UVOD

Gospodarstvo je ivi organizam. Kao i svaki drugi organizam i ono moe oboljeti. Vrlo esta bolest gospodarstva u dananje vrijeme je INFLACIJA. Mnogi teoretiari inflaciju su objanjavli na razliite naine, no njezino se tumaenje na moe objasniti jednom reenicom. Za inflaciju je prije svega potrebno rei da je ona makroekonomski problem, odraz neuravnoteenog stanja unutar kojega funkcionira neko gospodarstvo. Ope prihvaena definicija u gospodarskoj znanosti jest da je inflacija gospodarska pojava kada raste opa razina cijena. Inflacija kao pojam prvi put se upotrebljava u Americi, u doba graanskoga rata, a u svezi s poplavom greenbacksa sa kojima su se prepunili kanali novanog optjecaja. Rije inflacija dolazi od latinske rijei inflatio, to znai nadutost, napuhivanje, dakle, bolest. No inflacija koja je nekada bila posebna, uglavnom monetarna posljedica i prije svega izraz ratnih poremeaja, danas je postala vrlo sloen ekonomski problem i gotovo opi svjetski problem, ne samo u razdoblju rata nego i ekonomskog razvoja u razdoblju mira.

PODJELA INFLACIJE
Inflaciju moemo klasificirati prema razliitim karakteristikama. Kao i svaka druga bolest, inflacija se moe pojaviti u razliitim intezitetima, pa tako prema intezitetu razlikujemo: Blagu ili puzajuu inflaciju kada je stopa inflacije do 5% Umjerenu inflaciju kada je stopa inflacije 5-10% Jaku ili galopirajuu inflaciju kada je stopa inflacije via do 10% Hiperinflacija kada je mjesena stopa rasta cijena vea od 50% Prema poetnom uzroku inflaciju dijelimo na: Inflaciju potranje koja je u poetku uvjetovana vikom agregatne potranje nad agregatnom ponudom. Inflaciju trokova koja je prvobitno uvjetovana porastom neke trokovne komponente iz strukture cijena, kao to su osobni dohotci, profiti, porezi, itd. Prema geografskom podrijetlu inicijalnog uzroka razlikujemo: Domaa inflacija Uvozna inflacija U teoriji se jo moe nai itav niz klasifikacija inflacije. U novije vrijeme posebno se istie stagflacija skovana od rijei stagnacija i inflacija, tj. porasta cijena u situaciji stagnacije privredne aktivnosti, odnosno incesija (inflacija + recesija) inflacija u uvjetima recesije. Novana inflacija se prema stupnju godinjeg obezvrjeivanja novca moe razliito usustaviti, pa se tako prema stupnju godinjeg obezvrjeivanja govori o:

Puzajuoj inflaciji koja se iskazuje po jednoznamenkastim stopama rasta inflacije Galopirajuoj inflaciji koja raste po trobrojanim stopama, ali i onda kada puzajua inflacija prelazi po desetak postotaka. Hiperinflacija koja se iskazuje u etverobrojanim stopama, odnosno kada galopirajua inflacija naglo poraste, vie od 500%

Glede utjecaja puzajue inflacije na gospodarski razvoj u gospodarskoj teoriji postoje bitni neporazumi. PRISTAE PUZAJUE INFLACIJE smatraju da je pozitivno djelovanje puzajue inflacije na gospodarstvo te da se uz njezinu pomo postiu vee stope gospodarskog razvoja pa time openito vei gospodarski napredak. Kada ne bi bilo puzajue inflacije rasla bi nezaposlenost, pa je cijena puzajue inflacije mala u usporedbi s mnogo veim problemima nezaposlenosti i stopa rasta koje su ispod gospodarskih mogunosti. PROTIVNICI PUZAJUE INFLACIJE smatraju da ona na dugi rok usporava gospodarski razvoj, teti grupama puanstva s nepromjenjivim dohotkom i tediama, da se od puzajue inflacije brojne grupe puanstva ne mogu zatititi, te kako ona moe prerasti u galopirajuu inflaciju. Prema poetnom uzroku nastanka, inflaciju je mogue promatrati kao: Inflaciju potranje Inflaciju ponude (trokova)

