MONETARNA ANALIZA 1.

Monetarne institucije i emisija novca Financijske institucije, s obzirom na karakter pozicija u svojoj bilanci, dijele se na: Financijske institucije koje kreiraju novac su depozitne banke kod kojih njihovi klijenti imaju raune preko kojih vre plaanja svojih obveza. Financijski posrednici su institucije koje financijskim kanalima prikupljaju i plasiraju financijske vikove. Financijski poluposrednici su financijske institucije koje samo prikupljaju ili samo plasiranju raspoloive vikove financijskim kanalima, dok izostaje druga strana posrednike funkcije. razliiti fondovi! "z financijske institucije, financijski instrumenti predstavljaju drugu vanu komponentu financijskog mehanizma. #upovinom i prodajom financijskih instrumenata nastaju financijski tokovi. $rganizirani sustav koji dovodi u vezu prodavae i kupce odnosno ponudu i potranju financijskih instrumenata i jami odre%ene standardne uvjete kupovine i prodaje financijskih instrumenata je financijsko trite. Financijske institucije i financijsko trite su temelj financijskog sustava. &ilanca poslovnih banaka i bilanca sredinje banke imaju novac u pasivi, stoga one kao novane institucije ine novani sustav ijom aktivnosti novac dolazi u optjecaj kreditima koje odobrava taj sustav. 'lede emisije financijskih oblika razlikujemo tri temeljne grupe sudionika: sredinja banka, poslovne banke i nebankarski sektori javni sektor, privreda, kuanstva i inozemstvo!. (oslovne banke i ostali nebankarski subjekti pojavljuju se kao davatelji i kao primatelji novanih financijskih oblika. &anke se pojavljuju kao davatelji tijekom emisije novca, a kao primatelji tijekom povlaenja novca iz optjecaja, dok se nebankarski sektori javljaju kao primatelji kad emisije novca, a kao davatelji kod povlaenja novca iz optjecaja. 1.1. FINANCIJSKE INSTITUCIJE I NOVANI AGREGATI Monetarni agregati su skupine financijskih oblika istog stupnja likvidnosti. #ako su financijski oblici razliito likvidni ovisno o institucionalnim prilikama i razvijenosti gospodarstva, to je likvidnost novanih agregata razliita i isti se razliito mogu uporabiti za plaanje obveza njihovih imatelja, odnosno za transakcijsku namjenu ili kao oblici tednje. )* + primarni novac ), + prvi agregat koliine novca u optjecaju i radi se o novcu u uem smislu. -adi se o apsolutno likvidnoj imovini. ). + /uasi novac, to jest manje likvidna financijska imovina. 0uasi novac je financijska imovina koja ne obavlja transakcijsku funkciju, ali svakog trenutka to moe uiniti. (rimjer /uasi novca su tedni depoziti bez roka. )1 + 2ostala likvidna imovina34 ine je ogranieni depoziti, oroeni depoziti do jedene godine, a sa ireg financijskog motrita i obveznice s rokom do jedne godine. )5 ili 6 + nelikvidna financijska imovina4 u taj je novani agregat uzet i agregat )1, pa imamo ukupno raspoloivu imovinu gospodarstva u financijskom obliku. 7ovani agregati nakon agregata ), su mjere novca u irem smislu. 8 obzirom na znaaj novanih indikatora, vano je izabrati varijable koje se mogu statistiki pratiti, pa se s tog motrita uglavnom rabe dvije vrste istih: 9ndikatori likvidnosti financijskog trita odnose se na raspoloivost kredita kroz ponudu financijskih institucija odnosno njihov kreditni potencijal, dok se uvjeti kreditiranja odnose na kamatne stope. ,

