim zemljama detektivska djelatnost je regulirana u okviru istog zakona kojim je regulirana
oblast fizikog i tehnikog obezbjeenja, ali ini se da je u veini zemalja djelatnost detektiva
regulisana posebnim zakonom. Poto se radi o relativno novoj djelatnosti, makar na naim
prostorima, jasno je da zakonodavna regulativa jo uvijek nije na adekvatan nain uredila ovu
oblast. Ako znamo da ima i onih zemalja koje nemaju uopte zakonsku regulativu koja regulie
ovu oblast (kao to je sluaj u Srbiji), a da ova djelatnost postoji i da se, tavie, ubrzano razvija,
moemo konstatovati da je makar po pitanju propisa stanje kod nas zadovoljavajue. Ali upravo
potreba izgradnje i usaglaavanja privatnog sektora bezbjednosti sa okruenjem zahtijeva da se
upoznamo sa zakonskim rjeenjnma po pitanju detektivske djelatnosti u nekim drugim zemljama.
Zakonska rjeenja su razliita od drave do drave, ali stoji konstatacija da su rjeenja u regionu i
Evropi znaajno bolja nego kod nas, a pogotovo se to odnosi na zakonsku regulativu u Americi.
Primjerice radi, u Americi detektivi, ne samo to imaju mogunost da rade na sluajevima na
kojima radi policija, ve imaju mogunost i da hapse. U Maarskoj je ve postala praksa da
privatni detektivi radei na sluaju dobijaju i koriste kancelarije u policiji. U svakom sluaju, nije
udno to postoje razlike u zakonskoj regulatvi, kao i u praktinom postupanju u pojedinim
zemljama, ali to istovremeno stvara i potrebu izgradnje standarda u vrenju detektivskih poslova.
U ovom seminarskom radu emo posvetiti panju na rad i zakonsku regulativu detektivske
djelatnosti u Sloveniji.

2. DETEKTIVSKA DJELATNOST

Privatna detektivska djslatnost na naim prostorima (kao i u ostalim bivim socijalistikim

zemljama) je novijeg datuma, to utie na to da se i u teoriji i praksi nameu odreena pitanja na
koja treba dati odgovore. U svakom sluaju detektivska djelatnost je realnost i svakako potreba u
savremenom drutvu. Tako je i kod nas, budui da je Republika Srpska i Bosna i Hercegovina
drutvo u tranziciji koje optereuju brojni problemi na koje sve vie razliiti privredni subjekti,
ali i pojedinci reaguju nevezano za reakciju drave, a to su: korupcija, kleptokratija, finansijske i
druge zloupotrebe, razni oblici prevara unutar samostalnih privatnih sistema (organizacija,
porodica i sl.), drugih oblika kriminalnog ponaanja, socijalno-patolokih pojava itd. Upravo
pojava privatne bezbjednosti i u okviru nje detektivske djelatnosti, koja tei da bude
profesionalna, depolitizovana i naravno dezideologizovana, dakle slobodna i autonomna
detektivska djelatnost u naoj zemlji i zemljama naeg okruenja daje doprinos konstruktivnom
rjeavanju postojeih problema u svim strukturama savremenog drutva. Pored toga, ne smije se
zanemariti ni injenica da je privatna bezbjsdnost i detektivska djelatnost (ili moe biti) znaajan
izvor zapoljavanja za struna, obrazovana lica koji imaju interes i entuzijazam za bavljenje
ovom vrstom posla (primjera radi, u Maarskoj je radni angaman u oblasti detektivske
djelatnosti nalo vie od 6.000 lica).
U ekonomski i politiki nesigurnim drutvima, a nae je ve dvije decenije u toj kategoriji,
pravna, lina i poslovna sigurnost pojedinaca i pravnih lica je upitna. tavie, nije rijedak sluaj
da postane predmet raznih manipulacija i zloupotreba. Upravo u toj oblasti postoje velike
mogunosti da se detektivska djelatnost ostvari, odnosno da prui sigurnost tamo gdje te
sigurnosti nema, da zatiti interese tamo gdje te zatite nema. Pored toga, ukupna situacija u
Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i ostalim zemljama nastalim raspadom Jugoslavije,
sve vie se prilagoava neoliberalnom okruenju, drutvo se snano mijenja i drutvene
promjene postavljaju nove zahtjeve i norme ponaanja. Odlika drutva u novonastalim uslovima
jeste da ono nije slobodno i sigurno ako njegovi pojedinci (dakle graani) nisu sigurni,
bezbjedni, slobodni, a njihovi interesi zatieni. Ako je interes graana zatien, onda je
zatieno i drutvo, pri emu je manje bitno ko usluge zatite prua, da li dravni ili privatni
akteri. Upravo se tu nalazi velika mogunost za razvoj detektivske djelatnosti u buduem periodu
3

