Financijski menadment 1.

Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

1.KAPITAL I FINANCIJSKI MENADEMENT

1.1

Financijski znacaj kapitala

stvaranje novih proizvoda, ovisi o tednji, a tednja se sastoji u odgodi potronje stvorenih korisnih dobara tednjom ovjek je u sustavu direktne proizvodnje covjek se specijalizirao u izgradnji opreme, razmjenjuje svoj rad - to utjece na daljnu specijalizaciju rada i razmjenu vikova proizvoda na tritu vikovi stvoreni podjelom rada cine kapital sam za sebe, upravo ti vikovi cine osnovu procesa razmjene i kontinuiranog razvoja gospodarstva ako je proizvod rada, povecan kapitalnim ulaganjem, sav utroen - proizvodna dobra nisu povecana tednja ima svoju cijenu, ona trai rtvu. Na pocetku covjek je placao tu cijenu ne troeci neposredno proizvod koji je proizveo, a kasnije ga poboljanje ekonomskog statusa motivira za prihvacanje te rtve logicna posljedica podjele rada je sve ira uporeba novca koji se javlja kao rezultat procesa razmjene i kao zajedniki izraz vrijednosti robe

Novac kroz povijest : obicna razmjena ili vezana trgovina roba se placala drugom robom a potom i zlatom i srebrom , nastaju kovanice s odreenom nominalnom vrijednou etapa bankovnih nota papirnate novcanice (gotovinsko placanje) odnosno kao papirni novac, koje su uskoro zauzele dominantnu poziciju kao instrument placanja.

Daljni razvoj u novoj generaciji doveo je do tzv. dokumentarnog nacina placanja: (depozitni ili iralni novac) a) cek b) platni nalog c) vaucer d) i ostali (nazivaju se jo depozitni odnosno iralni novac) - preduvjet takvom nainu plaanja su otvoreni rauni u bankama putem kojih se pomou platnog naloga kao papirnog dokumenta prenose sredstva sa rauna na raun

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Cekovi meunarodnog platnog prometa: 1. bankarski (nostro i loro) 2. putnicki 3. euro-cekovi 4. nebankarski (privatni ) cekovi Bankarski cekovi Mogu biti vuceni od jedne banke na drugu pa su dakle trasant i trasat- razlicite banke. Ova vrsta cekova se dijeli na nostro-cekove, koji se izdaju u zemlji a plativi su u inozemstvu pa im je trasant domaca a trasat inozemna banka, te loro cekovi koje izdaju inozemne banke, a naplativi su u inozemstvu ovisno o tome da li su vuceni na inozemnu ili domacu banku. Putnicki cekovi Izdaju ga inozemne banke ili poznate putnike kompanije, a naplativi su u inozemstvu. Vlasnik svaki putnicki cek potpisuje dva puta, prvi put kada ga kupuje u svojoj zemlji, a drugi put kada ga unovcuje. Pokazali su se korrisni za internu uporabu u zemljama sa slabo razvijenim bankarskim sustavom i u zemljama koje su prevelike da bi imale jedinstven platni sustav za itavu zemlju Izdava izraunava vrlo nisku proviziju za svoju uslugu, ali ipak ostvaruje zaradu i to na okolnosti da se ekovi kupuju i plaaju u prosjekz 2 -3 mjeseca prije nego e biti unoveni Euro cek Putem posebne garantne kartice potvruje odnosno zajamcuje banka ili kreditna ustanova koja ga izdaje. Korisnik euro-ceka dri garantnu karticu kod sebe a slui mu za sravnjivanje podataka iz euro ceka i garantne kartice. Nebankarski ili privatni cekovi Trasanti nisu banke nego razne inozemne tvrtke, ustanove ili fizicke osobe. Trasati su banke to meutim ne znaci da je time i sigurnost naplate zajamcena. Ako ih akceptira banka tada se izjednacuju sa bankarskim cekovima. Akcepirani ekovi sadre potpis trasata eka, kojim on postaje akceptantom (glavnim dunikom) Potvreni ekovi sadre visu odnosno potvrdu trasata da postoji pokrie eka i da e to pokrie biti zadrano do isplate eka. Platni nalog Pismeni nalog trasatu da na teret trasanta trecoj osobi odnosno remitentu isplati odreeni iznos novca. Kao obrazac platnog naloga obino slue ekovi, potanske uplatnice i virmanski platni nalozi U grupu platnih naloga spadaju International Money Order i cekovi izdanja Tresaurer of the United States of America.
2