9ndikatori likvidnosti nefinancijskih imbenika obuhvaaju novane agregate kao to je koliina novca u optjecaju u uem smislu ),! i koliina novca u optjecaju u irem smislu )., )1, )5!. (ostoje zajednike temeljne karakteristike novanih agregata: primarni novac koji obuhvaa novac kreiran od strane sredinje banke i koji ini temelj emisije novca u optjecaju tijekom procesa kreditne i novane multiplikacije4 novac kao oblik plaanja, to jest #7"$ u uem smislu4 novac kao dio imovine, koji obuhvaa ne samo instrumente plaanja, ve i likvidne financijske instrumente koji se ne rabe kao instrumenti plaanja, ali se lako mogu pretvoriti u takve instrumente, pa stoga ine 2sekundarnu likvidnost3 ili 2/uasi novac3. :misiju novanih agregata moemo analizirati s motrita: ,. strukture financijskih novanih institucija4 .. strukture koliine novca u optjecaju u uem smislu rijei4 1. ostalih novanih agregata. 1.2. BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA I EMISIJA NOVCA )onetarne institucije su financijske institucije koje u pasivi svoje imovinske bilance imaju obveze u koje spada i #7"$ u uem smislu ),. ;o ne znai da one institucije koje kreiraju ili povlae novac jedine utjeu na #7"$, jer i nebankarski sektori kao i nenovane financijske institucije mogu na razliite naine utjecati na poveanje ili smanjenje #7"$. 8toga se moe kazati da novane institucije imaju posebnu depozitnu ulogu u kreiranju novca iako se emisija ili povlaenje novca openito ne moe postaviti kao iskljuiva karakteristika novanih institucija. ;ri razine odluivanja o koliini novca u optjecaju: ,. primarna razina, koju ine transakcije sredinje banke, tj. maksimalni okvir #7"$ za poslovne banke4 .. sekundarna razina, koja obuhvaa transakcije poslovnih banaka kao novanih institucija, koje mogu kreirati novac do razine dozvoljene od sredinje banke4 1. tercijarna razina, koju ine transakcije nenovanih imbenika, a mogu se kretati do razine maksimalnog iznosa poslovnih banaka. 8redinja banka je neprofitna novana financijska institucija i u svom ponaanju rukovodi se ciljevima i zadacima novane politike. (onaanje poslovnih banaka odre%eno je uglavnom profitnim interesom njihovih vlasnika. (onaanje nenovanih imbenika determinirano je njihovom strukturom te poloajem u gospodarskoj aktivnosti. $dnose izme%u sredinje banke, poslovnih banaka i nenovanih imbenika. 2. Priroda i struktura tokova emisije novca (romjene #7"$ predstavljaju rezultat transakcija kako bankarskih tako i nebankarskih rezidentnih i nerezidentnih sektora. 8ve te transakcije ine sustav u kojem su sastavnice: ,. razliiti financijski oblici kredit, devizne rezerve, novani depoziti! kojima se mijenjaju novani agregati4 .. sustav funkcionalnih veza i odnosa razliitih imbenika u emisiji novca4 1. cjelovit sustav promjena novanih agregata. ;emelj postavljanja modela pojanjenja formiranja i promjena novanih agregata ine bilance novanih institucija. .

"kupna koliina novca nalazi se u pasivi bilance novanih institucija. " bilanci su i sve nenovane obveze, i ulaganja ovih institucija, ije promjene ine tokove promjena koliine #7"$. ;ri razine prikupljanja bilannih podataka su: sredinja banka, poslovne banke i konsolidarna bilanca sredinje banke i poslovnih banaka odnosno, kako se to najee naziva, bilanca novanih institucija. ;o znai da je koliina novca u optjecaju jednaka iznosu ulaganja novanih institucija domicilnim imbenicima M " # r $ %n& ' N!Ai r umanjenom za iznos nenovanih obveza prema domicilnim subjektima <n i uvean za iznos neto potraivanja banaka prema inozemnim imbenicima N!Ai. ;ri su izvora utjecaja na promjenu #7"$: utjecaj promjene ulaganja novanih institucija u domicilne imbenike4 utjecaj promjene nenovanih obveza novanih institucija prema domicilnim imbenicima4 utjecaj promjena neto potraivanja novanih institucija od inozemnih imbenika. 2.1. BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA I EMISIJA NOVCA (oveanjem smanjenjem! ulaganja novanih institucija poveava se smanjuje se! koliina novca u optjecaju u istom iznosu. (otranja novca predstavlja namjeru domicilnih imbenika da dre odre%enu koliinu novca kao dio imovine, dok potranja kredita predstavlja uglavnom potranju s temelja financiranja investicijskih ili potronih potreba klijenata banaka. ;a potranja je znatno ira od potranje kredita glede promjena koliine novca u optjecaju. =ato je potranja kredita razliita od potranje novca, a moe se i dogoditi da se krediti novanih institucija kreu sukladno njihovoj potranji, a da koliina novca u optjecaju bude razliita od potranje novca u optjecaju, to dovodi do novane ravnotee. #ako je ponuda kredita pod jaim utjecajem novanih institucija, a ove pod jaim utjecajem mjera novane politike nego to su to imbenici potranje kredita, to e se preko novane politike djelovati na iznose kredita, a time i na koliinu novca u optjecaju. 