Instrumenti međunarodnog platnog prometa

Osnovni cilj instrumenata međunarodnog platnog prometa jeste da se zaštite interesi kupca i
prodavca u različitim zemljama, te svesti na minimum dejstva faktora rizika.
Prilikom primjene određenog instrumenta plaćanja značajan uticaj imaju pojedini faktori, a to se
posebno odnosi na različita zakonodavstva, tj. pravne sisteme, pravne poslove, promjene u
deviznim i vanjsko-trgovinskim propisima pojedinih zemalja.

Najširu upotrebu među instrumentima međunarodnog platnog prometa imaju:

1. Međunarodna bankarska doznaka

2. Međunarodni dokumentarni akreditiv
3. Međunarodni dokumentarni inkaso
4. Ostali instrumenti međunarodnog platnog prometa

Pitanja:

1. Koji je osnovni cilj instrumenata međunarodnog platnog prometa?

2. Šta ima značajan uticaj prilikom primjene određenog instrumenta plaćanja?
3. Koji instrumenti međunarodnog platnog prometa imaju najširu upotrebu?
 Međunarodna bankarska doznaka

Međunarodna bankarska doznaka je pismeni nalog jedne banke drugoj banci za isplatu tačno
određenog iznosa, određenom licu tj.korisniku.

Bankarska doznaka je najstariji i najviše korišteni instrumet u međunarodnim plaćanjima, naročito

kada su u pitanju ne robna plaćanja, pokloni, izdržavanja, iseljeničke i radničke dozvole, a koriste se i
kod robnih plaćanja i to u situacijama kada postoji puno povjerenje između ugovorenih strana.

Ovaj nalog banka izdaje na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da se na osnovu njegova
pokrića izvrši novčana doznaka fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznačio.

Svaka bankarska doznaka mora imati sljedeće elemente:

1. Naziv i adresu banke nalogodavca

2. Datum i broj oznake
3. Iznos i oznaka valute koju treba isplatiti
4. Ime nalogodavca
5. Ime i adresu korisnika doznake
6. Svrhu doznake
7. Uslove isplate
8. Naziv i adresu isplatne banke
9. Na čiji teret spadaju troškovi isplatne banke (po pravilu ih snosi korisnik isplate)
U plaćanjima putem međunarodne bankarske doznake učestvuju:

1. Nalogodavac
2. Poslovna banka kao posrednik koji izvršava nalog samostalno ih preko svog korespodenta u
zemlji korisnika
3. Banka, korespodent koja izvršava naloge po instrikcije banke posrednika
4. Korisnik, kao fizičko ili pravno lice kojem banka korespodent isplacuje potraživanja.

Pitanja:

1. Definiši međunarodnu bankarsku doznaku!

2. Kada se naročito koristi bankarska doznaka?
3. Koje elemente mora imati svaka bankarska doznaka?
4. Ko učestvuje u plaćanjima putem međunarodne bankarske doznake?
 Međunarodni dokumentarni akreditiv

To je instrument međunarodnog platnog prometa na osnovu kojeg banka koja otvara

akreditiv po nalogu svog komitenta (uvoznika) preuzima obavezu da će izvršiti
plaćanje korisniku akreditiva (izvozniku).
Značaj međunarodnog dokumentarnog akreditiva najbolje govori činjenica da se
pomoću njega obavlja oko 80% međunarodne trgovine.
Osnovn učesnici u poslovanju sa akreditivom su :
1. Nalogodavac, tj. Lice koje daje nalog banci za otvaranje akreditiva. Najčešće je to
kupac robe ili korisnik usluga.
2. Akreditivna banka – poslovna banka uvoznika
3. Korisnik akreditiva – lice u čiju korist se otvara akreditiv.

Dokumentarni akreditiv ima dvojaku ulogu:

1. Ulogu sredstva plaćanja
2. Ulogu instrumenta obezbjeđenja plaćanja

Pitanja:

1. Definiši međunarodni dokumentarni akreditiv!

2. Koliki je značaj međunarodnog dokumentarnog akreditiva?
3. Nabroji osnovne učesnike u poslovanju sa akreditivom!
4. Objasni ulogu dokumentarnog akreditiva!
 Međunarodni dokumentarni inkaso

To je bankarski posao kod kojeg banka preuzima obavezu da će po nalogu i za račun svog komitenta
(prodavca, izvoznika) naplatiti novčano potraživanje koje ovaj ima prema trećim licima (kupcu,
uvoznika) uz istovremeno predaju dokumenta.

Dokumentarni inkaso se najčešće koristi u slučajevima kada se ugovorne strane dobro poznaju pa
prodavac ne sumnja u savjesnost i platežnu sposobnost kupca.