u naoj zemlji. U sklopu privatne bezbjednosti osnovana su mnoga preduzea i agencije koje su
uglavnom vrile usluge fiiko-tehnike zatite lica, imovine i poslovanja preduzea i drugih
pravnih lica, pratnju i obezbjeenje transporta novca i drugih vrnjednosti, zatitu od poara kao i
neke druge poslove koji spadaju u oblast privatne bezbjednosti. Daljom privatizacijom u drutvu
rasla je i privatna inicijativa za obavljanje i nekih drugih poslova u sklopu obezbjeenja lica,
imovine i poslovanja preduzea i drugih pravnih lica. Pojedine agencije koje su registrovane za
obavljanje poslova fiziko-tehnike zatite nude i neke druge usluge detektivskog karaktera, tako
da se pojavljuju i kao detektivske agencije u ijem opisu poslova i dalje stoji kao osnovna
djslatiost fiziko-tehniko obezbjeenje objekata, ali nude i usluge pratnje nevjernih suprunika,
vre davanje savjeta i korisnih informacija, pronalaenje nestalih lica i sl, to znai da se
orijentiu na obavljanje odreenih detektivskih poslova koji ne spadaju u nadlenost policije.
Bitno je ponovo ukazati na injenicu da pri obavljanju onih detektiiskih poslova pripadnici
agencija koji ih vre ne mogu da koriste ona ovlatenja koja ima policija. Takve detsktivske
agencije su radile u vrijeme kada njihova djelatnost zakonom nije bila regulisana, da bi nakon
donoenja odgovarajuih zakona te agencije morale usaglasiti svoju organizaciju i djelatnost sa
zakonskim odredbama koje reguliu detsktivsku djelatnost. ak je bilo sluajeva da takve
agencije (to se odnosi prije svega na agencije za obezbjeenje lica i imovine) direktno zadiru u
nadlenost policije, to je, makar kod nas, i ubrzalo donoenje zakona koji regulie oblast
privatne bezbjednosti, to se odnosi i na detektivsku djelatnost.
Sam izraz detektiv potie od latinske rijei deregere, to znai otkriti i engleske rijei detect, to
znai otkriva, dakle detektiv je slubenik koji otkriva zloine i njihove izvrioce, a to radi tajno,
prikriveno. Privatni detektiv je lice koje po porudbini ili za nagradu potajno motri rad pojedinnh
linosti. Rije detektiv oznaava agenta tajne policije, slubenika za otkrivanje zloina i njihovih
izvrilaca. Ustanova detektiva rairena je u anglosaksonskim zemljama, naroito u SAD-u, u
zemljama gdje, pored dravne tajne policije, postoji vrlo razvijena mrea privatnih detektiva,
koji za raun krupnih kapitalista uvaju imovinu, dragocijenosti i dr, a tajno prikupljaju i podatke
o kreditnoj sposobnosti firmi, o privatnom ivotu pojedinih lica i sl.