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

- InternationalMoney Order Predstavlja svojevrsan cek kod kojeg su trasant i trasat ista banka a remitent fizicka osoba - Cekovi izdanja Tresaurer of the United States of America Namjenjeni su isplati mirovina ili invalidnina iseljenicima- povratnicima ili njihovim obiteljima a vuku ih institucije u SAD-u na dravnu blagajnu SAD-a. Vaucer Je pisana poruka propisanog oblika koja jamci da ce placanje biti izvreno u iznosu koji je na vauceru upisan. Vaucer je i potvrda korisnika da je unaprijed uplatio nominalni iznos koji na njemu upisan. Koristi se u turizmu za plaanje usluga ugovorenih aranmanom Vrste: bonovi za topli obrok (luncheon vaucher) i poklon bon

U najnovije vrijeme, nove tehnologije i novi uvjeti otvaraju i nove mogucnosti u svijetu placanja i financijskih transakcija. Kreditnom karticom - Platilac se njome koristi kao zamjenom za gotovinu te njenom uporabom potpisuje karticni obrazac slip, cime preuzima obavezu da ce odgovarajucu svotu novca platiti izdavaocu kartice dok kreditor stjece pravo da istu svotu zahtijeva od izdavaoca kartice. - Poznate su i kao plati kasnije kartice ili kreditne kartice - Najznaajnije bankarske kartice: Europay MasterCard i VISA - Tradicionalne nebankarske kartice: American Express i Diners Elektronicko placanje Transakcije se provode na temelju elektronikih prijenosnih podataka (instrukcija), a ne samo na temelju papirnog dokumenta koji esto ostaje na mjestu nastanka Kartica je uvjek vlasnitvo izdavaoca. Postupak placanja putem elektronickog sustava plati sada kartice ili debitne kartice. Cijeli postupak odvija se putem elektronickog sustava tj. Iniciranjem, autorizacijom, prijenosom i izravnim zaduenjem odnosno odobrenjem racuna. Pod elektronikim prijenosom podataka podrazumijeva se svaki prijenos sredstava koji se u bilo kojem dijelu ukupnog postupka odvija kroz elektroniki sustav. Plaanje je vezano za bankomate (ATM Automated Teller Machine) i POS ureaje (Point of Sale) Smart, chip, cash ili inteligentna kartica kartica s ugraenim tankim cipom s memorijom o pohranjenom novcu plati prije kartice ili pretplatne kartice. U koritenju ove kartice nije potrebna elektronicka veza sa racunom njezinog korisnika u kreditnoj instituciji. Novac se kao sredstvo plaanja pojavljuje na odreenom stupnju razvoja trgovine kao razmjene proizvodnih vikova.

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Krajnju potrebu predstavljaju ekonomska dobra i usluge kojima novac upravlja u procesu njihove razmjene, a ne novac kao novac. Pojava financiranja putem monetarnih koncepata uvjetovana je gospodarskim potrebama potrebom stvaranja zaliha i potrebom pruanja usluga, a sve je to povezano sa potronjom i proizvodnjom od kojih svaka iziskuje kapital za svoje financiranje.

Financiranje potronje evidentno je osobito u oblasti nabave dobara za osobne potrebe.

Ta se dobra mogu stei kapitalom iz vlastitih fondova namjenjenih za zadovoljenje takvih potreba, a mogu se stei i kapitalom koji je posuen. Kada je kapital posuen nabavka je karakterizirana kao kreditna potronja, a dugovi se tretiraju kao potroaki kredit.

Proizvodni procesi koji produciraju proizvode za zadovoljenje potreba potroaa predstavljaju indirektnu proizvodnju, a osnovu sustava financiranja procesa proizvodnje predstavlja kapital, odnosno svaka druga imovina koja je sposobna stvarati dodatnu vrijednost.

Kapital je odreena nunost u procesu proizvodnje i pruanju usluga.

1.2

POJAM FINANCIJSKOG MENADMENTA

financije: franc. finance financijska sredstva, tj. novac menedment: eng. management, to znaci upravljanje financije se dijele u tri skupine: 1. javne financije 2. monetarne financije 3. poslovne financije

Javne financije obuhvacaju kapitalne fondov i proracune zajedno s poreznom administracijom. Monetarne financije obuhvacaju monetarno-kreditni sustav i monetarno kreditnu politku,
4

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Poslovne financije ili financijski menadment- upravljanje kapitalom poduzeca u cilju njegove multiplikacije.

