Rad iz kolegija Revizija financijskih institucija

REVIZIJSKI DOKAZI KAO JEDNO OD TEMELJNIH POLAZITA

REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

SADRAJ

1.UVOD....................................................................................................... 2

2. POJAM I ZNAAJ REVIZIJSKIH DOKAZA.................................. 3

2.1. Osnovna naela.................................................................................................... 3
2.1.1. Osobina dokaza............................................................................................... 3
2.1.2. Kompetentnost dokaza.................................................................................... 4
2.1.3. Dovoljnost dokaza ...5
2.1.4. Procjena dokaza ...6
2.1.4.1. Dokazni postupci i dokazni materijali...................................................... 7
2.2. Vanost dokaza u reviziji .7

3. SADRAJ RADNE DOKUMENTACIJE.......................................... 10

4. OBILJEJA REVIZIJSKIH DOKAZA............................................. 12

4.1. Kvantitativna obiljeja revizijskih dokaza ...12
4.2. Kvalitativna obiljeja revizijskih dokaza ..13

5. VRSTE REVIZIJSKIH DOKAZA I METODE PRIKUPLJANJA ..15

5.1. Koritenje tvrdnji pri prikupljanju revizijskih dokaza... 15
5.2. Revizijski postupci za prikupljanje dokaza.. 17
5.3. Fizika provjera................................................................................................... 18
5.4. Ponovno izvoenje ...18
5.5. Dokumentacija..................................................................................................... 18
5.5.1. Pouzdanost dokumentacije............................................................................. 19
5.5.2. Dokumentacija koja se odnosi na revizijske ciljeve ...20
5.6. Konfirmacija........................................................................................................ 20
5.7. Analitiki postupci............................................................................................... 21
5.8. Upiti zaposlenima ili upravi 22
5.9. Promatranje .22
5.10. Analitiki postupci 23
5.11. Elektroniki revizijski dokazi... 23
5.11.1. Ispravnost i pouzdanost revizijskih dokaza.. 23

6. POVEZANOST REVIZIJSKIH POSTUPAKA, REVIZIJSKIH

DOKAZA I REVIZIJSKIH CILJEVA.................................................... 25

7. OCJENJIVANJE REVIZIJSKIH DOKAZA...................................... 26

8. ZAKLJUAK......................................................................................... 27

LITERATURA.......................................................................................... 28

1
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

1.UVOD

MRevS 500 Revizijski dokaz predstavlja osnovni okvir za razumijevanje i

koritenje dokaza u reviziji. Revizor prikuplja dokaze provoenjem revizijskih
postupaka. Revizijski dokazi su informacije koje je revizor prikupio i na osnovi kojih
temelji svoje miljenje o realnosti i objektivnosti financijskih izvjetaja.
Financijski izvjetaji odraavaju izjave (tvrdnje) menadmenta o odreenim
komponentama financijskih izvjetaja. Pod komponentama se podrazumijevaju stavke
(pozicije) odnosno dijelovi financijskih izvjetaja. Za svaku mjerodavnu izjavu
(tvrdnju) menadmenta revizor odreuje revizijske ciljeve i provodi revizijske
postupke kako bi prikupio dostatne dokaze na osnovi kojih se treba uvjeriti jesu li
revizijski ciljevi zadovoljeni. Primjenom revizijskih postupaka nastaju dokazi koji
podravaju revizorsko izvjee.

2
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

2. POJAM I ZNAAJ REVIZIJSKIH DOKAZA

Sa stajalita neke revizije dokazni se materijal sastoji od raunovodstvenih

informacija i svih vezanih informacija koje tvore njihov sadraj, a do kojih revizor moe
doi.

2.1. Osnovna naela

Kod objavljivanja dokaza revizijski standardi razmatraju sljedea naela1 :

Osobinu dokaza
Kompetentnost dokaza
Dovoljnost dokaza
Procjenu dokaza

2.1.1. Osobina dokaza

Raunovodstvene informacije koje se mogu koristiti kao dokazi u provjeri

revizijskih ciljeva jesu knjige s izvornim knjienjima ( npr.glavna knjiga i analitiko
knjigovodstvo ) i sve tablice ili druge evidencije koje su povezane s financijskim
izvjetajima. Dokazni materijal se odnosi na dokumetirane materijale kao to su ekovi,
rauni, ugovori, zapisnici, konfirmacije i pisane izjave. Takoer, dokazni se materijal
odnosi i na informacije koje je revizor pribavio putem upita, promatranja, provjera i
ispitivanja fizikog postojanja.

1
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 119

3
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

2.1.2. Kompetentnost dokaza

Dokazi se smatraju kompetentnim ako pruaju znaajne i pouzdane informacije. 2

Znaajnost. Kompetentnost dokaza ovisi o njihovoj znaajnosti za revizijski cilj

na koji se odnosi. Ako se revizor oslanja na dokaze koji su nevezani za revizijski cilj,
moe se izvui pogrean zakljuak o izjavama uprave. Primjerice, pretpostavlja se da
revizor eli provjeriti potpunost evidentiranja poslovnih dogaaja u svezi s prodajom, to
znai, provjeriti je li u dnevnik prodaje evidentirana sva otpremljena roba? Uobiajeni
revizorski postupak za testiranje tog cilja je praenje uzorka otpremnica do povezanih
izlaznih faktura i dnevnika prodaje. Ako revizor uzima uzorak iz statistike mase izlaznih
faktura koje su u razdoblju izdane, revizorski se dokazi nee odnositi na potpunost (
tj.revizor nee otkriti otpremu koja nije fakturirana ili evidentirana ). Revizor treba
provjeriti dnevnik tovarnih listova koji su poredani po rednim brojevima, nakon to se
uvjerio da su se takvi dokumenti izdali za svaku otpremu. Svaki zakljuak koji se temelji
na statistikoj masi izlaznih faktura ne temelji se na dokazima koji su mjerodavni za
testiranje potpunosti.