3. DETEKTIVSKA DJELATNOST U SLOVENIJI

U Sloveniji je prvi zahtjev za registraciju

privatnog detektiva podnesen 1988. godine, i
od tada poinje da se razvija detektivska
djelatnost u Sloveniji. Ve 1989. godine za
prostor cijele tadanje Jugoslavije donesen je
Zakon

preduzeima

koji

je

otvorio

mogunost registracije preduzea za privatnu

bezbjednost, i ovaj zakon je omoguio
registraciju

nekoliko

novih

privatnih

detektiva. Prvi zakon koji se odnosio samo na

detektivsku djelatnost u Sloveniji doiesen je

Slika 1: Logo Udruenja privatnih detektiva

Republike Slovenije

1994. godine, dakle nakon otcjepljenja od Jugoslavije, a to je omoguilo bri razvoj privatne
detektivske djelatnosti. Ve sljedee godine (1995.) dolazi do osnivanja Udruenja privatnih
detektiva Republike Slovenije (Detektivska zbornica Republike Slovenije, slika 1) koje je dobilo
ovlatenje za izdavanje i oduzimanje "licenci" privatnim detektivima.
Po osnivanju, Detektivsko udruenje je preuzelo na sebe ulogu tijela koje je vodilo rauna o
stvaranju uslova za bri razvoj ove djelatnosti. Tako je prvo usvojila statut, zatim etiki kodeks
za privatne detektive, kao i ostale pravilnike kojima se reguliu pitanja od znaaja za obavljanje
ove djelatnosti u Sloveniji. Privatna detektivska djelatnost u Sloveniji je danas veoma dobro
ureena, kako u normativnom smislu, tako i u praktinom, o emu govori, recimo duplo vei
broj detektivskih agencija nego u Hrvatskoj, koja je duplo vea u smislu veliine trita koje
moe da koristi usluge ove djelatnosti. Ovaj razvoj je doveo do toga da su privatni detektivi u
Sloveniji prepoznatljivi, a prisutni su u svim veim preduzeima i obavljaju razliite vrste
poslova, i to ne samo u privatnom nego i u irem drutvenom interesu. Dakle, profesija privatnog
detektiva u Sloveniji je veoma cijenjena i privatni detektivi su se u Sloveniji ve izborili i za
potreban drutveni ugled.
5

U skladu sa zakonskim odreenjem, detektivska djelatnost podrazumijeva prikupljanje i davanje

informacija - podataka naruiocima usluga, odnosno klijentima. Privatna detektivska djelatnost
obavlja se kao slobodna, samostalna djelatnost i to individualno ili u detektivskom udruenju
(kancelariji), koje moe biti registrovano samo kao drutvo sa neogranienom odgovornou. Za
obavljanje poslova detektiv mora imati licencu (ioloen ispit za detektiva). koju mu izdaje, na
njegov zahtjev, detektivska zbornica. Detektivski ispit se polae pred komisijom, a nju
sainjavaju po dva predstavnika Ministarstva unutranjih poslova i Detektivske zbornice. Ova
dozvola za rad (licenca) se moe izdati licu koje:

je dravljanin Republike Slovenije (po novom zakonu dravljanin Evropske Unije);

ima visoku ili viu strunu spremu;
ima poloen struni ispit za privatnog detektiva;
nije pravosnano osuivano za krivina djela koja se progone po slubenoj

dunosti;
da zadnje etiri godine nije obavljalo poslove ovlatenog slubenog lica

Ministarstva unutranjih poslova ili obavjetajnih slubi; i

aktivno zna slovenaki jezik.

Prema odredbama zakona, detektiv moe da prikuplja i obrauje podatke samo na osnovu
ugovora sklopljenog izmeu naruioca - klijenta i detektiva, a na osnovu pismenog ovlatenja od
strane klijenta. Inae, detektiv moe podatke prikupljati od lica na koje se ti podaci odnose, ali i
drugih lica koja su voljna da mu ustupe potrebne podatke. Takoe, podatke moe prikupljati od
organa dravne uprave, kao i iz sredstava javnog informisanja. Privatni detektiv ima pravo
podatke prikupljati i uz pomo odreenih sredstava i tehnike, kao npr. poligrafskim testiranjem
od lica koja dobrovoljno pristanu na testriranje, zatim upotrebom alkotesta, videosnimanjem
izjava lica, video nadzorom, uvidom u sudske i upravne spise itd. Kao i u nekim drugim
zemljama (a i kod nas), i u Sloveniji detektiv moe prikupljati podatke od organa dravne uprave
koji po osnovu javnih ovlatenja vode odreene evidencije o:

vlasnicima motornih vozila i plovila;

stalno i privremeno prijavljenim licima; i
podacima o zaposlenju, penzijskom i invalidskom osiguranju lica.