1.3

OSNOVE FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

Osnove financijske aktivnosti mogu se svrstati u cetiri grupe: 1. financijsko planiranje (financial planning) 2. financiranje (financing) 3. financijsku analizu (financial analysis) 4. financijsku kontrolu (financial control) Financijsko planiranje - Procjenjivanje buducih neto novcanih tokova (procjenjivanje novcanih primitaka i izdataka). - Planirati i ujednaavati novane izdatke za fiksnu i tekuu imovinu u skladu s potrebama i financijskim mogunostima poduzea znai drati u ravnotei financijski plan (proraun budget) Financiranje - Pribavljanje novcanih sredstava, njihovo koritenje u poslovanju i vracanje njihovim izvorima. Financijska analiza - Omogucuje financijskom menedmentu shvacanje prolih poslovnih ostvarenja i tekucih financijskih prilika. Financijska kontrola - ispitivanje prolih i tekucih financijskih aktivnosti i novcanih isplata. - Prilikom financijske kontrole cesto se primjenjuje metoda ABC koja podrazumijeva nadzor nad vecinom stavki.najznaajnije stavke svrstavaju se u skupinu A i nad njima se obavlja detaljan nadzor, vanije se stavljaju u skupinu B i prate se sa veom panjom, a ostale se stavljaju u skupinu C, te se nad njima nadzor obavlja sporadino - uspjeno svih navedenih financijskih aktivnosti znatno ovisi o ustroju sustava raunovodstvenih evidencija - konstantno mijenjanje uvijeta poslovanja zahtijeva kontinuirani rebalans modificiranje i auriranje prvobitno utvrenog fin. plana Financijska strategija - predstavlja izvrni dio dugorocne financijske politike poduzeca, a izraava se kao stvaralacko usmjeravanje ka temeljnim financijskim ciljevima i to odreivanjem presudnih i vrlo znaajnih financijskih zadaa, alokacijom izvora i imovine kroz prikladne strukture koje omoguavaju inicijativu ili prilagoavanje financijskim situacijama (financijski manevar, financijska gimnastika)

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

1.4

ZNACENJE FINANCIJSKOG MENADMENTA

uspjean financijski menadment, izvrava mnoge specificne financijske aktivnosti, pri cemu nije vano koji je pojedinac odgovoran za njihovo obavljanje. u svakom poduzecu postoje temeljni problemi iz domene financijskog menadmenta, treba ih rjeavati bez obzira postoje li specijalizirani radnici koji se bave tom problematikom. prilikom donoenja poslovnih odluka o pribavljanju novcanih sredstava, financijski menadment posebnu panju poklanja: 1. visini potrebnih novcanih sredstava 2. dinamici pribavljanja novcanih sredstava 3. dinamici vracanja novcanih sredstava 4. mogucim izvorima financiranja 5. uvjetima financiranja 6. stupnju financijskog rizika 7. najboljoj kombinaciji izvora financiranja Financijski plan mora biti u skladu s realnom financijskom situacijom, a fin rizik treba smanjiti do minimuma. Financijska situacija, odnosno financijska pozicija izraava sadanji i perspektivni financijski poloaj poduzea na osnovi meusobnog odnosa pozicija u okviru aktive i pasive, ali i odnosa izmeu odgovarajuih pozicija ili grupa pozicija aktive i pasive.

U okviru financijskog menadmenta, poduzece planira optimalne kombinacije svojih novcanih potreba. Previe novcanih sredstava: prouzrokuje njihovo rastrono i nenamjensko koritenje.

Premalo novcanih sredstava: oteava normalno financijsko poslovanje i usporava realizaciju poslovnih ciljeva ili cak najavljuje znacajne financijske tekoce poduzeca Financijski menadment: a) obuhvaca i kontrolu upotrebe novcanih sredstava b) vodi brigu o raspodjeli ostvarenoga neto dobitka poduzeca c) poznaje poslovne politike raznih institucija d) poznaje ostale moguce nacine pribavljanja kapitala

Iz temeljnog financijskog motiva proizlaze dva osnovna financijska nacela: prvo nacelo zahtijeva maksimalno iskoritenje kapitala koji treba usmjeravati i kontrolirati tako da ostvaruje maksimalan prihod po jedinici uloenog kapitala
6

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

drugo nacelo zahtijeva da iznos neto dobitka po svakoj jedinici ostvarenog prihoda takoer bude maksimalan Maksimalan opseg novcanih primitaka s maksimalnim dobitkom, uz minimalne novcane izdatke, ukazuje i na maksimalnu profitabilnost poslovne aktivnosti.

