VELEUILITE VERN DODIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA MAKROEKONOMIJA Tema: Inflacija, deflacija i stagflacija

Predmetni profesor: pred.mr. Drago Cepanec,

Student: Branimir Luketi

Zagreb, lipanj 2013.

SADRAJ UVOD..............................................................................................................................................3 1.Inflacija, deflacija i stagflacija......................................................................................................4 1.1. Pojam inflacije.......................................................................................................................4 1.2. Vrste inflacije.........................................................................................................................5 1.3. Inflacija potranje, inflacija trokova i strukturna inflacija...................................................6 1.4. Uzroci i posljedice inflacije...................................................................................................8 1.5. Deflacija.................................................................................................................................9 1.6.Stagflacija.............................................................................................................................10 ZAKLJUAK................................................................................................................................12 LITERARURA............................................................................................................................. 13

UVOD U ovom seminarskom radu iz makroekonomije koji nosi naziv Inflacija, deflacija i stagflacija obraditi u ove tri stavke zasebno te dati zakljuak. Ovaj seminarski rad ima tri glavna dijela i u svakom od tih dijelova po jedan ili dva pod poglavlja. Prvi dio ovog seminarskog rada predstavlja samu temu rada pod nazivom Inflacija, deflacija i stagflacija, koji ima est podpoglavlja u kojima emo detaljno objasniti pojmove inflacije, deflacije i stagflacije, te emo u njima navesti vanije karakteristike istih. Prvo pod poglavlje nosi naziv pojam inflacije u kojem emo detaljno objasniti to je to inflacija i stopa inflacije te dati nekoliko definicija inflacije po razliitim autorima. U ovom podpoglavlju emo takoer dati jednadbu za izraunavanje stope inflacije. Drugo pod poglavlje su vrste inflacije, u kojem emo dati osam podjela inflacije po pojedinim karakteristikama kao to su podjele po intenzitetu (prema starijoj podjeli); po intenzitetu (prema modernoj podjeli); po trajanju; po porijeklu svog nastanka; po utjecaju na cijene; prema poduzimanju mjera od drave; prema namjeri drave, i prema genezi (nastanku). Takoer emo objasniti svaku od njih zasebno i rei njihove karakteristike. Tree pod poglavlje nosi naziv inflacija potranje, inflacija trokova i strukturna inflacija, u kojem emo definirati pojmove inflacije potranje, trokova i strukturnu inflaciju, te emo na grafikonima prikazati i objasniti kada dolazi do ovih pojava. etvrto pod poglavlje govori o uzrocima i posljedicama inflacije u kojemu emo navesti i detaljnije objasniti uzroke i posljedice inflacije, kako bismo bolje razumjeli zbog ega uope dolazi do nje. Posljedice inflacije mogu biti direktne i indirektne posljedice, od kojih svaka od ovih vrsta sadri vie posljedica. Peto pod poglavlje pod nazivom deflacija obuhvaati e definiranje pojma deflacije, zatim uzorke deflacije, odnosno navest emo zbog ega ustvari dolazi do deflacije i njih detaljn o objasniti. Takoer u ovom pod poglavlju emo navesti mjere koje se koriste protiv deflacije kao to su poveanje monetarne potranje putem javnih radova; poboljanje uvijeta za dobivanje kredita; poticaj izvoza i smanjivanje poreza i druge. U njemu emo jo navesti vei broj posljedica deflacije. esto podpoglavlje nosi naziv stagflacija, u kojem emo definirati pojam stagflacije, navesti uzorke i objasniti pojam faktora neugodnosti. Takoer emo i prikazati na grafikonu da smanjenje agregatne ponude uz istu agregatnu potranju dovodi za posljedicu smanjenje proizvodnje i poveanje cijena, i ovu pojavu emo detaljnije objasniti u ovom pod poglavlju. Zatim emo prema vedskom ekonomistu Eric Lndberg navesti faktore za koje on smatra da obiljeavaju stanje stagflacije.

