Professional Documents
Culture Documents
Mostar
Naziv rada:
Velika Ekonomska kriza 1929. 1933.
Student:
Broj Indeksa:
Mostar
studeni, 2015.
SADRAJ:
1. Uvodna rije................................................................................................................2
2. Predkrizno razdoblje................................................................................................4
3. Pad u krizu.....................................................................................................................5
3.1 Krah........................................................................................................................................5
3.2 Deflacija................................................................................................................................6
3.3 Bankarski sektor i novac...........................................................................................8
3.4 Nezaposlenost..................................................................................................................9
4. New Deal.......................................................................................................................10
4.1 Prvi New deal..................................................................................................................10
4.2 Drugi New Deal...............................................................................................................11
5.2 J M Keynes - opaske o poslovnom ciklusu......................................................12
6. Zakljuak.......................................................................................................................14
Literatura:..........................................................................................................................15
1. Uvodna rije
U ovom radu emo govoriti o velikoj gospodarskoj krizi koja se dogodila
sredinom prve polovice prolog stoljea. Velika gospodarska kriza koja je
pogodila itav svijet imala je svoj poetak/uzrok u SAD-u i zato se ovaj rad
oslanja na zbivanja u SAD-u tijekom krize.
Najvea vanost ovog rada je da pokae veliinu krize i kakav je utjecaj
imala na privredu i ivot ljudi. Vei dio seminarskog rada je posveen
pitanju ta se dogodilo, a naznake toga zato se dogodilo , moemo
izvui iz citata Keynes - a. Razlog tome je nikad postignut koncenzus, o
tome zato se depresija dogodila. Seminarski rad je podeljen na etiri
cjeline.
Prvi dio govori o razdoblju prije krize, stanjem vlasti i kretanjem burze u
tom razdoblju. Druga cijelina se bavi samom krizom. Istrauje se sam
slom, uinak deflacije, banke i novac za vrijeme krize i nezaposlenost.
Trea cijelina se bavi New Dealom i njegovim programima, kao i njegovim
utjecajem na oporavak privrede. U etvrtoj cijelini nalazi se isjeak iz dijela
jednog od najveih ekonomista dvadesetog stoljea
John Maynarda
Keynesa.
Pri pisanju ovog seminara koritene su metode kompilacije, indukcije i
dedukcije, kao i metoda klasifikacije.
2. Predkrizno razdoblje
Poetkom prolog stoljea poinje ubrzani razvoj tehnologije, proizvodnja
automobila skae, dolazi do elektrifikacije Amerike, poetka radija,
otvaranja velikog broja kino dvorana itd. Zaposlenost je bila velika, svi su
proizvodili i svega je bilo u izobilju, tako npr. svaki radnik Forda mogao je
sebi priutiti automobil. Bilo je to izuzetno povoljno vrijeme i svi su
pokazatelji ukazivali na rast privrede. Od 1923. do 1929. godine cijene
proizvoda iroke potronje opadale su za 0,9 % godinje ukazujui pri tom
stvaran rast i stabilnu ekonomiju.1
Temelj ekonomskog rasta bila je masovna proizvodnja potroakih
dobara. Masovna proizvodnja imala je za svoju posljedicu masovnu
potronju koja je promjenila tradicionalne vrijednosti tednje i odricanja za
budunost. Reklamiranje i kupovina na kredit postalo je ogledalo
Amerikog naina ivota. Dostupnost kredita omoguilo je potroaima da
kupuju ogromne koliine dobara, a proizvoaima da prodaju gotovo sve
to proizvedu.
Tijekom sjajnih dvadesetih trite vrednosnih papira doivjelo je
procvat. Burza je rasla od 1921. do 1929. godine. Cijene dionica su rasle
puno bre nego dividende koje su isplaivala poduzea. Rezultat odnosa
dividenda i cijena pao je sa 6,5% u 1921.godini na 3,5 u 1929. godini.2
Veliki dio kupovine dionica se obavljao preko odobrenih kredita. U tom
razdoblju nije bilo kredita koji se nije mogao dobiti, bilo je potrebno samo
zaloiti svoju imovinu. Kupac vrednosnih papira plaao je samo dio u
gotovom novcu i razliku pozajmljivao zalaui novokupljene dionice kao
jamstvo za kupovinu.