to se tie dijapazona poslova detektiva, on obuhvata prikupljanje podataka iskljuivo o:

nestalim licima ili licima koja se skrivaju;

6

dunicima;
licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma ili licima koja ire klevete,

sumnjienja ili uvrede;

licima koja su prouzrokovala materijalnu ili nematerijalnu tetu;
predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni;
dokaznom materijalu potrebnom za pravosue i druge organe u raznim postupcima;
uspjenosti i poslovnosti pravnih i drugih lica;
kontroli bolovanja, putnih trokova zaposlenih, provjeru kandidata za zaposlenje;
o disciplinskim prekrajima i poiniteljima.

Iz iznesenog vidimo da su nadlenosti privatnog detektiva u Sloveniji obuhvatile sve ono to je

dozvoljeno privatnom detektivu i u BiH. Ako se analiziraju iskustva iz prakse, ona govore da se
detektivi u Sloveniji najee bave prikupljanjem podataka o nestalim licima kao to su
maloljetnici, koji esto bjee od kue, zatim o licima koja su izvrila samoubijstvo i podatke o
dunicima. Inae, podatke o nestalim maloljetnicima i licima za koje se sumnja da su izvrila
samoubijstvo u pravilu prikuplja i policija, poto porodica te okolnosti i prijavljuje policiji, tako
da privatni detektivi prikupljaju podatke o ovim injenicama vrlo rijetko, odnosno samo u
sluajevima kada stranke nisu zadovoljne uspjenou policijske istrage, pa tragajui za
alternativnim rjeenjima angauju privatne detektive. Problem dunikih odnosa je sve vie
izraen na globalnom planu, pa naravno i u Sloveniji. Tako nisu rijetke ni situacije kada dunik u
elji da se sakrije od svojih povjerilaca jednostavno "nestane", a uzrok takvom nestanku su
stvoreni dugovi. Takoe nisu nepoznati ni sluajevi da dunici prodaju cjelokupnu imovinu u
cilju izbjegavanja naplate dugovanja. U tom cilju mijenjaju i mjesto boravka, koje naravno ne
prijavljuju nadlenim organima kako bi to tee bili pronaeni, odnosno kako bi onemoguili
povjerioce da ih pronau. Tako su povjerioci u situaciji da njihovo pronalaenje pokuaju (u
emu esto i uspijevaju) koristei usluge privatnih detektiva, koji prikupljaju podatke o njihovom
stvarnom prebivalitu, njihovom imovinskom stanju i stvarnoj mogunosti izmirenja stvorenih
dugovanja prema njihovom klijentu.
Vidjeli smo u popisu poslova koje mogu obavljati privatni detektivi da se oni bave i
prikupljanjem podataka o licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma i licima koja ire
klevete, sumnjienja ili uvrede. Pod anonimnim pismima podrazumijevaju se pisma koja su
autori tih pisama iz razliitih razloga sainili, a nisu ih htjeli potpisati ili su ih potpisali lanim
imenom. Najee su anoimna pisma bez ikakvog potpisa. Anonimna pisma se ne alju iz
7

