FORMIRANJE I VODJENJE POSLOVNE POLITIKE U BANKAMA

Kreditiranje pocinje kreditnim zahtjevom koji banci podnosi fizicko ili pravno lice tj. njen
komitent.
U bankarskim procedurama vrsi se analiza kreditnih zahtjeva i posebna paznja je
usmjerena na sagledavanje mogucih kreditnih rizika. Za to se koriste 2 pristupa:
1. Analiza finansijskih tokova
2. Analiza trazioca kredita
Izvor informacija koji utjece na kreditnu ocjenu se zasnivaju na sljedecim informacijama:
- ko je trazilac kredita
- kakva je baza podataka kojom raspolaze banka
- koje su osnovne spoljne informacije koje banka prikuplja

Poredjenjem podataka banka dolazi do saznanja kakvo je to preduzece, kako se uklapa

na trzistu, te koliko su sigurna preduzeca sa kojima trazilac kredita saradjuje.
U svakoj banci organizacija poslovanja je tako postavljena da se sto bolje mogu
sagledati kreditni zahtjevi i trazioci tih zahtjeva.

Pravilo je da u bankama postoje kreditni otpori koji donose odluke o odobrenju kredita.
Kreditni otpori moraju imati preciznu polaznu osnovu za sagledavanje kreditnih zahtjeva
i donosenja kreditnih odluka.
Kod donosenja kreditnih odluka najvaznije je da se procijeni stepen kreditnog rizika.
Faktori koji uticu na visinu kreditnog rizika:
1. Katakter
2. Kapacitet
3. Pokrice
4. Kapital
5. Uslov

BANKARSKI POSLOVI
Bankarski poslovi su se razvijali uporedo sa razvojom uloge i znacaja banke u razvoju
prozivodnih snaga pabiz osnovnih funkcija banaka rezultiraju i vrste bankarskih poslova.

Podjela bankarskih poslova moze se izvrsiti prema sljedecim kriterijima:

1. Podjela prema bilansnoanalitickom obiljezju
2. Podjela prema nacelu funkcionalnlsti bankatskih poslova
3. Podjela prema rocnosti

Podjela prema bilansnoanalitickom obiljezju izvrsena je zavisno od bilansne pozicije u

kojoj se nalazi odgovarajuci bankarski posao, tj. da li se banka po odredjenom postupku
nalazi u ulozi duznika, povjerioca ili posrednika.
Prema toj podjeli imamo poslove:
- aktivni
- pasivni
- neutralni
Podjela prema nacelu funkcionalnosti izvrsena je prema ekonomskoj funkciji pojedinih
vrsta bankarskih poslova. Pa imamo:
- poslove mobilizacije i konventracije novcanih sredstava
- kreditne poslove
- vlastite poslove
- kontrolno upravne i administrativno planske poslove

Podjela prema rocnosti: Aktivni i pasivni bankarski poslovi dijele se na kratkorocne i

dugorocne.

PASIVNI BANKARSKI POSLOVI

Posao mobilizacije i koncentracije novcanih sredstava je 1 od osnovnih poslova svih
banaka jer zahvaljujuvi takvim poslovima
banke dolaze do novcanih sredstava potrebnih za njihovo poslovanje.

Prikupljanje nobcanih sredstava spada u pasivne bankarske poslove jer ta sredstva

lredstabljaju pasivu banke.

Pasivni bankarski poslovi se jos nazivaju i mobilizatorski (banka prikuplja sredstva koja
su privremeno van upotrebe).

Pasivni bankarski poslovi obuhvataju sljedece poslove:

1. Poslovi novcanih depozita
2. Medjubankarski krediti
3. Specijalni bankarski poslovi
4. Reeskonti poslovi

Medjubankarski krediti predstavljaju vazan izvor sredstava banaka. Banke se

medjusobno kreditiraju tj. zaduzuju i na taj nacin dolaze do potrebnih novcanih
sredstava koja koriste za obavljanje kreditnih poslova.

Specijalni bankarski poslovi su takvi poslovi koje banke ne obavljaju redovno vec takve
poslove obavljaju samo neke banke i potreba za njima pojavljuje se s vremena na
vrijeme.
U ovu vrstu poslova spadaju emisioni poslovi i to:
1. Emisija novca
2. Emisija obveznica
3. Emisija blagajnickih zapisa

Eskont je pasivni bankarski posao pomocu kojeg manja banka prodaje mjenice vecoj
banci. Na poslove eskonta se nadovezuje posao reeskonta.

