UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKULTET

SMJER: MENADŽMENT PREDUZEĆA

SEMINARSKI RAD
iz predmeta MEĐUNARODNI MENADŽMENT
Kodeks ponašanja
Akademska 2016/17. godina

Predmetni nastavnik: Studenti:

Dr. sc. Dijana Husaković, docent Arnan Mešić (363-V-07)

Elvir Mujčić (1506-R-12)
Emina Milanović(1625-R-13)

Zenica, januar 2017. godine

 SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. KODEKS POSLOVNOG PONAŠANJA ..................................................................................................... 4
3. PRIRUČNIK ZA PRIDRŽAVANJE KODEKSA PONAŠNJA .......................................................................... 6
4. EVOLUCIJA POSLOVNOG PONAŠANJA ................................................................................................. 8
5. KODEKS PONAŠANJA NA PRIMJERU .................................................................................................. 10
5.1. Regionalna kompanija „Colgate“ ............................................................................................... 10
5.2. Kompanija „Google“ .................................................................................................................. 12
5.3. Kompanija „Adidas“ .................................................................................................................. 14
6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 16
7. LITERATURA ....................................................................................................................................... 17

2
1. UVOD

Tema seminarskog rada je Code of conduct, odnosno kodeks ponašanja koji predstavlja
pravila poželjnog ponašanja koja se baziraju na temeljnim vrijednostima, načelima i pravilima
odgovornog poslovanja i ponašanja organizacije. Kodeks ponašanja ne služi prvenstveno za
nametanje vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za stvaranje okvira za njihov
konstruktivan i kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar organizacije i izvan nje.

U ovom radu ćemo objasniti kako je primjena kodeksa ponašanja u preduzeću ključna za
održivost i uspjeh svakog preduzeća. Kodeks ponašanja utvrđuje osnovne smjernice
poslovnoh ponašanja te promiče etično i profesionalno ponašanje svih sudionika. Ne možemo
očekivati od naših partnera da se ponašaju etično, ako sami to ne činimo.

Cilj ovog seminarskog rada jeste ispunjavanje obaveza iz predmeta Međunarodni

menadžment.

U prvom dijelu seminarskog rada upoznajemo se sa svrhom, standardima i ciljem koji jedan
poslovni kodeks ponašanja nosi sa sobom. U drugom dijelu ćemo detaljnije objasniti poslovni
kodeks i njegove prednosti. Treći dio se odnosi na evoluciju poslovnog ponašanja i etike, a u
četvrtom dijelu se govori o kodeksu ponašanja na regionalnom i međunarodnom nivou, te
koliko se vođenje poslovanja razlikuje od kompanije od kompanije.

Kao sekundarni izvor za izradu seminarskog rada koristili smo internet, gdje smo pronašli
dosta korisnih podataka. Također koristili smo mnoge knjige koje smo naveli na kraju rada.

3
2. KODEKS POSLOVNOG PONAŠANJA

Kodeks ponašanja uposlenih u jednoj organizaciji (u daljnjem tekstu: Kodeks); određuje

pravila ponašanja svih uposlenih i ima za cilj da ukaže uposlenima i rukovodiocima na
ponašanje koje se od njih očekuje, kao i na koji način da pristupe zahtjevima koji se pred njih
stavljaju.

Cilj Kodeksa jeste da:

 objasni šta se od uposlenih očekuje u određenim okolnostima i šta se može desiti ako
se ne pridržavaju postavljenih pravila ponašanja;
 odredi ponašanje uposlenih u određenim situacijama;
 objasni principe na kojima se Kodeks zasniva, tako da svi uposleni i njihovi
rukovodioci mogu odlučiti kako da se ponašaju u situacijama koje Kodeksom nisu
posebno definirane;

Pravila ponašanja koja jedan poslovni kodeks može sadržavati, baziraju se obično na nekoliko
ključnih vrijednosti koje se posebno ističu. Javnost ima pravo da od uposlenih u organizaciji
npr. očekuje poštenje, profesionalnost i nepristrasnost. Da bi se održalo povjerenje javnosti u
poštenje, profesionalnost, nepristrasnost i intergritet važno je da se otkloni svaka sumnja da
iza radnji uposlenih stoje drugi motivi, kao i da pravila definirana kodeksom budu čak
primjenjivana u toku i van radnog vremena.