1.INFLACIJA, DEFLACIJA I STAGFLACIJA X.1. Pojam inflacije O inlfaciji se zna jako puno, ali ipak ne dovoljno da bi se ona mogla izlijeiti tj. iskorijeniti. Inflacija zahvaa sve zemlje, nezavisno od stupnja razvitka ili njihove veliine. Inflacija se nikada ne javlja u istom obliku. Tokom povijesti inflacije su se pojavljivale povremeno, i dolazile su do izraaja za vrijeme veih povijesnih dogaanja. Tek poslije prvog svijetskog rata inflacija postaje stalna pojava sa drastinim posljedicama. Od 1960-ih godina, inflacija je proglaena kritinim problemom. Rije inflacija potie iz latinskog jezika, i u doslovnom prijevodu znai napuhati se- natei. Nema ope prihvaene definicije inflacije, niti se strunjaci mogu usaglasiti oko objanjenja njenih uzroka i posljedica. Jedna od najeih definicija inflacije je: Inflacija predstavlja porast opeg nivoa cijena. Inflacija je prvi put upotrebljena u SAD-u, kao oznaka skoka cijena i novanog opticaja u vrijeme graanskog rata koji je voen od 1861 - 1865, kada je vlada bila prisiljena izdati papirnati novac, tzv. greenbucks, ali je gotovo sigurno da su raznovrsne inflatorne situacije i problemi bili poznati i ranije.1 Stopa inflacije je stopa promijene opeg nivoa cijena i mjeri se na sljedei nain: Vrijednost ukupno proizvedenih dobara i usluga predstavlja ukupne robne fondove, koji moraju biti u ravnotei sa ukupnim novanim fondovima. Opadanje vrijednosti robnih fondova, odnosno kupovne moi naziva se inflacija, kada cijene rastu zbog velike koliine novca, a za tu koliinu moe se kupiti manje dobara i usuga. itava povijest novanih jedinica jest povijest njihovog progresivnog obezvrijeenja sve do dana kada ih zamijene druge. Stopa inflacije je stopa promijene opeg nivoa cijena i mjeri se na sljedei nain: Stopa inflacije = nivo cijena ( godina t ) nivo cijena ( godina t-1 ) nivo cijena (godina t-1 ) Nivo cijena mjeri se kao ponderirani prosjek za robe i usluge u nekoj privredi. U praksi, ukupni nivo cijena mjeri se izradom indeksa cijena, koji predstavlja prosijek potroakih i proizvoakih cijena. Slika 1. - Stope inflacija u svijetu 2007. godine, prikazane u postocima

Izvor: http://www.google.com
1

Olivier Blanchard: Makroekonomija, Mate - Zagreb, Zagreb, 2005., str.113

X.2. Vrste inflacije Postoji vie vrsta inflacije, a samim time i vie vrsta podijela: 1.Po intenzitetu (prema starijoj podjeli): a) lake (creeping inflation) pokazuju umjeren porast cijena, obino 2-5% godinje; naziva se jo i puzea, uljajua, dozirana inflacija; nastaju uslijed blaih budetnih deficita, umjerene ekspanzije kredita ili poveane ponude deviza; b) srednje pokazuju neto vei porast cijena, oko 5-15% godinje i nastaju uslijed jae nategnutosti spomenutih faktora, osobito kod poslijeratnih obnova ili intenzivne investicijske aktivnosti; c) superinflacije ili galopirajue inflacije ako dostignu maksimalne razmjere mogu dovesti do potpunog financijskog kraha jedne zemlje (novani opticaj cijene dostiu astronomske veliine, a monetarni organi gube kormilo iz svojih ruku); budui da ovakva situacija stvara potpuni kaos u privrednom organizmu, ne moe biti dugog vijeka, jer se prije ili kasnije mora pristupiti valutnoj reformi i sreenju domaih financija; 2.Po intenzitetu (prema modernoj podjeli): a) umjerena 0-10% b) galopirajua 10-100% c) hiperinflacija vie od 1000% 3.Po trajanju: a) sekularne dugo traju, ali uz blag i umjeren porast cijena; b) jednokratne krae su po trajanju, uz neto vii porast cijena, ali se na izvjesnoj granici zaustavljaju (npr. mogu izbiti zbog zaduenja drave kod CB, naglog poveanja plaa, zbog promjena politikog reima, velikih elementarnih nepogoda dakle povodom poduzimanja izvjesnih mjera u zemlji ili kao posljedica odreenih dogaaja); c) kronine otrija su forma sekularnih inflacija, sa znatno veim porastom cijena i mnogo teim posljedicama, uz tendenciju progresivnog razvijanja; 4.Po porijeklu svog nastanka: a) domae ako nastaju uslijed internih okolnosti jedne drave; b) uvezene nastupaju uslijed okolnosti koje vladaju u drugim zemljama ili na meunarodnom tritu (revalvacija ili devalvacija stranih valuta, porast cijena na svjetskom tritu, inflacija u drugim zemljama koja se lanano prenosi i na tree zemlje...); 5.Po utjecaju na cijene: a) aktivna ako utjee na porast cijena; b) neaktivna ako ne utjee na porast cijena barem na poetku; 6.Prema poduzimanju mjera od drave: a) otvorena slobodna inflacija, koja se doista razvija slobodno (drava, sindikati i druge organizacije moda i poduzimaju kakve mjere da se ona zaustavi, ali bez veih rezultata); nalik je kaotinom stanju u kojem kao na kakvoj lutriji jedni dobivaju, a drugi gube osobito za vrijeme suprerinflacije; b) prikrivena priguena inflacija, koja postoji kada drava poduzima efikasne mjere da sprijei daljnji porast cijena ili barem da taj porast cijena bude podvrgnut strogoj kontroli; nesumnjivo pridonosi stiavanju cijena, ali ima negativno nalije jer gui slobodno djelovanje ekonomskih zakona (ako se uz nedovoljnu proizvodnju maksimiziraju cijene, nastaje oskudica robe, redovi potroaa, crna burza, opada proizvodnja, );
5