Kupci su takve kredite prihvaali ak i po neto veoj kamatnoj stopi jer
im nita nije znailo to da plate posredniku 6, 10 ili 15 %, kad je vrijednost
dionice mogla narasti 10% preko noi. Trina vrednost dionica se
poveavala za 36 % godinje, a u prvih osam mjeseci 1929.-e ak 53%. 3U
prvih devet mjeseci 1929.-e 1436 kompanija je objavilo da e isplatiti vee
dividende nego prilikom prethodne isplate. Samo u rujnu je takvu objavu
dalo 193 kompanije. 4
Meutim takvo stanje nije moglo dugo potrajati. Radnike dnevnice nisu
rasle dovoljnom brzinom da bi zadovoljile narasle apetite proizvoaa i
potroaa. Zalihe su se poele
gomilati u skladitima. Kako je prodaja
dobara opadala tako su proizvoai pravili sve vee rezove u proizvodnji a
radnici su ostajali bez posla..
Ameriki BDP je dostigao vrhunac u prva tri mjeseca 1929.-e i onda je
poeo polako kliziti prema dole. Proizvodnja je poela opadati pa je tako
1
www.cartmann.com
Cit.Blanchard, O., Makroekonomija, Mate., Zagreb, 2005.g., 472.str.
3
Cit. Kindleberger, C. P., Najvee svjetske finansijske krize, Masmedia., Zagreb 2006. g., 37. str.
4
: www.cartmann.com
2
3. Pad u krizu
pekulativno ludilo ispunjava svoja vlastita obeanja. Ako narod kupuje
zbog toga to misli da e dionice rasti, im njegova kupovina podie cijenu
dionica, to produuje vrtoglavi ples u jo jednu rundu. Veliki procvat
trita vrijednosnih papira 1920-ih bio je klasina pekulativna varka.
Cijene su rasle zbog nada i snova, a ne zbog toga to su profiti i dividende
vrtoglavo rasli. Krah je stigao u crnom rujnu 1929. 6
3.1 Krah
Rastue trite dionica
postalo je simbol prosperiteta i znak
neogranienih kapaciteta Amerike privrede. Rast burze i profiti na
burzama privlaile su ljude ulaganju u dionice. Veliki dio stanovnitva je
imao uloge na burzama i zato je krah burze doveo do takvog stanja.
Pomicanjem burze prema svom vrhuncu, sredstva su skretana sa
potronje i proizvodnje na trite novca na opoziv. Koliina novca se
5
Cit. Kindleberger, C. P.., Najvee svjetske finansijske krize, Masmedia., Zagreb 2006. g., 82. str.
Cit. Samuelson P, Nordhaus W., Ekonomija, Mate., Zagreb, g.,. 498. str.
Cit. Kindleberger C P., Najvee svjeske finansijske krize, Masmedia., Zagreb, 2006. g., 82. str.
3.2 Deflacija
Smanjenjem kupovne moi u skladitima mnogih poduzea ostajala je
gomila neprodane robe, koju vie niko nije mogao kupiti. Poduzea vie
nisu imala kome prodavati svoje proizvode i tako su se jedno po jedno
poela zatvarati. Kako su poduzea propadala, tako su prodavane zalihe
njihovih roba to je sniavalo cjenu i smanjivalo neto vrijednost ostalih
firmi u istoj privrednoj grani.
Pad cjena najvie se odrazio na one privredne grane koje su bile nosioci
poleta. Industrija a naroito poljoprivreda teko su bile pogoene
novonastalom situacijom. U tim granama cijene su pale do takvih razmjera
da je svaka dalja proizvodnja samo donosila nove gubitke. Tako npr. cijene
poljoprivrednih dobara su pale za oko 55% svoje prethodne vrednosti.
Pad cijena primarnih dobara bio je katastrofalan. Proizvoai su se nali u
situaciji da moraju prodavati svoje proizvode po cijeni koja u veini
sluajeva nije pokrivala ni trokove. Farmeri su dobivali premalo da bi
nastavili svoju proizvodnju, to je dovelo do propasti velikog broja malih
farmera.
Pogoeni krahom i osjeajui se nesigurno, potroai i poduzea su
odluili priekati da vide to e se dalje dogaati i odgaali su kupovinu
trajnih i investicijskih dobara to je dovelo do snanog pada prodaje tih
dobara. Industrijska proizvodnja pala je 9,8% od listopada do prosinca, i
dodatnih 24% od prosinca 1929. do prosinca 1930. 8 Rezultat niskog
domaeg proizvoda bila je snana deflacija.