Ključni elementi pravila ponašanja koja se mogu utvrditi kodeksom ponašanja odnose se na:

1. Odgovornost uposlenih za pridržavanje zakonskih odredbi i Kodeksa;

2. Odnose sa građanima;

3. Primanje poklona, gostoprimstva i drugih beneficija;

4. Nepristrasnost, izbjegavanje sukoba interesa i nespojivosti;

5. Ponašanje vezano za novčana sredstva;

6. Povjerljivost i korištenje službenih informacija;

7. Upotreba imovine preduzeća ili organizacije;

8. Radno okruženje.

4
U obavljanju poslovnih aktivnosti, također su se tokom vremena iskristalisale moralne norme
ponašanja. Ove norme su se razvijale zajedno sa razvojem oblika i načina privređivanja, a
posebno su se razvile u periodu poslije industrijske revolucije. Poslovni moral sačinjavaju
pravila i norme ponašanja ljudi u sferi obavljanja poslovnih aktivnosti pojedinaca i
organizacija. Prema nekim shvatanjima1, poslovna etika proučava primjenu ličnih normi na
aktivnosti i ciljeve komercijalnih preduzeća. To nije poseban moralni standard, već studija o
tome kako poslovni kontekst postavlja svoje jedinstvene probleme pred moralnu ličnost koja
djeluje kao predstavnik tog sistema.

Poslovna etika predstavlja način moralnog procjenjivanja pojedinih poslovnih odluka ili
aktivnosti, na bazi opšteprihvaćenih načela ponašanja. Etika se odnosi na moralno
procjenjivanje pojedinca koji obavlja poslovnu djelatnost. Poslovna etika odražava navike
koje imaju rukovodioci organizacija, kao i izbore koje čine u procesu odlučivanja. I u domenu
obavljanja ekonomskih aktivnosti, postoje običaji, pravila i zakoni koji predstavljaju oblike
društvenog ponašanja - propisuju opšta pravila ponašanja u okvirima određene socijalne i
ekonomske sredine.

Ono što je svakako bitno naglasiti jeste činjenica da ne treba miješati etičko ponašanje u
društvenom životu sa poslovnom etikom i poslovnim ponašanjem. Sama činjenica da je
pojedinac dobro vaspitan i da se u privatnom životu pridržava važećih etičkih normi, ne
garantuje da u okviru poslovnih aktivnosti neće podleći iskušenju da zanemari neke od
moralnih standarda.

1
Nesh Laura, Otkud sad poslovna etika?, zbornik radova Poslovna etika, priredili Drummond J. I Bain B., Clio,
Beograd, 2001., str. 23.

5
3. PRIRUČNIK ZA PRIDRŽAVANJE KODEKSA PONAŠNJA

Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke ideale s primjedbama za izbjegavanje

specifičnih ilegalnih aktivnosti i za podržavanje određenih moralnih principa, osobito onih
koji poboljšavaju međuljudske odnose. U današnje vrijeme savremeni trendovi diktiraju
uvođenje etičkih kodeksa u poslovanje, ali postavlja se i pitanje kako osigurati da načela
etičkog kodeksa postanu kultura življenja preduzeća i šire društvene zajednice, te ne postanu
sami sebi svrha.

Smatra se da su osnovne koristi od primjene kodeksa ponašanja u poslovanju:

 Posvećivanje pažnje poslovnoj etici utiče na održavanje društvenog razvoja;

 Omogućavanje da je poslovanje usklađeno sa moralnim principima u vremenu
promjena;
 Unapređivanje timskog rada i produktivnosti;
 Unapređivanje zaposlenosti;
 Poslovanje se odvija u legalnim okvirima;
 Unapređuju proces planiranja;
 Unapređuje se imidž preduzeća.

U savremenom poslovanju, načini moralnog procjenjivanja pojedinih poslovnih odluka ili

aktivnosti se zasnivaju na opšteprihvaćenim načelima ponašanja. Dobar dio ovih načela je
formalizovan i preveden u pisana pravila, najčešće određenih profesija ili poslovnih
aktivnosti. Ova pravila se obično nalaze u kodeksima ponašanja.

Prema Vorelu i Stidu, Integrativni model za razumijevanje i sprovođenje kodeksa ponašanja u

poslovnim organizacijama se sastoji iz sljedećih elemenata:

 individualni faktori ličnosti i socijalizacije;

 etičke filozofije i ideologije odlučivanja;
 historija etičkog djelovanja;
 organizacioni faktori;
 spoljne snage.

