UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

TEMA: TRITE KAPITALA U BIH

Pokazatelji razvijenosti
SEMINARSKI RAD

Predmet: Monetarna strategija

Mentori: Prof.dr. Sead Kreso
Prof. dr. Muharem Karamuji
Studenti: Dobraa Aida
Hodi Mirela
Miftarevi Adija

Sarajevo, novembar 2015.

S AD R AJ
0

1.

UVOD2
1.2 Problem i predmet istraivanja..........................................................................................2
1.3 Ciljevi istraivanja.............................................................................................................2
1.4 Hipoteza istraivanja.........................................................................................................3
1.5 Materijali i metodologija istraivanja................................................................................3
1.6 Struktura rada....................................................................................................................4

2.

OPENITO O TRITU KAPITALA

2.1. Kratke osnove o tritu kapitala......................................................................................5

2.2. Modeli finansijskog sistema............................................................................................6
3.

TRITE KAPITALA U BIH

3.1. Organizovanje i funkcionisanje trita kapitala u BiH....................................................8

3.2. Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH.......................................................................9
3.2.1. Sarajevska berza.......................................................................................................11
3.2.2. Banjaluka berza.....................................................................................................14
3.3. Meunarodna saradnja berzi..........................................................................................15
3.4. Bankarski sektor............................................................................................................18
3.5. Promet berzi u BIH........................................................................................................21
3.6. Faktori razvijenosti trita kapitala................................................................................22
3.7. Buy back obveznice kao inovacija na tritu kapitala...............................................26
4.

Z A K LJ U A K

28

L I T E R A T U R A 29
POPIS SLIKA

30

POPIS TABELA

30

POPIS GRAFIKONA

30

1. UVOD

Finansijsko trite kao mjesto na kojem se trguje financijskim instrumentima, tj.

mjesto gdje se susreu ponuda i potranja za finansijskim instrumentima, je upravo postalo
primarni izvor finansiranja razvoja ekonomskih sektora, jer ne podrazumijeva nove fiksne
trokove i dugorono dospijee ili dospijee uope. Na taj nain, kompanije mogu imati
pristup svjeem kapitalu i poboljati svoju stabilnost i kreditni rejting.
1.1 Problem i predmet istraivanja

Dok se svjetska trita vrijedosnih papira meusobno udruuju, kako bi to vie ojaala,
pogotovo u dananjem periodu kada se jo uvijek osjeti ekonomska kriza, trite vrijednosnih
papira u Bosni i Hercegovini je politiki rascjepkano na entiteske linije, a kada je u pitanju
reginalna saradnja sa drugim tritima, jo uvijek je na nivou samo potpisane platforme o
saradnji. Kako bi se upoznali sa situacijom u BiH na problem istraivanja u ovom radu e
biti samo trite kapitala u Bosni i Hercegovini, jer prilino loa privreda Bosne i Hercegovine
bitno utie na stepen razvijenosti trita kapitala.
1.2 Ciljevi istraivanja

U skladu sa postavljenim problemskim okvirom, osnovni cilj istraivanja je pokazati da trite

kapitala u BiH nije dovoljno razvijeno, koristei se posebnim ciljevima:
-

da pruimo teoretske osnove o karakteristikama trita kapitala u BiH,

analizom mjera koje pokazuju razvijenost trita u BiH, odnos BDP, ukupnog prometa

berzi i trine kapitalizacije,

analizom kretanja broja zakljuenih transakcija i ukupni ostvareni promet na SASE i
BLSE.
1.3 Hipoteza istraivanja
Na osnovu ve navedenih postavki kroz problematiku i cilj istraivanja, poi emo od

slijedee generalne hipoteze:

2

Da li je trite kapitala u BiH razvijeno?

Tokom pisanja ovog rada nastojimo da na osnovu priloenih informacija, koje se nalaze u
ovom radu, doemo do zakljuka koji se odnosi na postavljenu hipotezu.
1.4 Materijali i metodologija istraivanja

Prilikom pisanja ovog rada sluili smo se strunim lancima Kumali Ismeta, doktora
ekonomskih nauka, pod nazivima Inovacije na tritu kapitala ansa za razvoj BiH i
Razvijenost finansijskog trita u Bosni i Hercegovini.
Nakon preuzetih podataka iz ovih lanaka (pogledati tabelu 6) napravili smo vlastite analize
(pogledati grafikon 2) i izveli zakljuke. U narednom tekstu emo predstaviti metode na
osnovu kojih smo doli do zakljuka.
Formulisanje i prezentacija rezultata zahtjeva primjenu odgovarajuih kombinacija
naunih metoda. Shodno izabranoj problematici i postavljenoj hipotezi, a u svrhu dolaenja do
zakljuka, u ovom radu koristiemo vei broj naunih metoda. Metode koje e se
primjenjivati u ovom radu su slijedee:
-

metoda analize

metoda kompilacije

statistika metoda

metoda indukcije.

Nakon to pruimo kratak osvrt na osnovne teoretske karakteristike bosanskohercegovakog trita kapitala pomou metode analize, upoznat emo itaoce sa nainom na
koji je trite kapitala uspostavljeno, koji globalni finansijski sistem prati, kako je
organizovano trite kapitala u BiH, te ko su glavni sudionici trita kapitala. Pomou metode
kompilacije upotpunit emo nae stavove gdje smo se u svim dijelovima rada koristili
lancima kao i strunim radovima, u zadnjem dijelu rada smo predstavili inovaciju na tritu
kapitala koja predstavlja ansu za razvoj trita.
Statistika metoda je induktivno generalizatorska jer se na temelju obiljeja
odreenog broja elemenata neke skupine ili serije pojava, izvodi opi zakljuak o prosjenoj
vrijednosti obiljeja. Koristili smo deskriptivnu statistiku preko koje smo prikazali grafike
3

prikaze, saimali podatke kako bi bili to pregledniji i opisivali podatke dobivene prilikom
istraivanja. Koritena je za provoenje analize za grafike i tabelarne prikaze u dijelu rada
gdje smo analizirali sam promet berzi kroz period 2007-2015.godina, gdje smo prikazali
negativan utjecaj svjetske ekonomske krize kroz pad transakcija na SASE i BLSE. Takoer,
prikazali smo kretanje BDP-a, ukupnog prometa na berzama i ukupne trine kapitalizacije u
BiH u periodu 2007.-2014. godina
I u samom zakljuku pomou metode indukcije koja e nam pomoi da na osnovu
rezultata istraivanja vezanih za (ne)razvijenost trita kapitala doemo do opih zakljuaka
vezanih za ovu problematiku.

1.5 Struktura rada

Rad se sastoji od uvoda, dva glavna dijela i zakljuka. Glavni dijelovi obuhvataju cjeline:
Openito o tritu kapitala i Trite kapitala u BiH. U uvodu je definisan sam problem i
objekat istraivanja, postavljena hipoteza, takoer definisane su koritene metodologije u radu
i obrazloena sama struktura rada.
Kao drugi dio rada naslovljen je kao OPENITO O TRITU KAPITALA, gdje su
predstavljene kratke osnove o tritu kapitala i modelima finansijskog sistema, kao i
najeim oblicima vrijednosnih papira sa kojima se trguje. Takoer, navedena je osnovna
podjela trita vrijednosnih papira i koji su njeni zadaci.
U treem dijelu, TRITE KAPITALA U BiH, predstavljeno je kako je organizovano trite
kapitala u BiH, te ko su glavni sudionici trita kapitala. U okviru Meunarodne saradnje
berzi objasnili smo sa kojim organizacijama berzi u svijetu je BLSE i SASE postala lanica,
ali i sa kojima od njih je prekinula saradnju. Na kraju analizirali smo mjere koje pokazuju
razvijenost traita, ali i samo kretanje zakljuenih transakcija na berzama u BiH.
U samom ZAKLJUKU definisani su argumenti do kojih smo doli dokazujui hipotezu,
meutim, pored toga naveli smo prijedloge koji bi mogli utjecali na razvoj trita kapitala u
Bosni i Hercegovini.

