Poreska osnovica

Poreska osnovica spada u osnovne elemente fiskalne obaveze. Definiranje osnovice poreza
najee znai kvalitativnu i kvantitativnu konkretizaciju predmeta porezne obaveze. U sistemu
PDV-a osnovicu u naelu ini naknada za isporuena dobra ili obavljene usluge. U poreznu
osnovicu ulazi i sve ono to neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili
platiti poduzetniku za isporuena dobra ili obavljene usluge. Dakle:
u poresku osnovicu ulaze:
- ukupna naknada,
- carina, akciza, putarina i svi drugi indirektni porezi,
- svi zaraunati sporedni trokovi pakovanje, prevoz, osiguranje,
- kaucije za povratnu ambalau,
- svi drugi iznosi kao uslovi za promet
u poresku osnovicu ne ulaze:
- popusti i druga umanjenja cijene odobreni prije prometa i iskazani na fakturi,
- zaraunati trokovi koje je prodavac platio u ime i za raun treeg lica
- zaraunate zatezne kamate, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije moe utvrditi da se radi
o tim kamatama.
Definisanju poreske osnovice PDV kao u lanu 20. ZPDV pristupilo se zbog primjene u praksi i
oteanog utvrivanja same dodate vrijednosti u svakoj fazi prometa. PDV je viefazni porez,
obraunava se i plaa na svaki promet dobara i usluga uz naknadu. Po okonanju prometa iznos
poreza obraunat na ukupnu bruto naknadu u koju nije ukljuen porez po sistemu oporezivanja
PDV i sistemu oporezivanja prometa za krajnju potronju je isti. Nain obraunavanja poreza
nije se bitno promijeni u odnosu na porez na promet, najvea promjena nastala je kod utvrivanja
iznosa za plaanje poreske obaveze. U sistemu oporezivanja PDV razlika izlaznog i ulaznog
poreza predstavlja obavezu za plaanje, a kod prethodnog sistema to je bio ukupno obraunati
porez. PDV se obraunava na prodajnu vrijednost a plaa na dodatu.
U iznos naknade za isporuena dobra i izvrene usluge uraunava se i subvencija kao razlika
izmeu naknade dobijene od strane kupca proizvoda i prodajne cijene dobara. Subvencija je u
stvari dio naknade za isporueno dobro koja nije dobijena od kupca ve od drave.

Subvencije daje drava za podsticanje razvoja pojedinih privreddnih grana najee

poljoprivrede.
Primjer:
Samostalni poljoprivredni proizvoa koji je registrovan PDV obveznik prodaje
mlijeko mljekari po cijeni sa uraunatim PDV om od 0.40KM ( 0,34+06) po litru.
Proizvoaima mlijeka drava daje subvenciju od 0,10 KM po litru. Ukupna
naknada za isporueno mlijeko, ukljuujui PDV je 0,50KM. Iznos PDV po litru
mlijeka utvruje se primjenom preraunate stope ( 0,50 x 14,529=0,07KM)
proizvoa mlijeka e u ovom sluaju imati poresku obavezu za plaanje od
0,07KM po litru umjesto 0,06KM. Bitno je napomenuti da ukupno obraunati PDV
po litru mlijeka od 0,07KM kao izlazni porez, nije i ulazni PDV za mljekaru. Ulazni
PDV za mljekaru je 0,06KM po litru. Ovo proizilazi iz lana 32 ZPDV prema kojem
se pravo na odbitak ulaznog PDV moe ostvariti samo na osnovu fakture od
strane registrovanog PDV obveznika. U ovom sluaju poljoprivredni proizvoa je
izdao fakturu mljekari sa obraunatim PDV-om od 0,06 KM.
Ukoliko poljoprivredni proizvoa nije registrovani PDV obveznik, to jest ne
obraunava PDV, nije duan ni obraunati PDV ni na subvenciju kao dio prodajne
cijene. U tom sluaju mljekara koja vri otkup mljieka nema pravo na odbitak
ulaznog PDV iz razloga to dobra nije nabavila od registrovanog PDV obveznika.
Ukoliko

prodavac

neke

od

trokova

moe

obezbijediti

samostalno

bez

angaovanja drugih lica, nije obavezan iskazati njihove iznose na fakturi

posebno ve e iznos tih trokova biti sadran u vrijednosti robe.

