SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
SOCIJALNI KAPITAL I PROSTOR.........................................................................................2
SOCIJALNI KAPITAL I LOKALNA ZAJEDNICA.................................................................2
Socijalni kapital u negativnom kontekstu...............................................................................4
Socijalni kapital i mobilnost....................................................................................................4
SOCIJALNI KAPITAL U HRVATSKOJ....................................................................................6
TEST ZA IZRAUN SOCIJALNOG KAPITALA....................................................................7
ZAKLJUAK.............................................................................................................................9
LITERATURA..........................................................................................................................10

UVOD
Lokalna zajednica je pojam koji ukljuuje odreeu teritorijalnu cjelinu i kojoj graani,
putem vlastitih i zajednikih resursa zadovoljavaju najvei dio svojih ivotnih potreba i
rjeavaju svoje ivotne probleme. Ona se sastoji od mree odgovarajuih lokalnih institucija i
socijalnih mrea. Lokalna zajednica u suradnji sa stanovnicima ini manje ili vie vrstu vezu
meusobnih odnosa, uzajamnosti, nudi osjeaj pripadnosti te raznolikost oblika ivota.
Osnovni cilj svake lokalne zajednice je dakako obogaivanje mree kontakta, poznanstava i
suradnje.
Socijalni kapital pojam je koji se pojavljuje u 18. stoljeu, a definiran je kao sustav
normi koji omoguuje drutvenu, socijalnu i javnu akciju i utjee na sve dimenzije drutva.
Drutveni odnosi i veze pojedinaca u lokalnoj zajednici pridonose njihoj dobrobiti i kvaliteti
ivota.
Socijalni kapital slui financijskoj i emocionalnoj potpori vjerske zajednice,
informacijama i suradnji meu organizacijama u zajednici, zatim emocionalnoj, financijskoj i
vjerskoj potpori zajednice, no jednako tako moe voditi i nepotizmu, korupciji,
etnocentrizmu, mafiji i strogoj drutvenoj kontroli. Na kraju postoji i izreka : Tko kome, ako
ne svoj svome.
Lokalna zajednica predstavlja savreni okvir za razvoj socijalnog kapitala.

SOCIJALNI KAPITAL I PROSTOR

Drutveni odnosi podrazumijevaju prostornu odreenost. U osnovi tog pojma je
pretpostavka da drutveni odnosi omoguavaju pripadnicima drutva pristup odreenim
podrujima i resursima u drutvu. Socijalni kapital je najee spomenut u pozitivnom
kontekstu i donoenju pozitivnih promjena u druvu od ekonomskog razvoja do podizanja
nivoa sree i obrazovanja u drutvu.
Kada se raspravlja o socijalnom kapitalu, ne pridaje se posebna vanost prostornoj
pripadnosti. Pod prostorom razlikujemo : fiziki ( kretanje pojedinaca u prostoru, djelovanje
fizike blizine na formiranje lokalnih zajednica), drutveni (socijalni kapital u modelu
drutvene prerodukcije), politiki (socijalni kapital drave ili lokalne zajednice) ili simboliki
( virtualni prostor mrea). Mi emo posebnu pozornost obratiti na politiki prostor.
SOCIJALNI KAPITAL I LOKALNA ZAJEDNICA
Socijalni kapital ine drutveni odnosi koji doprinose suradnji i odranju cijelog
drutva. Socijalnom kapitalu se, kako Putnam1 smatra treba pristupiti kao svakom drugom
obliku kapitala i da upravo socijalni kapital moe dobro posluiti demokratskim i
protudemokratskim elemntima unutar neke lokalne zajednice. Dalje naglaava kako je vano
znati razliku izmeu dva tipa socijalnog kapitala, a to su povezujui i premoujui.
Povezujui socijalni kapital povezuje ljude po zajednikim karakteristikama. S druge strane,
mree meu ljudima koje se razvijaju mogu voditi premoivanju razlika i povezivati i jaati
povjerenje meu ljudima koji nemaju mnogo slinosti. Vidimo da su oba tipa socijalnog
kapitala podjednako vana. Pretpostavka je da se efekti socijalnog kapitala sa mikro nivoa ire
na daljne nivoe drutva, pa je tako idealan tip generatora socijalnog kapitala upravo lokalna
zajednica.
Takav socijalni kapital premouje odnose izmeu onih koji nisu nuno blisko vezani
obiteljskim ili osobnim vezama ve ih obuhvaa prostorni okvir. On prvenstveno jaa grupnu
povezanost i transformira identitet lanova iz ja u mi.