2. OPENITO O TRITU KAPITALA

Finansijsko trite je mjesto na kojem se trguje finansijskim instrumentima, tj.

gdje se susreu ponuda i potranja za finansijskim instrumentima. Finansijsko trite je dio
finansijskog sistema, koje podrazumijeva niz finansijskih institucija i instrumenata koji
posreduju izmeu sudionika s finansijskim vikom i sudionika s finansijskim manjkom.
Finansijsko trite ine trita kapitala i trita novca. Trita kapitala su ona na
kojima postoje dugoroni finansijski instrumenti, tj. instrumenti ije je dospijee neodreeno
ili se njima trguje barem jednu godinu dana. Na tritima novca se trguje vrijednosnim
papirima ije dospijee je manje od godinu dana. Upravo su finansijska trita postala
primarni izvori finansiranja razvoja ekonomskih sektora jer ne podrazumijeva nove fiksne
trokove i dugorono dospijee ili dospijee uope. Na ovaj nain, kompanije mogu imati
pristup svjeem kapitalu i poboljati svoju stabilnost i kreditni rejting.
2.1. Kratke osnove o tritu kapitala
Osnovna uloga finansijskog trita, a analogno tome, i trita kapitala je da, uz
finansijske institucije, instrumente i irok spektar finasijskih usluga, izvri efikasnu alokaciju
finansijskih sredstava od onih koji imaju suficit ka onima koji iskazuju deficit, odnosno da
omogui njihovo lake susretanje i bre obavljanje transakcija. (Brzakovi, 2007, str.23) Ako
imamo vei obim iskazanih deficita i suficita onda postoji i vea potreba za efikasnim
finansijskim tritem koje e kanalisati viak sredstava do krajnjih korisnika na to
jednostavniji nain i uz to manji troak. Jedna od osnovnih funkcija trita kapitala je
poveanje efikasnosti i profitabilnosti poslovanja, zato to trite kapitala omoguava jasno i
brzo sagledavanje ostvarenja stope prinosa u odnosu na uloenu aktivu.
Moemo rei da je trite kapitala u uem smislu trite vrijednosnih papira, a
najei oblici vrijednosnih papira sa kojima se trguje su:
DIONICE, certifikati o vlasnitvu koji predstavljaju udio dioniara u kapitalu
dionikog drutva. Oblici dionica:

Obine dionice
5

Preferencijalne dionice
OBVEZNICE, dugoroni duniki vrijednosni papiri s dospijeem od
najmanje jednu godinu dana, kupljeni na tritu sa ciljem prihoda u obliku kamate koje
prodaju emitenti koji trae nedostajue izvore finansiranja.
Dionice u FBiH ne postoje kao fiziki opipljiv dokument, nego samo kao
elektronski zapis. Elektronski zapis u vlasnitvu nad dionicama firmi pohranjeni su u registru
vrijednosnih papira u FBiH.
Potrebno je takoer istai i osnovnu podjelu trita vrijednosnih papira na:
1. PRIMARNO (EMISIJSKO) TRITE na kojem se vrijednosni papiri po prvi put
stavljaju u ponudu potencijalnim kupcima, te moemo rei da je njegova osnovna funkcija
alokacija raspoloivog kapitala i mobilizacija tednje u svrhu privrednog investiranja.
2. SEKUNDARNO TRITE na kojem se obavlja promet ve ranije, na primarnom
tritu emitovanih vrijednosnih papira i bitno je istai da se upravo na ovom tritu stvara
realna trina vrijednost, odnosno stvarna slika za vrednovanje jedne kompanije ijim
dionicama se trguje.
Bitno je uoiti tri osnovna zadatka trita vrijednosnih papira, a to su:
1. Povezivanje ponude i potranje na tritu
2. Formiranje trine cijene vrijednosnog papira
3. Distribucija informacija, kljunih za donoenje investicijskih odluka, odnosno za
privlaenje investitora na ulaganja u privredu jednog drutva
2.2. Modeli finansijskog sistema

Novi globalni trendovi deregulacije i internacionalizacije su podstakli razvoj

finansijskih trita, institucija, a osobito trita kapitala. Nebankarske finansijske institucije i
finansijska trita postaju sve vie znaajna i globalni finansijski sustav se podijelio u tom
smislu. Shodno tome, globalni finansijski sistem se trenutano ogleda u 2 modela finansijskog
sistema:
1.

Anglosaksonski finansijski sistem naglaava finansijska trita i nebankarske

finansijske institucije na tetu banaka. U proteklih dvadeset godina desio se znaajan razvoj
finansijskih trita i instrumenata unutar ovog sistema, koji se smatra najrazvijenijim u svijetu
2.

Kontinentalni model pridaje manje znaaja finansijskim tritima i finansijskim

instrumentima, to za posljedicu ima veu ulogu za banke, koje su krucijalne finansijske

6

institucije sistema. U kontinentalnom sistemu, banke su univerzalnog tipa, to znai da

finansijski supermarketi koji nude cijeli dijapazon usluga, ukljuujui usluge finansijskog
trita (emitiranje i prodaju vrijednosnih papira, financiranje i financijsko upravljanje)
( Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2015.).
Finansijski sistem Bosne i Hercegovine slijedi kontinentalni model gdje banke
imaju vodeu ulogu a finansijska trita i instrumenti su manje razvijeni.
Trite kapitala BiH je organizirano i regulirano na dva trita kapitala, od kojih je jedno u
Federaciji BiH, a drugo u Republici Srpskoj.

3. TRITE KAPITALA U BIH

Devedesetih godina, Bosna i Hercegovina izlazi iz ratnih deavanja sa skoro u

potpunosti unitenom privredom, koju je potrebno podii iz pepela. Takoer, suoava se sa
potpuno drugaijim drutvenim i ekonomskim sistemom, od onoga u kojem je razvijala svoju
prijeratnu privredu. Zemlja sa do tada drutvenom svojinom u svim segmentima, otpoinje
proces privatizacije, kao dio tranzicijskog puta u porodicu kapitalistikih drutvenih sistema.
U tom periodu drava svojim graanima izdaje vrijednosne papire (tzv. certifikate) sa kojima
mogu sudjelovati u kupovini dravne imovine, koja je ukljuena u privatizacijski proces. Po
zavretku procesa privatizacije dravnog kapitala, dolazi do uspostave trita vrijednosnih
papira u Bosni i Hercegovini, odnosno formiranja berzi putem kojih e se vriti trgovanje
vrijednosnim papirima steenim u toku privatizacijskog procesa i drugim vrijednosnim
papirima. Dolazi do formiranja Sarajevske i Banjaluke berze vrijednosnih papira, to time
pokazuje da finansijsko trite Bosne i Hercegovine ima trite kapitala, ali nema razvijeno
trite novca.
Instrumenti finansijskog trita su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog
instrumenta). Smanjenje priliva po osnovi neizravnih poreza nametnulo je potrebu za
dodatnim zaduenjem sektora vlade na tritu. Entitetske vlade su u 2013. godini nastavile
politiku zaduivanja na domaem tritu kapitala. Probleme s proraunskim deficitima i
likvidnou vlade su nastojale da prevaziu izdavanjem vrijednosnih papira (Tabela 1.).
Tokom 2013. godine na naplatu je prispjelo 191,7 miliona BAM po ovoj osnovi, a prema
podacima s kraja decembra 2013. godine, tokom 2014. godine dospijeva dodatnih 112,8
miliona BAM.
Tabela 1. Zaduenje vlada FBiH i RS na domaem tritu kapitala i dospjee obaveza