6
Bez obzira na specifičnosti svakog pojedinačnog skupa pravila ponašanja, postoje i neki opšti
principi ponašanja u oblasti realizovanja poslovne aktivnosti, kao što su:

 zaštita interesa kupaca (kupaca, potrošača i korisnika);

 razvoj partnerskih odnosa;
 povjerenje u poslovanju;
 spriječavanje konflikta interesa;
 odgovornost ka okruženju.

Svi poslovni subjekti zavise od svojih kupaca i u tom smislu, moraju da razumiju sadašnje i
buduće potrebe kupaca, da opredijele način njihovog zadovoljavanja, kao i da se trude da
prevaziđu očekivanja kupaca. Uočavanje interesa kupaca, briga o interesima kupaca i zaštita
njihovih interesa, predstavlja svakako jedan od vrhunskih ciljeva svih poslovnih organizacija.
Poslovne organizacije i njihovi partneri imaju slične interese, a to su ostvarivanje rasta i
razvoja. Drugim riječima, organizacija i njeni dobavljači treba da izgrade međuzavisne i
obostrano korisne dugoročne poslovne odnose, koji će omogućiti da obje strane stvore
vrijednost.

Poslovna organizacija i svi njeni partneri, i kupci i dobavljači, uspostavljaju niz poslovnih
aktivnosti, koje su praćene razmjenom novčanih sredstava, iskustava, znanja, intelektualne
svojine, itd. Da bi se odnosi razvijali, potrebno je uspostaviti međusobno povjerenje.
Povjerenje je posebno bitno kod onih aktivnosti gdje jedna organizacija ima uvid u poslovanje
druge organizacije kao što je uvid u poslovne knjige, finansijske izvještaje, poslovnu tajnu,
know-how, itd. Običaj je da se kod onih poslovnih aktivnosti koje podrazumjevaju visok
stepen uvida u poslovne tokove druge organizacije insistira na povjerljivosti, koja može biti
opredmećena i izjavom o povjerljivosti.

Prilikom obavljanja kompleksnih poslovnih aktivnosti, može se desiti da jedna organizacija

ima višestruki uticaj na drugu organizaciju. Opšte pravilo je da jedna organizacija, koja je
obavila određeni posao za drugu organizaciju, ne može da procjenjuje relevantnost tog posla.
Svaka poslovna organizacija višestruko utiče na okruženje u kome obavlja svoju djelatnost.
Organizacija utiče na okruženje u ekonomskom, tehničko-tehnološkom, ekološkom,
kulturološkom i socijalnom smislu. Za svako od ovih polja djelovanja, organizacija mora da
konkretnim potezima uveća svoje pozitivno dejstvo na okruženje, odnosno da smanji svoje
negativno dejstvo, ukoliko postoji.
7
Organizacija mora da se brine o smanjivanju zagađenja životne sredine i redukovanju
uništavanja prirodnih resursa, kao i da unapređuje životnu sredinu. U odnosu na potrošače,
organizacija mora da se brine o njihovom pravilnom informisanju, o zaštiti njihovog zdravlja,
o zaštiti ličnog integriteta pojedinca-potrošača itd. Organizacija odgovara za unapređivanje
okruženja u smislu postizanja ciljeva socijalnog razvoja – obrazovanje zaposlenih,
zapošljavanje mladih, razvoj lokalne sredine, unapređivanje tehničko-tehnološkog nivoa
razvijenosti nacionalne ekonomije itd.

4. EVOLUCIJA POSLOVNOG PONAŠANJA

Poslovni običaji su se prvi razvili u poslovanju i oni su prerasli u pravila ponašanja u oblasti
poslovanja, a tokom vremena su se kodifikovali. Prvi poslovni običaji razvili su se u oblasti
trgovine, jer je ona od samog početka ljudske civilizacije imala poseban značaj za razvoj
ljudskog društva. Posebno je bitno naglasiti, da je trgovina uvijek imala međunarodni značaj,
te što je ljudsko društvo bilo na većem stepenu civilizacijskog razvoja, to se javljala i veća
potreba za uspostavljanjem trgovinskih tokova između različitih društava i država.

Prema Drakeru2, prvenstvena odgovornost jednog profesionalca je jasno izrečena prije dvije i
po hiljade godina, u Hipokritovoj zakletvi ljekara u staroj Grčkoj: "Primum non nocere" –
prije svega svjesno ne naudi. Profesionalac je privatno lice, ali i javna ličnost, u smislu da mu
dobrobit klijenta postavlja granice u djelima i riječima – princip "svjesno ne nanosi štetu"
jeste osnovno pravilo profesionalne etike, osnovno pravilo etike javne odgovornosti.