9nae, novana politika moe na potranju kredita utjecati posredno preko kamatne stope, pa je neposredan utjecaj novane politike na ponudu kredita primjereniji praktinim potrebama reguliranja koliine novca u optjecaju. 2.1.1. STATINI KREDITNI POTENCIJAL JEDNE BANKE 8tatini kreditni potencijal jedne poslovne banke je maksimalni iznos ulaganja koje jedna banka moe imati u odre%enom trenutku zadravajui svoju likvidnost, odnosno sposobnost urednog izvrenja stvorenih obveza. 8tatistino gledano, kreditni potencijal poslovne banke je razlika pasive, to jest financijskog potencijala banke, i rezerva kod sredinje banke, to znai da isti ovisi od: iznosa financijskog potencijala banke4 iznosa obveznih rezerva koje banka mora drati kod sredinjih banaka4 iznosa rezerva likvidnosti koje mora imati na raunu kod sredinje banke. 1

#reditni potencijal moe se izraunati kao: Financijski potencijal + potrebe obvezne rezerve > potrebne rezerve likvidnosti! (oslovna banka moe imati vie ili manje rezerva nego to je to utvr%eno propisima. (ropisane rezerve nazivamo potrebne rezerve. #aemo da banke imaju viak ili manjak rezerva, kad su iste razliite od potrebnih, i to moe biti samo kratkotrajno. ?iak e iskoristiti za poveanje svog kreditnog potencijala, a manjak su dune u propisnom roku pokriti uplatom iznosa manjka na raun sredinje banke. @ko je poslovna banka odobrila toliko kredita koliko iznosi njen kreditni potencijal, dodatne kredite moe odobriti ako do%e do poveanja njezinog kreditnog potencijala: dodatnim kreditima od sredinje banke4 dodatnim depozitima klijenata4 smanjenjem koeficijenata potrebnih rezerva. <o smanjenja kreditnog potencijala poslovnih banaka dolazi zbog: otplate kredita sredinje banke4 isplate depozita klijenata4 poveanja koeficijenata potrebnih rezerva. <odatnim kreditima sredinje banke nastaje viak rezerva u istom iznosu, pa e u tom iznosu poslovna banka odobriti kredite klijentima. <akle, viak rezerva A-v jednak je dodatnim kreditima banke A#sb, odnosno promjeni kreditnog potencijala poslovnih banaka A#. 2.1.2. DINAMINI KREDITNI POTENCIJAL JEDNE BANKE =a razliku od statinog kreditnog potencijala jedne banke, dinamini kreditni potencijal jedne banke ukljuuje vremensku varijablu, dajui tako odgovor koliki je maksimalni iznos kredita koji jedna banka moe odobriti u jednom razdoblju, a da pri tome ista ostane likvidna. #oeficijent c + odnos izme%u gotovine B i depozitnog novca <, to jest c C B D < #oeficijent / + odnos izme%u gotovine B i ukupne koliine novca u optjecaju ), to jest / C B D ) iz ega slijedi da je B C /) 'lede odnosa gotovine i ukupne koliine novca u optjecaju, odnosno koeficijenata /, radi se o dijelu novostvorenih kredita jedne banke koji odlazi u gotovinski optjecaj, a koji iznosi /E#. #oeficijent h je odnos izme%u novca koji ostaje u banci i ukupnog novca koji je banka ostvarila kreditima, pa koeficijent h moe biti * F h G ,. @ko je h jednak *, tada se dodatni krediti u potpunosti odlijevaju iz banke, pa nema mikromultiplikacije. @ko je h jednak ,, onda iznos dodatnih kredita u cijelosti ostaje u banci, pa u tom sluaju multiplikacija jedne banke jednaka je multiplikaciji bankarskog sustava. <odatnim depozitima, ako je koeficijent rezerva r H ,, nastaju dodatne potrebne rezerve u visini E-p C rE< i viak rezerva E-v C , + r! E<. 8amo u visini vika rezerva E- v, koji ini novac sredinje banke, banka moe odobriti dodatne kredite E#, to znai da je E- v C E#. $tuda bankarima tvrdnja da su samo depoziti, odnosno novac sredinje banke, temelj za njihove kredite, pa se stoga, prema njihovom miljenju, ne mogu kreditima stvarati depoziti. 5

