Novac je specifian oblik ekonomskog dobra tj.

svako opeprihvaeno sredstvo koje moe posluiti kao sredstvo razmjene, plaanja i izmirenja duga *BDP ili GDP a definiramo ga kao sveobuhvatnu mjeru ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog drutva tj. trina vrijednost svih finalnih dobara i usluga koji se proizvedu u 1 god koristei domae faktore proizv. Y=C+I+G+(X-M)*Inflaciju definiramo kao stalni porast prosjenih cijena a moe se javiti kao posljedica poveanja stope rasta ponude novca *S aspekta procesa razmjene barter je kompliciran, vremenski zahtjevan i relativno skup na nivou sloenog drutva*Nedostaci barter ekonomije su a)nepostojanje metode ouvanja ope kupovne moi b)nepostojanje zajednike mjerne i vrijednosne jedinice c)nepostojanje odreene jedinice kao obraunske za plaanje u budunosti*etiri funkcije novca 1)Sredstvo razmjene 2)Sredstvo ouvanja vrijednosti 3)Obraunska jedinica 4)Sredstvo odgode plaanja*Novac koji ima zanemarivu vrijednost kao roba, ali ima podlogu npr.u zlatu ili srebru naziva se reprezentativni punovrijedni novac*Zato je zlato i srebro postalo najpogodniji metalni novac posjeduju kljune osobine: trajno, prepoznatljivo, lako prenosivo, standardiziraju se po teini/istoi, djeljivi su*Papirni novac je nastao kao posljedica prakse izdavanja potvrda o pohranjenoj novanoj vrijednosti (promisory note)*Monetarnu bazu u sustavu zlatnog standarda predstavlja bazni iznos novca vezan uz zlato kao temelj NMS-a tj zlatne poluge*Stopa zlatnih rezervi je dravno regulirani odnos izmeu izdanih novanica i iznosa zlata/poluga*Emisijska dobit je ostvareni prihod drave*Dva pristupa u mjerenju novca su transakcijski i likvidosni pristup*Monetarna baza -Najua mjera novca, ini je gotovi novac i rezerve depozitnih institucija* M1 sastoji se od novane mase, kovanog papirnog i depozitnog novca*M2-ira je mjera novca od monetarne baze=M1+kratkoro. tednja do 1g.*M3 =M2+oroeni depoziti iznad 1g.*Financijsko posredovanje glavna svrha fin. tr. usmjeravanje (kanaliziranje) sredstava tednje k posuivanju*Prvu ulogu posrednika u financijskom poslovanju pruale su banke a danas tu ulogu obavljaju banke, tedionice, kreditne unije, osiguravateljske kue, mirovinski fondovi, investicijski fondovi*Izravno financ. je proces u kojem poduzea izravno financiraju svoje poslovanje putem emisije v.p.* Financ. disintermedijacija jeizravno sudjelovanje tedia u kupnji v.p. radi poduenih viih k.s. u odnosu na depozite banaka*Neizravno financiranje: a)Rezultat je financijskog posredovanja b) Ulogu posrednika preuzimaju banke c) Dolazi do transfera tednje kuanstava poduzeima*Tri grupe financ. sustava: Depozitne instituc, Nedepozitne instituc, Financ. instituc. drave* Poslovne banke, stambene tedionice i kreditne unije pripadaju grupi depozitnih institucija*Institucije koje primaju sredstva i zatim ih ulau u kupnju dionica i obveznica pripadaju skupini nedepozitnih instituc. a neke od tih institucija su i osiguravajue tvrtke, mirovinski fondovi, investicijski fondovi, financijske kompanije* Razlikujemo dvije vrste trita na kojima se trguje vrijednosnim papirima: Primarno i sekundarno tr*Primarno trite je financ. tr gdje se nova izdanja v.p. korporacija ili drave prodaju prvim inicijalnim kupcima*Specijalizirane institucije sekundarnog trita su burze i OTC-Over the Counter* Postupak izlaska novih v.p. na primarno trite kapitala naziva se IPO Initial Public