Sa daljim razvojem ekonomske osnove ljudskog društva, a posebno sa industrijskom

revolucijom, najveći broj pravila u oblasti trgovine je kodifikovan na nacionalnom nivou –
uspostavljanje trgovačkih zakona na nacionalnom nivou je pratilo stvaranje velikih evropskih
nacija i država u 17. i 18. vijeku. U savremenom društvu, najveći dio poslovnog ponašanja je
definisan ili nacionalnim zakonima ili međunarodno prihvaćenim ugovorima. S druge strane,
donošenje poslovnih odluka uvijek nosi sa sobom i etički aspekt – poslovna etika prevazilazi
okvire zakonskih odredbi, jer je u vezi sa međusobnim odnosima pojedinaca koji izgrađuju
poslovne odnose. Između dva svjetska rata u 20. vijeku u okviru djelovanja Međunarodne
trgovinske komore, donosili su se određeni kodeksi ponašanja u određenim oblastima
poslovanja npr. Međunarodni kodeks ponašanja u oblasti ekonomske propagande je usvojen
prvi put 1937. godine od strane Međunarodne trgovinske komore u Parizu.

2
Drucker Peter, Moj pogled na menadžment, Adižes, Novi Sad, 2001., st. 53.

8
Pedesetih godina 20. vjeka značajna pitanja u vezi sa poslovnom etikom su bila dogovaranje
cijena i dehumanizacija radne snage. Šezdesete godine su protekle u znaku preispitivanja
opravdanosti djelovanja vojnoindustrijskog kompleksa, angažovanja u oblasti zaštite životne
sredine. Sedamdesetih godina korporacijski interancionalizam i otvaranje novih tržišta u Aziji
usmerili su razmišljanje korporacija u pravcu pitanja o položaju imidža zemlje iz koje dolaze
u inostranstvu. Osamdesetih godina 20. vijeka glavna pitanja kojima se bavila poslovna etika
su bila fokusiranje interesa potrošača i zadovoljavanje interesa potrošača u inostranstvu u
odnosu na savladavanje kulturne distance. Devedesete godine su obilježene potrebom za
preispitivanjem svakog poslovnog djelovanja u funkciji postizanja društvene odgovornosti.

U drugoj polovini dvadestog vijeka formiran je značajan broj međunarodnih organizacija koje
su imale za cilj objedinjavanje ponašanja i poslovnog djelovanja na međunarodnom nivou,
poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, specijalizovanih razvojnih agencija
UN, itd.

Kodeks poslovnog ponašanja dobija globalni karakter – pravila ponašanja u poslovanju, koja
nisu kodifikovana na nacionalnom nivou, počinju da se definišu i kodifikuju na
međunarodnom nivou. Jedan od značajnih primera za ovo djelovanje je svakako i definisanje
međunarodne serije standarda ISO 9000 koja ima za cilj uspostavljanje standardnih principa u
oblasti upravljanja organizacijom. Poslovanje se u uslovima globalne ekonomije mijenja iz
osnova. Danas su poslovne organizacije postale svjesne činjenice da način na koji posluju
utiče i na društvo. Ako je kompanija svjesna kakav uticaj može da ima na društvo,
obezbjeđuje posao, radna mjesta, garantujući stabilnu ekonomiju, onda se njen fokus mora
promijeniti kako bi reflektovao ovo radikalno razmišljanje.

U društvu koje se zasniva na proizvodnji i raspodjeli znanja, postoji sedam mega strategija za
uspješno poslovanje:

 Poboljšanje i obnova;
 Izazov ortodoksnim praksama;
 Emocionalna inteligencija;
 Izloženost stvarnosti;
 Strateška promjena u realnom vremenu;
 Tehnologija podrške i održiva vitalnost.3

3
Tisen R., Andrisen D., Depre F.L., Dividenda znanja, Adižes, Novi Sad, 2006., str. 137-146.

9
Sedma stategija je upravo ona koja se zasniva na uvažavanju, primjeni i razvijanju etičkih
principa u poslovnoj praksi savremenih organizacija. Princip postojati da bi se takmičio,
morati će ustupiti mjesto principu postojati da bi trajao.

