PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA

1. princip poslovnosti i urednog poslovanja

2. princip rentabilnosti
3. princip likvidnosti
4. princip sigurnosti i efikasnosti ulaganja

1. Princip poslovnosti i urednog poslovanja poslovnost banka veim dijelom posluje s tuim
sredstvima, te je od velikog znaaja racionalno raspolaganje tim sredstvima u odluivanju se treba
rukovoditi pravilima struke te koristiti najnovija znan. saznanja mora imati ispravna i potpuna saznanja
o bonitetu klijenta i njegovoj kreditnoj sposobnosti, a kod sloenijih poslova i veih kredita mora
poznavati tehnoloke procese, te trinu atraktivnost proizvodnje koja se kreditira, i dr. raspoloiva
sredstva banke trebaju biti stalno u plasmanima kako bi se izbjegla tetna imobilizacija
1
poslovnost
banke je u uskoj vezi s njezinom autonomnou, odnosno samostalnou u odnosu na vlast, a jedini
kriteriji njezina poslovanja mogu biti trite i monetarno-kreditna politika sredinje banke uredno
poslovanje podrazumijeva strunost, poslovnost i profesionalnost u obavljanju bankarskih poslova

2. Princip rentabilnosti rentabilno poslovanje je cilj svakog gosp. subjekta ostvarenje profita na
razlici kamata je osnovni cilj osnivanja svake banke, a s razvojem bankarstva, imperativ nije ostvarivanje
to veeg profita, ve postizanje profita koji e osiguravati i kratkoronu i dugoronu stabilnost, te stoga
rentabilno poslovanje mora istovremeno biti i sigurno i racionalno mogui problemi kod baninog
klijenta nisu samo njegovi ve problemi koji se rjeavaju uz pomo banke koja je sudionik posla
neplanirane situacije koje mogu ugroziti ispunjenje obveza komitenta, banka partner rjeava novim
kreditima ali i uspostavom skrbnitva nad svojim posl. partnerom tim postupkom banka ne ugroava
princip svoje rentabilnosti, ve osigurava uspjenost svojeg klijenta i stabilnost cjelokupnog
gospodarstva u konanici

3. Princip likvidnosti likvidnost je sposobnost svakog gosp. subjekta da u svakom trenutku moe
podmiriti sve svoje dospjele nov. obveze u cijelosti likvidna banka je ona banka koja moe podmiriti
sve svoje dospjele nov. obveze u cijelosti, i staviti u teaj odobrene kredite, te mora o dospijeu izvriti
sve svoje obveze po izdanim garancijama, akreditivima i drugim instrumentima plaanja likvidnost
banke se osigurava kroz usklaivanje opsega angairanja sredstava (plasmana) s izvorima tih sredstava
4. Princip sigurnosti i efikasnosti ulaganja sigurno ulaganje podrazumijeva bankovni posao koji
garantira povrat plasiranih sredstava od strane njenog komitenta (uz najmanji, tj. prihvatljivi rizik)
sigurnost plasmana za banku ima dvije dimenzije:
1. bonitet komitenta (posl. partnera banke) koji obuhvaa irok raspon elemenata, i to njegovu
kreditnu sposobnost (kreditni rejting), likvidnost, rentabilnost poslovanja, trinost, prihvaenost
proizvoda odnosno usluga na tritu i drugo
2. osiguranje pokria i njegova adekvatnost:
a) realno pokrie hipoteka, lombard, mjenica i drugo kreditiranje stanovnitva
(stamb. izgradnja, adaptacije, kupovina robe i dr.)
b) parterski odnos bankakomitent kreditiranje gospodarstva i svoenje rizika tog
posla u prihvatljive okvire se temelji na uspostavi partnerskog odnosa izmeu banke i
komitenta
Princip sigurnosti i ulaganja obuhvaa i selekciju poslovnih partnera banke, te uspostavu odnosa koji su
vezani za posl. moral, ali i moral svih sudionika u posl. transakcijama ukljuujui i dravu


BANKARSKI POSLOVI
Podjela po naelu funkcionalnosti (polazi od gosp. sadraja odreenog bankarskog posla):
- poslovi imobilizacije i koncentracije sredstava
- kreditni poslovi
- posrednikokomisioni poslovi
- vlastiti poslovi
- kontrolno-upravni i administrativno-planski poslovi

Podjela prema bilanno-analitikom kriteriju (kriterij je uloga banke u pojedinom poslu:
- pasivni (poslovi izvora sredstava) banka je dunik
- aktivni banka je vjerovnik
- posredniki banka je posrednik
- vlastiti

1
imobilizacija pretvaranje tekueg kapitala u temeljni kapital
- upravno-kontrolni poslovi

Pasivni bankarski poslovi poeci bank. poslovanja je primanje nov. depozita banka se javlja kao
dunik:
1. primanje uloga na vienje
2. primanje depozita
3. izdavanje obveznica i drugih vrijedn. papira
4. reeskontiranje mjenica
5. primanje kredita drugih banaka
6. ostali poslovi koji po svojim obiljejima pripadaju u pasivne bankarske poslove

Pasivne bank. poslove dijelimo na kratkorone i dugorone kratkoroni:
1. emisija novanica
2. mobiliziranje i dranje kratkoronih sredstava depozita po vienju
3. zaduivanje kod drugih banaka
4. izdavanje blagajnikih zapisa
5. eskontiranje vlastitih mjenica

Dugoroni bankarski poslovi su:
1. emisija dionica i drugih vrijedn. papira
2. novani depoziti
3. dugoroni depoziti drave i javnih ustanova
4. izdavanje obveznica
5. dugoroni krediti iz inozemstva
6. formiranje vlastitih fondova
7. akumuliranje dugoronih sredstava poduzea

Pasivni bankarski poslovi vezani su za:
1. prikupljanje nov. sredstava (depozita)
2. potraivanja prema sredinjoj banci primarna emisija novca
3. kreditnu aktivnost posl. banaka jer depoziti (pravi regulare) ili (nepravi irregulare)
ine osnovicu za odobrenje kredita
4. likvidnost nov. sredstava