INFLACIJA POTRANJE
Prouzroena je poveanjem agregatne potranje iznad nepromijenjenih ekonomskih kapaciteta gospodarstva ili brim porastom agregatne potranje odrivih ekonomskih kapaciteta. Makroekonomska stabilizacijska politika treba biti usmjerena na smanjenje agregatne potranje makroekonomskim mjerama(monetarnom ili fiskalnom)koje trebaju biti restriktivnog karaktera. Utvreno je da je monetarna politika uinkovitija u suzbijanju inflacije potranje ,to je potranja za novcem manje elastina na kamatne stope,a investiciska potranja elastinija na kamatne stope. Suprotno ako gospodarstvo funkcionira u podruju gdje je potranja za novcem elastinija na promjenjene kamatne stope tada e fiskalna politika biti uinkovitija u suzbijanju te vrste inflacije. Ako gospodarstvo funkcionira unutar intermedijalne pozicije obje su makroekonomske politike uinkovite do izvjesnog stupnja u suzbijanju inflacije potranje.

INFLACIJA TROKOVA ILI PONUDE

Inicijalno je prouzroena kontrakcijom agregatne ponude uz nepromjenjenu agregatnu potranju. Do te vrste inflacije moe doi ako gospodarstvo funkcionira u uvjetima nepotpune zaposlenosti.objanjenje te mogunosti nalazi se u injenici da na mnogim tritima dobara i usluga vlada nepotpuna konkurencija,zbog koje cijene dobara i usluga nisu odreene trinim zakonitostima,ve raunicom prodavatelja.Kako prodavatelji mogu smanjivanjem ponude

utjecati na cijene ,cijene tih dobara su esto iznad razine koja bi bila odreena trinim zakonitostima. Moe biti prouzroena porastom bilo koje trokovne komponente. Porast bilo koje komponente iz strukture cijena proizvoda(usluga)uvjetuje,uz ostale nepromjenjene uvjete,porast cijena proizvoda to je,inicijalni implus nastajanja inflacije trokova u cijelom nacionalnom gospodarstvu. Ipak,kada je rije o inflaciji trokova asocijacije ekonomista su najee povezane s ovom inflacijom koja je uvjetovana poveanjem nadnica iznad akumulirane koliine kapitala i tehnologije.

INERCIJSKA INFLACIJA
Kako svaki sektor nacionalnog gospodarstva nastoji poskupljenje svojih materijalnih trokova prebaciti na svoje potroae,to oni time daju novi implus procesu inflacije.

MARK UP INFLACIJA
Uvjetovana je autonomnim poveanjem mare koja se dodaje izravnim trokovima po jedinici proizvoda (usluge) na ime pokria opih trokova i dobiti.Poveanje cijene proizvoda (usluge),zbog poveanja mare ostvarivo je u uvjetima nepotpune konkurencije.Ona je inicijalni implus inflaciji trokova koja razmjerno brzo moe zahvatiti cijelo nacionalno gospodarstvo

UZROCI INLACIJE
Dugo vremena vjerovalo se ,a i danas ima takvih miljenja,da postoji samo jedan osnovni uzrok koji utjee na pojavu i rast inflacije,a taj je -promjena u koliini novca. Uzroka inflacije ima mnogo,ali ona nikada nije izazvana samo jednim uzrokom.Poetni implus daje obino samo jedan uzrok,ali se njemu odmah snagom automatizma dodaju novi i novi implusi izazvani drugim uzrocima,tako da se ne moe govoriti da je inflacija nastala iskljuivo djelovanjem jednog,bilo kojeg razloga. U ekonomskoj literaturi nema jedinstvenoga gledanja na uzroke inflacije i teorije objanjavanja inflacije. Analizirajui uzroke inflacije,teoretiari su postavili tri skupine teorija: TEORIJA INFLACIJE POTRANJE-razlikuje se monetaristika, prema kojoj je inflacija monetarni fenomen i kenzijanska prema kojoj je inflacija odreena razinom dohotka i veliinom rashoda. TEORIJA INFLACIJE TROKOVA (ili smanjivanja ponude) inflaciju uzrokuje nepotpuna konkurencija,kako na tritu proizvoda,tako i na tritu imbenika proizvodnje. TEORIJA STRUKTURNE INFLACIJE neravnotea ponude i potranje na parcijalnom tritu ili u samo jednom sektoru gospodarstva prouzroit e inflaciju u cijelom gospodarstvu.