7.Prema namjeri drave: a) namjerna kada se ona poduzima svjesno da bi se smanjili dravni dugovi, pritisak raspoloive kupovne snage, olakale obveze poduzetnika, ; b) spontana kada nastaje spontano u prvom redu izazvana ekonomskim potekoama i djeluje snagom stihije; mnogo ee je od prethodnih inflacija, ali ni ovdje drava ne moe odbaciti svaku odgovornost za posljedice koje slijede; 8.Prema genezi (nastanku): a) inflacija trokova; b) inflacija potranje; c) strukturna inflacija.2 Umjerena inflacija podrazumijeva lagan porast cijena. To su jednocifrene godinje stope inflacije. Kad su cijene relativno stabilne, ljudi imaju povjerenje u novac. Ljudi rezoniraju: novac je jednako vrijedan danas i gotovo isto vrijedan za godinu dana, pa se isplati drati ga. Poslovni ljudi i obian (potroa) narod sklapaju dugorone ugovore u domicilnoj valuti, zato to vjeruju da cijene nee znaajnije otii izvan postojeih okvira za robu koju kupuju ili prodaju. Ljudi jednostavno vjeruju da e njihova novana sredstva zadrati svoju vrijednost. U galopirajuoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadravaju minimalne koliine novca potrebne za transakcije. Cijene se izraavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobijaju deviznu klauzulu. Ovo je dvocifrena ili trocifrena inflacija, u rasponu od 20%, 100% ili 200% na godinu dana. Tako su na primjer Argentina, Brazil i druge latinoamerike zemlje, imale stope inflacije od 50700% na godinu dana 1970-ih i 1980-ih godina. Kada se galopirajua inflacija jednom ukorijeni u privredno tijelo, nastaji ozbiljni ekonomski poremeaji. Mnoge privrede preive galopirajuu inflaciju, ali veoma teko hiperinflaciju. To je vrijeme smrti, kao kad rak unitava ljudsko tijelo. Teko je povjerovati da se hiperinflacija od milijun ili ak milijardu posto na godinu dana moe izdrati. Kod hiperinflacije ponuda novca daleko premauje njegovu potranju. Novana razmjena se zamjenjuje trampom (robna razmjena), dolazi do dramatine preraspodijele bogatstva i privreda je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost, moe dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj nain zatvoriti zaarani krug. Stanovnitvo ne vjeruje u snagu novca pa se niti ne zaduuje, a dodatna emisija novca od strane centralne banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do tekih drutvenih i socijalnih poremeaja, a privreda uope ne funkcionira.3 X.3. Inflacija potranje, inflacija trokova i strukturna inflacija4 Polazna postavka inflacije potranje sastoji se u tome da je inicijalni impuls svake inflacije u ekspanziji novane mase. Zaetnik ovog shvaanja je ameriki pisac G. Haberier, koji objanjava inflaciju kao ekspanziju kredita, bez obzira da li je ili nije dolo do porasta cijena. Po tim shvaanjima kae se da je inflacija lanac stanja u kojem postoji prevaga potranje (inflatorni jaz) za potronim i investicijskim dobrima, radnom snagom i sirovinama u odnosu na moguu ponudu po postojeim cijenama. Takvo stanje oznaava deficit realnog nacionalnog dohotka, kada nominalni nacionalni dohodak iskazan u poveanoj kupovnoj snazi nije usklaen s materijalnom proizvodnjom, odnosno porastom drutvenog proizvoda.