Robert D. Putnam politiki znanstvenik. Najpoznatiji i najkontroverzniji rad mu je Bowling Alone u kojem
kae kako su Sjedinjene Amerike drave doivjele veliki pad u graanskom, socijalnom i politikom ivotu
gdje se potonje odnosi na pad socijalnog kapitala i da to ima ozbiljne negativne posljedice na ivot pojedinca.

Susjedstva i odnosi u lokalnoj zajednici najbolji su pokazatelj povezanosti cijelog

drutva, no u suvremenom drutvu problem je nedostatak vremena i zainteresiranosti za
udruivanje to dovodi do slabljenja susjedskih i prijateljskih odnosa, a najnovija pojava
drutvenih mrea na internetu iako naoko slui povezivanju i izgradnji socijalnog kapitala,
zapravo se direktni kontakti i aktivno druenje polako gube. No unato negativnom aspektu
interneta i pojave drutvenim cyber mrea, socijalni prostor ima svoje nevidljive granice.
Ljudi posjeuju lokalne i regionalne stranice ak nekad i ako to nije strogo vezano za lokalnu
zajednicu nego uz ostale aspekte ivota ( za sadraje kao to su glazba, zabava i slino).
Ve smo komentirali kako su manje lokalne zajednice i susjedstvo idealni generatori
socijalnog kapitala. Coleman, Putnam i Glaeser smatraju susjedstvo kljuim mjestom
stvaranja socijalnog kapitala jer omoguuje pomak izvan granica socijalnog kapitala u
obitelji. Pretpostavlja se da socijalni kapital moe agregirati i na nivou naselja, te je on
savren pokazatelj ukupnog socijalnog kapitala cijelog drutva.
U suvremenoj politici na razini lokalne zajednice javljaju se programi urbane obnove u
ugroenim naseljima i programi jaaja susjedskih odnosa kao glavni model poticanja rasta
socijalnog kapitala. Socijalni problemi kao to je kriminal nastaje uslijed niskog nivoa
socijalnog kapitala na nivou neke lokalne zajednice. (Strategy for Neighbourhood Renewal)2.
Primjeri urbane obnove su i izgradnje pjeakih zona, zatim grupiranje dvorita izmeu kua,
organiziranje raznih susjedskih zabava, izgradnja parkova i igralita, itd.
Nivo socijalnog kapitala mjeri se preko socijalne povezanosti koje je definirana kao
udruivanje ljudi koji ive na odreenom podruju radi obrane ili ostvarenja nekog
zajednikog lokalnog interesa (Forrest, Kearns, 2001.:2134)3. Ideja je da se prostorna
bliskost iskoristi u cilju oblikovanja i jaanja socijalnog kapitala.
Zdrava zajednica s razvijenim socijalnim kapitalom moe se prepoznati po
sljedeem4 :
-

zanimanju lanova zajednice za dogaaje u zajednici

sposobnost prepoznavanja tuih potreba i potovanje drukijih miljenja
sudjelovanje zauzetost i zanimanje za zajedniki rad i ope dobro
lanovi zajednice spremni su iskazati povjerenje jedni drugima

Strategije za obnovu susjedstva u Velikoj Britaniji

Preuzeto od Ignjatovi S., Tomljanovi S., Socijalni kapital i prostor, Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3) :
269-286
4
Preuzeto od : Lidija Pavi- Rogoi, Test za izraun socijalnog kapitala u vaoj zajednici
3

lanovi zajednice spremni su raditi na promjenama u okviru demokratskog procesa

i legalnog sustava
sposobnos za razrjeavanje konflikata na civilan nain

Povjerenje predstavlja kljuni indikator socijalnog kapitala. Moralno zajednitvo i