Deflacija se zadrala kroz sve godine krize i bila je jedna od konica
novim investiranjima. U situaciji u kojoj nikakva poduzetnika aktivnost
nije donosila dobitke i nitko nije imao hrabrosti pokrenuti neku proizvodnju,
stvorio se zaarani krug u kojem je cijeli sustav doveden na rub kolapsa, a
depresija se stalno poveavala.
Do deflacije u SAD-a dolo je i aprecijacijom amerikog dolara
(deprecijacijom britanske funte) i smanjenjem bankovnih rezervi.
Propadanje banaka nastavilo se iriti u procesu pozitivne popratne sprege
dugovne deflacije, smanjenja robnih cijena, steajeva i propadanja banaka.
Tablica br. 1. Stopa inflacije, nominalna kamatna stopa i realna kamatna
stopa 1929.-1933.
Jednogodinja
Jednogodin
nominalna
ja realna
kamatna stopa
kamatna
Godina
Stopa inflacije
(%)
stopa
(%)
(%)
1929
-0,0
5,3
5,3
1930
-2,5
4,4
6,9
1931
-9,2
3,1
12,3
1932
-10,8
4,0
14,8
1933
-5,2
2,6
7,8
1929
26,4
7,1
3.7
26,4
1930
25,4
6,9
3,7
26,0
1931
23,6
7,3
3,2
26,5
1932
20,6
7,8
2,6
25,8
1933
19,4
8,2
2,4
25,6
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005., 474. str.
3.4 Nezaposlenost
Nezaposlenost je stalno rasla. Potronja i proizvodnja dobara i usluga
opadale su sve vie. Burza je klizila prema dole iz dana u dan, a
poljoprivredne cijene su doivele kolaps. Vlada pod predsjednikom
Hooverom donela je odluku o poveanju carina na uvozne proizvode, to je
dovelo do poveanja carina na amerike proizvode i tako dodatno smanjilo
izvoz. Izvoz je ionako bio smanjen zbog krize u svijetu, pogotovo u Europi,
tako da je ta odredba jo vie pogorala stanje u dravi i poveala
nezaposlenost.
Krajem 1931. ekonomska situacija u SAD-u je bila katastrofalna. Na
vrhuncu depresije svaki etvrti Amerikanac je ostao bez posla, a mnogi koji
su imali posao nisu radili puno radno vrijeme. U industriji je nezaposlenost
rasla najbre. U automobilskoj industriji je oko tri etvrtine zaposlenih
ostalo bez posla. U velikim industrijskim gradovima kao to su Detroit,
Toledo i Cleveland polovina industrijskih radnika je ostala bez posla.
Cijene poljoprivrednih proizvoda pale su za 55 % izmeu 1929.- 1932.
kao rezultat toga, otprilike jedna treina farmera je ostala bez svoje
zemlje. Da bi tragedija bila jo vea pobrinula se i priroda. Podruje
Centralne Amerike koje je bilo poznato kao poljoprivredno podruje
pogodila je velika sua. Najvie su bile pogoene drave Oklahoma i
Arkansas koje su prozvane Dust Bowl.
Iz tih suom pogoenih podruja veliki broj ljudi je odluio napustiti
svoja ognjita. Poto se nisu mogli baviti poljoprivredom, veliki broj
porodica je odluio potraiti novi ivot u gradovima. Broj ljudi koji su
migrirali iz tih suom pogoenih podruja prelazio je milion. Oajni ljudi su
lutali zemljom prosei hranu i traei bilo kakav posao.
Meutim ni u gradovima nije bilo bolje. Ljudi koji su izgubili svoje poslove
i mogunost zarade, naputali su svoje domove. Na rubovima gradova, na
niijoj zemlji nicala su cijela naselja od svaega sastavljenih kua. Bile su
to neugledne straare, koje nisu zadovoljavale ni najmanje higijenske
uslove. Takvih naselja bilo je irom zemlje, u kojima je ivelo preko tisuu
ljudi. Takva naselja su bila zvana Hoovervilles u ast predsjednika
Herberta Hoovera.
Tablica br.3. Nezaposlenost, rast domaeg proizvoda i cijene, 1929.-1933.
godina
Stopa
Stopa rasta
Visina cijena
nezaposlenosti
domaeg
(%)
proizvoda (%)
10
1929
1930
1931
1932
1933
Izvor: Blanchard, O,
3,2
-9,8
100,0
8,7
-7,6
97,4
15,9
-14,7
88,8
23,6
-1,8
79,7
24,9
9,8
75,6
Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005.,473. str.