2 3

Tihomir M. uvakov , Andra agi: Makroekonomija, Ekonomski Fakultet Subotica, Subotica, 2002., str.68 Milovanovi, M.: Osnovi ekonomije, Megatrend univerzitet, Beograd, 2007., str.135 4 Olivier Blanchard: Makroekonomija, Mate - Zagreb, Zagreb, 2005., str.113

Slika 2. Inflacija potranje

Izvor: Olivier Blanchard: Makroekonomija, Mate - Zagreb, Zagreb, 2005., str.115

Uslijed poveanja potranje (uz istu ponudu AD) ravnotea E' se ostvaruje na viem nivou cijena (sa p na p'). Inflacija trokova zastupa tezu da u suvremenoj privredi cijene primarno ne rastu zbog porasta potranje, ve zbog porasta trokova (proizvodnje). Poveani trokovi generiraju porast prodajnih cijena dobara i usluga to e u lananoj reakciji naknadnog razvijanja inflacijske spirale izazvati i ekspanziju novanog volumena. Slika 3. Inflacija trokova

Izvor:

Olivier Blanchard: Makroekonomija, Mate - Zagreb, Zagreb, 2005., str.116

Uslijed smanjena ponude (uz istu potranju AD) ravnotea E' se ostvaruje na viem nivou cijena (p na p'). Specifina priroda inflacije u ekonomski nerazvijenim zemljama posluila je kao platforma za formiranje teorije strukturne inflacije. Ona istie disproporcionalnost faktora proizvodnje, raspodjelu nacionalnog dohotka i stopu privrednog rasta kao glavne uzronike inflacije. Njen
7

glavni autor je M. Brofenbrenner, dok je C. Shultz formulirao verziju sektorske inflacije kao podvarijantu strukturne inflacije. X.4. Uzroci i posljedice inflacije Novane krize zavisne od stvarnih kriza su zakoniti monetarni poremeaji u kojima inflacija i deflacija nastaju kao posljedice ciklikih kretanja kapitalistike proizvodnje. Neravnomjernost u proizvodnji naruava ravnoteu ponude i potranje i time reproducira monetarnu nestabilnost, pa se kapitalistika privreda nalazi u stanju trajne inflacije ili deflacije. Taj cikliki karakter kapitalistike proizvodnje je rezultanta osnovnog pokretakog motiva kapitalistike proizvodnje, a to je maksimizacija profita. Maksimalni profit se postie uz to nie trokove, ukljuivo i trokove radne snage. Relativno snienje izdataka za radnu snagu izaziva stagnaciju potronje. Tako tendencija k neogranienom proirenju proizvodnje nailazi na barijeru ograniene potronje najirih narodnih slojeva. Otuda proistjee i strukturna neusklaenost u materijalnoj proizvodnji u kojoj prvi odjeljak raste bre od drugog. U ulaznoj fazi ciklusa stihijsko poveanje novanih sredstava na podruju investicija djeluje na porast zaposlenosti i dohodaka, to izaziva pritisak na deficitarno trite potronih dobara. Tako nastaje inflacija nezavisna od stvarnih kriza ili uslijed ratova ili zbog drutveno-politikih promjena koje ciljaju osloboenju najirih narodnih masa i ubrzanom ekonomskom razvoju. Na toj bazi se razvija inflatorni jaz, utoliko dublji ukoliko je dotina zemlja manje razvijena. Bezuvjetno suzbijanje inflatornih poremeaja u ovakvim uvjetima vodi usporavanju privrednog rasta i stagnaciji drutvenog razvoja. Inflacija nastaje djelovanjem raznih uzroka, u prvom redu privredno-politikih potekoa i proturjenosti kojima se monetarna politika ne moe s uspjehom suprotstaviti, a da ne izazove jo tee probleme. Inflacija je u cjelini negativna pojava, koja raa utoliko tee posljedice, ukoliko uzima vei zamah. Direktne posljedice inflacije su: 1) smanjenje zaliha proizvodnih i potronih dobara moe imati povoljan efekt ukoliko postoje obilne rezerve zaliha, jer se time oslobaaju zaleena sredstva; ako to nije sluaj, onda inflacija smanjuje potrebne zalihe, uzrokuje oskudicu i osiromaenje asortimana robe; 2) porast materijalne proizvodnje koji zahtjeva odgovarajue poveanje novane mase dodatno ubrizgavanje novane mase iznad granica porasta DP-a moe kao sekundarni i monetarni faktor povoljno utjecati na aktivizaciju neiskoritenih ili nedovoljno iskoritenih materijalnih rezervi i rezervi radne snage; 3) smanjenje izvoza i porast uvoza jer se poveava potranja za domaim i uvoznim dobrima; postoji li suficit trgovinske bilance, poveana potranja djelovat e na smanjenje devizni h rezervi i na adekvatno povlaenje jednog dijela novane mase utroene na nabavu deviza; deficit platne bilance financira se koritenjem raspoloivih deviznih rezervi (ako one nisu dovoljne, putem poklona i slinih sredstava, te zaduenjem u inozemstvu); 4) dodatna potranja vodi k porastu cijena ali ne u jednakoj mjeri kod svih grupa proizvoda (to zavisi o porijeklu inflacijskog impulsa) nezavisno od ove injenice, vano je naglasiti da e se u zemljama koje raspolau s ogranienim zalihama, kapacitetima i mogunostima veeg uvoza, glavna teina pritiska dodatne kupovne snage odraziti upravo u porastu cijena; 5) obaranje teaja domae valute budui je unutranja vrijednost osnova meunarodne vrijednosti valute.5 Indirektne posljedice inflacije ukljuuju sve one pojave i odnose koje kroz porast cijena bivaju uzrok preraspodjele nacionalnog dohotka, gdje jedni bez svojih zasluga dobivaju, a drugi bez
5