3.1. Koritenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe

Poreska osnovica kod uzimanja dobara u vanposlovne svrhe i zadravanje dobara nakon
prestanka obavljanja djelatnosti je trina vrijednost tih dobara u momentu uzimanja tih dobara
ili zadravanja dobara zbog prestanka obavljanja djelatnosti. Pod trinom vrijednou smatra se
vrijednost koju bi obveznik naplatio od kupaca da je to isto dobro prodao. lan 22. Stav 3.
Pravilnika pravi razliku u utvrivanju poreske osnovice dobara proizvedenih od strane poreskih
obveznika koja se upotrebljavaju u vanposlovne svrhe ili se zadravaju nakon prestanka
obavljanja djelatnosti u odnosu na dobra koja su nabavljena. Tako se pod trinom vrijednou

dobara proizvedenih od strane poreskih obveznika, koja su upotrijebljena u vanposlovne svrhe

smatra vlastiti troak utvren prema raunovodstvenim propisima. Ovakav stav nije ispravan jer
se vrednovanje dobara po propisima o raunovodstvu i MRS- Meunarodnim raunovodstvenim
standardima, vri prema trinoj vrijednosti. Kod prometa stalne imovine u vanposlovne svrhe,
poresku osnovicu ini knjigovodstvena vrijednost tog stalnog sredstva ili trina vrijednost u
zavisnosti od toga koja je via.
3.2. Poreska osnovica kod uvoza dobara
Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara u skladu sa
carinskim propisima. U osnovicu ulaze fakturna vrijednost dobavljaa, svi trokovi nastali do
ulaska u carinsko podruje BiH, akciza, carine i sve druge uvozne dadbine, te svi zavisni
trokovi nastali nakon uvoza dobara do prvog odredita u BiH. Po prvim odreditima u BiH
smatra se mjesto isporuke navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu koji prati uvoz dobara.
Pod zavisnim trokovima nastalim nakon uvoza u BiH do prvog odredita smatraju se trokovi
prevoza, osiguranja, provizija i trokovi pakovanja. Zavisnim trokovima ne smatraju se
bankarski trokovi, trokovi kamata, penali, kazne, learine i ako su nastali u vezi sa uvozom.
Tabela 1: Utvrivanje poreske osnovice kod uvoza dobara
Red.
broj

Opis

Iznos

Faktura inodobavljaa

15.000,00

Zavisni trokovi nabave

nastali do uvoza
u carinsko podruje BiH
Carinska osnovica (1+2)
Carina (15.200,00 x 1%)
Akciza
Zavisni trokovi nabavke
do prvog odredita u BiH
Vrijednost uvezene robe
bez PDV(3+4+5+6)
Obrainati PDV na uvezenu
robu
(16.352,00 x17%)
Vrijednost robe sa PDV-om

200,00

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Izvor: autori rada.

15.200,00
152,00
500,00
500,00
16.352,00
2.780,00
19.132,00

Obraunati PDV pri uvozu se plaa u roku za uplatu carine. Pravo na odbitak
ulaznog poreza obraunatog po osnovu uvoza dobara uslovljeno je plaanjem
istog. Ovo je izuzetak od opteg pravila za pravo na odbitak ulaaznog poreza
kod kojeg je uslov za odbitak ulaznog poreza postojanje poreske fakture ili
takozvane fakture- avans, ne zavisno od toga dali je isporuilac dobara ili
izvrilac usluge uplatio porez.

3.3. Koraci u harmonizaciji poreza u zemljama EU

Postupak usklaivanja poreza na promet u okviru EU mogue je posmatrati kroz tri koraka:
a) ugrauje se PDV u poreske sastave drava lanica
b) pristupa se usklaivanju poreske osnovice PDV-a u tim dravama
c) nastoji se izjednaiti broj i visina poreskih stopa.
Polazna taka usklaivanja poreske osnovice PDV-a bila je odluka vijea 1970. o finansiranju
EU vlastitim sredstvima koje je trebalo stupiti na snagu od 1975. godine. Pored ostalog,
finansiranje EU vlastitim sredstvima vezivalo se i za PDV, tanije za iznose ubrane na ime PDVa. Rije je o budetu kojeg su, izmeu ostalog, trebale puniti drave lanice dijelom prihoda
svoga PDV-a. Kako ne bi dolo do toga da budetski teret EU uslijed razliitih i neusklaenih
poreskih osnovica PDV-a bude nepravedno raspodijeljen na drave lanice, pojavila se potreba
usklaivanja poreske osnovice. Usklaivanje poreske osnovice PDV-a ostvareno je prihvatanjem
Smjernice 77/388/EEZ o zajednikom sistemu poreza na dodanu vrijednost i jedinstvenoj
poreskoj osnovici (tzv. esta smjernica iz 1977.).