lokalna pripadnost ine pokretaku snagu za izgradnju povjerenja i potovanja. Socijalni
kapital se definira na individualnom nivou i spremnosti pojedinca da sudjeluje u njegovu
stvaranju, no moe se primjeniti i na nivou zajednice.
Jedan primjer socijalnog kapitala je njegov utjecaj na generiranje ljudskog kapitala,
odnosno obrazovnog postignua djece. (Coleman, 1988. )5. Istraivanje je pokazalo da
formiranje kolsko-roditeljskih veza u lokalnoj zajednici omoguuje dobru kontrolu djece i
presudno je za uspjeh djece, za razliku od primjerice tipa kole. Takve drutvene veze i mree
nije lako odrati zbog niza razloga. Selidba, slaba zainteresiranost roditelja za angairanje u
koli i sl.
Socijalni kapital u negativnom kontekstu
Rekli smo da su temelj socijalnog kapitala socijalne mree koje nastaju meu ljudima.
Socijalni kapital i vezanost uz lokalnu zajednicu ili neku drugu zajednicu u veini sluajeva
moe imati i ima pozitivan uinak. No pretjerana povezanost i pretjerana zatvorenost tih veza
(pogotovo ukoliko nema premoujueg socijalnog kapitala) dovodi do socijalnog kapitala u
negativnom kontekstu, odnosno uvjetno nazvanog loeg socijalnog kapitala: U primjeru
talijaskim imigranata to je nastanak geta i mafije, u Hrvatskoj pojava amoralnog familizma
kojeg karakterizira elja pojedinca da maksimizira materijalnu korist, a u postizanju tog cilja
koriste probitke ue obitelji na tetu drugih. Rezultati takvih odnosa i zatvorenih socijalnih
mrea dovode do nepotizma i korupcije, to oteava rad institucija, to opet dovodi do manjeg
povjerenja u rad institucija i opadanju socijalnog kapitala.
Socijalni kapital i mobilnost
Socijalni kapital odreuju i sljedei imbenici :
5

ivotni ciklus (faza u kojoj se pojedinac nalazi)

ljudski kapital
socijalne vjetine
mobilnost i udaljenost (gustoa stanovnitva)
vremenski troak, itd.

James Samuel Coleman, ameriki sociolog koji je meu prvima poeo rabiti pojam socijalnog kapitala.

stambeno vlasnitvo, itd.

Primjerice, ukoliko pojedinac posjeduje stambenu jedinicu, on je imobilan i pokazuje

spremnost da ulae u socijalni kapital. Mobilnost pojedinca dovodi do opadaja vrijednosti
socijalnog kapitala na razini lokalne zajednice i stvara negativne efekte. Preseljenje djeluje
negativno na socijalne kontakte i angarianje u lokalnim organizacijama.
Usprkos oekivanjima, mjesta u kojima je emigracija snana i koja imaju brz
ekonomski rast imaju vii nivo socijalnog kapitala. Politike mjere usmjerene prema
zadravanju iseljavanja ljudi iz lokalnih zajednica, nee nuno dovesti do poveanog ulaganja
u socijalni kapital.
Mobilnost ipak u veini sluajeva djeluje negativno na socijalni kapital, odnosno
mobilnost dovodi do socijalne dekapitalizacije.
U Granovetter6 se osvre na Gansovo (1962.)7 istraivanje o emigrantima (The Urban
Villagers) vidimo drugiji uinak mobilnosti na socijalni kapital. Rije je bila o istraivanju
talijanskih imigranata u Bostonu. Meu pripadnicima te zajednice postojale su jake veze i
odreea etniko- kulturna pripadnost. Talijanski imigranti zadrali su isti tip odnosa i nakon
preseljenja u drugu dravu, odnosno socijalni kapital je zapravo oteavao mobilnost koja nije
imala gotovo nikakav utjecaj na vrste socijalne mree meu pripadnicima te zajednice.
Posebna skupina koju emo promatrati kad govorimo o mobilnosti i socijalnom
kapitalu su mlade osobe i studenti. Oni su vezani za lokalnu zajednicu i socijalne mree koje
su tamo stvorili odrastanjem. Ta vrsta vezanosti mlade osobe za lokalnu zajednicu predstavlja
poneki put i problem, jer mladi ne ele izgubiti sigurnost svoje lokalne zajednice, te odustaju
od stjecanja veeg obrazovanja, pogotovo u manjim lokalnim zajednicama koje nemaju
sveuilite, a ponekad niti srednju kolu. Na drugoj strai neki su svjesni da u svojoj lokalnoj
zajednici ne mogu uspjeti i da moraju otii. U doba interneta cijeli svijet je selo, pa se
mobilnost ne ini kao veliki problem za socijalni kapital, jer je mogue ostati dio lokalne
zajednice putem interneta.

SOCIJALNI KAPITAL U HRVATSKOJ

6

Mark Granovetter, ameriki sociolog koji je postavio razne teorije u modernoj sociologiji, posebno je poznat po
svojem radu o socijalnim mreama, The Strength of Weak Ties (1973.)
7
Herbert J. Gans, ameriki sociolog roen u Njemakoj. Gans je bjeei pred nacizmom doao u Ameriku, a
svoje radove objasnio kad pokuaj imigranta da shvati Ameriku.