Reeskont je kupovina mjenica koje nisu dospjele uz odbitak kamate do dana dospijeca
mjenice, a obicno i ekontne provizije. Reeskontni posao se obavlja:
1. Zbog ostvarenja potrebnih likvidnosti
2. Zbog ostvarenja zarade na razlici kamatne stope
3. Zbog prijenosa mjenice na drugu banku koja ce mjenicu o dospijecu naplatiti

POSLOVI PLASMANA SREDSTAVA

Prikupljanje i koncentracija novcanih sredstava je prva i jedna od najbitnijih funkcija
bankarskog poslovanja.

Od trenutka osnivanja banke osiguravaju redstva na osnovu kapitala pa preko

obavljanja redovnih aktivnosti i prikupljanja slobodnih sredstava od gradjana i privrednih
subjekata ostvaruje prihod za pokrice troskova poslovanja je mogucnost ostvarivanja
dobiti.

Sve ovo je neophodno da bi se stvorila mogucnost za plasiranje prikupljenih sredstava s

ciljem da se zadovolje potrebe peivrede i gradjana, te da se obezbijedi odgovarajuca
zarada.

Ove 2 funkcije (peikupljanje i plasiranje) sredstava su medjusobno zavisne i usko

povezano njihovo obavljanje predstavlja temelj bankarskog poslovanja.

Razvojom robne proizvodnje kredit dobija sve veci znacaj kao jedan od faktora
ekonomskog razvoja.

Uloga kredita sve vise raste, time savremenoj privredi daje pecat kreditne privrede sto je
u skladu sa njegovom ulogom kao sredstvom prometa i placanja.

Veliki znacaj kredita je u njegovoj mobilizatorskoj ulozi.

Mobilizatorska uloga kredita ili kreditnog sistema omogucava prikupljanje slobodnih

novcanih sredstava i njihovo pretvaranje u bankarski kredit.
Preko kredita mobiliziraju se sredstva i prenose na privredne subjekte u procesu
reprodukcije. Zahvaljujuci mobilizatorskoj ulozi kredita, kredit ubrzava reprodukciju i
doprinosi jacanju produktivnosti rada.

Kredit omogucava da se prenosi vremenski od momenta zavrsetka procesa proizvodnje

do momenta realizacije robe, odnosno placanja njene cijene.

Kredit moze imati negativan uticaj na proces reprodukcije ukoliko dodje do

neogranicene ekspanzije kredita.

AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI

Ovakvim poslovima nazivaju se oni poslovi kojima banka prikuplja novcana sredsyva i
raspodjeljuje ih u vidu kratkorocnih i dugorocnih kredita. Odobravajuci te kredite banka
od komitenata naplacuje aktivnu kamatu i to su najvazniji poslovi banke.
POJAM KREDITA
Rijec kredit pocinje od latinske rijeci CREDERE - vjerovati. Pod pojmom kredit
podrazumijeva se imovinsko pravni odnos izmedju povjerioca i duznika u kojem
povjerilac ustupa pravo raspolaganja novcem duznika na izvjesno vrijeme i uz odredjene
uslove.
Kredit predstavlja povremeno ustupanje dijela kupovne moci jednog subjekta u korist
drugog.
Osnovna funkcija kredita je da omoguci jednostavniji i brzi robni i novcani promet.
Kreditni sistem je slozen mehanziam, kako u pogledu raznovrsnih subjekata, koji su u
njega ukljuceni sa razlicitim pojedinacnim, grupnim i opcim interesima.
Takodjer, vazni su i izvori kreditnih sredstava koji predstavljaju povremeno
neangazovana sredstva sa kojima raspolazu privredni i drugi subjekti.
Glavni izvori iz kojih se obezbjedjuju kreditna sredstva:
1. Privremeno neangazovana sredstva
2. Sredstva poslovnog fonda
3. Neangazovana sredstva budzeta i fondova
4. Slobodna novcana sredstva gradjana
5. Sredstva koja poticu od inostranih zajmova
6. Sredstva banaka

Kredit se posmatra sa stanovista funkcionisanja trzisne privrede, jer kreditni odnosi

omoguvavaju visestruke efekte:
1. Da se poslovanje odvija bez zastoja
2. Putem kredita se moze uticati na ponudu ili potraznju
3. Putem kredita, njihovom ekspanzijom utice se na velicinu novcane mase.

Na osnovu ovoga mozemo zakljuciti da kredit i kreditna politika predstavljaju znacajan

sektor ekonomske politike i koristenjem raznovrsnih instrumenata kreditne politike mogu
se postici brojni ciljevi.