(roces multiplikacije zavisi od vie imbenika kao to su koeficijent r, / i h koji se kreu izme%u * i ,. =broj svih kredita koji su nastali u n faza temeljem jedinice poetnog vika rezerva banke je kreditni multiplikator mk, a zbroj svih depozita koji su nastali u n faza temeljem jedinice vika rezerva odnosno jedinice kredita je depozitni multiplikator md, s kojima se mnoi poetni iznos vika rezerva 8topa zadravanja kreditno aktivnih depozita u banci z kree se * G z F ,, a ovisi od koeficijenta h i potrebnih rezerva banke. " kreditnoj multiplikaciji jedne banke koeficijent h predstavlja najznaajniji, ali i najmanje poznat imbenik multiplikacijskog procesa. #ako on zavisi o ponaanju klijenata banke glede raspolaganja emisijskim kreditom, moemo kazati da je isti povezan s: veliinom financijskog i kreditnog potencijala banke i brojem klijenata banke4 me%usobnom poslovnom povezanosti klijenata banke, preko koje je izraena veliina plaanja izme%u klijenata banke4 djelatnou klijenata banke s obzirom na mogunost sezonskog utjecaja na priljev i odljev depozita4 strukturom klijenata glede veliine i prometa na raunima klijenata, pri emu homogenija struktura daje stabilniji h i obratno. #oeficijent r sastoji se od koeficijenta obveznih rezerva r * i koeficijenta rezerva likvidnosti r,, pa se moe pisati da je zapravo z C , + r* + r,!h, pri emu su h, r* i r, manji od ,. to znai da se u pravilu moe oekivati da e stopa z biti manja od h i od , + r* + r,!. 2.1.3. KREDITNI POTENCIJAL SVIH BANAKA <eterminante kreditnog potencijala jedne banke su istodobno i determinante kreditnog potencijala svih poslovnih banaka u novanom sustavu. #ako su vrijednosti tih determinanti razliite od banke do banke, to e biti razliit i njihov uinak na kreditni potencijal svih banaka odnosno makromultiplikacijski proces i makromultiplikatore kredita i depozita. $dnosi koji se izraavaju kroz jednadbe na mikrorazini multiplikacijskog procesa vrijede i na makrorazini, uz odre%ene razlike glede pojedinih vrijednosti varijabli, a to su: nema odljeva i priljeva u druge banke, jer se te promjene u bankama me%usobno prebijaju, pa je vrijednost h u ovom sluaju znatno vea, ali kako se radi o veim iznosima tih promjena, to je vrijednost h i stabilnija4 brzina ciklusa multiplikacije kredita v je u makromultiplikacijskom procesu znatno manja nego tijekom mikromultiplikacijskog procesa, jer ovom prigodom imamo dodatne transakcije u kolanju s rauna jedne banke na raun druge banke, koje trae dodatno vrijeme, pa je i vrijeme trajanja makromultiplikacije due nego kod mikromultiplikacije, ali je zato ta brzina stabilnija. )akromultiplikacijski proces u novanom sustavu pojavljuje se kao niz povezanih mikromultiplikacijskih procesa. 8 motrita bilance svih poslovnih banka nakon odobrenog kredita klijentu mogue je: da klijent taj kredit iskoristi u cijelosti ili djelomino za gotovinske isplate preko blagajne, pa imamo odljev tog iznosa iz potencijala banaka4 I

 da klijent koristi kredit za plaanje svojih obveza vjerovnicima koji ima raun kod iste banke koja je odobrila kredit ili neke druge banke ili da klijent ostavlja iznos kredita na svom raunu u banci koja je odobrila kredit te nema odljeva iz potencijala banaka. #ao i vrijednost h i koeficijent / moe biti , G / G *. @ko bi uzeli da je / jednak *, tada bi se dodatni krediti u potpunosti odlijevali u gotovinu, to je nerealna pretpostavka. ;ada ne bi ni bilo multiplikacijskog procesa. @ko je / jednak ,, onda iznos dodatnih kredita u cijelosti ostaje u bankama i imamo maksimalan uinak multiplikacijskog procesa, odnosno taj proces reguliran je ogranienjima glede rezerva. 