Prema Kotleru4, kompanije koje su u grupi najobožavanijih se drže pravila služenja interesima
ljudi, a ne svojim sopstvenim. Vodećih 15 kompanija u 2001. godini, poput Johnson &
Johnson, Microsoft, Coca-Cola, Intel, 3M, Sony, HP, Fedex, IBM, Disney, General Electric,
Dell, P&G i UPS su poznate po svojim proizvodima i uslugama, ali i filantropiji same
kompanije. Radi se o preduzećima koja su stekla renome i pouzdanost po osnovu ulaganja
dugogodišnjih napora usmjerenih ka postizanju zadovoljstva korisnika, što je rezultiralo i
finansijskim efektima i tržišnom pozicijom.

5. KODEKS PONAŠANJA NA PRIMJERU

5.1. Regionalna kompanija „Colgate“

Kodeks poslovnog ponašanja tvrtke Colgate služi kao vodič za svakodnevno poslovno
djelovanje i odražava njihov standard primjerenog ponašanja i vrijednosti korporacije. Kodeks
svima koji su uposleni u ovoj kompaniji daje na znanje da je način na koji postižu poslovne
rezultate jednako bitan kao i samo postizanje rezultata. Kodeks poslovnog ponašanja
kompanije „Colgate“ vrijedi za sve ljude koji rade za Colgate, uključujući direktore,
službenike i sve zaposlene u kompaniji i njenim podružnicama širom svijeta. Kooperanti i
dobavljači također podliježu ovim zahtjevima, budući da je pridržavanje Kodeksa uvjet za
poslovanje s kompanijom „Colgate“. Važnije od svega, svaki zaposlenik je odgovoran za
održavanje integriteta i predvođenje osobnim primjerom u pridržavanju odredbi sadržanih u
Kodeksu poslovnog ponašanja, Globalnim smjernicama o poslovnoj praksi, Internim
pravilima tvrtke i svih primjenljivih zakona. Potpunim uključivanjem etike i integriteta u
njihove tekuće poslovne odnose i postupke donošenja odluka, demonstriraju njihovu
posvećenost kulturi koja promovira najviše etičke norme. Pridržavanje Kodeksa najlakše se
postiže primjenom dobre prosudbe i traženjem pomoći u slučaju dvojbe. Svako u kompaniji
odgovoran je za svoje odlučivanje i svoje pridržavanje Kodeksa.

4
Kotler Philip, Marketing od A do Z, Adižes, Novi Sad, 2003., str. 80

10
Ako neku ima neku dvojbu, prije nego što poduzme određenu radnju, treba se zapitati
sljedeće:

• Ima li ovlaštenje da nešto učini?;

• Postavlja li time primjer?;
• Je li to ispravna stvar koju treba učiniti?;
• Je li ta radnja u skladu sa zakonom i vrijednostima kompanije „Colgate“, načelima
Upravljanja uz poštivanje, Kodeksom poslovnog ponašanja, Smjernicama o poslovnoj
praksi kompanije i drugim pravilima?;
• Hoće li s ponosom moći o ovoj radnji izvijestiti osobu koju poštuje?;
• Hoće li ta radnja dodatno doprinijeti ugledu kompanije „Colgate“, u smislu kompanije
koja drži do etike? ;
• Primjenjuje li najviše etičke norme?.

Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja NE, ili ako imaju bilo kakva pitanja ili dvojbu u
tumačenju ili primjeni Kodeksa poslovnog ponašanja ili bilo koje relevantne norme, pravila ili
procedura kompanije „Colgate“, o tome trebaju porazgovarati sa svojim rukovoditeljem,
Odjelom ljudskih resursa, Globalnom organizacijom za pravna pitanja ili Globalnim odjelom
za etiku i pridržavanje propisa. Neće se poduzimati nikakve štetne mjere protiv bilo koga tko
podnese žalbu ili prijavu o kršenju propisa, tko sudjeluje ili pomaže u istrazi potencijalnog
kršenja Kodeksa poslovnog ponašanja, osim ako se ne utvrdi da su navodi ili pružene
informacije bili namjerno neistiniti. Koliko je god to moguće, „Colgate“ će sve žalbe tretirati
kao povjerljive podatke.

Kodeks je dostupan putem interneta i preveden je na nekoliko različitih lokalnih jezika.

„Colgate“ od svih svojih zaposlenih zahtijeva da Kodeks pročitaju, da ga razumiju i da ga se
pridržavaju. Međutim, do pridržavanja neće doći tek tako. Svi se moramo posvetiti tome.
Kako bismo poboljšali posvećenost pridržavanju, svim zaposlenicima kompanije „Colgate“
na raspolaganju su obuke i certifikacija koji se odnose na Kodeks, a održavaju se diljem
svijeta na godišnjoj osnovi.