Pouzdanost se odnosi na pitanje moe li se revizor pouzdati u odreenu vrstu dokaza

kao pokazatelja tonosti izjave ili revizijskog cilja. Zbog razliitih okolnosti u kojima se
revizije odvijaju, teko je generalizirati pouzdanost za razliite oblike dokaza. Slijede
neki opi faktori koje revizor treba razmotriti pri procjeni pouzdanosti dokaza.

Neovisnost i kvalificiranost izvora dokaza. Dokazi koji potjeu izravno od

neovisnog izvora koji se nalazi izvan poduzea smatraju se obino pouzdanijima
nego dokazi prikupljeni samo unutar poduzea. Tako, konfirmacija komitentovog
stanja u banci koju izravno prima revizor, smatra se pouzdanijom nego provjera
dnevnika naplate i stanja novca u glavnoj knjizi. Nadalje, dokazi koji se pribave
od komitenata, ali koje provjerava neovisni izvor, smatraju se pouzdanijima nego

2
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 119

4
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

dokazi pribavljeni samo unutar poduzea. Primjerice, poniteni je ek koji se

nalazi kod komitenta pouzdaniji od preslike eka jer e primatelj poniteni ek
indosirati i naplatiti u banci, to znai, on je potvren od neovisne stranke.
Uinkovitost interne kontrole. U osnovi interna kontrola prua pouzdane
informacije koje koristi uprava pri donoenju odluka. U reviziji se procjenjuje
uinkovitost interne kontrole. Kada revizor procijeni da je interna kontrola
uinkovita (tj. da je malo kontrolni rizik), smatraju se pouzdanima dokazi koje
daje raunovodstveni sustav. Obrnuto, ako se procijeni da je interna kontrola
neuinkovita, (tj. da je veliki kontrolni rizik), dokazi raunovodstvenog sustava
nee se smatrati vrlo pouzdanima. Prema tome, uinkovitost interne kontrole u
izravnoj je vezi s pouzdanou revizijskih dokaza.
Osobno znanje revizora. Dokazi koje je revizor izravno prikupio smatraju se
pouzdanijima nego dokazi koji su posredno prikupljeni. Primjerice, revizorsko
fiziko ispitivanje zaliha smatra se relativno pouzdano jer on izravno stjee znanje
o zalihama. Postoje, naravno, iznimke od tog openitog pravila. Primjerice,
revizor moe imati dovoljno kompetentnosti da ispita zalihe pagera, meutim, ako
zalihe ine dijamanti ili posebni kompjutorski ipovi, revizoru moe nedostajati
kompetentnosti da procijeni valjanost i vrijednost takvih zaliha. Za reviziju zaliha
u takvim sluajevima revizor moe zatraiti profesionalnu pomo.

2.1.3. Dovoljnost dokaza

Pri oblikovanju miljenja o financijskim izvjetajima u veini se sluajeva revizor

oslanja na dokaz koji je vie sugestivan nego uvjerljiv. Postoji dva razloga za takav
pristup. Prvi, kako revizija mora biti izvrena u razumnom vremenu i uz razumne
trokove, revizor ispituje samo uzorak poslovnih dogaaja koji sainjavaju saldo ili vrstu
poslovnih dogaaja. Tako, revizor dolazi do zakljuka o raunu ili skupini rauna koji se
temelji na podskupu raspoloivih dokaza.

Drugo, zbog osobine dokaza, revizori se esto moraju oslanjati na dokaze koji
nisu potpuno pouzdani. Kao to se nadalje razmatra, oblici revizijskih dokaza imaju

5
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

razliite stupnjeve pouzdanosti, a ak vrlo pouzdani dokazi imaju nedostatke. Primjerice,

revizor moe fiziki provjeriti zalihe, ali takvim se dokazima nee rijeiti problem
zastarjelosti. Zato, osobina prikupljenih dokaza rijetko prua potpuno uvjerenje u svezi s
revizijskim ciljem.
Na temelju svog profesionalnog miljenja revizor odreuje iznos i vrstu dokaza.
Pri procjeni dostatnosti dokaza za raune ili vrste poslovnih dogaaja revizor se oslanja
na znaajnost i revizijski rizik. Odreivanje dostatnosti dokaza jedna je od glavnih odluka
s kojom se revizor susree pri obavljanju revizije.

2.1.4. Procjena dokaza

Sposobnost primjerene procjene dokaza jo je jedna vana vjetina koju revizor

mora razviti. Tona procjena dokaza zahtijeva od revizora da razumije vrstu dostupnih
dokaza i njihovu relativnu pouzdanost ili kvalitetu. Revizor mora biti sposoban procijeniti
kada je prikupljeno dovoljno kompetentih dokaza da se utvrdi jesu li ostvareni specifini
3
revizijski ciljevi.
Revizor treba temeljito traiti i nepristrano procjenjivati dokaze. Primjerice,
pretpostavlja se da je neki revizor odluio u postupku konfirmacije potraivanja zatraiti
od 50 kupaca potvrdu iznosa potraivanja. Pretpostavlja se nadalje da komitent potrauje
od ukupno 500 kupaca. Revizijom 50 kupaca revizor mora prikupiti dovoljno dokaza za
svako od 50 potraivanja. Pri procjenjivanju dokaza revizor mora ostati objektivan i ne
smije dopustiti da pod utjecajem drugih okolnosti pristrano procijeni dokaze. Primjerice,
pri procjenjivanju odgovora komitenta na revizijski upit revizor ne smije dopustiti da na
procjenu utjeu osobni faktori.