pozitivnih pobuda, nego se njima uvijek eli nekom licu ili organizaciji nanijeti neka teta, a pri
tome postoji velika doza vjerovatnoe da esto dolaze sa iste adrsse, odnosno od istog lica. Samo
dokazivanje ko su autori anonimnih pisama je veoma komplikovano i zahtijeva potrebna struna
kriminalistika znanja i odreene ekspertize, a u prvom planu je svakako vjetaenje rukopisa.
to se tie samog naina na koji detektivi mogu prikupljati podatke, zakon je propisao u kojoj
proceduri se to realizuje. Tako su zakonom postavljena ogranienja koja u stvari predstavljaju
opte pravilo da detektivi mogu prikupljati podatke samo na nain koji nije u suprotnosti sa
zakonskim i moralnim normama koje su uobiajene i prihvaene. Privatni detektivi moraju
potovati prilikom prikupljanja podataka naela kriminalistike taktike, metodike i tehnike.
Podrazumijeva se da privatni detektivi moraju potovati i osnovna ljudska prava i slobode, pa se
razumije da moraju znati koja su ljudska prava i slobode predviene ustavnim i zakonskim
odredbama. Prije samog poetka prikupljanja podataka detektiv (kao i kod nas i u veini drugih
zemalja) mora sa strankom da sklopi pismeni ugovor i da dobije od stranke pismeno ovlatenje
za obavljanje konkretnog posla. U ugovoru i ovlatenju mora biti navedena vrsta i namjena
podataka koje stranka eli da za njen raun prikupi detektiv. Za vrijeme prikupljanja podataka
detektiv ima obavezu da pokae svoju legitimaciju licu od koga prikuplja podatke, kao i
ovlatenom slubenom licu Ministarstva unutranjih poslova. Ukoliko privatni detektiv u vrenju
poslova koji su mu povjereni doe do saznanja za krivino djelo koje se goni po slubenoj
dunosti, obavezan je odmah prijaviti to djelo policiji ili nadlenom tuilatvu. Prikupljeni
podaci u obavljalju ugovorenih poslova smatraju se poslovnom tajnom i nakon to detektiv
prestane obavljati detektivske poslove. Prikupljene podatke detektiv moe koristiti samo u svrhu
koje su bili prikupljeni i nakon obavljenog posla mora ih predati straici. Ostale podatke koji nisu
od znaaja za ugovoreni posao detektiv mora unititi nakon ispunjenja ugovora.
Ni u Sloveniji detektiv, to je i logino, ne smije obavljati poslove koji su u nadlenosti policije i
drugih dravnih organa. Stoga je i zabranjeno privatnim detektivima da koriste metode i sredstva
koja upotrebljavaju ovlatena slubena lica dravnih organa, kao to su sredstva za elsktronska
snimanja ili prislukivanja. Jasno je da detektivi ne mogu vriti ni prikupljanje podataka za
domae i strane obavjetajne slube, dravne organe i politike stranke. Ipak za dravne organe
detektiv moe da prikuplja podatke o eventualnim zloupotrebama instituta bolovanja, kao i o
putnim trokovima zaposlenih u dravnim organima. Detektivi moraju voditi evidenciju o
8

zakljuenim ugovorima, evidenciju o prikupljenim podacima i evidenciju o prijavljenim

krivinnm djelima. Detektiv je obavezan da potuje zakon o bezbjednosti linih podataka kao i
druge zakonske propise.
Privatna detektivska djelatnost se smatra poslovnom djelatnou u civilnom sektoru i ona slui
kao svojevrstan servis za prikupljanje podataka za potrebe fizikih i pravnih lica. U Republnci
Sloveniji ova djelatnost je intenzivno prisutna u posljednjih dvadesetak godina i moe se
konstatovati da je dobro prihvaena od strane raznih profila korisnika, a meu njima su najvea
preduzea u Sloveniji, kao i sama drava. Praktina iskustva pokazuju da detektivi mogu da
pruaju svoje usluge na razliitim podrujima, kao to su osiguravajua drutva, banke,
telekomunikacijska preduzea, sve vee ili manje kompanije koje same ne mogu da prikupljaju
potrebne podatke. Stoji konstatacija da je detektivska djelatnost u Sloveniji dobro afirmisana i
prihvaena u javnosti, to i jeste preduslov za njen uspjeh i dalji razvoj. Ulazak Slovenije u
Evropsku uniju i harmonizacija slovenakog zakonodavstva sa Direktivom Unije br. 2006/1231,
nuno je dovela i do liberalizacije detektivske djelatnosti. Vano je rei i to da pomenuta
direktiva Evropske unije omoguuje svim detektivima iz svih zemalja lanica da pod jednakim
uslovima djeluju na cijelom njenom podruju.
to se tie nadzora nad detektivskom djelatnou u Sloveniji, on je u nadlenosti Ministarstva
unutranjih poslova i Detektivske zbornice kao krovnog udruenja svih privatnih detektiva u
Sloveniji. Ministarstvo unutranjih poslova sprovodi inspekcijski nadzor, a taj nadzor se odnosi
na:

upravne stvari;
strune stvari; i
vrenje nedozvoljenih detektivskih radnji.