Napomena: Preuzeto sa CBBiH

3.1. Organizovanje i funkcionisanje trita kapitala u BiH

U skladu sa Ustavnim nadlenostima, trite kapitala u Bosni i Hercegovini je
organizovano na entitetskim nivoima. Kako Federacija BiH, tako i Republika Srpska imaju
zakonsku regulativu i institucije trita kapitala na entitetskom nivou, s tim da je zakonski
okvir prilino harmoniziran izmeu entiteta.
Osnovni zakonski okvir za odvijanje aktivnosti na tritu vrijednosnih papira u
Federaciji BiH je regulisan Zakonom o tritu vrijednosnih papira (Slubene novine FBiH,
br. 85/08 i 109/12), a u Republici Srpskoj Zakonom o tritu hartija od vrijednosti (Slubeni
glasnik Republike Srpske, br. 92/06, 34/09, 30/12, 59/13, 108/13), te propisima Komisije za
vrijednosne papire/hartije od vrijednosti.
U oba entiteta nadzor nad tritem kapitala, odnosno tritem vrijednosnih papira
ima, kao nezavisna institucija Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH, odnosno
Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. Komisija za vrijednosne papire je
vrhovni regulatorni organ, koji nadzire rad svih uesnika na tritu, te ima iroke ovlasti. To je
dravna institucija, koja se brine o zakonitom prometu i izdavanju vrijednosnih papira.

Komisije oba entiteta vode Registar vrijednosnih papira, centralno mjesto u kojem
se uvaju osnovni podaci o vrijednosnim papirima, informacije o emisiji vrijednosnih papira,
emitentu, vlasnikom kapitalu i sl.
3.2. Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH

Trgovanje vrijednosnim papirima u BiH odvija se putem dvije berze, koje se

nalaze u Sarajevu i Banja Luci. Organizovane su po istim regulatornim principima i u skladu
sa pravnim propisima koji reguliraju upravljanje na tritima kapitala u BiH.
Sarajevska berza (SASE)
Banjaluka berza (BLSE)
Berza je centralno mjesto gdje dolazi do povezivanja ponude i potranje za
vrijednosnim papirima. Pored toga, berza je i mjesto gdje se na osnovu ovih podataka formira
trina cijena vrijednosnih papira..
Finansijsko trite u BiH je relativno nerazvijeno i ukljuuje samo odreene
osnovne vrste finansijskih institucija. Glavni sudionici na tritu kapitala u BiH su ( Centralna
banka Bosne i Hercegovine, 2015):

Komisija za vrijednosne papire FBiH je vrhovni regulatorni organ, nadzire rad

svih uesnika na tritu, ima iroke ovlasti. Komisija za vrijednosne papie je dravna
institucija koja se brine da promet i izdavanje vrijednosnih papira idu na zakonit nain. U tu
svrhu, komisija ima iroko zacrtana ovlatenja. Nadlenosti komisije proizilaze iz zakona o
vrijednosnim papirima, zakona o komisiji za vrijednosne papire, zakona o registru
vrijednosnih papira, zakona o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim
fondovima i zakona o privrednim drutvim
Registar vrijednosnih papira u FBiH je centralno mjesto gdje se uvaju svi
podaci o dionicama, ukljuujui i vlasnitvo nad njima. Svaki graanin FBiH koji posjeduje
dionice ima svoj raun u registru. Registar vrijednosnih papira je dioniko drutvo koje
obavlja poslove registriranja, uvanja i odravanja podataka o vrijednosnim papirima i
poslove prenosa, u skladu sa zakonom kojim se ureuje emisija i promet vrijednosnih papira.
Registar vrijednosnih papira u FBiH je osnovan 1999.godine zakonom o registru vrijednosnih
papira kao dioniarsko drutvo. Komisija za vrijednosne papire FBiH vri upravljaka prava u
ime Vlade FBiH po osnovu dionikog kapitala.
10

Investicijski fondovi (IF) su finansijske institucije koje emitiraju vrijednosne

papire kako bi prikupile kapital i investirale ga u druge kompanije. Prema propisima o

fondovima FBiH i RS, one takoer ukljuuju bilo koju pravnu osobu, kompaniju, ili nekoliko
vrsta imovine gdje, bez obzira na pravni oblik, sudjelovanje se nudi na osnovama dionica ili
slinog vrijednosnog papira sa ciljem prikupljanja depozita u gotovini i izriite svrhe
investiranja preko 60% ovih investicija u portfolio vrijednosnih papira, novane depozite, ili
drugu aktivu, tako da investitori ne nadgledaju odluke o investiciji na dnevnoj osnovi, a
osnovni cilj je da se sauva prinos na investiciju za investitore, bilo u profitu bilo u drugom
obliku koristi. U praksi, ovi fondovi su organizirani kao otvoreni fondovi bez fiksnog iznosa
kapitala ili kao zatvoreni investicijski fondovi. Bitna stvar je da se novana sredstva mogu
uplatiti ili povui dobrovoljno u vezi otvorenih investicijskih fondova bez fiksnog iznosa
kapitala. Ovaj mehanizam obuhvata promjenljivi kapital, npr. kada depozitari deponiraju
novac, kapital fonda (aktiva) se poveava, i obratno, kada povuku svoja novana sredstva,
aktiva fonda se smanjuje. Zatvoreni investicijski fondovi imaju fiksni kapital deponiran
tijeku njegovog formiranja, tj uspostavljanja. Ovaj fiksni kapital se ne mijenja tijekom
poslovanja zatvorenog investicijskog fonda.

Kompanije za upravljanje fondovima (DUF) - je pravna osoba osnovana kao

kompanija sa ogranienom odgovornou ili dioniko drutvo, ije aktivnosti obuhvataju

uspostavljanje i upravljanje investicijskim fondovima, tj. investiranje fondova za njih same i
za imatelje udjela u otvorenim ili zatvorenim investicijskim fondovima, kao i ostali zadaci
predvieni zakonom.

Brokerske kue (brokeri) su pravne osobe koje imaju dozvolu da obavljaju

brokerske poslove. Ovi poslovi ukljuuju prodaju i kupnju vrijednosnih papira za sebe ili za
klijenta uz odreenu naknadu. U FBiH samo ovlateni posrednici brokeri imaju dozvolu
obavljanja trgovine na berzi. Graani svoje naloge izvravaju preko brokerskih kua, koji ih
prosljeuju na berzu.

Depozitne banke - su institucije koje obavljaju poslove izdavanja vrijednosnih

papira i monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na burzi ili
na drugim reguliranim javnim tritima. to znai da graanin koji eli kupiti dionice uplatit
e novac za kupovinu dionica na namjenski raun brokerske kue kod njene depozitarne
banke. Banka depozitar brokera e na raun graanina prebaciti novac od prodaje dionica.

