UTVRIVANJE CIJENA U TRGOVINI NA VELIKO I

MALO
SEMINARSKI RAD

www.maturski.org

SADRAJ:

1. UVOD.....................................................................................................................................1
2. KALKULATIVNE METODE I RAUNOVODSTVENI STANDARDI ZA
ODREIVANJE CIJENA........................................................................................................2
2.1. Kalkulacije i kalkulativne metode....................................................................................2
2.2. Kalkulacije u trgovini HSFI 2 I HSFI 10......................................................................3
3. UTVRIVANJE CIJENA U TRGOVINI NA VELIKO...................................................4
4. UTVRIVANJE CIJENE U TRGOVINI NA MALO.....................................................10
5. ZAKLJUAK.....................................................................................................................12
LITERATURA:.......................................................................................................................13

1. UVOD
Na formiranje cijena u trgovini utjeu brojni faktori, ali cijena je najvaniji elemenat koji
privlai ili odbija kupce, a to znai da utjee na dobit same trgovine.
Najvaniju ulogu u formiranju cijena ima nabavna funkcija jer ona sadri i mnoge ovisne
trokove nabave koji utjeu na odreivanje cijene. Udio nabave u trgovinama je vei od 80%
pa nije udno to trgovce brine koliko e svi trokovi iznositi te kako e na kraju biti
formirana prodajna cijena proizvoda. S obzirom da je cijena bitan faktor za privlaenje
kupaca, svaki trgovac eli imati to niu cijenu proizvoda, a to vei promet, odnosno zaradu.
U tom segmentu je jako bitno posrednitvo izmeu dobavljaa i trgovine. Direktan kontakt sa
dobavljaem znatno sniava cijenu proizvoda, a time proizvod postaje pristupaniji,
konkurentniji i zanimljiviji kupcu. U Republici Hrvatskoj se na obraun, tj. kalkulacije u
trgovini primjenjuju razni zakoni i pravilnici meu kojima su HSFI ( posebno HSFI 2),
Zakon o trgovini, Zakon o zatiti potroaa, Zakon o raunovodstvu, Naredba o odreivanju
proizvoda i usluga za koje se dostavljaju obavijesti o cijenama i marama radi praenja.
Niim nabavnim cijenama trgovci mogu lake manipulirati cijenama pa tako mogu odrediti
nie cijene, a one su kao takve vanije u odnosu na samu kvalitetu, ponudu asortimana ili
poziciju trgovine.

2. KALKULATIVNE METODE I RAUNOVODSTVENI STANDARDI

ZA ODREIVANJE CIJENA
Cijena predstavlja u novcu izraenu vrijednost robe ili usluga. Razlikujemo nabavnu cijenu i
prodajnu cijenu. Prodajne cijene se formiraju pod utjecajem trita. Cijena robe u trgovini je
razlika izmeu nabavne i prodajne cijene te se tom razlikom pokrivaju nastali trokovi i
ostvaruje dobit. Trokovi su granica za odreivanje cijena. Kod pojedinih artikala drava
moe utjecati na iznos cijena tako da uvede zatitne cijene, tj. izravna ogranienja u
oblikovanju cijena koja mogu bitit porezi, carine ili kamatne stope. Takoer i poduzea
trgovine mogu biti ovisni o dobavljaima gdje se onda radi o uvjetovanim cijenama. (Vuk
J.,RRiF, 12/2009., pg.19)
2.1. Kalkulacije i kalkulativne metode
Prilikom utvrivanja cijena potrebno je povezati trokove s njihovim nositeljima. Iz tog
razloga pri izraunavanja prodajne cijene postoji nekoliko kalkulativnih metoda.
Kalkulacija uz prosjenu stopu razlike u cijeni uzima istu prosjenu razliku u cijeni za
svaki proizvod slijedeim proraunom; (Vuk J.,RRiF, 12/2009, pg. 22)
Trokovi + dobit
%Rc=------------------------- x100
Prodaja
Takav izraun ne uzima u obzir trinu poziciju pojedinog artikla ili grupe niti ponaanje
konkurencije ili potroaa. Slui kao pretpostavljeni model, tj. osnovica za druge metode.
(Segetija, Lamza-Maroni, 2001, pg. 364.)
Kalkulacijsko izjednaavanje ili mjeovita kalkulacija uzima u obzir ukupni asortiman i
ukupne cijene te u tom sluaju neki proizvodi postaju primatelji izjednaavanja, a neki
nositelji izjednaavanja dok su neki neutralni. Na taj nain neki proizvodi mogu imati
prihvatljivije cijene sa stajalita potroaa u odnosu na konkurenciju. Jedan od razloga
primjene takve kalkulacije je i to to je dosta trokova fiksnog karaktera te ih se lake
rasporedi prosjeno po svakom artiklu. S tim u vezi neki proizvodi ne mogu podnijeti veliki
teret fiksnih trokova pa se tada primjenjuje naelo vrijednosti. (Segetija, Lamza-Maroni,
2001, pg. 365.)