Upravna inspekcija podrazumijeva kontrolu u segmentu ispunjenosti uslova u pogledu licence,

odnosno odobrenja za obavljanje detektivske djelatnosti. Inspekcija u oblasti strunih stvari
1 Ova Direktiva ima za cilj stvaranje pravnog okvira koji e osigurati slobodu
poslovnog nastanka i slobodu kretanja usluga izmeu drava lanica, te ne
usklauje i ne dovodi u pitanje kazneno pravo. Meutim, drave lanice ne bi
trebale smjeti ograniavati slobodu pruanja usluga primjenjujui odredbe kaznenog
prava koje posebno utiu na pristup ili obavljanje uslunih djelatnosti zaobilaenjem
propisa sadranih u ovoj Direktivi.
9

odnosi se na kontrolu da li detektivi vode potrebne evidencije (o sklopljenim ugovorima,

prikupljenim podacima i prijavljenim krivinim djelima), da li je detektiv prikupljao podatke u
skladu sa potpisanim ugovorom i ovlatenjima stranke, te kako i na koji nain detektiv uva i
obezbjeuje prikupljene podatke, da li su prostori u skladu sa tehnikim uslovima za zatitu od
poara, krae i drugih nezgoda i zloupotreba. to se tie inspekcije nad vrenjem nedozvoljenih
radnji, ona se odnosi na kontrolu injenica da li detektiv obavlja zadatke za koje su ovlateni
policijski organi i organi pravosua, da li prikuplja podatke za domae i strane bezbjednosne
slube, dravne organe i politike partije, te da li prilikom obavljanja detektivske djelatnosti
koristi sredstva i naprave za elektronsko snimanje ili prislukivanje, to je u iskljuivoj
nadlenosti dravnih organa i to u skladu sa utvrenom procedurom.
U vrenju nadzora vanu ulogu ima i Detektivska zbornica, koja na osnovu Zakona o
detektivskoj djelatnosti i Statuta zbornice slijedi, provodi i provjerava rad detektiva odnosno
svojih lanova, zastupa njihove interese, nudi moralnu i strunu pomo u razliitim postupcima
protiv njih i sl. Za vrenje nadzora Upravni odbor Zbornice imenuje trolanu komisiju koja vri
nadzor i u pisanom obliku obavjetava Detektivsku zbornicu o rezultatima izvrenog nadzora.
Nain i postupke vrenja nadzora detektivske zbornice nad svojim lanovima ureuje Pravilnik o
vrenju nadzora nad radom lanova. Po pravilniku, vri se nadzor nad:

ispunjavanjem uslova za rad o ouvanju statusa detektiva i detektivske kancelarije;

ispunjavanja obavsza voenja evidencija;
ispunjavanja lanskih obaveza do detektivske zbornice.

Zanimljivo je pomenuti i Sud asti, koji vodi postupak i odluuje o disciplinskoj

odgovornosti detektiva zbog krenja etikog kodeksa, zakona, statuta i drugih akata zbornice.
Ono to je takoe vano, jeste i da Sud asti vodi postunak i odluuje o sporovima izmeu samih
lanova zbornice, kao i izmeu lanova zbornice i treih lica. Sud asti ima sedam lanova,
odluuje u senatu koji broji tri lana. Postupak pred Sudom asti detaljno je ureen pravilnikom
koji donosi skuptina.