9 to je nerealna pretpostavka. =broj svih kredita koji su nastali u n faza temeljem jedinice poetnog vika rezerva u sustavu s vie banaka zove se kreditni makromultiplikator mm k, a zbroj svih novanih depozita koji su nastali u n faza temeljem jedinica vika rezerva odnosno jedinice kredita u sustavu s vie banaka zove se depozitni makromultiplikator mmd 2.1.4. SREDINJA BANKA I KREDITNI POTENCIJAL BANKE @ktiva imovinske bilance otkriva kako primarni novac & dolazi u optjecaj, a pasiva iste bilance nam otkriva koliko tog novca ima, a ima ga & C B > -. (romjena primarnog novca sredinje banke je primaran izvor promjena kreditnog potencijala banaka i odvija se preko: promjena kredita sredinje banke bankama4 promjena kredita dravi4 transakcija vrijednosnim papirima reeskonta ve eskontiranih vrijednosnih papira od poslovnih banaka!4 transakcija prodaja i kupnja! valuta i deviza. (romjene koeficijenta r, to jest koeficijenta rezerva banka, neposredno se odraavaju na multiplikacijski proces banaka odnosno na kreditni potencijal banaka, a time i na #7"$, to se dalje odraava na dva naina promjenama kreditnog potencijala banaka. (rvo, promjene koeficijenta rezerva utjeu na promjene stanja na raunima banaka. @ko imaju manjak izdvojene obvezne rezerve kod sredinje banke, banke moraju sa svog iro rauna uplatiti iskazani manjak u korist rauna sredinje banke, a ako imaju vie izdvojene rezerve kod sredinje banke, tada e sredinja banka sa svog rauna uplatiti u korist rauna banaka iskazani viak rezerva. 9 jedan i drugi iznos u cijelosti se odraavaju na promjenu kreditnog potencijala banaka, pa zato kaemo da promjena stope obveznih rezerva ima uinak inicijalne promjene kreditnog potencijala banka. <rugo, kako je koliina novca u optjecaju ) C mm& s, pri emu je mm novani multiplikator, a &s ponuda primarnog novca sredinje banke, lijevu i desnu stranu moemo pisati kao: B > <! C mm B > -! (oslovne banke ne mogu emitirati primarni novac. 7asuprot tome, sredinja banka nema glede toga ogranienja, odnosno njezin kreditni potencijal nije ogranien. " aktivi njezine bilance su zapravo izvori primarnog novca iskazanog u pasivi njezine bilance, to je bitno razliito od bilance poslovnih banaka, kod kojih aktiva kae gdje i koliko su izvrena ulaganja iz prikupljenih depozita u pasivi bilance. 9stina, i tim kreditima poslovnih banaka moe se stvarati depozitni novac u pasivi, ali je uvijek pasiva odrednica aktive, a ne da aktiva odre%uje pasivu, kao to je to sluaj kod sredinje banke. J

2.1.5. NEMONETARNI IMBENICI I KREDITNI POTENCIJAL BANAKA -azliite financijske nenovane institucije te razliite financijske transakcije nefinancijskih imbenika ostavljaju traga u financijskom potencijalu banaka. ;o se osobito ini: kupovinom i prodajom inozemnih oblika plaanja, to se odraava u poveanju kod prodaje! i smanjenju kod kupovine! domicilnog novca u optjecaju, a to ima posredne uinke na promjenu financijskog i kreditnog potencijala banka4 konvertiranjem depozita u gotov novac iDili obratno jer pretvaranjem depozita u gotov novac od strane nefinancijskih imbenika smanjuje se iznos primarnog novca u bilancama banaka, a konvertiranjem gotovine u depozitni novac poveava se koliina primarnog novca kod banaka4 novanim uplatama banaka na raun sredinje banke i obratno smanjuje se odnosno poveava koliina primarnog novca u bilanci banaka, to ima u cijelosti inicijalne promjene glede multiplikacijskog procesa, s temelja promjena primarnog novca u bilancama banaka4 transakcijama kojima se mijenja struktura financijskog potencijala banaka, to moe dovesti do promjena obveznih rezerva iDili rezerva likvidnosti, npr. promjenom roka iDili namjene financijskih oblika u financijskom potencijalu banaka. 2.4. PRIMARNI NOVAC, NOVANI MULTIPLIKATOR I KNUO &ilanca sredinje banke, poslovnih banaka i konsolidarna bilanca novanog sustava otkrivaju nam da su s emisijom novca povezani koliina primarnog novca, novani multiplikator, kreditni i depozitni multiplikatori. 