11

Banke skrbnici - su institucije koje pruaju usluge sigurnog uvanja

vrijednosnih papira, transakcija poravnanja, prikupljanja prihoda, zastupanja klijenata,

izvjetavanja o transakcijama, kupnje i sigurnog uvanja dravnih ili korporativnih obveznica
i osiguranja informacija o lokalnim tritima kapitala, itd. Usluge uvanja veim dijelom
koriste investicijski fondovi, osiguravajue kompanije, banke, brokeri i velike kompanije.

Brokeri - su individualne osobe koje su poloile profesionalni brokerski ispit i

imaju dozvolu za obavljane brokerskih zadataka. Broker je ovlateni posrednik u trgovanju

vrijednosnim papirima u svoje vlastito ime za klijenta (komisionar) ili u klijentovo ime
(agent). Oni posreduju izmeu investitora (kupca robe ili vrijednosnih papira) i vlasnika
imatelja (tj. dobara ili vrijednosnih papira). Brokeri naplauju proviziju za svoje usluge, koja
se plaa po zatvaranju transakcije. Brokeri se esto mijeaju sa zastupnicima, koji obavljaju
zadatke kupnje i prodaje vrijednosnih papira za sebe kako bi imali koristi od razlike u cijeni.

Investicijski savjetnici - su individualne osobe koje su poloile struni ispit za

investicijske savjetnike. Oni obavljaju i pruaju savjetodavne usluge klijentima, a koje se

odnose na trgovanje vrijednosnim papirima, investicijama u vrijednosne papire i druge
transakcije koje se tiu vrijednosnih papira s ciljem diverzifikacije i minimaliziranja rizika ili
maksimalizacije profita.
3.2.1. Sarajevska berza
Zakon o vrijednosnim papirima (Slubene novine FBiH, broj 39/98 i 36/99)
definie berzu kao mjesto za povezivanje ponude i potranje vrijednosnih papira i poslovanje
vrijednosnim papirima, po unaprijed utvrenim pravilima.
Sarajevsku berzu (SASE) je osnovalo osam brokerskih kua 13. septembra 2001. godine.
Trgovanje je zvanino poelo s prvom aukcijom, u ukupnoj vrijednosti od
3.099,00 KM, i to 12. aprila 2002. godine. SASE ima tri segmenta sa odvojenim pravilima
(Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2015.):

Zvanino kotiranje

Kotiranje fonda (kao podsegment zvanine kotacije)

Slobodno trite

12

Zvanina kotacija je trini sektor na kojem se trguje s naim "prvoklasnim", tj.

lokalnim kompanijama, s najveom kvalitetom. Da bi se kompanija prihvatila u kotaciju,
mora ispotovati odreene ope i posebne uvjete i kriterije. Ti uslovi su:
veliina kapitala (ukupni kapital po zadnjem bilansu stanja: osnovni kapital,
uplaeni viak, rezerve, prenesena ista dobit ili gubitak prethodnih godina, revalorizacija
popravka kapitala, nepodijeljena ista dobit ili gubitak poslovne godine): 4.000.000 KM,
veliina klase dionica: min 2.000.000 KM (knjigovodstvena vrijednost pri
prvom listingu, trina ukoliko se dionicama ve trgovalo na drugom segmentu) i
najmanje 25% klase dinoca u javnoj emisiji mora imati najmanje 150 vlasnika.
Ukoliko je emitent uvrten na kotaciju, cijena njegovih dionica u toku jednog dana moe
maksimalno odstupati 10% od zadnjeg zvaninog kursa.
Tabela 2. Kriteriji za uvrtenje dionica
Emitent je dioniko drutvo registrovano kod
Komisije
Godine poslovanja 3
Realnosti i objektivnost raunovodstvenih Revidirani raunovodstveni
izvjetaja izvjetaji za tri posljednje godine
Veliina kapital
4.000.000 KM
Minimalna veliina klase dionica
(smatra se knjigovodstvena vrijednost dionice, tj.
trina kapitalizacija, ako je dionica ve bila u 2.000.000 KM
bilo kojem segmentu organizovanog trita)
Procenat klase dionica u javnoj ponudi Min. 25%
Broj vlasnika klase dionica Min. 150
Tabela 3. Kriteriji za uvrtenje obveznica
Godine poslovanja 3
Realnosti i objektivnost raunovodstvenih Revidirani raunovodstveni izvjetaji
izvjetaja za tri posljednje godine
Ukupna nominalna vrijednost prodane serije 3.000.000 KM
obveznica
Emitent koji je ukljuen u zvaninu kotaciju mora redovito informirati javnost i
berzu o svim dogaajima koji utjeu na poslovanje. On je, takoer, obavezan da dostavlja
polugodinje i godinje finansijske izvjetaje berzi. Poslovanje treba biti transparentno to je

13

vie mogue, tako da potencijalni investitor moe procijeniti mogui prinos na investicije kod
ovog emitenta.
Kotiranje fonda je onaj dio zvanine kotacije rezerviran za investicijske fondove
(IF). Dionice IF su ukljuene na dosta slian nain kao i dionice redovitih emitenata, ali
procesom upravlja Zakon i propisi Komisije za vrijednosne papire.
Slobodno trite je segment SASE s najmanje striktnim uvjetima. Da bi se
trgovalo vrijednosnim papirom na slobodnom tritu, mora se zadovoljiti da brokerska kua ili
emitent dostave zahtjev za ukljuenjem. Emitent koji dostavlja takav zahtjev mora dostaviti
vlastite finansijske izvjetaje burzi.

Primarno slobodno trite, segment trita na kojem se, kako je ve ranije

spomenuto po prvi put vri stavljanje vrijednosnih papira u promet. Na SASE-u je na

primarno trite uvrteno 30 najlikvidnijih preduzea, koja nisu mogla u skladu sa pravilima
biti uvrtena u kotaciju. U skladu sa zakonskim aktima postoji obaveza dostavljanja i objave
finansijskih izvjetaja emitenata berzi.

Sekundarno slobodno trite

Tercijarno slobodno trite, segment trita na kojem se nalaze emitenti koji

imaju status otvorenih dionikih drutava, a koji ne objavljuju redovno svoje periodine
finansijske izvjetaje (SASE, 2015).
3.2.2. Banjaluka berza
Banjaluka berza (BLSE) ima dva trita: zvanino trite dionica (kotacija) i
slobodno trite dionica. Banjaluku berzu je osnovalo 9. maja 2001. osam banaka i jedna
kompanija za obavljanje trgovine vrijednosnim papirima.
Komisija za vrijednosne papire RS je izdala operativnu dozvolu Banjalukoj berzi
9. augusta 2001.godine. Zvanino trite dionicama sastoji se od ( Centralna banka Bosne i
Hercegovine, 2015):

Dionice - lista A,

Dionice - lista B,

Zatvoreni investicijski fondovi,

Otvoreni investicijski fondovi,

Obveznice i drugi duniki vrijednosni papiri,

Kratkoroni vrijednosni papiri i

14

Drugi vrijednosni papiri.

Vrijednosni papiri se mogu ukljuiti u zvanino trite berze ukoliko ispunjavaju sljedee
opte uvjete:

Njima se moe trgovati na organiziran nain,

U potpunosti su plaeni,

Da su prenosivi bez ogranienja, i

Da se izdaju u nematerijalnom obliku.