11
5.2. Kompanija „Google“

Google je potpisao kodeks ponašanja, u namjeri da zaštiti korisnike u zemljama gdje se

suzbija sloboda izražavanja i kontroliše privatni život korisnika na internetu. Kao potpisnik
dokumenta „Global Network Contents“, korporacija se obavezala da će štititi privatne
podatke o svojim korisnicima bilo gdje u svijetu i da će na restriktivan način tumačiti i
primjenjivati zahtjeve vlada određenih zemalja, koji bi mogla da dovede u pitanje privatnost i
slobodu izražavanja.

Od ljeta 2006. godine „Google“ je prisutan u Kini i Rusiji, suočavao se sa optužbama članova
američkog Kongresa, da prihvate web cenzuru koju im nameće kineska vlada, kako bi mogli
da se pozicioniraju na tom tržištu u ekspanziji. Kodeks ponašanja, koji je izrađen u saradnji sa
više američkih organa za zaštitu individualnih sloboda, također sajt za oneline trgovinu eBay
morale su da potpišu, kao i druge kompanije koje posluju sa Kinom i drugim zemljama za
koje se u Sad- u ocjenjuju da se u njima ugrožava privatnost i sloboda mišljenja internet
korisnika.

„Google“ je sklopio sporazum sa udruženjem američkih književnih izdavača (AAP) i

sindikatom književnih autora Authors Guild (AG). Na samom početku su se protivili projektu
digitalizacije , pretraživanja, objavljivanja odlomaka iz knjiga zaštićenih autora pravima, kao i
razmjeni digitalnih kopija sa blibliotekom bez dozvole vlasnika autorskih prava. „Google“ je
izdvojio 125 miliona dolara ($) za finansiranje registra u kojem će se upisivati vlasnici
autorskih prava kako bi stekli pravo na dividende. Time je omogućeno da „Google“ objavljuje
u SAD-u više miliona knjiga i drugih dokumenata zaštićenih autorskim pravima, koji potiču
iz kolekcija najvećih američkih biblioteka i programa za pretraživanje knjiga.

Kodeks ponašanja je izgrađen na motu „do not be evil“, naglašavajući sve što „Google“ radi,
da treba biti mjereno prema najvišim mogućim standardima etičkog ponašanja. Njihova
predanost prema najvišim mogućim standardima pomaže im da zapošljavaju velike ljude,
pružaju sjajne usluge i privlače lojalne korisnike. Povjerenje i međusobno poštivanje među
zaposlenima i korisnicima su temelj uspjeha. Pružaju svojim korisnicima pristup
informacijama, usredočujući se na njihove potrebe i dajući im najbolje usluge koje mogu,
djeluju časno, slijede zakon i međusobno se poštuju. Od korisnika se očekuje da pročitaju
Kodeks i slijede njegova pisana pravila, jer svaki korisnik ima osobnu odgovornost. Za sva
pitanja ili zabrinutost mogu se obratiti upravitelju ili predstavniku za ljudske resurse.

12
Ukoliko žele ostati anonimni, mogu izraditi izvješće o sumnji za kršenje ili zabrinutost kroz
liniju pomoći za etiku i pridržavanje. Očekuju od svojih zaposlenih i članova uprave da znaju
i slijede Kodeks, ukoliko to ne učine, to može rezultirati disciplinskim djelovanjem,
uključujući i prestanak radnog odnosa. Sama reputacija kompanije kojoj korisnici vjeruju je
najvrijednija vrijednost, jer ono što korisnici cijene nije samo isporuka velikih informacija,
usluga, već zadržanje visokog standarda i opravdavanje povjerenja. Imaju mnogo različitih
vrsta korisnika, od pojedinaca do velikih kompanija, ali i jedan od vodećih načela: "Je li ono
što nudimo korisnim?"

Od korisnika očekuju privatne informacije, nudeći za uzvrat povjerenje, zaštitu privatnosti i

sigurnosti korisničkih informacija. Upoznaju korisnike o pravilima, sigurnosnim pravilima o
privatnosti, koje su u skladu sa zakonom o zaštiti podataka. „Google“ je predan napredovanju
privatnosti i slobodi izražavanja svojih korisnika širom svijeta. Gdje se korisnikova privatnost
i sloboda izražavanja suočavaju s izazovima vlade, nastoje implementirati međunarodno
priznate standarde koji poštuju ta prava, dok razvijaju proizvode, posluju na različitim
tržištima i odgovaraju zahtjevima vlasti za pristup informacijama o korisnicima ili uklanjanju
korisničkih sadržaja.