INFLACIJA TROKOVA
Inflacija trokova uzrokovana je smanjenjem agregatne ponude uz istu agregatnu potranju. Zbog toga to je ova vrsta inflacije uvjetovana mijenjanjem ponude, ona se esto u literaturi naziva i inflacijom ponude. To smanjenje ponude moe biti posljedica porasta neke trokovne komponente, npr. porasta materijalnih trokova (domaih ili uvoznih) zbog smanjenja produktivnosti rada ili ekonominosti poslovanja ili posljedica uvoenja novih fiskalnih optereenja, poreza, doprinosa, carina ili autonomnog poveanja profita zbog nesavrenosti trinog mehanizma. Teorija inflacije trokova temelji se na injenici da u realnom ekonomskom ivotu ni na tritu proizvoda i usluga ni na tritu proizvodnih faktora, ne postoji savrena konkurencija pa ni elastinost njihove potranje nije elastina. Zbog tog cijene nisu odreene samo slobodnim djelovanjem snaga ponude i potranje, nego su esto odreene od strane prodavaoca iznad razine koja bi bila odreena djelovanjem ponude i potranje na tritu potpune konkurencije. Prodavaoci smanjivanjem ponude utjeu na poveanje cijena. Oni to mogu uiniti jer na tritu vlada nesavrena konkurencija, oligopol ili monopol. Na taj nain teorija inflacije trokova objanjava inflaciju i u uvjetima napotpune nezaposlenosti. Tako se inflacija trokova promatra kao inflacija cijena koja uvjetuje poveanje plaa iznad razine poveanja proizvodnosti rada. Kao kriterij za utvrivanje inflacije trokova moe se uzeti vrijeme nastanka porasta plaa i cijena. To znai ako je prije nastupio porast plaa, pa potom porast cijena, rije je o inflaciji trokova. Kao

pouzdaniji kriterij za utvrivanje je li rije o inflaciji trokova, uzimaju se podatci o tome opada li stopa profita, raste li bre broj potraivanih od broja slobodnih radnih mjesta, rastu li bre ukupna primanja od ugovorenih i slino. Ako su odgovori na postavljena pitanja pozitivni, rije je i inflaciji trokova. Najpouzdaniji i najee rabljeni kriterij za ocjenu postojanja inflacije trokova jest odnos stopa rasta plaa i rasta outputa po zaposlenome. Bri rast nominalnih plaa od rasta priozvodnosti jest pokazatelj inflacije trokova.

TEORIJA STRUKTURNE INFLACIJE

Teorija strukturne inflacije obiljeje je slabije razvijenih gospodarstava, dakle onih gospodarstava koja su strukturno neusklaena. Lokacijski gledano ona se vee za gospodarstva June Amerike. Teorija strukturne inflacije glasi:nedovoljna sektorska usklaenost ponude s potranjom, tj. zaostajanje cijelih gospodarskih grana za potrebama gospodarstva, poveava njihove cijene, ak i u sluaju izostanka vika globalne potranje (npr. poljoprivreda, graevinarstvo) Poveanje njihovih cijena prenosit e se na sve grane ,to znai da e prouzroit inflaciju.Ona e u pravilu postati osobito snana ako je rije o globalnom viku potranje. Kada dode do neravnotee ponude i potranje na parcijalnom tritu (npr. na tritu poljoprivrednih proizvoda), doi e do opeg porasta cijena, ak i ako su sukladne opa (globalna) ponuda i potranja. To se dogaa jer su pri viku potrnje cijene i nadnice fleksibilne prema gore (pri manjoj potanji cijene i nadnice pokazuju krutost u kretanju prema dolje). Spomenuto poveanje cijena na tritima na kojima postoji viak potranje nee biti uravnoteeno padom cijena na drugim tritima. Dogaa se zapravo inflatorni proces koji uzrokuje viak