3
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 121

6
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

2.1.4.1. Dokazni postupci i dokazni materijali

Jedno od najznaajnijih podruja tehnologije provedbe financijskih izvjetaja je

dokazni materijal kojeg ine raunovodstvene informacije i druge potvrene informacije
na kojima se temelje salda financijskih izvjetaja. Revizor tijekom provedbe revizije
najvie vremena provede na prikupljanju dokaznog materijala , a time i dokaza koristei
se postupcima kao to su : ispitivanje, promatranje, upit i konfirmacija.

Za provjeru izjava uprave i uz to vezanih revizorskih ciljeva , revizor prikuplja

dokaze provoenjem revizorskih postupaka. Dokazima do kojih je revizor doao
postupkom revizije odreuje se pouzdanost financijskih izvjetaja, njihova realnost i
objektivnost. Za svaku izjavu uprave revizor odreuje revizorske ciljeve, i provodi
revizijske postupke. Primjenom revizijskih postupaka nastaju dokazi koji podravaju
revizorsko izvjee. Za provoenje revizije revizori dijele financijske izvjetaje na
komponente ili segmente. Komponente su obino podijeljene prema ciklusima poslovnih
dogaaja ( kao to su ciklus nabave, ciklus prodaje, povezani rauni itd. ).
Ovim pristupom revizor moe prikupiti dokaze, a posebno za neke poslovne
dogaaje kada revizor ispituje cikluse dogaanja od poetka do kraja, od vremena kada
ga je poduzee pokrenulo pa do konanog evidentiranja na raune financijskih izvjetaja.

2.2. Vanost dokaza u reviziji

Revizor obraa posebnu pozornost dokazima. Kao to je ve ranije napomenuto, dokazi

predstavljaju spoj financijskog izvjea i revizijskog miljenja. Financijska izvjea su
prikaz financijskog stanja kako ga vidi poslovodstvo. Osnovni zadatak revizora je
objektivno i korektno prikazati stanje. Reviziju bi mogli promatrati i kao proces
prikupljanja i procjene prikupljenih dokaza kao podloge za formuliranje miljenja o
financijskim izvjeima.4

4
Kovaevi R: Revizija u trinom gospodarstvu, Informator, Zagreb, 1993., str. 86.

7
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

Pitanja koja se postavljaju prilikom prikupljanja dokaznog materijala su koliko i kojeg

dokaznog materijala je potrebno prikupiti te koji se dokazi prihvaaju kao vjerodostojni.
Kako bi se procijenila valjanost dokaza potrebno je prouiti:5
Prirodu dokaza,
vjerodostojnost i
potrebnu koliinu.

Kada se govori o prirodi dokaza, dalo bi se utvrditi da je dokaz svaki podatak ili
informacija koja potvruje ili negira pretpostavku. Pretpostavka od koje revizor polazi je
da bi financijska izvjea trebala na korektan, poten i objektivan nain prikazivati
financijsko stanje i rezultat. Glavni izvor dokaza potrebnih za ovu pretpostavku su
dnevnici, glavna knjiga, pomone knjige i sva pripadajua dokumentacija, iako
raunovodstveni sustav sam po sebi nije dovoljan i ne smatra se dovoljnim dokazom za
revizorsko miljenje o financijskom izvjeu. Revizor takoer prikuplja razne dokaze u
razliitim oblicima i u promatranom poduzeu i u vanjskom okruenju. Do podataka koji
mogu posluiti revizoru dolazi se uvidom u fiziko stanje imovine, usklaenosti
potraivanja i obveza, revizorskom procjenom sustava internih kontrola pa sve do
telefonskih razgovora.

Vjerodostojnost dokaza ovisi o slijedeim stavkama:

ako revizor pribavi dokaz koji potjee od neovisnog vanjskog izvora, povea se
njegova vjerodostojnost,
ako revizor doe do dokaza neposrednim promatranjem, dopisivanjem i vlastitim
kontrolama, kvaliteta dokaza je jaa nego kada je do dokaza doao posredno,
na kvalitetu raunovodstvenih podataka utjeu i vrste interne kontrole koje su
ugraene u organizaciju,
ako izvornom dokazu revizor moe suprotstaviti dodatni dokaz za potkrjepljivanje
prvoga, kvaliteta dokaza je vea.

5
Kovaevi R: Revizija u trinom gospodarstvu, Informator, Zagreb, 1993., str. 87.

8
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

Dovoljna koliina prikupljenih dokaza je objektivna prosudba revizora. Koliina

pribavljenih dokaza ovisi i o njihovoj kvaliteti, no i o snazi utjecaja na prosudbu
objektivnosti financijskog izvjea.
Koliina dokaza se ne moe vrsto odrediti, no postoje faktori o kojima revizor vodi
rauna:
to je prikupljeni dokaz vjerodostojniji i kvalitetniji, manje je dokaza potrebno,
to je pozicija financijskog izvjea znaajnija i vie utjee na drugu poziciju i
ukupno financijsko stanje, potrebno je prikupiti vie dokaza i
kod svake revizije postoji rizik neuoavanja bitnih injenica. to je stupanj rizika
vie, revizor bi trebao prikupiti to vie dokaza kako bi mogao donijeti svoje
miljenje.

9
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

3. SADRAJ RADNE DOKUMENTACIJE

Radi preglednosti i jednostavnosti pristupa prikupljenim informacijama radna

dokumentacije se uspostavlja kroz registre. Ovisno o vanosti prikupljenih dokaznih
materijala, regisitri se razvrstavaju u dvije, meusobno povezane skupine : stalne (
permanentne ) i tekue registre.
Stalni registri sadre informacije koje se odnose na prole dogaaje, odnosno koje
su od posebnog znaaja za revizorsko ispitivanje u budunosti, a imaju vanost i u
buduim poslovnim razdobljima poduzea.