Dionice su ukljuene u listu B ukoliko, pored ovih opih uvjeta, takoer

ispunjavaju odreene posebne kriterije: da imaju dvije godine poslovanja, tri miliona KM
kapitala, minimalno jedan milion KM emisije dionica, minimalno 15% dionica javno
emitiranih i najmanje 50 dioniara. Emitent koji zahtijeva ukljuenje u listu A, takoer mora
ispunjavati sljedee uvjete:

Da je usvojio standarde korporativnog upravljanja za dionika drutva,

Da ima web stranicu s dostupnim informacijama o emitentu na lokalnom jeziku i

engleskom jeziku.
Obje vrste dionica, i zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, mogu se

ukljuiti u zvanino burzansko trite, ukoliko ispunjavaju ope uvjete za ukljuivanje.

Slobodno trite obuhvata vrijednosne papire koji ispunjavaju ope poslove za
ukljuivanje. Ukljuivanje u slobodno trite dionica se daje na zahtjev emitenta,
pojedinanog dioniara ili u normalnom tijeku poslovanja. Dionice iz postupaka privatizacije i
javno emitirani vrijednosni papiri su ukljueni u normalan tijek, na osnovi izvjetaja
Centralnog registra. Slobodno trite ima sljedee segmente:

Dionice,

Zatvoreni investicijski fondovi,

Otvoreni investicijski fondovi,

Obveznice i drugi duniki vrijednosni papiri

Kratkoroni vrijednosni papiri, i

Drugi vrijednosni papiri.

3.3. Meunarodna saradnja berzi

15

Banjaluka berza je ostvarila meunarodnu saradnju sa berzama u svijetu, iako je to tek

pri korak gdje se pridruuje kao lanica. Kao lanica meunarodnih berzi omogueno joj je
objavljivanje informacija u publikacijama, prisustvuje edukativnim seminarima, te mogua
saradnja sa ostalim lanovima. Takvu saradnju je ostvarila sa:
-

FEAS Federacija Euro-Azijskih berzi u svom sastavu trenutno ukljuuje 31 berzu

sa prostora Evrope, Azije i Afrike. BLSE je primljena u punopravno lanstvo 2004.g.;

WFE Federacija Svjetskih berzi u svom sastavu ukljuuje 55 lanova iz cijelog
svijeta (lanovi su izmeu ostalih New York Stock Exchange, Tokyo Stock Exchange i
Euronext). lanstvo je podijeljeno u tri kategorije odnosa izmeu Federacije i Berzi:
dopisni lanovi, pridrueni lanovi i lanovi. BLSE je primljena 2007 g. u prvom
koraku a to je dopisno lanstvo, da

bi 2013.g. prestala biti dopisni lan ove

organizacije;
FESE Federacija Evropskih berzi . ukljuuje 24 lana tj. predstavlja 40 berzi iz
svih drava Evropske Unije, Islanda, Norveke i vicarske. Kao i prethodna
podijeljena je u tri ktegorije, i BLSE je primljena 2007 g. u dopisno lanstvo.Svoje

lanstvo u FESE, BLSE je prekinula 2012 g.;

Saradnja BLSE, SASE i Beke berze potpisan memorandum o razumijevanju u Beu
(2006. godine) i ugovor o distribuciji podataka (2008.godine), time informacije se
plasiraju inostranim investitorima. Ciljevi potpisivanja memoranduma o razumijevaju
je saradnja u oblasti razmjene informacija, tehnike pomoi u razvoju novih
proizvoda, podrka poslovima licenciranja indeksa i ostale aktivnosti koje mogu biti u
funkciji razvoja trita kapitala (zajedniki seminari, transfer know-how i dr).
(Blberza)

Krajem 2009. godine Banjaluka berza je zajedno sa Sarajevskom berzom potpisale

ugovor o distribuciji podataka koristei sistem Beke berze. Pored njih tu su berze iz
Budimpete i Bukureta koje su potpisale ugovor sa Bekom berzom. Formiran je index
BATX, koji prati kretanje cijena najveih i najlikvidnijih kompanija na tritima Sarajevske i
Banjaluke berze. U svom poetnom sastavu, indeksna koarica se sastoji od 6 kompanija i to
4 iz Federacije BiH i 2 iz Republike Srpske.
Tabela 4. Pregled kompanija koje su ule u indeksnu koaricu
FBiH

RS

16

BH Telecom,

Telekom Srpske i

JP Elektroprivreda BiH,

Nova Banka

Fabrika Duhana Sarajevo

Bosnalijek
Izvor: Sarajevska berza (www.sase.ba)

. Kreiran je BATX index koji je trebao dodatno poveati vidljivost trita kapitala
Republike Srpske i Federacije kod meunarodnih investitora, te im omoguiti dodatne
mogunosti

za

investiranje

na

Banjaluku

Sarajevsku

berzu.

http://en.indices.cc/indices/details/bxe/price/
Pozitivan efekat na BH trite kapitala u tom sluaju je znaajno poveanje likvidnosti
dionica kompanija koje ulaze u sastav indeksa, budui da izdavanje svakog proizvoda
baziranog na indeksu ukljuuje potrebu kupovine odgovarajue koliine dionica od strane
izdavatelja

indeksnog

proizvoda,

zakljuuje

se

priopenju.

(http://www.poslovni.hr/vijesti/kreiran-novi-burzovni-indeks-u-bih-batx-131352#) U nastavku
je dat tok kretanja BATX-a u periodu 2010-2014. godina, gdje se moe uoiti da ovaj indeks
biljei pad u odnosu na svoju vrijednost iz godine kada se po prvi put poeo mjeriti.
Slika 1. Kretanje indexa BATX BAM-a kroz pet godina

Izvor: SASE (07.11.2015.)

17

Nezavisne novine (Salapura, 2015) objavile su lanak u kojem profesor Goran

Radivojac

(Ekonomski fakultet u Banja Luci) smatra: da je nastavak pada trgovanja i

berzanskih indeksa, odnosno ukupnog prometa i pad kapitalizacije na berzama praktino

posljedica duboke krize u kojoj se nalazi finansijsko trite to e dovesti da obje berze
doive totalni kolaps i ostaemo bez berzanskog trgovanja, odnosno finansijskog trita.

Kako bi ostvarila ekonomski rast, treba li bi pratiti praksu otvorenosti berzi prema svijetu
u cilju privlaenja inostranih kapitalnih resursa. Jedan od prvih koraka ka postizanju tog cilja
jeste poetak saradnje Istanbulske berze i Sarajevske berze u ovoj godini. Kako navodi
Poslovni portal (Panjeta, 2015) da Istanbulska berza planira da bude ta koja e povezati
regionalno trite kapitala kroz izgradnju mree kojoj e pristup imati sve berze regiona.
Likvidnost je jedan od osnovnih elemenata za jaku vezu izmeu razvoja berze i dugoronog
ekonomskog rasta drave. Izmeu ostalog time e na dugi rok utjecati da se postigne vea
likvidnost berzi i efikasnost razmjene
3.4. Bankarski sektor

Struktura prometa na berzama pokazuje odsustvo stranih investitora i dominaciju

dunikih papira vlada, s obzirom da se s ostalim instrumentima kapitala vrlo slabo trgovalo
(Slika 2.). Veinski kupci vladinog su domae banke.
Slika 2. Struktura prometa na berzama u BiH

Izvor. Centralna banka Bosne i Hercegovine (pristupljeno: 07.11.2015.)