Offering ili Prva javna ponuda*Uloge investicijskih bankara 1.Utvruju poetnu cijenu vrijednosnice 2.Pripremaju pisani dokument s kljunim poslovnim informacijama 3.Provode kompleksni postupak pravne registracije kod nadlenih dravnih i burzovnih tijela 5. Formiraju konzorcij ulagaa koji osigurava novana sredstva za novoizdane v.p*Klasifikacija trita prema vrstama v.p. kojima se trguje: 1)Instrumenti udjela u trajnom kapitalu trite kapitala (obine i preferenc. dionice)2)Instrumenti zaduenja (Trite novca kratkoro rok trezorski zapisi, komercijalni zapisi, repo v.p. & Trite dugovnih instrumenata dugoro.rok obveznice)* Trite dugovnih instrumenata ine instrumenti ije je dospijee due od 1 godine i podrazumijeva trgovanje obveznicama*Trite novca: instrumenti s dospijeem manjim od 1 godine , NE trguje se novcem/novanicama, Slui za podmirivanje trenutnih likvidnih potreba*Drutva za upravljanje investicijskim fondovima omoguuju indirektno sudjelovanje na tritu i malim investitorima ulaganjem prikupljenih sredstava u dio portfeljnog ulaganja u trite novca*Burza je ureena organizirana institucija u kojoj se vri kupoprodaja v.p.*Broker trguje v.p. po nalogu ulagaa i zaradu ostvaruje od provizije/naknade za obavljenu uslugu dok dealer trguje v.p. za svoj raun i zaradu ostvaruje od razlike u cijeni.*OTC je neureeno ili izvanburzovno trite tj. trgovanje putem razgranate mree agenata povezanih kompjuterskotelekomunikac. sustavom, a predmet trgovanja su v.p. obino manjih kompanija koje je mogu zadovoljiti stroge kriterije uvrtenja na ureene burze*Razlika izmeu futures i forward ugovora je to su Futures Ugovori visoko standardizirani i njima se trguje iskljuivo na organiziranim burzama, a Foward Ugovori sklapaju se na tritima izvan burze (otc) i to u obliku bilateralnih transakcija*Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje je uvjetovano dranjem isprave kojom se njen izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imatelju*Pet vrsta vrijed. papira s imovinskim pravom: ek, mjenica, obveznica, dionica, blagajniki zapis*Vrijednosne papire dijelimo na 1.Instrumente udjela u trajnom kapitalu (obine i preferencijalne dionice) 2. Instrumente zaduenja (Kratkoroni rok trezorski zapisi, komercijal. zapisi, repo v.p. & Dugoroni rok obveznice)*Preferencijalne (povlatene) dionice su one koje imatelju daju neka povlatena prava na sredstva tvrtke ispred dioniara i isplatu fiksne dividende, po obiljejima sline su obveznici, a od obinih dionica se razlikuju po tome to uglavnom nemaju pravo glasa kao vlasnici obinih dionica*Zaradu od dionica mogue je ostvariti a)porastom cijene dionica tijekom vremena b)isplatom dividende*Obveznice: daju pravo na fiksni novani iznos u redovitim intervalima do unaprijed odreenog datuma, ne daju pravo sudjelovanja u odluivanju poduzea, daju pravo na povrat uloene glavnice i ugovorene kamate*Obveznice obzirom na izdatnike Dravne, Municipalne, Korporacijske*Obveznice koje karakterizira visoka rizinost i sukladno tome visoki prinosi junk bonds*Komercijalni zapis je Prenosivi, kratkoroni vrijednosni papir, Izdaje se na ime u nematerijaliziranom obliku*Trezorski zapisi su kratkoroni duniki v.p., denominirani iznos je 100.000kn a izdaju se s rokovima dospijea od 91, 182 i 364 dana*Razlika izmeu standardnog bankovnog depozita i certifikata o depozitu je to je standardni bankovni depozit moe razroiti samo uz odreene restriktivne