10

4. ZAKLJUAK
Sam izraz detektiv potie od latinske rijei deregere, to znai otkriti i engleske rijei detect, to
znai otkriva, dakle detektiv je slubenik koji otkriva zloine i njihove izvrioce, a to radi tajno,
prikriveno. Privatni detektiv je lice koje po porudbini ili za nagradu potajno motri rad pojedinih
linosti. Rije detektiv oznaava agenta tajne policije, slubenika za otkrivanje zloina i njihovih
izvrilaca. Ustanova detektiva rairena je u anglosaksonskim zemljama, naroito u SAD-u, u
zemljama gdje, pored dravne tajne policije, postoji vrlo razvijena mrea privatnih detektiva. to
se tie drava bive Jugoslavije, Slovenija ima najbolje ureenu zakonsku regulativu rada
privatnih detektiva.
Prvi zakon koji se odnosio samo na detektivsku djelatnost u Sloveniji doiesen je 1994. godine,
dakle nakon otcjepljenja od Jugoslavije, a to je omoguilo bri razvoj privatne detektivske
djelatnosti. Ve sljedee godine dolazi do osnivanja Udruenja privatnih detektiva Republike
Slovenije koje je dobilo ovlatenje za izdavanje i oduzimanje licenci privatnim detektivima. U
skladu sa zakonskim odreenjem, detektivska djelatnost podrazumijeva prikupljanje i davanje
informacija - podataka naruiocima usluga, odnosno klijentima. Privatna detektivska djelatnost
obavlja se kao slobodna, samostalna djelatnost i to individualno ili u detektivskom udruenju
(kancelariji), koje moe biti registrovano samo kao drutvo sa neogranienom odgovornou. Za
obavljanje poslova detektiv mora imati licencu (poloen ispit za detektiva). koju mu izdaje, na
njegov zahtjev, detektivska zbornica. Prema odredbama zakona, detektiv moe da prikuplja i
obrauje podatke samo na osnovu ugovora sklopljenog izmeu naruioca - klijenta i detektiva, a
na osnovu pismenog ovlatenja od strane klijenta. Privatni detektiv ima pravo podatke prikupljati
i uz pomo odreenih sredstava i tehnike, kao npr. poligrafskim testiranjem od lica koja
dobrovoljno pristanu na testriranje, zatim upotrebom alkotesta, videosnimanjem izjava lica,
video nadzorom, uvidom u sudske i upravne spise itd.
Nadlenosti privatnog detektiva u Sloveniji su obuhvatile sve ono to je dozvoljeno i privatnom
detektivu u Republici Srspkoj. Ako se analiziraju iskustva iz prakse, ona govore da se detektivi u
Sloveniji najee bave prikupljanjem podataka o nestalim licima kao to su maloljetnici, koji
esto bjee od kue, zatim o licima koja su izvrila samoubijstvo i podatke o dunicima. Zakon
11

je propisao u kojoj proceduri se to realizuje. Tako su zakonom postavljena ogranienja koja u

stvari predstavljaju opte pravilo da detektivi mogu prikupljati podatke samo na nain koji nije u
suprotnosti sa zakonskim i moralnim normama koje su uobiajene i prihvaene. Privatni
detektivi moraju potovati prilikom prikupljanja podataka naela kriminalistike taktike,
metodike i tehnike. Prije samog poetka prikupljanja podataka detektiv mora sa strankom da
sklopi pismeni ugovor i da dobije od stranke pismeno ovlatenje za obavljanje konkretnog posla.
U ugovoru i ovlatenju mora biti navedena vrsta i namjena podataka koje stranka eli da za njen
raun prikupi detektiv. Ni u Sloveniji detektiv, to je i logino, ne smije obavljati poslove koji su
u nadlenosti policije i drugih dravnih organa.
to se tie nadzora nad detektivskom djelatnou u Sloveniji, on je u nadlenosti Ministarstva
unutranjih poslova i Detektivske zbornice kao krovnog udruenja svih privatnih detektiva u
Sloveniji. Ministarstvo unutranjih poslova sprovodi inspekcijski nadzor, a taj nadzor se odnosi
na: upravne stvari; strune stvari; i vrenje nedozvoljenih detektivskih radnji.

12

5. LITERATURA

[1] Jovii D., Detektivska djelatnost, Banja Luka, 2012. god.

[2] Vejnovi D., Detektivska djelatnost - teorijski i praktini aspekti po standardima Evropske
unije, Ljubljana, 2008. god.
[3] http://www.detektivska-zbornica-rs.si/

13