Mate Babi: Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2000., str.525

svoje krivice gube. Od inflacije ima korist industrija koja pod povoljnim uvjetima uvozi reprodukcijski materijal, a proizvode u koje ih ugrauje prodaje na unutranjem tritu po povoljnim (inflatornim) cijenama. Osim navedenih posljedica, ukljuuju se i slijedee: - porast cijena koji pogoduje neekonominom radu i poslovanju privrednih organizacija; - porast cijena koji negativno djeluju na primjenu principa raspodjele prema radu (jer jaaju tendencije stjecanja i poveanja dohotka kroz trite i nabijanje cijena, na teret potroaa i ostalih partnera, umjesto da se porast dohotka trai u okviru proizvodnje i podizanja proizvodnosti rada); - oteava se utvrivanje realne stope privrednog rasta kroz tekue cijene (kao i doprinosa pojedinih privrednih grama, oblasti i podruja u proizvodnji nacionalnog dohotka); - potranja za potroakim kreditima raste veom brzinom nego to bi to bilo da nije porasla cijena; smanjuje se konkurencijska sposobnost nacionalne privrede na svjetskom tritu, uvoz poskupljuje i pada teaj nacionalne valute. X.5. Deflacija6 Ukratko, deflacija predstavlja suprotnu pojavu od inflacije. Odraava se kao opti pad nivoa cijena. Deflacije su rijetke pojave povezane s krizama, kao to je to bio sluaj 1930-tih i 1989. godine. Drava djeluje aktivnom stabilizacionom politikom i uklanja duboke krize u veini industrijskih razvijenih zemalja. Deflacija predstavlja stanje ili pojavu u privredi koja ima potpune suprotne efekte od inflacije. Dok se inflacija moe definisati kao opadanje vrijednosti nacionalne valute uslijed skoka cijena, dotle je deflacija porast vrijednosti domae valute koji nastaje uslijed opadanja cijena. Drugim rijeima, inflacija je viak novane tranje nad ponudom, dok je deflacija viak ponude nad novanom tranjom. Ona ima tendenciju opteg pada cijena, smanjenja plata i nadnica, smanjenja proizvodnje, zaposlenosti i nacionalnog dohotka, porasta novane kupovne snage. Deflacija se nekada sprovodi svijesno kao instrument ekonomske politike da bi se preko nje postiglo jaanje domaeg novca i izvrila stabilizacija privrednih prilika. Uzroci deflacije su mnogobrojni, ali su najvei pad cijena, koji nije rezultat poveanja produktivnosti rada. Pad cijena nije ravnomijerno rasporeen jer on stvara strukturni rebalans poto razliito pogaa razne grane privrede. Mjere koje se koriste protiv deflacije su: poveanje monetarne tranje putem javnih radova; poboljanje uslova za dobivanje kredita; poticaj izvoza; smanjivanje poreza i druge; Uglavnom isti inioci koji su uzroci inflacije mogu da budu i uzroci deflacije ako dijeluju u obrnutom smjeru. Najvanija novana deflacija obuhvata slijedee uzroke: 1.Monetarni faktori: - restriktivna monetarna politika (koja uslijed poveanja eskontne stope i dr. moe dovesti do smanjenja kredita, itd., a to e sve rezultirati u smanjenju efektivne novane potranje, tj. kupovne moi, ako pri tome ponuda robe ostane konstantna, doi e do pada cijena. Efektivno smanjenje koliine novca u opticaju);