Raun dijela trokova na osnovi graninog troka ( Direct Costing) dijeli trokove na
fiksne i varijabilne za jedno razdoblje uz uvjet da se trokovi moraju planirati. Fiksni su oni
koji uvijek postoje bez obzira da li trgovina radi ili ne, dok su varijabilni vezani za prodaju
odnosno nabavu robe. U varijabilne trokove ulaze i trokovi kvara, nestanka ili drugih
gubitaka na robi te se otpisuju. Temeljem takve podjele trokova nastaju granini trokovi.
(Segetija, Lamza-Maroni, 2001, pg. 366.)
fakturna cijena
+ ukupni pojedinani trokovi artikala (robne grupe)
+ varijabilni zajedniki trokovi artikala (robne grupe)
= granini trokovi
Koliko god se takva kalkulacija ini jednostavnom teko je podijeliti fiksne i varijabilne
trokove na nositelje trokova.
Raun pojedinanih trokova metoda stupnjevanja temelji se na izravnoj podjeli
trokova, tj. trokovi se ne dijele po kljuu. Obraun trokova vri se po mjestima, vrstama i
nositeljima u jednom postupku, po artiklima, dijelovima poduzea zavisi to se eli postii.
(Segetija, Lamza-Maroni, 2001, pg. 367.)
Raun pokria fiksnih trokova uzima u obzir uzroke njihova nastanka prema odreenim
slojevima: artikli ili grupe artikala. Primjenjuje se u politici smanjenja ili proirenja
asortimana kad treba saznati uinke razlike u cijeni. Neki artikli su primamljiviji od drugih pa
ih se ponekad prodaje ispod cijene konkurencije a da bismo poveali prodaju.

(Segetija,

Lamza-Maroni, 2001, pg. 368-369.)

2.2. Kalkulacije u trgovini HSFI 2 I HSFI 10

Prema

Hrvatskim

standardima

financijskog

izvjetavanja

(HSFI

2)

utvren

je

raunovodstveni postupak za utvrivanje zaliha. Zalihe trgovake robe utvruju se i

obraunavaju po trokovima nabave a ine ju; ( Cutvari, 2008, pg.351.)

trokovi nabave
trokovi konverzije

ostali trokovi nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje

( ovisni trokovi nabave) .