Istraivanjem razine socijalnog kapitala u Hrvatskoj najvie se bavio Aleksandar

tulhofer. On promatra Hrvatsku u vremenu od 1995.-2003. godine. Tranzicijsko razdoblje ne
utjee samo na gospodarski i politiki ivot ve i na svakodnevne odnose. tulhofer pristupa
promatranju sociokulturnog kapitala kroz mjerenje varijabli vezanih uz civilnost, gdje
civilnost definira kao individualni kulturni potencijal (mogunost prepoznavanja i
iskazivanja povjerenja, reciprociteta i solidarnosti) koji agregiran ini sociokulturni kapital
(tulhofer, 1998.:162)8 dok u kasnijem istraivanju promatra percepciju korupcije i erozije
drutvenog kapitala (tulhofer, 2004.). On mjeri socijalni kapital kroz tri dimenzije : uopeno
povjerenje, civilna umreenost i razina povjerenja u institucije.
Istraivanje je pokazalo da je civilnost u Hrvatskoj jo uvijek znatno nia od razine
civilnosti u razvijenim zemljama, a povjerenje u institucije u konstantnom opadanju. tulhofer
iz takvih rezultata izvlai zakljuak da manjak povjerenja u institucije zapravo prati pad
povjerenja meu ljudima openito. Poveanje precepcije korupcije unutar institucija i njihova
neuinkovitost u obavljanju zadaa dovodi do te pojave. tulhofer dalje zakljuuje kako su to
jasni pokazatelji opadanja socijalnog kapitala u Hrvatskoj.
Viktor Koka9 u svojem lanku navodi svoja slaganja i neslaganja sa postavljenim
tulhoferovim tezama. Koka smatra kako se na osnovi erozije socijalnog kapitala potrebnog
za razvoj civilnog drutva ne mogu donositi zakljuci o socijalnom kapitalu openito, te dalje
smatra kako razvoju korupcije i nepotizma ne pridonosi iskljuivo odsutnost socijalnog
kapitala, odnoso smatra kako upravo visoka razina loeg socijalnog kapitala doprinosi
korupciji i nepotizmu.

Preuzeto od : Koka, V., Socijalni kapital u Hrvatskoj : pogreka u konceptualizaciji, Levijatan, pregledni
lanak, str. 85
9
Koka, V., Socijalni kapital u Hrvatskoj : pogreka u konceptualizaciji, Levijatan, pregledni lanak, str. 86

TEST ZA IZRAUN SOCIJALNOG KAPITALA10

Vjeba 1. Procjenite socijalni kapital u svojoj lokalnoj zajednici uz pomo pet
avedenih pokazatelja. Jeste li zadovoljni? Moe li bolje? Jeste li spremni krenuti na
putovanje?
Procjenite u kojoj mjeri za vau lokalnu zajednicu vrijede sljedee tvrdnje:
U
U zajednici postoji

NITI SE

POTPUNOS

SLAE

SLAEM

TI SE

M SE

NITI SE NE

SLAEM

NE
SLAEM

SLAEM

SE

UOPE SE
NE SLAEM

Velik broj aktivnosti (klubovi,

sportske aktivnosti, kulturne
djelatnosti, aktivnosti na
javnim mjestima)
Vitalne inicijative i udruge
Osjeaj sigurnosti
Povjerenje meu ljudima
Povjerenje u dravne
institucije
Primjetni dobri odnosi na
javnim mjestima
(osmijeh, ljubaznost,

5
5
5

4
4
4

3
3
3

2
2
2

1
1
1

razgovori i sl.)
Iskrenost i potenje (ne kradu
se automobili ni stvari iz
automobila, vraaju se
naene stvari i sl.)
Mirno rjeavanje konflikata i
problema meu skupinama
Prihvaanje novopridolih
skupina i stanovnika u
formalne i neformalne
skupine
Organiziranje dobrotvorih
10

Preuzeto iz : Lidija Pavi- Rogoi, Test za izraun socijalnog kapitala u vaoj zajednici

akcija za socijalne sluajeve,

kolske aktivnosti i sl.
Dodajte tvrdnje za koje
smatrate da ocrtavaju visoku
razinu socijalnog kapitala u

vaem mjestu

Objanjenje : Ako se u potpunosti slaete s time da svenavedeno postoji u vaoj

zajednici onda je vae stajalite, tj procjena da ivite u zajednici sa visokim socijalnim
kapitalom i obrnuto. Ako smatrate da nita od navedenog u vaoj zajednici ne postoji, vaa
provjena pokazuje da ivite u zajednici s niskim socijalnim kapitalom.
Vjeba 2. I niska razina socijalnog kapitala ima odreene karakteristike
Procjenite u kojoj mjeri za vau lokalnu zajednicu vrijede sljedee tvrdnje:
U
U zajednici postoji