Prodavac je tada siguran da njegov stalni poslovni partner neće odbiti plaćanje i na taj način ga
dovesti u situaciju da se izlaže nepotrebnim troškovima vraćanja ili uskladištenja isporučene robe.

Pitanja:

1. Šta je međunarodni dokumentarni inkaso?

2. Kada se međunarodni dokumentarni inkaso najčešće koristi?
3. U šta je prodavac siguran ako se odlučio da koristi međunarodni dokumentarni
inkaso?

Kreditno pismo

Kreditno pismo možemo definisati kao pismeni nalog domaće banke kojom ona ovlašćuje banku
kontokorenta u inostranstvu da licu koje je navedeno u pismu isplati određenu sumu novca,
odjednom ili djelomično u unaprijed definisanom vremenskom periodu.

Mnogi autori smatraju kreditno pismo posebnim oblikom dokumentarnog akreditiva.

Razlike između ova dva instrumenta postoje:

1. Dokumentarni akreditiv je instrument obezbjeđenja plaćanja i instrument izvršenja

plaćanj, dok je kreditno pismo samo instrument plaćanja.
2. Kreditno pismo je uvijek nepronosiva i neopoziva isprava, što kod akreditiva ne mora
da bude slučaj
3. Kreditno pismo se najčešće predaje direktno u ruke korisniku dok kod akreditiva
korisnik samo dobija informaciju da mu je otvoren akreditiv pod određenim uslovim
Pitanja:
1. Definiši kreditno pismo!
2. Šta mnogi autori smatraju?
3. Koja je razlika između kreditnog pisma i međunarodnog dokumentarnog akreditiva?
 Bankarska garancija

Bankarska garancija kao instrument međunarodnog platnog prometa, predstavlja instrument

osiguranja plaćanja kojim se banka garant obavezuje prema korisniku garancije da će ako glavni
dužnik ne ispuni svoje obaveze platiti svotu na koju garancija glasi.

Dva su bitna svojstva bankarske garancije doveli do toga da ih rado prihvate a to su :

1. Neopozivost
2. Bezuslovnost

Bankarska garancija se redovno izdaje u pismenoj formi, samo u izuzetnim slučajem usmenim
putem.

Osnovna razlika između bankarske garancije i akreditiva je u tome što se akreditivom

obezbjeđuju ugovorne stranke, dok je kod bankarske garancije zaštićena samo jedna strana, bilo
kupac ili prodavac, tj. zaštićena je ona strana u čiju se korist garancija izdaje.

Pitanja:
1. Šta predstavlja bankarska garancija?
2. Koja su dva bitna svojstva bankarske garancije koja su dovela do toga da je rado prihvaćena?
3. Koja je osnovna razlika između bankarske garancije i akreditiva?
 Međunarodne finansijske organizacije

Tokom tridesetih godina XX vijeka došlo je do smanjenja izvoza kapitala iz razvijenih zemalja.
Napuštanje modifikovanog zlatnog standarda, poremećaji u međunarodnim monetarnim odnosima,
ratna opasnost i slično uslovili su nastanak neizvjesnosti u međunarodnim plaćanjima. Dugotrajan rat
je kasnije dodatno ograničio kretanje kapitala.Javlja se potreba za međunarodnim finansijskim
organizacijama koje će se baviti pitanjima globalne ekonomske stabilnosti.

Međunarodne finansijske organizacije veoma su značajne za međunarodno poslovno finansiranje kao

veliki izvor sredstava pod relativno povoljnim uvjetima.

Međunarodne finansijske organizacije su:

 Međunarodni monetarni fond (MMF)

 Međunarodna banka za obnovu I razvoj (IBRD)
 Međunarodno udruženje za razvoj (IDA)
 Međunarodna finansijska korporacija (IFC)
 Međunarodna agencija za garantovanje investicija (MIGA)
 Evropska investiciona banka (EIB)
 Evropska banka za obnovu I razvoj (EBRD).