Trokove nabave ine kupovna cijena, uvozne carine, porezi koji se ne mogu odbiti,
trokovi prijevoza, rukovanje zalihama. Trokovi nabave umanjuju se za trgovake popuste,
rabate i sline stavke. PDV zaraunan na raunima dobavljaa za nabavu robe i prijevoz ne
ulazi u trokove nabave osim ako trgovac koji nabavlja robu nije u sustavu obveznika PDVa, tada on ulazi u troak nabave. ( Cutvari, 2008, pg.352.)
Trokovi konverzije obuhvaaju trokove koji su nastali radi dovoenja zaliha na sadanju
lokaciju ili sadanje stanje, npr. trokovi dorade- prepakiranje, rezanje, dozrijevanje i slino.
U trokove nabave ne ulaze trokovi prodaje, uprave pa ne mogu ulaziti niti u nabavnu
vrijednost robe.
Trgovina moe voditi robu na zalihi po nabavnim ili prodajnim cijenama bez PDV-a, a
sukladno Zakonu o trgovini. ( Cutvari, 2008, pg.355.)
Ovisni trokovi nabave nastaju od mjesta gdje je dobavlja isporuio robu do mjesta
skladitenja. U ovisne trokove ubrajamo trokove prijevoza, ukrcaja i iskrcaja,osiguranje
robe i slino. Ukoliko kupac nabavlja razliiti asortiman robe zajedno, ovisni trokovi nabave
se rasporeuje na pojedine vrste asortimana robe prema kriterijima teine, volumenu ili
vrijednosti robe. (Dimitri M., 2008., cjelina 9, poglavlje 2, potpoglavlje 2, pg.9)

3. UTVRIVANJE CIJENA U TRGOVINI NA VELIKO

Kalkulacija je raunski postupak izraunavanja cijene. Svaki trgovac prilikom izrade

kalkulacije prodajne cijene promatra i mjeri trokove nabave i uvijete na tritu. Razlika
izmeu nabavne i prodajne cijene za trgovaca je iznos koji pokriva sve indirektne trokove,
a od tog iznosa i ostvaruje dobit. (Vuk J.,RRiF, 12/2009. pg.19)
Razlikuju se tri naina kalkuliranja prodajnih cijena; (Cutvari,2008. pg. 352)
1. uz primjenu stope mare na temelju podataka o trokovima nabave po raunima
dobavljaa i raunima ovisnih trokova nabave, a na takvu utvrenu cijenu dodaje se
odreeni postotak mare.
2. uz poznatu prodajnu cijenu cijena se formira prema stanju na tritu pa prema
nabavnoj cijeni, te je mara udio izmeu stvarne nabavne cijene i zadane prodajne.
3. rabatni sustav krajnju cijenu na tritu, veleprodajnu ili maloprodajnu, utvruje
sam proizvoa, a trgovcu se na takvu robu odobrava rabat ( popust na cijenu).