OCJENJIVANJE KREDITNE SPOSOBNOSTI OBEZBJEDJENJA

Ocjenjivanje kreditne sposobnosti vrsi se sa stanovista:
1. Privrednih subjekata (preduzeca)
2. Fizickih lica

Za ocjenjivanje kreditne sposobnosti privrednih subjekata potrebno je uzeti u obzir

sljedece karakteristike:
1. Uspjeh poslovanja preduzeca u prethodnom periodu
2. Bilans stanja i bilans uspjeha
3. Podaci iz baze podataka banke o preduzecu
4. Informacije iz okruzenja o datom preduzecu
5. Namjena kredita

Za ocjenjivanje kreditne sposobnosti fizickih lica potrebne su sljedece informacije:

1. Da li je stalno zaposlen u jednom preduzecu
2. Iznos licnog primanja
3. Da li postoji administrativna zarada
4. Obaveze po prethodnom kreditu

Postupak odobrenja kredita je sljedeci:

1. Podnosenje banci kreditnog zahtjeva
2. Obrada kreditnog zahtjeva u banci
3. Donosenje odluke o odobrenju kredita
4. Zakljucivanje ugovora o kreditu

VRSTE KREDITA
S obzirom da je kredit postojao i razvijao se u razlicitim drustveno ekonomskim
formacijama nastale su razlicite vrste kredita:
1. Prema predmetu na koji glasi:
a) Robni kredit
b) Novcani kredit

2. Prema roku trajanja:

a) Kratkorocni
b) Dugorocni

3. Prema svrsi za koju se daje kredit:

a) Privredni
b) Potrosacki

4. Prema porijeklu:
a) Domaci
b) Inostrani

BANKARSKE GARANCIJE
Bankarske garancije nisu sredstvo placanja vec su sredstvo obezbjedjenja. One
predstavljaju garanciju banke izdatu za slucaj nastajanja odredjenih rizika, tj. ako se
posao ne bude odvijao u skladu sa odredbama zakljucenog ugovora.

Za banku davanje garancije predstavlja kreditni posao jer banka preuzima obavezu.

Osnovna svojstva bankarskih garancija jesu neopozivost i bezuslovnost. U poslovanju

sa garancijama javljaju se tri ucesnika:
1. Nalogodavac po garanciji
2. Banka garant
3. Korisnik agencije/ povjerilac
Duznik po odredjenom spoljnotrgovinskom poslovanju zahtijeva od banke izdavanje
garancije tj. sa bankom sklapa poseban ugovor. Ovim ugovorom banka preuzima tacno
specificnu obavezu, a duznik se obavezuje da ce banci nadoknaditi eventualno nastale
isplate po toj garanciji.

Ugovorom se definise i bankarska provizija ukoliko se desi da povjerilac nema dovoljno

povjerenja u banku garanta onda se tu javlja i 4. ucesnik koji za taj posao izdaje vlastitu
garanciju, tj. supergaranciju.

Imamo nekoliko bitnih elemenata garancije:

1. Opis radnje zbog koje banka izdaje garanciju
2. Iznos garancije
3. Rok vazenja garancije

U spoljnotrgovinskoj razmjeni najcesce se javljaju nostro i loro garancija.

Ukoliko banka prima garanciju u korist svog klijenta to nam daje LORO garanciju.

Ukoliko banka izdaje garanciju po nalogu i za racun klijenta to nam daje NOSTRO
garanciju.

KRATKOROCNI KREDITI
Najcesci povod za trazenje krtkorocnih kredita od banke jeste dopuna tekucih sredstava.
Obicno je to u slucaju kad je potrebno nabaviti sirovine za dalju proizvodnju, te isplate
kratkorocnih obaveza.

KREDITI PO TEKUCEM RACUNU

Kada banka svom komitentu odobri kredit po tekucem racunu, to prakticki znaci da
banka iznos odobrenog kredita evidentira u zaglavlju tekuceg racuna. Poslovni subjekti
zakljucuju ugovor sa bankom.

ESKONTNI KREDIT
To je takav bankarski posao u kojem banka eskonter kupuje mjenicu ili neki drugi
vrijednosni papir te daje na eskont prije njenog dospijeca.

LOMBARDNI KREDIT
Dobio je naziv po talijanskoj pokrajini Lombardiji gdje su mjenjaci novca prvi poceli da
odobravaju kredit, a kao pokrice trazili su zalog pokretnih dobara.
AKCEPTNI KREDIT
To je vrsta kredita kada banka svom komitentu odobri isti, ali novac ne isplacuje. Banka
se obavezuje da ce kao glavni duznik isplatiti iznos naznacen u mjenici.