18

Depozitne i kreditne aktivnosti, regulatorni propisi, kao i potreba komercijalnih

banka za domaom i/ili stranom valutom utie na stanje neto pasive komercijalnih banka. U
odnosu na kraj 2012. godine neto strana pasiva banakrskog sektora smanjena je za 380,1
miliona BAM, to se izravno odrazilo na smanjenje deviznih rezervi. U odnosu na godine
kada je zabiljeen neuobiajeno veliki rast vanjskog javnog duga koji je neutralizirao uinak
razduivanja banaka (poput 2009. ili 2011. godine), uinak promjena u neto stranoj pasivi
banaka u 2013. godini na devizne rezerve je evidentan to se moe vidjeti na priloenoj slici
ispod.
Slika 3. Tromjesene promjene u deviznim rezervama i neto stranoj pasivi komercijalnih
banaka

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine (pristupljeno: 07.11.2015.)

U 2013. godini nastavljeno je smanjenje strane pasive, odnosno vanjskog duga

komercijalnih banaka. Depoziti nerezidenata koji su veinom denominirani u stranoj valuti su
na kraju 2013. godine bili nii za 118,7 miliona BAM u odnosu na kraj 2012. godine. Tijekom
2013. godine dospjela je i emisija vrijednosnih papira jedne od banaka iji je kupac bio
nerezident, to je dodatno smanjilo neto stranu pasivu na godinjoj razini za 100 miliona
BAM. Otplata kredita uslijed dospijea, kao i prijevremene otplate u pojedinim sluajevima,
premaile su razinu novih zaduenja komercijalnih banaka u inozemstvu. Do smanjenje stanja
obaveza po uzetim kreditima u odnosu na ranija razdoblja (38,8 miliona BAM na godinjoj
razini) uticalo je prvenstveno zahvaljujui povlaenju novih namjenskih kreditnih linija koje
se odnose na izravna ulaganja u privredne aktivnosti i infrastrukturu (Slika 4.). Ove tri

19

kategorije pojanjavaju 67,7% promjene u neto stranoj pasivi banaka u odnosu na 2012.
godinu.
Slika 4. Mjesene promjene u stavkama strane pasive i strane aktive banaka

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine (pristupljeno: 07.11.2015.)

Na Slici 4. Prikazano je da je vrijednost dunikih vrijednosnih papira nerezidenata u

aktivi banaka se poveala u odnosu na 2012. godinu za 69,8 miliona BAM, to objanjava
18,4% promjene u neto stranoj pasivi banaka. Strana pasiva banaka je rasla u razdobljima
kreditne ekspanzije zbog neadekvatne rone strukture domaih izvora finansiranja. Nastavak
procesa razduivanja sugerira da su domai izvori finansiranja dovoljni da podmire znaajan
dio trenutane potranje za kreditima.
3.5. Promet berzi u BIH

Kao to smo naveli u uvodnom dijelu rada, u narednom dijelu emo pomou
statitistike metode analizirati podatke.
Ako pogledamo tabelarne preglede date u nastavku, moemo primijetiti da je
promet obje berze u Bosni i Hercegovini 2008. godine u odnosu na 2007. doivio drastian

20

pad, na to su utjecaj imala negativna svjetska ekonomska deavanja. Iste trendove zabiljeile
su i berze u regiji.

Tabela 5. Ukupan promet na BH berzama za period 2007-2015

Sarajevs
ka berza
(SASE)

Broj
zakljuenih
transakcija
Ukupni
ostvareni
promet(u mil
KM)

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

158.507

39.24
1

25.70
7

18.24
4

15.900

11.643

9.200

7.717

5.620

1.274.3
40

477.0
79

219.0
85

108.5
54

244.787

373.57
7

245.2
31

618.9
44

941.7
83

Banjalu
ka berza
(BLSE)
Broj
28.69 11.52
zakljuenih
190.867
8
7
transakcija
Ukupni
275.0 180.4
ostvareni
742.582
90
93
promet
*Napomena: podaci za 2015. godinu su do oktobra

10.16
4

16.163

15.139

16.23
1

11.55
6

5.587

176.1
95

425.457

260.93
2

375.8
57

586.6
08

209.5
96

Izvor: SASE i BLSE (Obrada autora)

Od tada pa do 2011. godine i Sarajevska i Banjaluka berza iz godine u godinu

biljeile su silaznu putanju ostvarenog prometa, da bi u 2010. godini ostvareni promet bio
najnii i iznosio je 109mil za SASE i 176mil sa BLSE. Iz prethodne tabele moemo uoiti da
je Sarajevska berza doivjela vei pad. Naime, u 2007. godini ostvareni promet na ovoj berzi
je bio vei za 531.758KM u odnosu na Banjaluku berzu. U 2011. godini bio je manji od
BLSE za 180.670KM .
U 2011. godini ponovo dolo do rasta, ali nivo ostvarenog prometa se ipak nije ni
pribliio onom nivou ostvarenja, koji su ove berze imale prije svog najveeg sloma. Nnajvei
promet koji su berze ostvarile u periodu 2007-2015 iznosi 1,274mlrd za SASE i 743mil za
BLSE i to u 2007. godini.
Grafik 1. Kretanje broja zakljuenih transakcija za period 2007-2015

21

Izvor: SASE i BLSE (Obrada autora)

Na grafiku br. 1 predstavili smo tok kretanja broja zakljuenih transakcija u

periodu 2007-2015.

I ovdje su oigledni negativni uticaji svjetske ekonomske krize. U

cijelom posmatranom periodu broj transakcija opada. Najvei pad je zabiljeen u 2008. godini
gdje je taj broj na SASE sa 158.507 pao na nevjerovatnih 39.241, a na BLSE sa 190.867 na
28.698 transakcija. U 2010. godini vidimo blaga razilaenja izmeu dvije berze. Dok na
banjalukoj berzi broj transakcija u 2011. godini poinje da raste i vei je za skoro 6.000 u
odnosu na 2010. Godinu, na sarajevskoj berzi taj broj i dalje opada.
3.6. Faktori razvijenosti trita kapitala
Posljedice globalne ekonomske krize su se odrazile na znaajan pad aktivnosti na
tritu kapitala Bosne i Hercegovine. Do 2008. godine je biljeen stalni rast prometa i cijena
dionica, da bi nakon te godine sve polo nizbrdo. Ova kriza je utjecala na oteano poslovanje
uesnika na tritu, smanjenje obima poslova i prestanak rada pojedinih brokerskih kua.
Na tritu kapitala se najvie trguje dionicama i obveznicama koje su emitovane
po osnovu duga iz ratnog perioda i stare devizne tednje.
U uvodnom dijelu smo napomenuli da emo se koristiti strunim radovima za
objanjenje pokazatelja razvijenosti trita, pa emo to primijeniti u narednom tekstu.
Za procjenu razvijenosti trita kapitala koriste se podaci vezani za odnos trine
kapitalizacije i BDP. ( Kumali, 2013. Str. 66) uee ukupnog prometa vrijednosnih papira u
22

odnosu na BDP je druga mjera na osnovu koje se odreuje razvijenost trita kapitala.
Dodatne mjere razvijenosti su: pokazatelji brzine obrtaja, brojnost instrumenata kojima se
trguje na tritu kapitala, primjena standarda korporativnog upravljanja i finansijskog
izvjetavanja.
Da bismo predstavili ove bitne pokazatelje posluili smo se tabelom iz strunog
rada doktora ekonomskih nauka Kumali Ismeta pod nazivom Razvijenost trita u Bosni i
Hercegovini koja e nam pomoi u ocjeni da li je trite kapitala Bosne i Hercegovine
razvijeno.
Tabela 6. Relativni pokazatelji kapitalizacije i prometa na tritu kapitala BiH u
odnosu na BDP u periodu 2004-2011god.