11
4. New Deal
Povjerenje i nada u Republikansku stranku, u kojoj su mnogi vidjeli
uvare prosperiteta, potpuno je iseznula. Kako je kriza postajala vea,
tako su ljudi zahtjevali da vlada uini neto. Dok su sva vladina nastojanja
da neto napravi propadala, neki ortodoksni lanovi republikanske stranke
smatrali su da se vlada uope ne treba mjeati i da e kriza proi sama
od sebe.
Predsjednik Hoover, u kojem su graani prije vidjeli ovjeka koji e uvati
Ameriki nain ivljenja, potpuno je izgubio povjerenje i stekao reputaciju
ovjeka koji se ne moe nositi sa nastalim problemima.
Na izborima 1933.-e pobjedio je kandidat demokratske stranke Franklin
Delano Roosvelt.
je
program
12
koje su se
(zakon o
poticajima
se i tada
13
Ovaj drugi New Deal koji se esto smatra liberalnijim od prvog, nije bio
usmjeren na promenu ekonomskog ili socijalnog sistema. Njegov cilj je bio
da pokrene bogatstvo i ispravi oite nepravde.
Veliki broj ekonomista se slae u tome da mjere koje su sprovedene za
vrijeme New Deala nisu imale tako veliki uinak na privredni oporavak.
Pokazatelji nisu odavali neki veliki rast i stopa nezaposlenih nije puno
opadala.
Meutim nejednak uinak je bio golem. Reforme su podigle moral
stanovnika i vratile im izgubljeno samopouzdanje. Ljudi su poeli vjerovati
u sistem i prihvatili su rad za manje novaca, vjerujui u bolju budunost.
Rooseveltov New Deal nije izlijeio krizu ali je podigao moral zemlje i
ljudima pruio nadu.
Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost., Zagreb, 1987., 182.
str.
12
Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost., Zagreb, 1987.,
183.str.
14
13
Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost., Zagreb,
1987.,183.str.
14
Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost., Zagreb,
1987.,184.str.
15
6. Zakljuak
Razdoblje velike ekonomske krize donijelo je cijelom svijetu siromatvo,
glad i nezaposlenost. Procvat koji se dogaao tokom 1920.- ih godina
uspavao je ljude i niko nije vjerovao da se tako neto moe dogoditi. Kriza
je iznenadila sve pa i veinu najveih ekonomskih autoriteta, iako su neki
pokazatelji ukazivali na nevolje.
Takva ekonomska kriza jo nije zabiljeena u povijesti. Ljudi naviknuti na
bogatstvo i visok standard jednostavno su, gotovo preko, noi ostajali bez
ieg i postajali sirotinja. Slom burze u listopadu je bio poetak agonije
stanovnitva koje je trajalo 4. godine, mada se Sjedinjene Amerike Drave
nisu u potpunosti oporavile skoro do poetka Drugog svjetskog rata.
Do dolaska predsjednika Roosvelta nitko nije vidio rjeenje izlaska iz
krize. Svi pokuaji da se neto uini bili su osueni na propast. Mjere koje
je donela vlada na elu sa predsjednikom Roosveltom pomogle su
Amerikoj privredi da se pomakne sa dna. Iako New Deal nije u potpunosti
izlijeio krizu, vratio je narodu nadu u bolju budunost.
Vezano za ekonomsku krizu, veina ekonomista i povijesniara se slae u
tome da je Velika depresija pokazala da je uloga drave u ekonomiji velika
i da upravo drava ima utjecaj na stvaranje dobre poduzetnike klime.
Meutim oko drugih stvari vezanih za veliku krizu jo nije donesen
koncenzus o tome to se zapravo dogodilo.
.
.
16
Literatura:
1. Blanchard Oliver, Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.
2. Himmelberg Robert F., The great depression and the new deal , British
Library Catalouing, London, 2001.
3. Keynes John M., Economy essays, 1987.
5. Kindleberger Paul A., Aliber Robert F., Najvee svjetske financijske krize,
Masmedia , Zagreb,2006.
6. Samuelson Paul A., Nordhaus Wiliam D, Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000.
7. http://www.cartmann.com/2006/05/03/black-thursday-slom-burze1929g/
17
18