U stalne registre se pohranjuju 6:

preslike ili izvaci iz dokumenata o registraciji poduzea
kontni plan
organizacijski plan
raunovodstveni prirunik
preslike vanih ugovora
dokumentacija o internoj kontroli
uvjeti izdavanja dionica i obveznica
rezultati analitikih postupaka prijanjih godina

Tekui registri ukljuuju sve radne spise prikupljene za godinu u kojoj se obavlja revizija.
Sadraj stalnih registara obnavlja se i preispituje svake godine. Tekui radni spisi se
trebaju organizirati po odreenoj hijerarhiji kako bi se uspostavila odgovarajua
povezanost s financijskim izvjeima.

U tekue registre prilau se7 :

preslika financijskih izvjea i revizorskog izvjea
revizijski plan i program
preslike ili izvodi zapisnika s vanih sastanaka uprave
6
Crnkovi, Mijo, Mahaek : Osnove revizije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010., str 245.
7
Crnkovi, Mijo, Mahaek : Osnove revizije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010., str.246

10
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

probna bilanca
knjienja korekcija i reklasifikacija
radna dokumentacija, koja podrava raune financijskih izvjea

Na oblik i sadraj radne dokumentacije utjee8 :

vrsta preuzete obveze
oblik revizorovog izvjea
vrsta i sloenost klijentovog poslovanja
vrsta i stanje klijentovih evidencija, te stupanj pouzdanosti interne kontrole
uvjeti prema kojima se usmjerava, nadzire i pregledava rad pomonika.

8
Ivan Vujevi : Revizija, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003., str.113

11
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

4. OBILJEJA REVIZIJSKIH DOKAZA

Dva najvea problema koji se mogu pojaviti pri prikupljanju revizijskih dokaza odnose se
na koliinu dokaznog materijala koji se prikuplja i na kvalitetna obiljeja tih revizijskih
podataka kako bi bili to prikladniji za izraavanje revizorovog miljenja.

4.1. Kvantitativna obiljeja revizijskih dokaza

Razmatranje temeljnih kvantitativnih obiljeja definira temeljni okvir koji slui za

utvrivanje primjerenih postupaka za prikupljanje, oblikovanje i komplementiranje
revizijskih dokaza.
Problem dovoljne koliine potrebnih revizijskih dokaza ovisi ponajvie o profesionalnoj
prosudbi nekih imbenika koje bi revizor trebao uzeti u obzir prilikom odluivanja o
spomenutim problemima.

imbenici koji utjeu na revizorovu prosudbu o dovoljnoj koliini revizijskih dokaza su

slijedei:9
Koncept znaajnosti i rizik revizije,
ekonomski imbenici i
veliina i obiljeja statistike populacije.

Znaajnost pri pojedenim pozicijama u financijskim izvjetajima i njihov utjecaj na neki

financijski poloaj te uspjenost poslovanja direktno utjeu na koliinu potrebnih
revizijskih dokaza. Kada se ispituju materijalno znaajne stavke potrebno je vie
revizijskih dokaza, dok ih je za manje znaajne stavke potrebno manje. Takoer, ako su u
pitanju stavke koje su podlone pogrekama i ako se procjenjuje nia razina rizika
revizije potrebno je dostatno vie materijala.
9
Tuek B.: Revizija; Instrument poslovnog odluivanja, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 2001., str.
160.

12
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

Slijedei bitan imbenik vezan je za ekonomske imbenike koji dakako utjeu na koliinu
revizijskih dokaza. Revizijski posao je zbog toga i limitiran na te imbenike. Revizor bi
trebao utvrditi razuman odnos izmeu trokova prikupljanja revizijskih dokaza i koristi
koje ima od tih prikupljenih informacija, pri emu poveanje trokova ne bi trebalo biti
povod za neizvrenje provedbe postupaka koji su potrebni.
Kada revizor zakljuuje o realnosti i objektivnosti vee statistike populacije (mase),
potrebna je dakako vea koliina revizijskih dokaza kako bi se steklo razumno uvjerenje
za donoenje ispravnog zakljuka.

4.2. Kvalitativna obiljeja revizijskih dokaza

Kvaliteta revizijskih dokaza se moe promatrati korz nekoliko imbenika:10

Znaajnost,
izvor,
vrijeme prikupljanja i
objektivnost.

Znaajnost revizijskih dokaza odnosi se na njihovu relevantnost revizijskom cilju

koji se testira. Takoer, istie se da pouzdanost revizijskih iznosa tj. njihova kvaliteta
uvelike ovisi o njihovu izvoru. Vanjski dokazi su pouzdaniji od unutarnjih. Unutarnji
dokazi mogu biti pouzdaniji jedino ako postojei sustav internih kontrola funkcionira na
zadovoljavajuoj razini. Bitno je za napomenuti i da je znatno pouzdaniji dokaz onaj
kojega prikupi revizor, za razliku od onoga kojega prikupi klijent. Najbolja kvaliteta
revizijskih dokaza javlja se ako postoji usklaenost pri prikupljanju tih dokaza iz
razliitih izvora ili razliitih vrsta dokaza. Ako se uoi neusklaenost izmeu tih dokaza,
revizor je duan provesti dodatne postupke kako bi se vidjelo gdje je dolo do odstupanja.
Vrste dokaza takoer su bitan faktor za njihovu kvalitetu. Pisani dokazi, odnosno razni
dokumenti puno su pouzdaniji nego usmeni dokazi. Izvorni dokumenti imaju prednost

10
Tuek B.: Revizija; Instrument poslovnog odluivanja, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 2001.,
str. 160.

13
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

nad preslikama ili prijepisima istih. Na kvalitetu takoet utjeu imbenici poput vremena
njihovog prikupljanja i sl.
Revizijski dokazi koji su objektiniji tj. koji se mogu potvrditi od drugih su kvalitetniji u
odnosu na dokaze koji su subjektivni i pod utjecajem osobne prosudbe.