Pitanja:
1. Kada je došlo do smanjenja izvoza kapitala iz razvijenih zemalja?
2. Šta je sve uslovilo nastanak neizvjesnosti u oblasti međunarodnih plaćanja?
3. Zbog čega su međunarodne finansijske organizacije veoma značajne za međunarodno
poslovno finansiranje?
4. Nabroji međunarodne finansijske organizacije!
 Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (engl. International Monetary Fund – IMF, njem. Internationaler
Währungsfonds), utemeljen na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944., a Statut Fonda stupio je na
snagu 27. 12. 1945. Sjedište Fonda je u Washingtonu. U Fond je učlanjena 151 država.
Fond je osnovan da: 
a) upravlja pravilima ponašanja u vezi s politikom valutnih tečajeva, konvertibilnosti valuta i plaćanja
vezanih uz transakcije na tekućoj bilanci, 
b) osigura sredstva zemljama članicama tako da se mogu pridržavati pravila ponašanja dok ispravljaju
ili pokušavaju izbjeći neravnotežu u platnoj bilanci i 
c) utemelji instituciju u kojoj se države mogu savjetovati i surađivati na međunarodnim monetarnim
pitanjima. 
Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jest ravnomjeran razvoj međunarodne trgovine i
njezina doprinosa gospodarskom razvoju, doprinos stabilnosti valutnih tečajeva sa strateškim ciljem
ostvarenja svjetske konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance
država. Međunarodnom suradnjom i instrumentima pomoću Fonda zemljama članicama s
ograničenim rezervama omogućava se financiranje kratkoročnih deficita. 
Odluke se u Fondu donose u više organa. Odbor guvernera sastoji se od guvernera i njegovih
zamjenika koje imenuje svaka država članica. U pravilu su to guverneri nacionalnih banaka ili ministri
financija. Fonda. Odbor guvernera ima sve ovlasti, osim onih koje je prenio na Izvršni odbor. 
Izvršni odbor sastavljen je od izvršnih direktora, njihovih zamjenika i glavnog direktora Fonda koji je
istodobno i predsjednik Izvršnog odbora. Izvršni odbor sastoji se od 20 članova. Pet članova imenuju
države s najvećim kvotama, a ostalih 15 biraju države članice; svaki izabrani član raspolaže glasovima
države koja ga je izabrala. Izvršni odbor bira glavnog direktora Fonda. Uobičajeno je da se za tu
funkciju bira osoba koja dolazi iz europske države, a njegov zamjenik je Amerikanac. Fond je
organiziran kao dioničko društvo. 
Pitanja:

1. Kada i gdje je osnovan MMF?

2. Gdje je sjedište MMF-a?
3. Zbog čega je osnovan MMF?
4. Šta je polazište u postavljanju svrhe i zadatka MMF-a?
5. Šta se omogućava zemljama članicama MMF-a s ograničenim rezervama?
6. Kako se donose odluke u MMF-u?
7. Ko čini Odbor guvernera kod MMF-a?
8. Koje ovlasti ima Odbor guvernera?
9. Ko čini Izvršni odbor MMF-a?
10. Ko bira glavnog direktora MMF-a?
11. Odakle uobičajeno dolazi direktor MMF-a, a odakle njegov zamjenik?
PITANJA IZ FINANSIJA I BANKARSTVA

1. Koji je osnovni cilj instrumenata međunarodnog platnog prometa?

2. Šta ima značajan uticaj prilikom primjene određenog instrumenta plaćanja?
3. Koji instrumenti međunarodnog platnog prometa imaju najširu upotrebu?
4. Definiši međunarodnu bankarsku doznaku!
5. Kada se naročito koristi bankarska doznaka?
6. Koje elemente mora imati svaka bankarska doznaka?
7. Ko učestvuje u plaćanjima putem međunarodne bankarske doznake?
8. Definiši međunarodni dokumentarni akreditiv!
9. Koliki je značaj međunarodnog dokumentarnog akreditiva?
10. Nabroji osnovne učesnike u poslovanju sa akreditivom!
11. Objasni ulogu dokumentarnog akreditiva!
12. Šta je međunarodni dokumentarni inkaso?
13. Kada se međunarodni dokumentarni inkaso najčešće koristi?
14. U šta je prodavac siguran ako se odlučio da koristi međunarodni dokumentarni
inkaso?
15. Definiši kreditno pismo!
16. Šta mnogi autori smatraju?
17. Koja je razlika između kreditnog pisma i međunarodnog dokumentarnog
akreditiva?
18. Šta predstavlja bankarska garancija?

19. Koja su dva bitna svojstva bankarske garancije koja su dovela do toga da je rado
prihvaćena?
20. Koja je osnovna razlika između bankarske garancije i akreditiva?
21. Kada je došlo do smanjenja izvoza kapitala iz razvijenih zemalja?
22. Šta je sve uslovilo nastanak neizvjesnosti u oblasti međunarodnih plaćanja?
23. Zbog čega su međunarodne finansijske organizacije veoma značajne za
međunarodno poslovno finansiranje?
24. Nabroji međunarodne finansijske organizacije!
25. Kada i gdje je osnovan MMF?
26. Gdje je sjedište MMF-a?
27. Zbog čega je osnovan MMF?
28. Šta je polazište u postavljanju svrhe i zadatka MMF-a?
29. Šta se omogućava zemljama članicama MMF-a s ograničenim rezervama?
30. Kako se donose odluke u MMF-u?
31. Ko čini Odbor guvernera kod MMF-a?
32. Koje ovlasti ima Odbor guvernera?
33. Ko čini Izvršni odbor MMF-a?
34. Ko bira glavnog direktora MMF-a?
35. Odakle uobičajeno dolazi direktor MMF-a, a odakle njegov zamjenik?