uvjete, CD se brzo i lako unovava na sekundarnom tritu*REPO sporazumi: instrumenti su trita novca, Najee se obnavljaju u roku jednog dana,Slue kao sredstvo odravanja likvidnosti*Model sekuritizacije paljivo strukturirani proces u kojem banka ili druga institucija/tvrtka izdvaja odreeni iznos kredita illi drugu fin inovinu s buduim novanim tokovima iz svoje bilance u skup; pretvara ih u specifinu vrstu v.p. i prodaje vrijednosnice na tritu kapitala*Bankovni akcept je rona mjenica vuena na banku kod kojeg banka prihvatom mjenice daje bezuvjetno obeanje plaanja mjenine svote odreenog dana, svakom zakonskom korisniku mjenice* Trite derivata obuhvaa Kreditne derivate, Opcije, Ronice, Terminske ugovore i Swap*Terminski ugovor je financijska inovacija kod koje kupac i prodavatelj dogovore kupoprodaju odreene koliine nekog dobra prema odreenoj cijeni na odreeni datum u budunosti* Dva tipa sudionika na tritima derivata su pekulanti i Hederi* Duniko ropstvo se u vrijeme antike javlja kao posljedica pojave zajmova i njihovog neplaanja*U Europi se osniva prva banka Casa di San Giorgio osnovana 1407g*Put zlatara do bankara poela uporaba zlatarskih priznanica i ljudi poinju koristiti papirno potraivanje kao sredstvo razmjene; dolazi do otkria bankara da ne moraju drati sve deponirane kovanice i pojavljuje se bankarstvo uz djelomine rezerve i tako zlatari postaju bankari te skladine priznanice ispisuju za razliku ili ak za mnogo vee vrijednosti od vrijednosti kovanica koje su deponirane na uvanje*Prva svjetska centralna banka bila je Swedish Sveriges Riskbank *Bankovni sustav SAD-a se razlikuje od ostalih sustava centralnog bankarstva jer njihove tedne banke i tedionice pruaju puno vei spektar usluga*Zadaci HNB a)utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike b)danje i upravljanje meunarodnim priuvama RH c)izdavanje novanica i kovanog nova d)izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija te supervizija i nadzor e)davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija f)ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa*Depozitne institucije dijelimo na Poslovne banke i tedne institucije gdje ubrajamo i Zajednike tedne banke, tedno kreditne udruge; Kreditne unije* Zakon o Kreditnim institucijama regulira poslovanje banaka, tednih banaka i stambenih tedionica, dok Zakon o Kreditnim unijama regulira poslovanje kreditnih unija iji je temeljni kapital jednak ukupnom iznosu lanskih udjela*Obiljeja poslovanja komercijalnih (poslovnih) banaka 1) Banke uzimaju depozite i upravljaju raunima u ime klijenata 2)Banke omoguuju klijentima razne vrste kredita (na temelju kojih naplauju kamate/naknade/provizije i tako ostvaruju prihode)3)Banke vre plaanja u ime klijenata isplatom novca, ekova, platnih naloga, kartica*Vrste tednih institucija su Zajednike tedne banke, tedno-kreditne zadruge i Kreditne unije*Prema ZOKI kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadlenog tijela dobila odobrenje za rad, a bavi se djelatnou primanja depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanja kredita za svoj raun; a u RH se moe osnovati kao banka, tedna banka, stambena tedionica*Temeljni kapital Banke: najmanje 40 milje kn, tedne banke najmanje 8 milja, Stambene tedionice najmanje 20 milja kn*Pet osnovnih bankovnih usluga: 1)Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava 2)odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui potroake kred i zajm te hipotekatne kredite 3)izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoro nedospjelih potra osiguranih financ. instrumentima 4)otkup potra s regresom ili bez njega 5)financ. najam 6) trgovanje za svoj raun ili za raun klijenta instrumentima trita novca, prijenosnim v.p. i sl.