Izvor: Razvijenost finansijskog trita u Bosni i Hercegovini

U nerazvijenim zemljama uee prometa na tritu kapitala se kree ispod 5%, u
manje srednje razvijenim od 5 do 20%, u srednje razvijenim od 20 do 40%, u vie razvijenim
od 40 do 60%. Na razvijenim tritima kapitala taj omjer prelazi 60%. U nastavku rada emo
na osnovu prethodne tabele predstaviti pokazatelje, analizirati ih i ocijeniti kojoj grupi trita
pripada bosanskohercegovako.

Grafikon 2. Pokazatelji kapitalizacije i prometa na tritu kapitala u BiH u

odnosu na BDP

23

Izvor: SASE, BLSE, CBBH, Agencija za statistiku BiH (Obrada autora)

Na osnovu podataka predstavljenih u grafikonu moemo rei da je trina

kapitalizacija bila najvea u 2007. godini kada je ak bila vea od bruto domaeg proizvoda i
iznosila je 112,5%. Od poetka svjetske ekonomske krize, ona pada ispod 50% sve do 2011.
kada iznosi 33,4%.
Promet na tritu kapitala je bio najvei u 2007.g. kada je udio prometa u bruto
domaem proizvodu bio 7,4%, a nakon toga je slijedio pad do 1,15% u 2010. godini, da bi u
2011. opet porastao na 2,7%. Na osnovu podataka iz prethodne tabele i grafikona moemo
rei da je Bosna i Hercegovina prela prag od nerazvijenog trita ka manje srednje
razvijenom tritu, da bi se ponovo vratila u zonu nerazvijenog trita kapitala.
Tabela 7. BDP, ukupan promet na berzama i ukupna trina kapitalizacija u
periodu 2007-2014.godine u BiH
2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

BDP

22.065.000

24.984.000

24.307.000

24.879.000

25.772.000

25.734.000

26.282.000

28.198.000

Ukupan
promet na
berzama

2.016.922

752.166

298.263

284.749

670.243

476.169

621.086

814.414

Ukupna
trina
kapitalizacija

23.266.106

11.497.395

10.915.221

10.942.907

8.206.445

8.433.214

8.864.236

9.228.541

Izvor: SASE, BLSE i Agencija za statistiku BiH (Obrada autora)

24

Na

osnovu

prikupljenih

podataka

iz

godinjih

izvjetaja

dvije

bosanskohercegovake berze napravili smo Tabelu 7. koja e nam sluiti kao osnova za
grafikon u kojem emo predstaviti kretanja ovih bitnih pokazatelja za jedno trite.
Grafikon 3. Kretanje BDP-a, ukupnog prometa na berzama i ukupne trine
kapitalizacije BiH u periodu 2007-2014

Izvor: SASE, BLSE i Agencija za statistiku BiH (Obrada autora)

Trina kapitalizacija je ukupna trina vrijednost hartije od vrijednosti. Dobija

se kao proizvod prosjene trine cijene hartije od vrijednosti i ukupnog broja hartija od
vrijednosti.

(https://www.blberza.com/Pages/DocView.aspx?page=SP34,

pristupljeno

30.11.2015.)
Na prethodnom grafikonu smo predstavili kretanje pokazatelja na osnovu kojih se
analizira razvijenost trita kapitala. Vidimo da se bruto domai proizvod uprkos poetku
krize u 2007 poeo poveavati. U toku trajanja krize samo je u 2009. godini doivio blagi pad,
da bi se do 2014. postepeno poveavao, bez velikih turbulencija. Ukupan promet na dvije bh.
Berze je u 2008. imao blagi pad i nastavio se kretati u priblinim vrijednostima sve do 2014.
godine. Za razliku od bruto domaeg proizvoda ukupna trina kapitalizacija je doivjela
drastian pad u 2008. u odnosu na 2009. godinu i postepeno je opadala do 2011., kada je
poela postepeno rasti.
3.7. Buy back obveznice kao inovacija na tritu kapitala
25

Obveznice koje izdaje vlada kao vlasnik neke kompanije sa opcijom garancije
zovu se buy back obveznice. Ovaj princip izdavanja obveznica moe se primijeniti na
zemlje u razvoju, kao to je Bosna i Hercegovina. Nerazvijeno trite kapitala BiH je vrlo
rizino za investitore koji se dvoume izmeu tednje u bankama koja je nerizina i ne nosi
veliki prinos i ulaganja u vrijednosne papire korporacija koji su najriziniji ali omoguavaju
vee prinose. Dravni vrijednosni papiri se smatraju najsigurnijim za ulaganje, ali uz nisku
kamatu. Dakle, investitori biraju izmeu maksimalne zarade i minimalnog rizika. Zbog toga
se postavlja pitanje kako spojiti veu zaradu i manji rizik. Postoji li rjeenje koje moe spojiti
manji rizik i veu zaradu? Neki analitiari smatraju da moe iako je situacija u tranzicijskim
zemljama vrlo sloena. Stanovnitvo nema dovoljno iskustva sa ulaganjima u vrijednosne
papire, pa se radije odluuje da tedi u banci po manjoj kamatnoj stopi, nego da investira u
vrijednosne papire. Privredna drutva su u procesu privatizacije pa se pojavljuje dodatno
nepovjerenje i nepoznanica budueg poslovanja i odnosa novih vlasnika. Investitorima je
potrebna dodatna garancija koja bi ih ohrabrila da investiraju u instrumente koji bi im
osigurali vee prinose na tednju, to je bio sluaj sa prethodnim sistemom u BiH. ( Kumali,
2013. Str. 10.)
Isto tako, preduzea bi izala na trite kapitala, ali uz manju kamatnu stopu i
nepromijenjenu vlasniku strukturu. Analitiari smatraju da bi upravo buy back obveznice
mogle biti rjeenje datog problema.
Naime, investitori koji imaju interese da intenziviraju trite kapitala ne ele
kupovati korporativne obveznice zbog velikog rizika, ali bi kupovali dravne obveznice.
Kako otkloniti rizik na obveznice? Analitiari smatraju da bi upravo buy back obveznice
mogle biti rjeenje

datog problema.

Drava treba preuzeti odgovornost za uspjeno

upravljanje kompanijama iji je ona vlasnik (to je sluaj sa najveim kompanijama u BiH).
Kada takva kompanija treba finansijska sredstva za neki dugoroni projekat, vlada kao njen
vlasnik moe izdati obveznice (koje se smatraju bezrizinim)

sa opcijom garancije.