potranje u jednom sektoru (koji bi se u cjelosti mogao nadoknaditi manjkom potranje u drugom sektoru. Inflatorni proces zapravo nastaje kada se inflatorni impuls, koji nastaje u sektoru s vikom potranje, prenosi i multiplicira u ostalim sektorima; jer viak potranje utjee na poveanje outputa, to utjee na porast potranje za sirovinama i radom. Pritom cijene sirovina i materijala rastu, to rezultira opim porastom cijena finalnih proizvoda. U sektoru s vikom potranje mora usljediti i poveanje nominalne nadnice, to e rezultirati porastom nominalnih nadnica u cijelom gospodarstvu, a potom i porastom cijena proizvoda. Vano je rei da restriktivna monetarna i fiskalna politika ne mogu otkloniti tu vrstu inflacije. Odgovor se nalazi u selektivnoj restriktivnoj politici, odnosno selektivnom kontrolnom kreditiranju i selektivnom oporezivanju. Pri tome treba imati na umu da je inflacija normalna i prirodna pojava u razvoju gospodarstva. Niti fiskalna niti monetarna politika ne mogu obuzdati inflaciju bez veeg smanjivanja zaposlenosti i gospodarskog rasta jer je prisutna bitna krutost ponude. Sam razvoj zanai naputanje stanja ravnotee i stvaranje novog stanja ravnotee.

ANTINFLACIJSKA POLITIKA
Antiinflacijska politika skup je mjera koje poduzima vlada jedne drave u sklopu ope ekonomske politike radi suzbijanja inflacije. Antinflacijska politika najee se rabi kao sinonim za stbilizacijsku politiku. Ona je najvaniji i najsloeniji dio stabilizacijske politike jedne vlade, jer je nemogue trajno odrati punu zaposlenost, stabilne cijene i slobodna trita. Cilj svake stabilizacijske ekonomske politike, jest postii opu gospodarsku ravnteu koja se oituje ostvarenjem pune zaposlenosti bez inflacije.

Openito postoje tri mogunosti ostvarivanja gospodarskog rasta naspram kretanju cijena: gospodarski rast uz blago rastue cijene gospodarski rast uz stabilne cijene gospodarski rast uz opadajue cijene Imajui na umu spoznaju da svaka varijanta kretanja cijena ima svoje prednosti i nedostatke i da razliito djeluju na gospodarski rast, treba znati da nije jednostavno odabrati pravi koncept razvoja. Na tom putu posluiti bi mogla iskustva sada ve razvijenih gospodarstava. Ekonoska politika, u ovom sluaju antinflacijska, tei stabiliziranju gospodarstva suzbijanjem dviju skupina posljedica inflacije. Dakle, cilj je suzbiti redistribuciju dohotka, imovine i smanjiti stope rasta ekonomske aktivnosti. Kombinacija mjera antinflacijske politike ovisi o uzroku, odnosno o obiljejima inflacije. Za suzbijanje inflacije nastale vikom agregatne potranje u odnosu prema agregatnoj ponudi primjenjuje se: RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA: putem ograniavanja stope rasta monetarnih agregata, kamata, deviznog teaja RESTRIKTIVNA FISKALNA POLITIKA: putem porezne politike, carina i ostalih davanja Pri tome je vano nai odgovarajuu kombinaciju mjera i jedne i druge politike. Trokovna inflacija i inflacija oekivanja suzbijaju se mjerama heterodoksnog programa. Taj program svodi se na zamrzavanje ili utvreni rast (tzv. sidro plaa, cijena i deviznog teaja).