*tedna banka: ne smije izdavati povlatene dionice, prima depozite i odobrava kredite, izdaje garancije i jamstva*Stambene tedionice mogu: 1)primati novane depozite u domaoj valuti radi namjenske stambene tednje 2)primati dravna poticajna sredstva i upisivati ih na tedne raune stambenih tedia 3)odobravati kredite samo u domaoj valuti*Kreditne unije mogu: 1)primati novane depozite lanova u domaoj valuti 2)odobravati kredite lanovima u domaoj valuti 3)obavljati mjenjake poslove za lanove 4)dodjeljivati novanu pomo lanovima*Kreditna unija moe se osnovati:naelo zaposlenja ili naelo zanimanja odnosno profesije ili teritorijalno naelo*Banke ostvaruju profit na temelju razlike cijene depozita i kredita*Bilanca banke po stavkama T konta:A(Imovina)-Rezerve i gotovina, Krediti, V.P., Ostala aktiva-mat. im. & P(obveze i kapital)-Transakcijski depoziti(po vienju), Oroeni depoziti, Posudbe (krediti), Trajni kapital* Izvori sredstava banke ine bilannu pasivu, dok svrhe odnosno upotreba sredstava ine bilannu aktivu banke*to predstavlja gotovinska imovina u bilanci uzevi u obzir likvidnosne aspekte-predstavlja prvu liniju obrane tj primarnu rezervu likvidnosti kod povlaenja depozita i prvi izvor sredstava za odobravanje neoekivanih zahtjeva za kreditima od komitenata*Vrij. papiri nalaze se u bilannoj Aktivi/Imovini, i s likvidnosnog aspekta ine drugu liniju obrane tj sekundarne rezerve likvidnosti zbog zahtjeva za gotovinom*U prihodosne vrijednosne papire ubrajamo Dugorone obv. drave i Korporacijske dionice i obv.,a banke ih dre zbog njihove oekivane stope povrata/zarade ali i zbog relativno lake utrivosti*Vrste kredita koji se nalaze u aktivi poslovnih banaka: 1)Komercijalni i industrijski 2)Kred. za nekretnine 3)Potroaki kred. 4)Stambeni kred 5)Kred. bankama 6) Ostali (repo)*Potroaki krediti: Klasini (najmetaj, auto), Gotovinski (nenamjenski) i Revolving kred. (kreditne kartice)*Jednaki mjeseni iznosi otplate kredita tokom cijelog razdoblja te vei udio glavnice u odnosu na kamatni iznosi koji se plaa u poetku karakteristika su Stambenih kredita*Neto krediti su jednaki: iznosu ukupno odobrenih kredita tj bruto kredita umanjenih za iznos tekuih i planiranih gubitaka*Pasivnu bilannu stranu posl. banaka ine: 1) Depoziti Transakcijski dep, tedni dep, Oroeni dep 2) Posudbe Zaduenja, Ostale posudbe 3) Ostale obveze 4) Trajni kapital*NOW rauni su vrsta

kamatnih depozita (po vienju) banke Negotiable orders of withdrawal najjeftiniji ali i najnestabilniji izvor sredstava *Najznaajniji izvori sredstava banaka su: Oroeni depoziti* Temeljni kapital banke je 40 milja kn (rasporeenih na 400.000 redovnih dionica) a jamstveni kapital banke ini uplaeni temeljni kap. umanjen za knjinu vrijednost vlastitih dionica; priuve sigurnosti; druge priuve banke i zadrana dobit*Sukladno Zoki, banka je duna uskladiti opseg poslovanja na nain da iznos jamstvenog kapitala iznosi najmanje 12% ukupnog iznosa aktive i aktivnih izvanbilannih stavaka banke*Potencijalne obveze koje mogu dovesti do znaajnijh odljeva novanih sredstava banke te vrlo esto viestruko nadmauju