Izdavanjem obveznica vlada ne umanjuje svoju vlasniku poziciju, a opcijom garancije od

strane vlade obveznica dobija rang nerizinog vrijednosnog papira sa fiksnim prinosom.
(Kumali, 2013. Str. 11) to su buy back obveznice. Smatra se da ovakvim postupkom svaka
strana dobija ono to je htjela. Na ovaj nain se pokree veliki investicijski projekat koji
djelovanjem multiplikatora poveava BDP. Zato buy back obveznicu posmatramo kao
pozitivnu inovaciju na tritu, koja bi na ovaj nain dovela do razvoja privrede i zapoljavanja
stanovnitva.
26

Ove obveznice mogu imaju i negativne strane. To se deava ako kompanija nije u
mogunosti da ispunjava obaveze na osnovu emitovanih obveznica pa vlasnici obveznica trpe
gubitke. Ali, oni su osigurani po tom pitanju jer je drava duna da otkupi kupon i obveznicu
po dospjeu. Dakle, u ovom sluaju drava trpi gubitke zbog loe politike upravljanja .
Meutim, stvar se komplikuje zbog specifinog poloaja drave koja stvarnu tetu prebacuje
na poreske obveznike, tj. na graane. (Kumali, 2013. Str. 12 ) tu dolazimo do procesa
privatizacije, jer drava kao lo vlasnik treba prodati dionice kompanije da bi izvrila svoje
obaveze. Proces privatizacije dravnih firmi je karakteristian za zemlje u razvoju.
Poto je trenutna ekonomska situacija u dravi vrlo zabrinjavajua smatramo da bi
buy back obveznice kao inovacija na tritu mogle biti vrlo efikasan instrument za razvoj
bh. trita kapitala. Vjerovatno bi dovele do postupnog privatiziranja kompanija i privlaenja
stranih investicija i privrednog razvoja.

4. Z A K LJ U A K

27

Na osnovu induktivne metode zakljuujemo da postavljena hipoteza je tana,

moemo rei da je trite kapitala u Bosni i Hercegovini nerazvijeno, argumenti koji to
dokazuju kroz rad su:
1. Finansijski sistem Bosne i Hercegovine slijedi kontinentalni model gdje banke
imaju vodeu ulogu a finansijska trita i instrumenti su manje razvijeni;
2. Trite kapitala je politiki podijeljeno na 2 entiteta, meunarodna saradnja sa
drugim tritima jo uvijek je na nivou samo potpisane platforme o saradnji;
3. Struktura prometa na berzama pokazuje odsustvo stranih investitora i
dominaciju dunikih papira vlada, s obzirom da se s ostalim instrumentima
kapitala vrlo slabo trgovalo a veinski kupci vladinog su domae banke
(pogledati Sliku 2.);
4. Strana pasiva banaka je rasla u razdobljima kreditne ekspanzije zbog
neadekvatne rone strukture domaih izvora finansiranja (pogledati Sliku 4.);
5. Broj zakljuenih transakcija i ukupni ostvareni promet je iz godine u godinu
sve nii i ima tendenciju pada (pogledati Tabelu 5. i Grafik 1.);
6. Na osnovu mjera koje pokazuju razvijenost trita moemo rei da je Bosna i
Hercegovina prela prag od nerazvijenog trita ka manje srednje razvijenom
tritu, da bi se ponovo vratila u zonu nerazvijenog trita kapitala (pogledati
Grafikon 2.)
Prijedlozi koji bi mogli utjecali na razvoj trita kapitala:
1. Saradnja Istanbulske i SASE berze potpisane poetkom 2015. godine koja
gledajui na dugi rok moe utjecati da se postigne vea likvidnost berzi i
efikasnost ramjene;
2. U buduem periodu poduzeti konkretne korake u integrisanju Sarajevske i
Banjaluke berze;
3. Tranparentniji prikaz poslovanja kompanija i bolja dostupnost informacija;
4. Buy back obveznicu prikazali smo kao pozitivnu inovaciju na tritu, koja bi
svojom primjenom mogla dovesti do razvoja privrede i zapoljavanja
stanovnitva.

LI T E R AT U R A
1. Brzakovi, T. (2007) Trite kapitala Teorija i praksa, Beograd: igura Print, str.23.

28

2. Kumali, I. (2013) Inovacije na tritu kapitala ansa za razvoj BiH, Anali poslovne
ekonomije, godina V, broj 9, str. 258-273.
3. Kumali, I. (2013) Razvijenost finansijskog trita u Bosni i Hercegovini, asopis za
ekonomiju i trine komunikacije, godina III, broj I, str.57-72.
Elektronski izvori:
4. Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Trita kapitala,
dostupno na: http://cbbh.ba/index.php?id=673&lang=hr [pristupljeno: 06.11.2015.]
5. Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Trita kapitala:
Osnovni

termini,

dostupno

na:

http://www.cbbh.ba/pdf.php?id=692&lang=bs

[pristupljeno: 06.11.2015.]
6. Centralna banka Bosne i Hercegovine, Godinje izvjee 2013., str 23; dostupno na:
http://cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2013/GI_2013_hr.pdf

[pristupljeno:

07.11.2015.]
7. Panjeta, V. (2015) Znaaj udruivanja Sarajevske i Istanbulske berze, Poslovni svijet,
12. Juni 2015, dostupno na: http://poslovnisvijet.ba/znacaj-udruzivanja-sarajevske-iistanbulske-berze/ [pristupljeno: 9.11.2015.]
8. Poslovni dnevnik (2009), Kreiran novi burzovni index u BiH BATX, 6.11.2009.,
dostupno na: http://www.poslovni.hr/vijesti/kreiran-novi-burzovni-indeks-u-bih-batx131352# [pristupljeno: 07.11.2015.]
9. Salapura, N. (2015) Pao promet na berzama u BiH, Nezavisne novine, 11.Septembar
2015,

dostupno

na:

http://www.nezavisne.com/posao/analize/CITAJTE-U-

NEZAVISNIM-Pao-promet-na-berzama-u-BiH/325020 [pristupljeno: 9.11.2015]

10. Sarajevska berza- burza /web site/, Dostupno na: http://195.222.43.81/sasefinal/language/hr-HR/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Indexi/BATX.aspx

[pristupljeno:

07.11.2015.]

POPIS TABELA
Br.
tabele
1.
2.

Naziv tabele

Str.

Zaduenje vlada FBiH i RS na domaem tritu kapitala i dospjee obaveza

Kriteriji za uvrtenje dionica

8
13
29

3.
4.
5.

Kriteriji za uvrtenje obveznica

Pregled kompanija koje su ule u indeksnu koaricu
Ukupan promet na BH berzama za period 2007-2015

13
16
21

6.

Relativni pokazatelji kapitalizacije i prometa na tritu kapitala BiH u

odnosu na BDP u periodu 2004-2011god

23

7.

BDP, ukupan promet na berzama i ukupna trina kapitalizacija u periodu

24

2007-2014.godine u BiH

POPIS GRAFIKONA
Br.
Naziv grafikona
grafikona
1.
Kretanje broja zakljuenih transakcija za period 2007-2015
2.
Pokazatelji kapitalizacije i prometa na tritu kapitala u BiH u odnosu
na BDP
3.
Kretanje BDP-a, ukupnog prometa na berzama i ukupne trine
kapitalizacije BiH u periodu 2007-2014

Str.
22
24
25

POPIS SLIKA
Br. slike
1.
2.
3.
4.

Naziv slike
Kretanje indexa BATX BAM-a kroz pet godina
Struktura prometa na berzama u BiH
Tromjesene promjene u deviznim rezervama i neto stranoj pasivi
komercijalnih banaka
Mjesene promjene u stavkama strane pasive i strane aktive banaka

Str.
17
18
19
20

30