SUZBIJANJE INFLACIJE
Izuavajui uzroke inflacije moe se uoiti da oni mogu biti razliiti. Isto tako i mjere za suzbijanje inflacije mogu biti razliite, pa je potrebno uoiti mjere za suzbijanje inflacije potranje, inflacije trokova i strukturne inflacije.

SUZBIJANJE INFLACIJE POTRANJE

Da bi se suzbila inflacija potronje, treba suzbijati viak potzranje nad ponudom. Suzbijanje inflacije potranje moe se provoditi dvostrukim mjerama: MJERE MONETARNO-KREDITNE POLITIKE Smanjuju koliinu novca i kredita, to rezultira smanjivanjem investicija poduzetnika i pojedinca, ali i smanjivanjem vladine potronje. Krajnji rezultat tih mjera monetarne politike bit e manja zaposlenost, manji dohodak, manja potronja,manji inflacijski jaz tj. inflacija. MJERE FISKALNE POLITIKE Inflacija potranje moe se suzbiti mjerama porezne politike i mjerama iz podruja javnih rashoda. Iako se poveavaju porezi ili pak uvode novi porezi, doi e do samnjenja osobne potronje. Ako se smanje javni rashodi, doi e do smanjenja buetske potronje. Krajnji rezultat tih mjera bit e smanjenje ukupne proizvodnje zbog ega e doi do smanjivanja dohotka,a konano i do smanjivanja inflacije.

SUZBIJANJE INFLACIJE TROKOVA

S obzirom na to da se rast plaa smatra glavnim uzrokom inflacije trokova,mjere za suzbijanje te inflacije usmjerene su na ogranienje rasta plaa sukladno rastu proizvodnosti rada.

Osim spomenutih,postoje i druge mjere antinflaciske politike koje djeluju na ostale uzroke inflacije trokova. Tako je mogue radi suzbijanja inflacije trokova provoditi: Antimonopolsku politiku Stimulativnu ekspanzivnu kreditnu politiku Blagu fiskalnu politiku za deficitarne grane kako bi se ublaila ovisnost o uvozu i uvozna inflacija Mjere fiskalne politike usmjerene na smanjenje poreza i doprinosa i sl. Treba znati da je inflaciju trokova tee suzbiti mjerama monetarne i fiskalne politike, nego to je to sa sluajem inflacije potranje. Da bi se suzbila inflacija trokova putem ogranienja plaa, a potaknuo rast proizvodnosti rada, najee se koristi politika dohotka. Bit te politike jest da prosjene plae godinje mogu rasti za onoliko koliko godinje raste prosjena realna proizvodnost. Primjena politike dohotka u suzbijanju inflacije trokova ima svoje nedostatke koji se ogledaju u zapoljavanju velikog strunog, skupog administrativnog aparata, gubitku individualne slobode poduzetnika, pojava birokracije. Politika dohotka,kao mjera suzbijanja inflacije trokova ,esto se primjenjuje ,osobito kada se druge mjere pokau nedjelotvornima.

SUZBIJANJE STRUKTURNE INFLACIJE

Ve spomenute mjere antinflaciske politike,koje uinkovitio suzbijaju inflaciju potranje pa , i inflaciju trokova nisu primjenjive u suzbijanju strukturne inflacije. Primjenjene ovdje one mogu imati depresivnu vanost, i mogu produbiti strukturne disproporcije. Izvore strukturnr inflacije mogue je ublaiti: Uklanjanjem zapreka u izjednaavanju plaa zaposlenika u svim sektorima nacionalnog gospodarstva

 Usmjeravanjem investicija u sektore koji se pokazuju neproporcionalnim prema ostalim sektorima nacionalnog gospodarstva Moe se zakljuiti da je upravo selektivno investiranje u sektore koji zaostaju temelj za uspjeno suzbijanje strukturne inflacije.