bilancu banke su Izvanbilanne obveze u koje ubrajamo izdane garancije, otvoreni nepokriveni akreditivi, mjenina i druga jamstva, preuzeta obveza iz ugovora o kreditu*Zainteresirane strane za poslovanje banke su: Dioniari, Rukovodstvo banke, Regulatorna tijela, Deponenti, Poslovna zajednica*Raun dobiti i gubitka pokazuje iznos primljenih prihoda i ostvarenih trokova tijekom odreenog razdoblja (1god)i odraz je veliine i promjena u stavkama bilance gdje je aktiva odgovorna za veinu operativnih prihoda dok je pasiva uzrokom veine operativnih trokova*Naini ostvarivanja kamatnih prihoda su kamate koje banke primaju odobravajui kredite i ulaui u dunike v.p.* Nekamatni prihod je prihod koji banke ostvare iz drugih izvora i ostvaruje se iz Naknada za odobravanje kredita, Naknada po garancijama, Naknade platnog prometa, Naknade za kartice*Troak kamata nastaje na dva naina: a) Plaanje kamata depozitarima koji dre kod banke razliite vrste rauna i depozita i pozajmljena sredstva od drugih banaka b) Troak gubitka i rezervacija za gubitke po kreditima*etiri primjera operativnih trokova banke: Trokovi radne snage, Materijalni trokovi, Marketinki trokovi, Amortizac. mat. imovine*ROA je pokazatelj profitabilnosti koji uzima u obzir veliinu banke- povrat na aktivu - rauna se kao ROA=neto dobit poslije oporezivanja/Aktivakree se u rasponu 1-2%*ROE je mjera koja govori kolika je neto dobit po $;EUR;knuloenog kapitala Povrat na kapital rauna se kao ROE=neto dobit poslije oporezivanja/kapital kree se u rasponu 1015%*NIM je neto kamatna mara - razlika izmeu kamatnog prihoda i kamatnog rashoda kao postotaka ukupne aktive (imovine) , a rauna se kao NIM=((prihod od ktma-kti rashod)/imovina)x100*Banke su regulirane zbog slijedeih razloga: a)Zatita sigurnosti ukupnih uteevina b)Kontrola opskrbe novcem c) Osiguravanje jednakosti u dobivanju kredita d)Poveanje povjerenja javnosti u financijski sustav e) Izbjegavanje koncentracije financijske snage u rukama nekolicine pojedinaca i institucija*Kontrola opskrbe novcem je vana jer monetarni agregati utjeu na promjene koliine novca utjeu na vitalnost gospodarstva, visoku zaposlenost i nisku stopu inflacije*Ciljevi regulacije banaka: Osiguranje solventnosti, Osiguranje likvidnosti, Promicanje ekonomske efikasnosti*Solventnost je platena sposobnost banke da raspoloivim novanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaanja u rokovima njihova dospijea, a likvidnost banke je sposobnost banke da banke imaju kod sebe dovoljno gotovine za pokrivanje svih obveza prilikom dnevnih ili viednevnih podizanja a vista depozita*Banke su alokativno efikasne ako je cijena pruanja njihovih usluga jednaka graninom troku pruanja zadnje jedinice proizvdene usluge, isto tako banke su tehniki efikasne ako pruaju svoje usluge uz najmanje mogue trokove*Unato potrebnoj regulaciji banaka i dosljednom procesu provoenja, manjkavosti zakonskih odredba moe se javiti zbog slijedeeg:Asimetrine informacije, Negativna selekcija, Moralnog hazarda*etiri kategorije regulacije banaka:Ogranienje imovine i propisana razina kapitala; Izdavanje dozvola i provjera banaka; Obveze izvjetavanja; Zatita klijenata*Likvidacija banke podrazumijeva situaciju pretvaranja imovine banke u gotovinu i tada deponenti mogu doi do svojih sredstava*U sluaju nastupa propasti banke depozitne institucije u RH DAB-a (Dravna agencija za osiguranje depozita) osigurava depozite graana do visine 400.000 kn i 100% neovisno o broju rauna, visini sredstva, valuti i mjestu voenja bankovnih ra una.