NITI SE

POTPUNOS

SLAE

SLAEM

TI SE

M SE

NITI SE NE

SLAEM

SLAEM

NE
SLAEM
SE

UOPE SE
NE SLAEM

Sluajevi konflikata koji se

ne rjeavaju (demonstracije,
nasilje)
etiketiranje nekih skupina kao

oni ili to je njihov

problem
Razina ljutnje meu
pojedinim skupinama koje se
smatraju ugorenima
Neprijateljstvo prema nekim
skupinama (npr. previe
mladih na ulici i sl.)
Nedostatak civilnog drutva
(bacanje smea po javnim
povrinama, vandalizam,
neodravanje javnih prostora)
Nedostatak zanimanja za

civilne inicijative (nedolazak

na javne forume, slab odaziv
na izbore i sl.)
Neuspjesi u provoenju
akcija u zajednici zbog slabog

odaziva ljudi
Visoka razina uporabe fizike
zatite (reetke na prozorima,
alarmi, zatitari i sl.)
Nepovjerenje u mogunost
promjena i u pozitivan razvoj
zajednice
Strogo podjeljena zajednica
bez mijeanja skupina
Dodajte tvrdnje za koje
smatrate da ocrtavaju visoku
razinu socijalnog kapitala u
vaem mjestu

Visoki stupanj slaganja s tvrdnjama u ovoj tablici upuuje na to da smatrate kako je

rije o zajednici s niskom razinom socijalnog kapitala.

10

ZAKLJUAK
Kroz rad saznali smo to je socijalni kapital i kakvo je njegovo djelovanje.
Postoje dva tipa i oba su podjednako vana, a to su povezujui socijalni kapital koji
povezuje ljude na osnovu slinih karakteristika (rod, spol, glazba) i premoujui koji
dakle premouje razlike i stvara socijalne mree i meu ljudima koji nemaju sline
karakteristike.
Idealan generator socijalnog kapitala je lokalna zajednica jer na prvoj razini
ve vidimo djelovanje premoujueg socijalnog kapitala koji ne povezuje samo ljude
iz iste obitelji ve se socijalne mree stvaraju meu ljudima koji nisu povezani
obiteljskim ili osobnim vezama.
Vidjeli smo takoer kakav utjecaj ima prostor i mobilnost na razvoj socijalnog
kapitala, te zakljuili kako je u Hrvatskoj socijalni kapital u opadanju i to zbog
stvaranja uvjetno nazvanog loeg socijalnog kapitala kao to su nepotizam i korupcija.
Tko e kome ako ne svoj svome.
Socijalni kapital ima pozitivan uinak i trebao bi se sa mikro razina proiriti na
makro razine, drave i drutva openito. U suvremeno doba i doba recesije, teko je da
e se takvo to dogoditi, tovie ovakvo razdoblje doprinosi irenju tzv. loeg
socijalnog kapitala. Suvremeno doba ima i svoje prednosti jer granice postaju
nevidljive i pojavom interneta svijet postaje globalno selo, pa moda e upravo on
obrisati granice na kojem socijalni kapital djeluje i uzrokovati njegovo irenje na
makro razine. To je ukoliko ne gledamo na pojavu cyber drutvenih mrea koji
pojedince iako naoko povezuju i premouju prostornu odvojenost ujedno tjeraju da
sjedimo u sobama i budemo nezainteresirani za druenje i rad u lokalnoj zajednici pri
emu e naravno doi do opadanja socijalnog kapitala u lokalnoj zajednici.

11

LITERATURA
1. Ignjatovi S., Tomanovi S., Socijalni kapital i prostor. Sociologija i
prostor, 49, 191 (3) , 269-286 (2011.)
2. Koka V., Socijalni kapital u Hrvatskoj: pogreka u konceptualizaciji.
Levijatan, pregledni lanak, broj 1, 79-91, (2006.)
3. Pavi- Rogoi L., Test za izraun socijalnog kapitala u vaoj zajednici.
Civilnodrutvo.hr, 2 (5) , (2005.)
4. tulhofer A., Drutveni kapital i njegova vanost. Socijalna rekonstrukcija
zajednice, Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo, 79-98

12