Najee se takav oblik formiranja cijene dogaa u duhanskoj industriji gdje je

zadana cijena cigareta ili duhanskih preraevina.
Kod nabave robe iz uvoza nabavnu vrijednost robe ine carinska osnovica po fakturi
dobavljaa i trokovi dopreme do hrvatske granice. Kalkulacije se rade i prilikom smanjena
cijena, rasprodaja te inventura kako bi se sve promjene mogle knjiiti u trokovnom, tj.
financijskom raunovodstvu.(Cutvari, 2008, pg.352)
lanak 7. Zakona o trgovini regulira trgovinu na veliko kao kupnju robe na nain da se dalje
prodaje profesionalnim korisnicima, tj. drugim pravnim ili fizikim osobama koje obavljaju
neku odreenu djelatnost koja je registrirana i zakonom odobrena. Ona se obavlja u prodajnim
objektima, ali se moe obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu na nain da se kupnja i
prodaja robe obavlja bez zadravanja u skladitu i za takovu trgovinu nije potreban prodajni
objekt.( Zakon o trgovini (Narodne novine broj 87/08., 96/08., 116/08., 76/09. i 114/11.
http://narodne-novine.nn.hr/sluzbeni/, lanak 7)
Prilikom odreivanja kriterija trgovine temeljni je kriterij onaj koji trgovinu na veliko definira
prema vrsti kupaca kojima se roba prodaje, a ne tretira se prema koliini koju kupac kupuje.
( Ivanevi M.,RIF, 4, 2005., pg.71)
Trgovac na veliko robu nabavlja direktno od proizvoaa, uvoznika ili je sam uvozi.
Zalihe robe u trgovini na veliko mogu se voditi po nabavnoj ili prodajnoj cijeni. Cijena se
moe utvrditi na ulaznom dokumentu, a to je dokumenat kojim je roba zaduena. Pomou
kalkulacije cijene moe se utvrditi razlika izmeu nabavne i prodajne cijene, ali po zakonu
nisu obvezne se sastavljati. Odluku o tome kako e se utvrditi cijena donosi poduzetnik i
regulira je u svojim raunovodstvenim politikama. (Vuk J.,RRiF, 12/2009., pg.19)
Kalkulacija nabavne cijene trgovake robe obuhvaa nastale trokove u svezi s nabavom robe
na temelju kojih se utvruje vrijednost zaliha. U sustavu poreza na dodanu vrijednost ne
postoji razlika u oblikovanju prodajne cijene trgovake robe u veleprodaji i maloprodaji, jer
kod obje vrste prodaje trgovac na prodajnu cijenu mora zaraunati 23% PDV-a, odnosno 0%
PDV-a ako prodaje proizvode na koje se odnosi nulta stopa PDV-a. Napravljenu kalkulaciju
potpisuje osoba koja ju je sastavila i ona je popratni dokument dokumentu koji smo dobili od
dobavljaa. Poslije izrade kalkulacije nastalo je zaduenje trgovine na veliko. Kod izrade
kalkulacije vano je znati rasporediti trokove, posebno ovisne. (Vuk J.,RRiF, 12/2009.,
pg.21)
Prilikom rasporeivanja ovisnih trokova najee se koriste: (Vuk J.,RRiF, 12/2009.,pg.20)

izravna

teinska

postotna metoda

Izravna (direktna) metoda rasporeda ovisnih trokova se koristi prilikom nabave samo
jedne vrste robe jer svi nastali trokovi terete tu robu, a zbog nje su i nastali. Kada se zbroje
kupovna cijena i svi ostali ovisni trokovi dobiva se troak nabave robe. (Vuk J.,RRiF,
12/2009. pg.20)
Teinska (ponderirana) metoda rasporeda ovisnih trokova se koristi kod nabavljanja vie
razliitih vrsta robe odjednom i za nju nastaju zajedniki ovisni trokovi. Trokovi se tada
rasporeuju uz pomo teinskog faktora. Teinski faktor se rauna kao omjer ukupnih ovisnih
trokova i ukupne teine ili koliine robe, a dobije se cijena po kilogramu (kn/kg).
Teinski faktor = Ukupan ovisni troak

= kn/kg

Ukupna teina ili koliina robe

Tada se teinski faktor mnoi s koliinom ili teinom svake vrste robe, a rezultat je ovisni
troak za tu vrstu robe. (Vuk J.,RRiF, 12/2009., pg.20)
Postotna metoda ili metoda udjela koristi se za raspored ovisnih trokova prilikom nabave
razliitih vrsta roba koje su meusobno razliite po pojedinanoj vrijednosti, ali imaju slina
vanjska obiljeja. (Vuk J.,RRiF, 12/2009.,pg.21)
Kalkulacija cijene u trgovini na veliko
Pri izradi kalkulacije u trgovini na veliko u troak nabave unose se svote vezane za nabavu
robe (kupovna cijena, ovisni trokovi) bez PDV-a. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a
ukljuuju ukupnu svotu bez odbitka PDV-a. (Vuk J.,RRiF, 12/2009.,pg.21)
Elementi kalkulacije cijene su prikazani u Tablici 1
Tablica 1. Elementi kalkulacije cijene
1.

Neto fakturna cijena robe kupovna cijena

2.
3.