14
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

5. VRSTE REVIZIJSKIH DOKAZA I METODE PRIKUPLJANJA

Kako bi bila vea vjerodostojnost i kvaliteta dokaza koje revizor prikuplja, potrebno je
to bolje poznavanje i razumijevanje vrsta revizijskih dokaza. Obino se vrste revizijskih
dokaza povezuju sa metodama njihovih prikupljanja. Metode prikupljanja odgovarajuih
revizijskih dokaza nazivaju se revizijski postupci.11

5.1. Koritenje tvrdnji pri prikupljanju revizijskih dokaza

Revizor upotrebljava tvrdnje menadmenta putem kojih stvara osnovu za

procjenu rizika pogrenog prikazivanja i za provoenje daljnjih revizijskih postupaka.
Dakle, menadment je odgovoran za primremanje tih dokaza u to spadaju prezentiranje
financijskih rauna i izvjetaja nekog poduzea u skladu s primjenjivim okvirom
financijskog izvjetavanja. Na taj nain menadment izraava tvrdnje koje su vezane za
priznavanje, mjerenje, prezentiranje i objavljivanje razliitih elemenata financijskog
izvjetaja i objavljenih informacija.

Postoji nekoliko vrsti tvrdnja koje revizori koriste te ih razvrstavamo u slijedee skupine:
12

1. Tvrdnje o vrstama transakcija i dogaanjima u razdoblju koji se revidira

2. Tvrdnje o saldima rauna na kraju razdoblja
3. Tvrdnje o prezentiranim i objavljenim informacijama

11
Tuek B.: Revizija; Instrument poslovnog odluivanja, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 2001.,
str. 162.
12
Soltani B.: Revizija; Meunarodni pristup, MATE, Zagreb, 2009., str. 284-285.

15
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

1. Tvrdnje o vrstama transakcija i dogaanjima u razdoblju koji se revidira:

Nastanak: dogaaj ili transakcija koji se odnosi na poslovni subjekt nastao je

tijekom nekog razdoblja
Potpunost: sve transakcije i dogaaji su evidentirani
Tonost: svi iznosi i drugi bitni podaci koji su povezani sa dogaajima su
evidentirani i provedeni na odgovarajui nain
Prijelaz razdoblja: dogaaji i transakcije su evidentirani u odgovarajuem
razdoblju
Razvrstavanje: transakcije i dogaaji su proknjieni na odgovarajuim raunima

2. Tvrdnje o saldima rauna na kraju razdoblja:

Postojanje: imovina, obveze i kapital postoje

Prava i obveze: poduzee kontrolira prava na imovinu a obveze se odnose na
subjekt
Potpunost: sva imovina, obveze i sl. su evidentirani na nain kako su trebali biti
Vrednovanje i alokacija: imovina, obveze i kapital su ukljueni u financijski
izvjetaj u odgovarajuim iznosima te su sve naknadne promjene evidentirane
sukladno tome.

3. Tvrdnje o prezentiranim i objavljenim informacijama :

Nastanak: svi objavljeni dogaaji, transakcije i dr. su se dogodile i odnose se na

subjekt.
Potpunost: u financijski izvjetaj su ukljuene sve informacije koje su trebale biti
ukljuene
Razvrstavanje i razumljivost: sve su informacije prikladno opisane i prezentirane
a objavljene informacije su jasno izraene.
Tonost i vrednovanje: financijske i druge relevantne informacije su objavljene u
primjerenim iznosima.

16
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

5.2. Revizijski postupci za prikupljanje dokaza

Revizori prikupljaju dokaze izvoenjem postupaka kako bi izvukli opravdane

zakljuke na kojima se temelji revizijsko miljenje te kako bi:
stekao razumijevanje o poduzeu i okruenju poduzea, prvenstveno kako bi
procijenio mogue rizike pogrenog prikazivanja u financijskih izvjetajima i na
razini tvrdnji,
testirao operativnu uinkovitost kontrola u sprijeavanju, otkrivanju i ispravljanju
znaajnog pogrenog prikazivanja na temelju tvrdnji, ukoliko utvrdi da je to
potrebno
podrao tvrdnje ili otkrio znaajno pogreno prikazivanje na razini tvrdnji.
Revizijski postupci koji se izvode za ovu namjeru ukljuuju testove detalja za sve
transakcije, salda i objavljene informacije te dokazne analitike postupke.

Revizijski postupci su inidbe kojima revizor prikuplja kompetentnte dokaze pri

testiranju revizijskih ciljeva. Provoenjem revizijskih postupaka revizor ispituje razliite
vrste revizijskih dokaza.

Radi lakeg razumijevanja dokazi se razvrstavaju u sljedee vrste13 :

Dokazi dobiveni fizikim ispitivanjem

Dokazi dobiveni ponovnim izvoenjem
Dokumentacija
Konfirmacija
Dokazi dobiveni analitikim postupcima
Dokazi dobiveni upitima djelatnicima ili upravi komitenta
Dokazi dobiveni promatranjem

13
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 121

17
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

5.3. Fizika provjera

Fizika provjera, koja ukljuuje kontrolu ili brojanje materijalne imovine, je

relativno pouzdana vrsta dokazivanja. U reviziji postoje mnoge situacije kada revizor
fiziki provjerava imovinu, primjerice, brojanje novca u slubi za isplati, ispitivanje
zaliha ili utrivih vrijednosnih papira i ispitivanje dugotrajne materijalne imovine. 14

Ova vrsta dokazivanja prvenstveno osigurava dokaz o postojanju sredstava. U nekim

sluajevima, kao to je ispitivanje zaliha, fizikom provjerom onih zaliha koje su
zastarjele ili onih koje se sporo obru mogu se prikupiti dokazi o procjeni. Meutim,
fizika provjera daje malo ili nikakvo uvjerenje u svezi s pravom vlasnitva nad
odreenom imovinom.