9 dok su kreditni i depozitni multiplikator vezani uz razliite imbenike promjene financijskog potencijala i mjera sredinje banke, primarni novac i novani multiplikator proizlaze iz funkcija sredinje banke kao sredinje novane institucije u novanom sustavu. @ njezine funkcije mogu se iitati u njezinoj imovinskoj bilanci. 2.4.1. BILANCA SREDINJE BANKE I PRIMARNI NOVAC &udui da je temeljna funkcija sredinje banke briga o tome da u optjecaju bude odgovarajua koliina novca, i da, ako pogledamo bilance pojedinih sredinjih banaka, ima i drugih poslova kojima se ona bavi, sve njene poslove moemo podijeliti na novane i nenovane. 8voju novanu funkciju sredinja banka vri, bilanno gledano, kroz razliite kreditne aktivnosti s razliitim institucionalnim sektorima. 8 tog motrita opseg kredita sredinje banke kojima se emitira primarni novac odre%en je potrebama za gotovim novcem i rezervama poslovnih banaka. 2.4.2. MONETARNI MULTIPLIKATOR I EMISIJA NOVCA " suvremenim novanim sustavima ukupna koliina novca u optjecaju izraava se odnosom koliine primarnog novca i novanog multiplikatora, to piemo kao M " mm(s, iz ega slijedi da je mm " M ) (s. mm C , > c! D c > r! K

$dnosi izme%u #7"$ i primarnog novca njegove ponude i potranje! mogu se prikazati grafikonom. ( %eterminante ko*i+ine novca u o,tjecaju

5I$ & (d " -#c ' r& ) #1 ' c&. M < B (s1 (s/ @ M * )* ), ). (s/ prikazuje danu ponudu primarnog novca. (otranja za primarnim novcem je prikazana rastuom krivuljom (d, koju smo dobili iz velikog broja toaka koje odgovaraju odnosima svake razine potranje primarnog novca, novanog multiplikatora i #7"$. " praksi se #7"$ mijenja promjenom novanog multiplikatora i promjenom ponude primarnog novca, a isto tako se potranja primarnog novca mijenja promjenom #7"$ i promjenom multiplikatora #c ' r& ) #1 ' c&. " toki & je manji novani multiplikator nego u toki @ jer su koeficijenti c i r vei, to znai da je tada i vea razina potranje primarnog novca. 7a grafikonu je prikazana ravnotea izme%u ponude i potranje primarnog novca u toki @, kojoj odgovara koliina novca u optjecaju )*. ?e kod koliine novca u optjecaju ), imamo viak potranje primarnog novca, pa e se nova ravnotea potranje i ponude pomjeriti ulijevo ili se mora poveati ponuda primarnog novca na razinu &s,, i nova ravnotea je u toki &. )ogue je da e i dalje rasti potranja primarnog novca ako imamo koliinu novca u optjecaju )., kod koje manjak ponude primarnog novca odgovara razlici toaka < + B. 7a grafikonu su prikazane dvije razine ponude primarnog novca (s/ i (s1. (oveanje te razine dovodi do poveanja #7"$, pa je koeficijent #1 ' c& ) #c ' r! reciproan koeficijentu potranje primarnog novca. $tuda za koeficijent ponude primarnog novca naziv novani multiplikator, a kae nam kako poveanje primarnog novca E&s poveava #7"$. Ledna kuna poveanja primarnog novca multiplikativno poveava #7"$.

2.0.1. amatnjak i emisija novca #amatnjaci i financijski potencijal poslovnih banaka dijelom su trino i dijelom administrativno odre%eni, mijenjajui se s potranjom bankarskih kredita. 8redinja banka preko promjena kamatnjaka, a ne preko promjena primarnog novca implementira monetarnu politiku. 8redinja banka rabi kratkoroni kamatnjak da bi upravljala razinom rezerva poslovnih banaka kod sredinje banke. 8redinja banka preko kontrole kratkoronog kamatnjaka kontrolira koliinu novca u optjecaju. 8redinja banka upravljajui diskontinim kamatnjakom utjee na trini kamatnjak. )onetarni multiplikator se poveava poveanje trinog kamatnjaka, smanjuje poveanjem kamatnjaka sredinje banke, koef.rezerva i koef.gotovine.(otranja novca poveava se porastom domaeg proizvoda, a smanjuje porastom kamatnjaka. )onetarna poltika nema utjecaja na kamatnjak i domai proizvod, pa je ekonomija u zamci likvidnosti mogue da je kamatnjak jednak *, pa nebankarski imbenici ne ele imati obveznice ve samo novac koji slui u transakcijama na tritu.