Ovisni trokovi nabave robe (prijevoz, pretovar, osiguranje robe na putu, pediter)
Carina i druge pristojbe

4.
I.
5.

Posebni porezi (troarine)

NABAVNA CIJENA (troak nabave) vrijednost po kojoj se roba evidentira u skladitu.
Razlika u cijeni (% ili apsolutna svota) - namijenjena pokriu trokova trgovine, a

ostatak predstavlja zaradu

II. PRODAJNA CIJENA
6. 10 ili 23% PDV-a
III. PRODAJNA CIJENA S PDV-om
Izvor: Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, 2006., pg.798

Razlika u cijeni (RUC) predstavlja razliku izmeu trokova nabave i prodajne cijene koja ne
ukljuuje PDV-e. Namjenjena je za pokrie trokova razdoblja u koje ubrajamo trokove
uprave, prodaje i administracije, a takoer je namjenjena i za zaradu poduzetnika. Metode
obrauna RUC-a:

% RUC-a koji se obraunava na troak nabave

primjena preraunate stope RUC-a na prodajnu cijenu, ali se koristi samo kada je
prodajna cijena poznata

kada trite odreuje prodajnu cijenu onda se RUC rauna kao razlika izmeu
prodajne i nabavne cijene,

RUC iznosi visinu odobrenog rabata od dobavljaa. (Vuk J.,RRiF, 12/2009., pg.22)

Napravljenu kalkulaciju potpisuje osoba koja ju je sastavila i ona je popratni dokumenat

dokumentu koji smo dobili od dobavljaa. Poslije izrade kalkulacije nastalo je zaduenje
trgovine na veliko. (Vuk J.,RRiF, 12/2009.,pg 20)
U nastavku je na primjeru prikazana izrada kalkulacije u tvrtci Prodaja d.o.o. koja se bavi
trgovinom na veliko.
Primjer izrade kalkulacije u tvrtci Prodaja d.o.o. veleprodajno skladite.
Tvrtka Prodaja d.o.o. Bjelovar nabavila je proizvod pod nazivom LCD TV PHILIPS od
tvrtke Darson d.o.o. Varadin. On joj je ispostavio raun R-1 broj 141275-12365 od
23.01.2012. godine na iznos od 9.206,55 kuna. Rabat je 20%.
Navedena tvrtka je donijela odluku da e raditi kalkulacije bez obzira na zakon.
Tablica 2. Kalkulacija u trgovini na veliko
redni
broj

Elementi cijene

LCD TV PHILIPS
1 kom.
3 kom.

1.
2.
3.
I.

Nabavna cijena
Ovisni troak
Rabat
Troak nabave
Razlika u cijeni

4.

(RUC)

II.
5.
III.

Prodajna cijena
23% PDV-a
PC s PDV-om

2.495,00

7.485,00

499,00
1.996,00

1.497,00
5.988,00

299,40

898,20

2.295,40
527,94
2.823,34

6.886,20
1.583,82
8.470,02

Izvor: Izrada autora prema primjeru kalkulacije iz Raunovodstvo poduzetnika s primjerima

knjienja, 2006. pg. 797
Troak nabave je izraunat tako da je od nabavne cijene oduzeli rabat dobavljaa od 20%.
Na troak nabave dodano je 15% mare i dobiven je iznos od 229,40 kuna po jednom artiklu.
Nakon toga je zbrojen troak nabave i RUC i dobivena je prodajna cijena. Na tu prodajnu
cijenu dodano je 23% PDV-a i dobivena je prodajna cijena s PDV-om.
U dokumente u prodavaonici na veliko dostavljena roba je zaduena bez PDV-a, a kada e se
ispostavljati raun R-1 obraunat e se i PDV-e.
Ako bi na dokumentu za kalkulaciju postojali i ovisni trokovi u iznosu od 90,00 kuna,
izraun bi izgledao kako je prikazano u Tablici 3.
Tablica 3. Kalkulacija sa ovisnim trokovima u trgovini na veliko
redni
broj
1.
2.
3.
I.