Olivier Blanchard: Makroekonomija, Mate - Zagreb, Zagreb, 2005., str.135

blokada dijelova monetarnog volumena (kad koliina novca u opticaju ostane ista moe doi do deflacije kada se monetarna sredstva preliju iz vieg nivoa monetarnog volumena u nii); bijeg novca ili kapitala u sigurnije zemlje (zbog profita, kamata, stopa prihoda) tazauriranje novca (povlaenje novca iz opticaja); politika drave koja tei aprecijaciji domae valute (radi se o padanju njene meunarodne vrijednosti).

2.Financijski ili fiskalni faktori: - raspisivanje unutranjih zajmova (ulaganje u javni dug kao naina uravnoteenja financiranja budeta); - redovni dravni prihodi (porezi) ije poveanje moe dovesti do uravnoteenja budeta ili ak suficita budeta, to dovodi do deflacije. 3.Realni faktori proizvodnje: - poveanjem produktivnosti rada (a plae se ne poveavaju, kupovna mo ostaje ista), dakle i stagnacija kupovne moi djeluje deflatorno; - mjere ekonomske politike drave koje stimuliraju poveanje uvoza roba (poveana je ponuda roba, a to sve dovodi do pada nivoa cijena; poveani uvoz roba zahtjeva i veu konverziju domae valute u stranu ime se povlai dio novca iz opticaja); - interventni uvoz ili intervencija iz materijalnih rezervi drave (skup faktor jer se svjesnom, a ne namjenski koriste te zalihe materijala). 4.Neekonomski (politiki) faktori: - mjere drave koje ova poduzima npr. u RH radi deficita, revalvacija domae valute radi suzbijanja inflacije. Posljedice deflacije su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. smanjuje se novani opticaj i usporava njegovu brzinu, oteava realizaciju zaliha, smanjuje proizvodnju, sniava cijene na domaem tritu (omoguuje vei izvoz i ograniuje uvoz), preraspodjela nacionalnog dohotka, poveanje tazauracije sredstava.

X.6. - Stagflacija7 Pod stagflacijom podrazumjjevamo istovremeno postojanje visoke stope inflacije i visoke nezaposlenosti. Stagflacija je proces neravnotee u privredi koji karakterizira viak ponude nad potranjom proizvodnog faktora rad i istovremeno viak potranje nad ponudom na tritu dobara. Izvori stagflacije su na strani agragatne ponude, a ogledaju se u njenom smanjenju. To ograniavanje agragatne ponude smanjuje proizvodnju i zaposlenost, uz istovremeno poveanje cijena. Najee koriteni indikator stagflacije je tzv. indeks neugodnosti (discomfort index). Taj se definira kao suma ope nezaposlenosti (neugodnost nezaposlenosti) i stope inflacije (neugodnost inflacije). Prema indeksu neugodnosti stagflacija postoji onda i samo onda kad je taj indeks visok i kada su obje njegove komponente visoke. Ako je jedna od komponenti indeksa neugodnosti niska, ne moe se govoriti o stagflaciji ak i ako je indeks neugodnosti visok. Osim

Mate Babi: Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2000., str.512

10

razine indeksa neugodnosti, vano je analizirati i njegove promjene, jer promjene utiu na oekivanje vie od razine. Smanjenje agregatne ponude uz istu agregatnu potranju imalo bi za posljedicu smanjenje proizvodnje i poveanje cijena, kao to vidimo na slici 4. Slika 4. Stagflacija kao posljedica smanjenja agregatne ponude