„Google“ zabranjuje:

 Diskriminaciju ili uzmeniravanje bilo koje vrste, uključujući na temelju: rase, boje,
vjere, porjekla, statusa trudnoće, spola, identiteta, dobi, bračnog statusa, mentalnog ili
tjelesnog oštećenja;
 Nezakonito uznemiravanje u bilo kojem obliku – verbalnom, fizičkom ili vizualnom;
 Izbjegavanje sukoba interesa, odnosno da se privatni interes stavlja ispred javnog ,
čime će se ugroziti poslovanje „Google“ kompanije;
 Upotreba opojnih sredstava : nespojivo sa zdravljem i sigurnošću zaposlenih;
 Veza između suradnika ukoliko stvori sukob, može dovesti do prestanka radnog
odnosa;
 Odmazdu od bilo kojeg radnika koji radi za „Google“.

„Google“ želi biti drugačija kompanija od ostalih. Nemoguće je naznačiti svaki mogući etički
scenarij s kojim se kompanija može suočiti. Umjesto toga, oslanja se na dobro surađivanje
korisnika sa „Google“ kompanijom, čime će da održi visoki standard integriteta kako za sebe,
tako i kompaniju. Očekuju da će svi Googleri biti vođeni u skladu sa ovim Kodeksom.

13
Google očekuje od korisnika da slijede moto „do not be evil“, a ako mislite da nešto nije u
redu – govorite!

5.3. Kompanija „Adidas“

„Adidas“ kompaniju su osnovala braća Dassler u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata, a
veliku slavu stekli su za vrijeme Olimpijskih igara 1936. godine kada su upravo oni dizajnirali
tenisice za Jesseja Owensa. „Adidas“ kompanija potpisala je kodeks ponašanja i usvojila ga
u praksi 1. oktobra 2014. godine. Svaka igra ima svoje propise, moto poslovanja „Adidas“
kompanije kako bi osigurala FAIR PLAY, težnja da sport bude užitak za sebe, uz pravilno
razmatranje pravednosti, etike, poštovanja i osjećaja zdrave komunikacije sa konkurencijom.

Adidas djeluje na međunarodnoj razini i ima veliku predanost fair play-u i posluju u skladu s
njim, jer ponašanje je od vitalnog značaja za uspjeh. Fair Play oblikuje tko su i osigurava da:
 Štite ugled i generiraju pozitivan publicitet;
 Smanjuju financijski rizik , odvjetničke naknade i kazne;
 Podržavaju strategiju i ciljeve grupe „Adidas“;
 Rade na tržištima na kojima se smanjuje poslovna nesigurnost uzrokovana ilegalnim
aktivnostima poput prijevare, korupcije ili podmićivanja;
 Privlače i zadržavaju talente svjetske klase koji traže posao, čijem etosu oni vjeruju.

Članovi izvršnog odbora „Adidas“ grupe su odgovorni za odobravanje i izdavanje kodeksa

ponašanja u skladu sa zakonom i propisima. Kodeks periodički pregledava grupa Legal &
Compatibility radi utvrđivanja potrebnih izmjena, zbog promjena zakona ili propisa, ili
promjena u načinu poslovanja ili poslovnog okruženja. Primjenjuju ga svi zaposeni,
menadžeri, službenici kao i izvršni i odbor, te moraju se ponašati u skladu sa njim. Kršenje
pravila ovog kodeksa, uključujući one koje su navedene u globalnoj politici priručnika je
ozbiljno i može izložiti grupu ili pojedinca kaznenim sankcijama, uključujući i otkaz. To se
odnosi jednako na kršenja pravila koja se pojavljuju kao rezultat:

• Ne ispunjavanje potrebnih postupaka certificiranja;

• Zahtijevanje ili dopuštanje drugima da krše Kodeks, zakone ili pravila ili pravila grupe,
uključujući putem trećih strana kao što su agenti ili brokeri;
• Ne surađivanje s grupnim istraživanjima ili revizijama;

14
 • Nahođenje protiv drugog zaposlenika ili treće strane za prijavljivanje sumnje o kršenju
kodeksa ponašanja ili Grupne politike, ili za suradnju s istragom.