Elementi cijene
Nabavna cijena
Ovisni troak
Rabat
Troak nabave
Razlika u cijeni

4.
II.
5.
III.

(RUC)
Prodajna cijena
23% PDV-a
PC s PDV-om

LCD TV PHILIPS
1 kom.
3 kom.
2.495,00
30,00
499,00
2.026,00

7.485,00
90,00
1.497,00
6.078,00

303,90
2.329,90
535,88
2.865,78

911,70
6.989,70
1607,64
8.506,34

Izvor: Izrada autora prema primjeru kalkulacije iz Raunovodstvo poduzetnika s primjerima

knjienja, 2006., pg.797
U tablici 3. podaci su raunati na isti nain kao i u tablici 2., osim u dijelu ovisnih trokova
koji se u ovoj tablici pojavljuju u odnosu na prethodnu. Osnovna razlika u ova dva primjera
koji su prikazani u tablici 2. i 3. je visina troka nabave, odnosno u tablici 3. troak nabave je

vei za visinu ovisnih trokova. Samim time i konana cijena proizvoda se morala poveati,
to u ovome primjeru predstavlja poveanje prodajne cijene 1 kom proizvoda LCD Philips za
42,44 kn.
Roba u trgovini na veliko se nabavlja izravno od proizvoaa, drugog veletrgovca ili se uvozi.
Nabava i usklaenje trgovake robe prati se po kalkulacijama temeljem kojih se utvruje
nabavna ili prodajna cijena robe.

4. UTVRIVANJE CIJENE U TRGOVINI NA MALO

Utvrivanje cijena u trgovini na malo provodi se na identian nain kao i u trgovini na veliko.
Potencijalna zarada kod trgovaca na malo je mara, a stopa mare se odreuje za svaku
skupinu proizvoda zasebno ili za cijeli asortiman robe u prodavaonici koristi se jednaka stopa
mare. Pritom visina mare ovisi o trokovima trgovine, koje ona treba nadoknaditi, te
oekivanoj zaradi trgovca. Procjena i planiranje trokova, kao i ostvarivanje dobiti potrebni su
trgovini kako bi mogla utvrditi ciljnu maru. Ciljna mara predstavlja razinu koja se mora
ostvariti kako bi poduzee ostvarivalo dobit. Kako bi poduzee prodajom podmirilo ostvaren
troak nabave te ostvarilo dobit, prodajna cijena mora biti vea u odnosu na troak. (Beni .,
Trgovina i politika cijena, 1990., pg. 158)
Kod poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a ne postoji razlika izmeu veleprodajne i
maloprodajne cijene jer trgovac u tuzemstvu uvijek prodaje robu s ukljuenim PDV-om, osim
onih trgovaca koji prodaju proizvode s 0% PDV-a. Jedina razlika izmeu maloprodajnog i
veleprodajnog skladita je ta to se roba u maloprodaji zaduuje po prodajnoj cijeni s
uraunatim PDV-om. Trgovac u maloprodaji moe utvrditi prodajnu cijenu polazei od
unaprijed utvrene stope mare koja se obraunava na nabavnu vrijednost robe ili moe
polaziti od prodajne cijene s uraunatih 23% PDV-a iz koje se preraunatom stopom poreza
od 18,6992% izraunava svota PDV-a. Ta stopa PDV-a oduzima se od prodajne cijene i
dobiva se prodajna cijena bez PDV-a, a razlika izmeu prodajne cijene bez PDV-a i nabavne
cijene utvruje mara. (Juri .,Temelji raunovodstva i analitika knjigovodstva,
2001.,pg.241)
Trgovac u maloprodaji obvezan je u prodajnom objektu na jasno, itljivo i vidljivo mjesto
istaknuti maloprodajnu cijenu robe koja je utvrena kalkulacijom. Cijena mora biti izraena u

kunama i trgovac na tu cijenu ne smije kupcu zaraunavati nikakve dodatne naknade.