5.4. Ponovno izvoenje

Ponovno izvoenje je situacija kada revizor ponovno obraunava informacije i

testira prijenos informacija u raunovodstvenom sustavu.15 Primjerice, ova vrsta
dokazivanja sadri ponovno izraunavanje rashoda za amortizaciju dugotrajne
materijalne imovine i ponovno izraunavanje obraunatih kamata. Ponovno izvoenje je
takoer zbrajanje, zbrajanje po stupcima i redovima, usklaenje salda sa analitikim
knjigovodstvom i testiranje prijenosa iz dnevnika u glavne knjige. Kako ovu vrstu dokaza
stvara revizor, dokazi se obino tretiraju kao jako pouzdani.

5.5. Dokumentacija

Dokumentacija se odnosi na revizorovo ispitivanje raunovodstvene evidencije

komitenta ( npr. glavna knjiga i analitiko knjigovodstvo ) i na revizijski dokazni

14
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 121
15
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 122

18
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

materijal ( ekove, fakture i sl. ). 16 U mnogima je revizijama veliki dio dokaza u obliku
dokumentacije. Vezano uz dokumentaciju kao vrstu dokaza vana su dva pitanja :
pouzdanost dokumentacije i njezina povezanost s odreenim revizijskim ciljevima.

5.5.1. Pouzdanost dokumentacije

Ve smo naveli da na pouzdanost dokaznog materijala utjee neovisnost izvora iz

kojeg je dokaz pribavljen. Ovaj je faktor posebno vaan kad se raspravlja o
dokumentaciji kao o vrsti dokaza. Obino se pravi razlika izmeu internih i eksternih
dokumenata. Interne dokumente generira i uva poduzee, to znai da ih nije vidjela niti
jedna vanjska stranka. Primjerice, to su preslike izlaznih faktura i otpremnica, nalozi za
nabavu materijala i radne tablice za raspored indirektnih trokova proizvodnje. Postoje
dva oblika eksternih dokumenata : dokumenti koji su nastali unutar poduzea ali su
cirkulirali k neovisnim revizorima izvan poduzea i dokumenti koji su nastali izvan
poduzea ali su ukljueni u raunovodstvenu evidenciju komitenta. 17
Uglavnom se eksterni dokumenti smatraju pouzdanijima od internih jer ih trea
stranka nije niti inicirala niti izvrila uvid u njih. Meutim, razlika izmeu internih i
eksternih dokumenata je relativna. Interni dokumenti koji su nastali u sustavu s dobrom
internom kontrolom vjerojatno su jako pouzdani. Suprotno, djelatnici komitenta mogu
vriti manipulaciju eksternim dokumentima. Ako je pri nekoj reviziji takva mogunost
vjerojatna, revizor e najvjerojatnije odbiti pouzdanost eksternih dokumenata u posjedu
komitenta. U takvoj e situaciji revizor takoer odbiti pouzdanost internih dokumenata.
Ukratko reeno, odreivanje pouzdanosti dokumentacije sastoji se u velikom dijelu od
procjene revizora.

16
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000.,str .122
17
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 122

19
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

5.5.2. Dokumentacija koja se odnosi na revizijske ciljeve

Drugo pitanje u svezi s dokumentacijom odnosi se neposredno na ciljeve

valjanost i potpunost i na smjer testiranja koji se odreuje kad se ispituju dokumenti.
Kad se testiraju ciljevi valjanost i potpunost vaan je smjer testiranja izmeu
raunovodstvene evidencije i izvornih dokumenata ( npr. izlaznih faktura, otpremnica ).
Kod ispitivanja raunovodstvene evidencije polazi se od izbora stavaka koje e biti
testirane, a potom se za te stavke ispituje izvorna dokumentacija. Prema tome, testiranje
se provodi u smjeru od poslovnih knjiga ili dnevnika do izvorne dokumentacije. Taj
pristup prua dokaze o tome jesu li stavke ukljuene u raunovodstvenu evidenciju
valjane. Primjerice, revizor moe eljeti ispitati uzorak stavki iz dnevnika prodaje kako bi
provjerio da prihodi od prodaje nisu fiktivni. Ako za svaki prihod od prodaje izabran iz
dnevnika prodaje postoji primjerena izvorna dokumentacija, revizor moe zakljuiti da je
svaki prihod od prodaje valjan. Suprotno je praenje, pri emu se ponajprije bira odreeni
raunovodstveni poslovni dogaaj ( izvorni dokument ) i on se prati do dnevnika ili
glavne knjige. U tom sluaju smjer testiranja ide od izvornog dokumenta do glavne
knjige ili dnevnika. Testiranjem u tom smjeru provjerava se jesu li u raunovodstvenim
evidencijama evidentirani svi poslovni dogaaji koji su se dogodili ( potpunost ). 18

Primjerice, ako revizor izabere uzorak otpremnica i prati ih do povezanih izlaznih faktura
te do dnevnika prodaje, dobit e dokaze o potpunosti evidentiranja prodaje.

5.6. Konfirmacija

Revizijski standard br. 67., Postupak konfirmacije, definira konfirmaciju kao

postupak uspostave i procjene izravne veze s treom strankom od koje se trai odgovor
na pitanje u svezi s informacijama o odreenoj stavci koja utjee na izjave u financijskim
izvjetajima. Zahtjeve za takvom komunikacijom obino pie komitent u korist revizora.

18
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 123

20
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

Pouzdanost dokaza prikupljenih konfirmacijom izravno je pod utjecajem faktora kao to

su : 19
Oblik konfirmacije
Prethodno iskustvo
Osobina informacija koje se provjeravaju konfirmacijom
Davatelj odgovora

Revizor se esto puta koristi konfirmacijom jer ona openito prua pouzdane dokaze za
cilj valjanost, a pri testiranju odreenih komponenti financijskih izvjetaja ( npr. obveze
prema dobavljaima ) moe pruiti dokaz o cilju potpunost. Konfirmacijom se takoer
mogu prikupiti dokazi o procjeni, cutoffu i vlasnitvu. Primjerice, revizor moe poslati
konfirmaciju konsignataru da provjeri jesu li zalihe komitenta dane u konsignaciju.
Vraena konfirmacija prua dokaze o tome je li komitent vlasnik zaliha.