Svaki menadžer nosi osobnu odgovornost za radnike koji su mu povjereni. Moraju da

preuzmu incijtivu za obuku, te moraju biti obučeni na odgovarajući način, uključujuči i nove
proširene voditeljske dužnosti. Menadžeri moraju:

 Dokazati etičko vodstvo kroz svoje riječi i radnje;

 Pažljivo birati zaposlenike ne samo na temelju profesionalne kvalifikacije nego i
njihove osobnosti;
 Formulirati zadatke precizno, cjelovito uz poštivanje zakona i kodeksa ponašanja koji
se odnose na zaposlene;
 Osigurati da se pridržava ovog Kodeksa ponašanja i da se prati na stalno;
 Jasno definisanje da kršenja kodeksa neizvršavanje ili kršenje zakona da će
zaposlenici biti podložni disciplinskim mjerama.

Nikad nije prihvatljivo ponuditi, dostaviti ili primati darove,putovanja i zabave koja :

 Nije povezana s legitimnom poslovnom svrhom;

 Skupocjeni darovi mogu se tumačiti kao mito,
 uključujući i putovanje i zabava se nalazi na lokaciji koja nije relevantna za poslovni
prijedlog;
 Uključuje putovanja za prijatelje ili obitelj.

Jedna od prednosti „Adidas“ grupe je da vrednuju partnerstva i da ih dovede na novi nivo,

bilo da je to sa sportistima, klubovima ili klijenata. Pomažu globalnom razvoju, opravdavaju
vjernost kupca, orjentisani su na budućnosti, privlače nove klijente. „Adidas“ smatra da sport
igra sve važniju ulogu u životu ljudi, da kroz sport ima se moć promijeniti život. Sport je u
središtu svake kulture i društva i jezgra za zdravlje i sreću pojedinca. Sve što radimo je
ukorijenjeno u sportu, tako da svakim danom inspirišu i omogućuju ljudima da iskoriste snagu
sporta. FAIR PLAY, teži da sport bude užitak za sebe, uz pravilno razmatranje pravednost,
etika, poštovanje i osjećaj zdrave komunikacije sa konkurencijom.

15
6. ZAKLJUČAK

Organizacije koje se pridržavaju pravila poslovnog ponašanja rade za dobro cijelog društva, a
ne isključivo za maksimizaciju profita. Organizacije u današnjem okruženju imaju
odgovornost, ne samo za vlastiti probitak već moraju djelovati u skladu s društvenim i
socijalnim okolnostima i zahtjevima. Pred organizaciju se postavlja uvjet društveno
odgovornog ponašanja koje počiva na temeljnim etičkim principima. Ti etički principi trebaju
biti ukomponovani u svaku organizaciju prvenstveno putem etičkih standarda same
organizacije koji se manifestiraju preko kodeksa poslovnog ponašanja, etičkih odbora,
treninga, i tako postaju sastavni dio organizacijske kulture. Zaposleni iako prethodno već
imaju razvijeni sistem vlastitih normi ponašanja i etičkih standarda, trebaju prihvatiti etičke
standarde organizacije, pravila ponašanja i raditi u interesu organizacije u postizanju
društvene odgovornosti i realizaciji kodeksa poslovanja. Društvena odgovornost ne samo da
omogućuje organizaciji prepoznatljivu sliku u okolini, već kao i djelovanje u skladu sa
standardima poslovanja, privlači nove zaposlene, motivira i zadržava već prethodno
zaposlene, omogućuje dugoročnu konkurentsku snagu i sliku organizacije kao "uzornog
građanina".

16
7. LITERATURA

1. Dr. Živojin Đurić, Dr. Dragan Subotić, „Poslovna Etika“

2. Dr. Branko Kotić, „Poslovna kultura menadžera“
3. Drucker Peter, „Moj pogled na menadžment“, Adižes, Novi Sad, 2001.
4. Kotler Philip „Marketing od A do Z“ Adižes, Novi Sad, 2003.,
5. Nesh Laura, „Otkud sad poslovna etika?“, zbornik radova Poslovna etika, priredili
Drummond J. I Bain B., Clio, Beograd,
6. Subotić D., Lazić J., „ Poslovna etika i modeli modernizacije u Srbiji“, Beograd 2003.
7. Tisen R., Andrisen D., Depre F.L., „Dividenda znanja“ Adižes, Novi Sad, 2006.

17