* Osnovne metode postupanja s propalim bankama su:Metoda isplate (osiguranja)sredstvima prikupljenih od uplaenih premija & Metoda kupnje i preuzimanja* Negativna selekcija kao problem dravne sigurnosne mjere:injenica da ba osobe za koje je najizglednije da e proizvesti negativan uinak (propadanje banke) su istovremeno i osobe koje ele iskoristiti mogunost osiguranja depozita*Adekvatnost kapitala je obveza odravanja propisane razine kapitala (iznos kapitala podijeljen s ukupnom aktivom) u RH , Rizik je 12%.*etiri osnovne kategorije rizika:Financijski rizici, Operativni rizici, Poslovni rizici dogaaja*Prema Zoki, bankovni rizici su podijeljeni u pet osnovnih vrsta: Kreditni rizik; Trini rizici (pozicijski, valutni i robni rizik); kamatni rizik u knjizi banke; Likvidonosni rizik; Operativni rizik* Trini rizik je rizik koji proizlazi iz nepovoljnih kretanja trinih stopa ili cijena kao to su kamatne stope , devizni teajevi ili cijene imovine i dijelimo ga na kamatni rizik; valutni rizik; robni rizik*Operativni rizik moe nastati kao posljedica neadektavnih sustava informiranja, operativnih problema, krenja unutarnjih kontrola, prijevara ili drugih nepredvienih situacija koje za rezultat imaju neoekivane gubitke*Osnovne vrste kreditnog rizika:Osobni ili potroaki rizik, Korporativni ili rizik poduzea, Dravni ili rizik zemlje*Politike i postupke upravljanja kreditnim rizikom tijekom trajanja kreditnog odnosa: Banka treba pratiti poslovanje dunika, i kvalitetu osiguranja potraivanja dunika, te poduzimati mjere radi smanjenja kreditnog rizika u sluaju pogoranja kreditne sposobnosti* Ukoliko korisnik kredita, sudunik, ili jamac ne podmiruju dospjela potraivanja po kreditu, banka moe poduzeti slijedee mjere naplate: Prodaja kolaterala, prodaja imovine, reprogram duga*Plasmani i potencijalne obveze se klasificiraju u pojedine rizine skupine prema slijedeim kriterijima:1.dunikova kreditna sposobnost (skupina A);2. dunikova urednost u podmirivanju obveza prema banci (skupina B-1/B-2/B-3);3. kvaliteta instrumenata osiguranja (skupina C)*Pokazatelj izloenosti banke valutnom riziku prikazuje se kao odnos izmeu devine pasive i devizne aktive banke*etiri kategorije operativnog rizika: Ljudi (gubini vezani uz namjerno krenje internih propisa od strane bivih ili sadaniih zaposlenika); Procesi (gubici zbog neefikasnosti poslovnog procesa); Sustavi (gubici uzrokovani kvarovima ili nedostacima sustava ili tehnologije);Vanjski (gubici koji su rezultat prirodne ili ljudske sile)*Financijski leasing je - Predmet najma prelazi u potpuno vlasnitvno korisnika sa zadnjom otoplaenom ratom leasinga; U poslovnim knjigama korisnika vodi se kao investicija i prikazuje se u bilanci kao obveza a operativni leasing je kada predmet najma ostaje u vlasnitvu davatelja leasinga (banke) za cijelo vrijeme njegovog trajanja ali se po njegovu isteku prodaje treim osobama. Trokovi operativnog leasinga priznaju se kao trokovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaanje poreza na dobit*Forfaiting je fleksibilan i brz oblik financiranja - otkup izvoznih kratkoronih i srednjoronih potraivanja, kao podrka izvozu i uvozu u, a predmet otkupa u poslovima forfaitinga mogu biti ino potraivanja nastala izvozom robe i izvrenjem usluga, te potraivanja izonemnih