5.7. Analitiki postupci

Za neke revizije analitiki postupci predstavljaju vanu vrstu dokazivanja. Oni se

sastoje od procjena financijskih informacija na osnovi studije vjerodostojnih veza izmeu
financijskih i nefinancijskih informacija. Primjerice, iznosi rauna potraivanja tekue
godine mogu se usporediti s iznosima prethodne godine nakon prilagodbe za svaki porast
i pad prodaje i druge gospodarske faktore. Slino, revizor moe usporediti bruto postotak
provizije tekue godine s bruto postotkom provizije za prethodnih pet godina. Revizor
provodi takve usporedbe ili da identificira one raune koji mogu sadravati znaajne
pogreke te da na temelju dokaza zatrai dodatnu istragu ili kao opravdani test salda.
Analitiki postupci su uinkoviti i djelotvoran oblik dokazivanja.

19
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str. 123

21
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

Pouzdanost analitikih postupaka je funkcija : 20

Dostupnosti i pouzdanosti informacija koje su koritene pri izraunu

Vjerodostojnosti i predvidivosti odnosa koji su testirani

5.8. Upiti zaposlenima ili upravi

Prikupljeni odgovori ( pisani ili usmeni ) zaposlenih ili uprave komitenta na

pitanja koja im je postavio revizor vaan su izvor dokaza. U svrhu to boljeg
razumijevanja poslovanja ili interne kontrole revizor upuuje brojne upite zaposlenima.
Primjerice, revizor moe traiti od rukovoditelja skladita da mu odgovori na pitanje
kojim se kontrolnim postupcima spreava kraa sirovina. Na razini uprave revizor e
zahtijevati odgovarajue informacije kao to su informacije o poslovnim dogaajima s
povezanim strankama i potencijalnim obvezama. Za procjenu razumnosti i pouzdanost
odgovora na takve upite revizor treba koristiti svoje iskustvo o poslovanju i iskustvo
komitenta. Budui da dokazi ne potjeu od neovisnog izvora i zato se ne smatraju jako
pouzdanima, revizor obino prikuplja dodatne pomone dokaze u svrhu dodatne provjere
odgovora. 21
U sluaju interne kontrole skladita revizor moe ispitati odgovore
komitenta testovima kontrolnih postupaka kojima provjerava njihovo postojanje i
uinkovitost.

5.9. Promatranje

Ovom vrstom prikupljanja dokaza revizor promatra izvedbu neke aktivnosti.

Aktivnosti koje se promatraju obino ne ostavljaju trag koji revizor moe testirati na
osnovu dokumentacije. Primjerice, revizor moe ispitati podjelu poslova izmeu

20
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str.124
21
William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
Zgombi Plus, Zagreb, 2000., str.125

22
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

djelatnika koji naplauje i djelatnika koji evidentira naplatu potraivanja. 22

Kao i u
sluaju upita zaposlenima revizor za ovu vrstu dokaznog postupka obino treba provesti
neko dodatno ispitivanje jer se postupak ne smatra jako pouzdanim.

5.10. Analitiki postupci

Ovi postupci sastoje se prvenstveno od procjena financijskih informacija na

temelju prouavanja moguih odnosa izmeu financijskih i nefinancijskih podataka.
Sastoje se od analize znaajnih pokazatelja, rezultata istraivanja neuobiajnih promjena i
odnosa koji nisu usklaeni s drugim relevantnim infomracija ili koji odstupaju od
oekivanih iznosa.
Revizorova procjena rizika je subjektivna te moda nije dovoljno precizna da bi
identificirala sve rizike znaajnog pogrenog prikazivanja.

5.11. Elektroniki revizijski dokazi

Elektroniki revizijski dokazi informacije su u digitalnom obliku ija je logika

struktura razliita od informacije. Znaajke ovih dokaza vrlo su razliite od tradicionalnih
dokaza u nekoliko segmenta, npr., tee je utvrditi njihov izvor, otkriti napravljene
promjene na informacijama, provjera autentinosti potpisa te provjera jesu li odobrene od
strane ovlatene osobe.

5.11.1. Ispravnost i pouzdanost revizijskih dokaza

Elektroniki revizijski dokazi dovode do specifinih rizika koji se tiu utvrivanja

vjerodostojnosti, ispravnosti, odobrenja i priznavanja informacije. Za ovakve dokaze

William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber i
22

Zgombi Plus, Zagreb, 2000. , str.125

23
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

katkada ne postoje nikakvi papirni zapisi te mogu biti lake uniteni ili izmjenjeni od
papirnih zapisa.