Izvor: Mate Babi: Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2000., str.513

Kao to vidimo promjene funkcije agragatne ponude s AS na AS1 rezultiralo je u smanjenju proizvodnje s Q0 na Q1 i u poveanju cijena s p0 na p1. to je krivulja AD elastinija, to e relativno smanjenje proizodnje biti vee, a poveanje cijena manje. I obrnuto. Dakle, smanjenje agragatne ponude razultiralo je poveanjem nezaposlenosti i poveanjem cijena, tj. u stagflaciji. Prema tome, stagflacija je posljedica smanjenja agregatne ponude. vedski ekonomist Eric Lndberg smatra da stanje stagflacije obiljeavaju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. niske ili ak nulte stope rasta privrede i produktivnosti, visoka i rastua nezaposlenost, nedovoljno koritenje privrednih kapaciteta, stope inflacije su pretjerano visoke, ugraenost inflacije u sistem, smanjenje profitnih stopa, pesimistika oekivanja profitabilnosti.

11

ZAKLJUAK Na kraju ovog seminarskog rada inflacija, deflacija i stagflacija, moemo zakljuiti slijedee. Ne postoji opte prihvaena definicija inflacije, niti se strunjaci mogu usaglasiti oko objanjenja njenih uzroka i posljedica. Jedna od najeih definicija inflacije je: Inflacija predstavlja porast opeg nivoa cijena. Inflacija je prvi put upotrebljena u SAD-u, kao oznaka skoka cijena i novanog opticaja u vrijeme graanskog rata koji je voen od 1861 - 1865, kada je vlada bila prisiljena izdavati papirni novac, tzv. greenbucks, ali je gotovo sigurno da su raznovrsne inflatorne situacije i problemi bili poznati i ranije. Postoje vie vrsta inflacije, samim time i vie vrsta podijela, kao to su podjele po intenzitetu (prema starijoj podjeli); po intenzitetu (prema modernoj podjeli); po trajanju; po porijeklu svog nastanka; po utjecaju na cijene; prema poduzimanju mjera od drave; prema namjeri drave, i prema genezi (nastanku). Polazna postavka inflacije potranje sastoji se u tome da je inicijalni impuls svake inflacije u ekspanziji novane mase. Zaetnik ovog shvaanja je ameriki pisac G. Haberier, koji objanjava inflaciju kao ekspanziju kredita, bez obzira da li je ili nije dolo do porasta cijena. Inflacija trokova zastupa tezu da u suvremenoj privredi cijene primarno ne rastu zbog porasta potranje, ve zbog porasta trokova (proizvodnje). Specifina priroda inflacije u ekonomski nerazvijenim zemljama posluila je kao platforma za formiranje teorije strukturne inflacije. Inflacija nastaje djelovanjem raznih uzroka, u prvom redu privredno-politikih potekoa i proturjenosti kojima se monetarna politika ne moe s uspjehom suprotstaviti, a da ne izazove jo tee probleme. Posljedice inflacije mogu biti direktne i indirektne posljedice, od kojih svaka od ovih vrsti sadri vie posljedica. Dok se inflacija moe definirati kao opadanje vrijednosti nacionalne valute uslijed skoka cijena, deflacija je porast vrijednosti domae valute koji nastaje uslijed opadanja cijena. Postoje mjere koje se koriste protiv deflacije kao to su poveanje monetarne potranje putem javnih radova; poboljanje uvijeta za dobivanje kredita; poticaj izvoza i smanjivanje poreza i druge. Pod stagflacijom podrazumijevamo istovremeno postojanje visoke stope inflacije i visoke nezaposlenosti. Stagflacija je proces neravnotee u privredi koji karakterizira viak ponude nad potranjom proizvodnog faktora, rad i istovremeno viak potranje nad ponudom na tritu dobara te da smanjenje agregatne ponude uz istu agregatnu potranju ima za posljedicu smanjenje proizvodnje i poveanje cijena.

12

LITERATURA 1. Mate Babi: Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2000. 2. Milovanovi, M.: Osnovi ekonomije, Megatrend univerzitet, Beograd, 2007. 3. Olivier Blanchard: Makroekonomija, Mate - Zagreb, Zagreb, 2005. 4. Tihomir M. ., Andra .: Makroekonomija, Ekonomski Fakultet Subotica, Subotica, 2002. 5. http://www.google.com/imgres?q=inflacija&start

13