tvrtki kojima je dunik domaa tvrtka*Na tritu kapitala Bikovi (Bull) su pekulatni koji vjeruju u porast trgovanja i cijena, te na temelju takve pretpostavke djeluju s ciljem ostvarivanaj dobiti*Medvjedi (Bear) su pekulatni tj osobe koji vjeruju da e cijene i teajevi ii tendencijom pada*Poslovi sa stanovnitvom su organizirani kroz rad vie organizacijskih jedinica: distribucijski kanali, razvoj proizvoda i usluga, kartino poslovanje, marketing i razvoj odnosa s klijentima*Poslovi distribucijskih kanala organizirani su kroz dvije grupe poslova i to a) poslovi kartinog bankarstva i b)poslovi tehnolokog bankarstva, a poslovi klasinog bankarstva odvijaju se putem a) poslovnica/ispostava i b) vanjska mrea/zastupnici*Poslovi razvoja proizvoda/usluga organizirani su kroz dvije grupe i podgrupe poslova: Razvoj standardnih proizvoda/usluga -->depoziti i krediti & Razvoj usluga tehnolokog bankarstva -->Internet bankarstvo/Bankomat/SMS*Poslovi kartinog poslovanja organizirani su kroz tri grupe poslova i to:Poslovi razvoja i izdavanja kartica; Poslovi organizacije prihvata kartica; Poslovi organizacije podrke kartinom poslovanju*Banke u poslovima sa stanovnitvom (retail) u pravilu imaju dvije grupe prodajnih slubenika i to su: Transakcijski bankovni slubenici i Osobni bankari*Tri osnovna zadatka Osobnog bankara su: izgradnja dugoronog poslovnog odnosa s klijentima kroz prepoznavanje njihovih potreba; prodaju proizvoda i usluga banke; odravanje visoke razine kvalitete u pruanju usluga*to Banka nastoji kroz segmentaciju klijenata? Nastoji kreirati ponudu i usluge prema individualnim potrebama klijenata, a osnova rada osobnih bankara je dodijeljena baza odreenog broja klijenata prema definiranim kriterijima- tzv. baza klijenata*Koji klijenti ine tzv.piramidu segmentacije i u kojem postotku: Vrlo visokovrijedni klijenti (1,5%)Visokovrijedni klijenti (4,5%) Klijenti s potencijalom (24,0%) Klijenti-mass market (70,0%)*Prvoklasni instrumenti osiguranja su: Namjenski (nenamjenski) depozit kod banke; Jamstvo RH; Vrijednosni papiri, dionice prvoklasnih tvrtki; Neopoziva garancija ili supergarancija na prvi poziv ili bez prigovora; Polica osiguranja prvorazrednog osiguravajueg drutva* Saraj kreditnog prijedloga ine cjeline a-g (navedite ih) : Opi podaci o tvrtki, Ekonomskofinancijska analiza, Poslovni odnos s bankama, Novi kreditni zahtjev, Dodatne napomene, Zakljuak, Odluka*Osnovni Modeli Spajanja i Preuzimanja (M&A): Preuzimanje,Konsolidacija spajanjem, Javna Ponuda, Kupovina Imovine*Leverage Buyout (LBO) je financiranje kupnje dionica ili imovine tvrtke od strane grupe investitora primarno pomou raznih kombinacija kredita.Management Buyout (MBO) je model pomou kojeg menadment tvrtke dolazi do znaajnog vlasnikog udjela*Employee Stock Ownership Plan (ESOP) je model vlasnitva gdje su zaposlenici u vlasnitvu dijela ili cijele tvrtke*Ulagai koji koriste usluge investicijske banke tzv. asset management mogu biti: Institucionalni investitori i Privatni investitori*Dva osnovna modela investicijskih fondova su otvoreni i zatvoreni, a osnovne vrste su: Fondovi trita novca (kratkoroni v.papiri); Dioniki Fondovi; Obvezniki Fondovi; Balansirani/Mjeoviti fondovi i Fondovi ulaganja u nekretnine*Neto vrijednost imovine otvorenog investicijskog fonda (net asset value NAV) izrauna se prema slijedeoj formuli: NVI=(trina cijena imovine-obveze)/broj trenutno izdanih udjela