24
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

6. POVEZANOST REVIZIJSKIH POSTUPAKA, REVIZIJSKIH

DOKAZA I REVIZIJSKIH CILJEVA

Polazna osnova za prikupljanje dovoljno odgovarajui revizijskih dokaza ini

definiranje revizijskih ciljeva za svaku relevenatnu izjavu menadmenta o financijskim
izvjetajima za odreeni ciklus. Kada revizor prikupi revizijske dokaze koji
zadovoljavaju revizijske ciljeve, stjee se razumno uvjerenje o tome da financijski
izvjetaji sadre realne i objektivne informacije o financijskom poloaju, uspjenosti
poslovanja i novanim tijekovima. 23
Revizor mora donijeti odluku o revizijskim postupcima koji e se primijeniti za
prikupljanje dovoljno odgovarajuih revizijskih dokaza da bi mogao utvrditi jesu li
revizijski ciljevi ostvareni. U svakoj pojedinanoj reviziji financijskih izvjetaja
uobiajenose koristi vie razliitih revizijskih postupaka koji su sadrani u programu
revizije za svaki ciklus. U pravilu, revizor prikuplja neki revizijski dokaz kombinacijom
vie revizijskih postupaka.
Za prikupljanje interne i eksterne dokumentacije, kao znaajne vrste dokaza na
koju se revizor oslanja u svom radu, uobiajeno se koristi inspekcija te s njom povezan
tracing i vouching pristup. Inspekcija kao revizijski postupak koristi se i prilikom
prikupljanja dokaza o fizikom postojanju materijalnih oblika imovine, pri emu se, uz
inspekciju, esto koristi promatranje i brojenje, primjerice gotovine u blagajni. 24
Primjeri koji prikazuju povezanost revizijskih postupaka, ciljeva i dokaza mogli
bi se navoditi u gotovo neogranienom broju kombinacija. Potrebno je istaknuti kako
odluka o tome koji e se revizijski postupci koristiti za prikupljanje odreenih revizijskih
dokaza ovisi o broju i sadraju izjava i revizijskih ciljeva relevantnih za odreeni ciklus
koji revizor ispituje.

23
Boris Tuek, Lajo ager : Revizija; drugo izmjenjeno i nadopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica
raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007., str. 219
24
Boris Tuek, Lajo ager : Revizija; drugo izmjenjeno i nadopunjeno izdanje, Hrvatska zajednica
raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007., str. 220

25
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

7. OCJENJIVANJE REVIZIJSKIH DOKAZA

Revizori utvruju vrstu revizijskih dokaza, prikupljaju te dokaze i upotrijebljavaju ih za

donoenje prosudbe, no nuno je donijeti i dostatne mjere opreza pri utvrivanju jesu li
dokazi korisni, relevantni i vjerodostojni.

Prikupljanje i ocjenjivanje dokaza su bit revizije. Dokaz se esto ocjenjuje odmah kada
je prikupljen tako da se ini kako se ove dvije funkcije izvode istovremeno. 25

Revizijski dokazi se sastoje od usmenih dokaza i osobnog promatranja i/ili pismenog

dokaza. Revizor koristi sve ove vrste za donoenje miljenja. Usmeni dokazi i osobno
promatranje imaju vrlo visok stupanj subjektivnosti i javlja se rizik krivog razumijevanja.
Tada mogu uslijediti krive i nepotpune informacije. Ovaj se nedostatak moe umanjiti
koritenjem pismenih dokaza, jer su objektivnije i vjerodostojnije.

Pismeni dokazi se prikupljaju iz razliitih internih i eksternih izvora a sastoje se iz raznih

dokumenata, raunovodstvenih i drugih zapisa transakcija i dogaaja... I pismeni dokazi
mogu biti podvrgnuti krivotvorenju i manipulacijama. Bez obzire na vrstu dokaza,
najvanija stavka je revizorova prosudba, njegovo potenje i vjerodostojnost.

Ocjenjivanje dokaza moe biti olakano procesom formiranja prosudbe. Nakon to odredi
vrstu i opseg potrebnih dokaza, prikupi dokaze i kritiki iz pregleda, revizor moe
prihvatiti ili odbaciti tvrdnju ili se odluiti da nema dostatnih dokaza kako bi izrazio svoje
miljenje.

25
Soltani B.: Revizija; Meunarodni pristup, MATE, Zagreb, 2009., str. 288.

26
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

8. ZAKLJUAK

Pri oblikovanju revizijskog miljenja, revizor obino ne istrauje sve informacije koje su
mu na raspolaganju, jer na taj nain dolazi do zakljuka o stanju rauna, vrsti transakcija
ili kontroli na osnovi prosudbe ili statistikog uzorka.
Kada se revizijski dokazi prikupljaju na osnovi dokaznih postupaka, revizor treba
razmotriti dostatnost i primjerenost revizijskih dokaza prikupljenih tim postupcima
zajedno sa svakim dokazom pribavljenim testovima kontrola kako bi se podrale tvrdnje
u financijskim izvjetajima.
Revizijski dokaz je uvjerljiviji ako su stavke dokaza prikupljene iz razliitih izvora ili su
razliitih vrsta, a meusobno su povezane. U takvim okolnostima revizor moe stei vei
stupanj uvjerenja od onoga koji bi se mogao stei kada se stavke dokaza gledaju
pojedinano. Suprotno tome, ako revizijski dokaz prikupljen iz jednog izvora nije u
skladu s onim to je dobiveno iz drugih izvora, revizor mora odrediti koje je dodatne
postupke nuno obaviti kako bi se otklonio nesklad.
Ako je utemeljena ikakva sumnja o bilo kojoj znaajnoj tvrdnji u financijskim
izvjetajima, revizor treba pokuati prikupiti dovoljno primjerenih dokaza da bi takvu
dvojbu mogao otkloniti. Meutim, ako ne moe prikupiti dovoljno primjerenih dokaza,
revizor treba izraziti miljenje s rezervom ili se suzdrati od miljenja.

27
 Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

LITERATURA :

1. Boris Tuek, Lajo ager : Revizija; drugo izmjenjeno i nadopunjeno izdanje,

Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007.

2. Radmila Kovaevi : Revizija u trinom gospodarstvu, Informator, Zagreb, 1993.

3. Bahram Soltani : Revizija; Meunarodni pristup, Mate, Zagreb, 2009.

4. Ivan Vujevi : Revizija, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.

5. William F.Messier Jr. : Revizija; prirunik za revizore i studente s rjeenjima

zadataka, Faber i Zgombi Plus, Zagreb, 2000.

6. Boris Tuek : Revizija; instrument poslovnog odluivanja, TEB Poslovno

savjetovanje, Zagreb, 2001.

7. Crnkovi, Mijo, Mahaek : Osnove revizije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,

2010.

28
Revizijski dokazi kao jedno od temeljnih polazita revizijskih aktivnosti

29