( Cutvari M.,Ivanevi M.,RIF, 7/2005., pg.81)
Na slijedeem primjeru pokazat e se izrada maloprodajne kalkulacije.
Trgovina na malo nabavlja od tvrtke Prodaja d.o.o. Bjelovar 3 komada LCD TV Philips
(2 329,90 kn/kom). Primljen je raun R-1 broj 208563-9856 na 8 597,33 kn (od ega osnovica
iznosi 6 989,70 i PDV 1 607,63). Kod nabave proizvoda nema ovisnih trokova.
Tablica 4. Izrada maloprodajne kalkulacije
Redni broj
Vrsta robe
Jedinica mjere
Koliina
Nabavna vrijednost robe/kom

1
LCD TV PHILIPS
Kom
3
2 329,90

Nabavna vrijednost robe

6 989,70

% mare
Svota mare
Prodajna vrijednost

10%
698,97
7 688,67

% PDV-a
Svota PDV-a
Prodajna vrijednost s PDV-om

23%
1 768,39
9 457,06

Prodajna cijena s PDV-om

3 152,35

Izvor: Izrada autora prema primjeru kalkulacije iz Raunovodstvo poduzetnika s primjerima

knjienja, 2006., pg. 819

5. ZAKLJUAK

esto je teko odrediti cijenu koja e istovremeno privui kupce i osigurati zaradu
poduzetniku. Ciljevi kupca i prodavatelja su razliiti kupac eli kupiti proizvod po to nioj
cijeni, a prodavatelj ga eli prodati to skuplje. U trinom gospodarstvu veliki je utjecaj
trita na koji utjeu broj trgovaca-ponuaa i veliki broj kupaca. No na cjenovnu politiku
utjee i raspoloivi dohodak potroaa koji je pod utjecajem trenutne gospodarske situacije
prilino nizak.
Trgovac pri odreivanju cijena mora oslukivati trite i dobro procijeniti koja je cijena za
kupca prihvatljiva, ali isto tako mora dobro poznavati svoje trokove koje mora nadoknaditi iz
prihoda ostvarenog pri prodaji. Stoga je bitno poznavati pravila kalkuliranja cijena i postupku
izraunavanja cijena pristupiti osobito paljivo.
Pri kalkuliranju dobro je znati koje se mogunosti pruaju, odnosno to se sve moe ukljuiti
u nabavnu odnosno prodajnu vrijednost.
Dobro postavljena politika mare odnosno razlike u cijeni trgovcu prua prostor za
odobravanje popusta, a da pritom ne ugrozi svoju zaradu.

LITERATURA:
1. Zakon o trgovini (Narodne novine broj 87/08., 96/08., 116/08., 76/09. i 114/11.
http://narodne-novine.nn.hr/sluzbeni/
2. Vuk Jasna, dipl. oec. i ovl. ra, 12/2009, Raunovodstvo revizija i financije
3. Skupina autora, 2006,: Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, Zagreb

4. Prof. dr. sc. Mira Dimitri i skupina autora, 2008, Praktini vodi kroz raunovodstvo,
Zagreb,
5. Skupina autora (Cutvari), 2008, Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja,
Sveuilina tiskara Zagreb
6. Segetlija Z., Lamza-Maroni M., 2001, Marketing trgovine, Grafika, Osijek
7. Ivanevi Mate, 4/2005, Raunovodstvo i financije
8. Beni uro, 1990., Trgovina i politika cijena, kolska knjiga, Zagreb
9. Cutvari Miljenka, Ivanevi Mate, 7/2005, Raunovodstvo i financije
10. Mr.sc. Juri urica i skupina autora, 2001, Temelji raunovodstva i analitika
knjigovodstva, RRif plus, Zagreb

www.maturski.org