AVALNI KREDIT
To je vrsta kredita gdje se banka pojavljuje u ulozi garanta tj. jamstva. Time banka
preuzima na sebe obavezu tj. garantuje da ce duznik iznos naveden u mjenici isplatiti.

PLATNI PROMET
Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom podmirenja njihovih
novcanih dugovanja odnosno naplate njihovih potrazivanja naziva se platni promet.

Savremena privreda za placanje i naplatu koristi 3 vrste novca:

gotov
depozitni i
prenosivi vrijednosni papiri.

U savremenom domacem platnom prometu koriste se i 3 nacina placanja:

gotovina
polugotovinski i
bezgotovinski nacin placanja.

Platni promet mozemo obavljati kao domaci i inostrani platni promet.

Platni promet u zemlji se obavlja gotovinski i bezgotovinski. Instumenti gotovinskog
placanja jesu:
1. opca uplatnica
2. posebna uplatnica
3. nalog za gotovinsku isplatu
4. uputnica

U instrumente bezgotovinskog placanja ubrajamo:

1. opci nalog za prijenos
2. posebni nalog za prijenos
3. nalog za obracun
4. nalog za naplatu
5. zbirni nalog za prijenos
6. akceptni nalog

Platni promet sa inostranstvom obuhvata sve naplate i placanja pravnih i fizickih lica u
jednoj zemlji sa pravnim i fizickim licima drugih zemalja.
To placanje redovno ide preko banaka koje su povlastene za tu vrstu polsova.
Platni promet zemlje sa inostranstvom obuhvata sva primanja i sva izdavanja
inostranstva u toku jedne godine i ona se evidentiraju u platnom bilansu i deviznom
bilansu zemlje.
Devizni bilans se razlikuje od platnog u tome sto se u njemu evidentiraju efektivno
izvrsene naplate i placanja u tom periodu bez obzira kada su stvorene obaveze ili
izvrsena potrazivanja za njima.
U obavljanju devizno valutnih poslova i platnog prometa sa inostranstvom cesto se
susrecemo sa pojmovima devizni kurs i devizno trziste.
Kurs je cijena strane valute izrazena domacom valutom.
Poslovanje na deviznom trzistu obavljaju centralne i poslovne banke u svoje ime i za
svoj racun ili za racun svojih komitenata. devalvacija znaci smanjenje vrijednosti
nacionalne valute prema drugim valutama, a revalvacija je obrnuto.

INSTRUMENTI MEDJUNARODNOG PLACANJA

Instrumenti medjunarodnog placanja su:
1. Dokumentni akreditivi
2. In kaso posao
3. Doznaka

--- Dokumentni akreditiv je najbitniji i najzastupljeniji instrument medjunarodnog platnog

prometa. Ovaj instrument osigurava prodavcima tj. izvoznicima najveci stepen
obezbjedjenja sigurnosti naplate.
- Njega definisemo kao opozivu ili neopozivu obavezu banke da ce po osnovu naloga
koji ispostavlja nalogodavac po akreditivu u skladu sa uslovima koji su predvidjeni
akreditivom isplatiti korisniku akreditiva vrijednost ugovorenog posla.

Vaznost dokumentarnog akreditiva proizilazi iz cinjenice da izvoznik nije u poziciji da

uvijek bude ispravno informisan o solventnosti kupca.

Dokumentni akreditiv omogucava izvozniku da eliminise i rizik placanja u poslu sa

relativno nepoznatim partnerom.

Dokumenta predvidjena akreditivom treba da potvrde da otpremljena roba u potpunosti

odgovara odredbama kupoprodajnog posla.

--- In kaso posao ima jednu zajednicku karakteristiku sa akreditivom, a to je da se u oba

slucaja radi o dokumentarnoj naplati, medjutim kod akreditivnog posla banka kma
obavezu placanja dok kod in kaso posla banka nastupa u ulozi inkasanta.
In kaso posao je instrument naplate u medjunarodnom platnom prometu koji dolazi do
izrazaja u situaciji kada su uslovi na trzistu takvi da kupac tj. uvoznik diktira uslove
kupoprodaje tj. kada je ponuda znacajno veca od efektivne traznje.

--- Doznaka kao instrument medjunarodnog platnog prometa zasniva se na

odobravanju, tj. zaduzivanju tekuceg racuna.
Kao instrument koristi se i za placanje avansa.
Banka kada primi nalog za izvrsenje doznake provjerava da li nalogodavac ima realno
pokrice.