1.5 ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZECA

Mogu se razvrstati na: 1. inokosna poduzeca (sole proprietorship) 2. partnerska poduzeca (partnership) 3. korporacije (corporation)

Inokosno poduzece (individualno vlasnitvo)

Najjednostavniji oblik poduzeca u kojem je jedna osoba ujedno i vlasnik poduzeca. Odgovornost za dugove poduzeca je na osobi vlasnika koja za poslove poduzeca odgovara citavom svojom imovinom, ukljucujuci i osobnu imovinu koja nije koritena u poslovanju. Rizik osim vlasnika dijele i kreditori i zaposleni radnici Zbog izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, oporezivanje se provodi strogo samo jedanput, a prihod se tretira kao osobni prihod vlasnika Cjelokupni menadment u ovom tipu poduzeca je u rukama vlasnika. Vlasnik sam provodi kontrolu svih djelova poslovanja poduzeca. Odluke o investicijama i druge financijske odluke prvenstveno ovise o kapitalnim i kreditnim sposobnostima vlasnika odnosno o njegovoj sposobnosti da u potpunosti i u roku ispuni preuzete obveze.

PARTNERSKO (ORTACKO) PODUZECE

moe se organizirati kao: a) opce partnersko poduzece (general partnership), b) limitirano partnersko poduzece (limited partnership) Opce partnersko poduzece nastaje cistim partnerskim sporazumom izmeu dviju ili vie osoba koje udruuju odreeni ulog u zajednicko poslovanje. Tim sporazumom odreuju se prava i obveze ortaka koje proizlaze ili ce proizlaziti iz poslovanja poduzeca. Odgovornost za poslovanje poduzeca podrazumijeva neogranicenu osobnu odgovornost partnera, koji su zajednicki odgovorni za ukupne obveze poduzeca.

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Raspodjela ostvarenog dobitka ili pokrivanje gubitka provodi se u skladu s partnerskim sporazumom ako to nije utvreno podrazumijeva se podjela po nacelu pola pola. Kod partnerskog poduzea u sustavu dvostrukog oporezivanja, oporezivanju podlijee osobni prihod partnera tj. ist osobni prihod koji oni ostvaruju iz partnerskog odnosa. Oporezuje se onaj prihod kojeg partneri prikau u poreznoj prijavi, a taj se prihod ne smije razlikovati od onoga koji je iskazan u dokumentaciji poduzea.

Limitirano partnersko poduzece Osniva se sporazumom izmeu partnera, a taj sporazum obuhvaca naznaku funkcije i odgovornosti svakog pojedinacnog partnera, ime poduzeca, udio partnera u ostvarenom neto dobitku ili gubitku, trajanje poduzeca, uvjete povlacenja iz partnerskog odnosa i drugo. Barem jedan partner ima potpuno odgovornost (osobnu i poslovnu), dok drugi partneri mogu odgovarati samo uloenom poslovnom imovinom, a nazivaju se npr.: limitirani partneri, utljivi partneri ili specijalni partneri. Limitirani partneri nemaju pravo sudjelovati u menadmentu poduzeca te nisu lagalni kreditori (sa svojim fiksnim zahtjevima za isplatom kamata), a nisu ni suvlasnici jer nemaju osobnm odgovornosti i ne upravljaju poduzecem. Nain podjele dobitka ovisi o dogovoru partnera, ali se pri tome ima u vidu da limitirani partneri vie riskiraju u odnosu na vjerovnike, a manje u odnosu na partnere u opem partnerstvu U pogledu oporezivanja ovaj tip poduzea ne razlikuje se od opeg partnerstva Karakterizira ga velika elastinost zbog kapitalnih ulaganja, a nedostatak predstavlja izraenije nepovjerenje meu partnerima u podruju stratekih poslovnih pitanja Ovakvo poduzee predstavlja povoljan oblik za one koji bi htjeli izbjei vei financijski rizik i sudjelovanje u menadmentu poduzea KORPORACIJA Korporacija (dionicko drutvo, dionicko poduzece) - zakonska tvorevina koju karakterizira svojevrsna nevidljivost vlasnitva i kontinuiranost poslovanja. U SAD-u se upotrebljava oznaka Joint stock company, incorporated, u Engleskoj company limited by the shares Prilikom formiranja korporacije dolazi do udruivanja vee koliine inoksnoga kapitala koji se akumulira prodajom emitiranih dionica. Kupovinom obinih dionica investitori postaju legalnim suvlasnicima poduzea, a njihova vlasnika prava u proporcionalnom su odnosu s brojem dionica koje posjeduju. Ta se prava grupiraju u 3 kategorije:

1) Sudjelovanje u upravljanju poduzeem

8

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

2) Sudjelovanje u distribuciji dividendi 3) Sudjelovanje u likvidacijskoj masi poduzea Menadment korporacije zastupa i titi prvenstveno vlasnike, a to pretpostavlja maksimiranje njihovog bogatstva, pa sve poslovne odluke moraju podreene tom cilju

Kako se moe korporacija osnovati? 1. transformacijom postojeceg inokosnog poduzeca u dionicko poduzece 2. transformacijom partnerskog poduzeca u dionicko poduzece 3. organiziranjem novog dionickog poduzeca

Menadment korporacije: 1. vrhovni menadment (predsjednik upravnog odbora, clanovi upravnog odbora tepotpredsjednici i glavni menaderi) 2. srednji menadment (odjelni menaderi) 3. nadzorni menadment (nadglednici u proizvodnji i administraciji)

VRHOVNI MENADMENT Cjelokupna poslovna djelatnost korporacije najee se odvija u okviru 4 sektora: 1. Istraivanje i razvoj 2. Marketing 3. Operativa 4. Financije

Ovi sektorima rukovode podpredsjednici koji mogu formirati odgovarajue oblike kolegijalnih organa (board of menagement)

U okviru operative najee se formiraju samostalne poslovne jedinice (strategic business unit SBU) kojima rukovode glavni menaderi

U velikim poduzeima za financijsku aktivnost obino je zaduan podpredsjednik za financije (Vice Prresident Finance), odnosno glavni financijski slubenik (Chief financial officer CFO)
9

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Njemu su podreeni:

1. Treasurer koji upravlja novanim tokovima poduzea i pod iju ingerenciju spadaju menaderi za gotovinu (cash menager), menader za kreditne poslove (credit manager), kapitalni izdaci (capital expenditures) i financijsko planiranje

2. Controller koji upravlja raunovodstvenim aktivnostima i pod iju ingerenciju spadaju menader za poreze, menader za raunovodstvo trokova, menader za financijsko raunovodstvo i menader za obradu podataka Ograniena odgovornost dioniara bitna je za zatitu dioniara putem osobnog imuniteta u eventualnim zahtjevima vjerovnika upuenih korporaciji

Taj imunitet predstavlja stimulans za obostranu privatnu i drutvenu korist

Stopa prinosa od kapitala je godinji neto prinos na dolar investiranog kapitala. To je obian broj ili postotak na godinu. (Saa ako te opet pita tko je to rekao ti kai: Samuelson the idiot)

S obzirom da je korporacija odvojena od vlasnika poslovanje korporacije nije uvjetovano dioniarima kao osobama, odnosno prijenosom dionica na druge osobe ne nastaju nikakve posljedice po poslovanju korporacije, okolnosti to se dionice mogu slobodno prenositi omoguuje trajanje korporacije i kontinuitet njezinog poslovanja.

Jedino dravni autoritet moe prekinuti kontinuitet poslovanja korporacije

Time to je u korporacijskom poslovanju proces upravljanja odvojen od vlasnitva, korporacija se bitno i razlikuje od inoksnog i partnerskog poduzea

10

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Razlike izmeu korporacije i drugih organizacijskih oblika poduzea izraavaju se i u tome to korporacije ue poslovno djeluju, a zatim i po mogunosti prijenosa dionica, po ogranienoj dioniarskoj odgovornosti, te po delegiranom menadmentu to je karakteristino za korporacije

Korporacija danas predstavlja najvii tupanj poslovnog udruivanja

1.6 POSLOVNA ORGANIZACIJA U ODNOSU NA RIZIK, DOBITAK I KONTROLU

1.6.1 FINANCIJSKI RIZIK I NESIGURNOST

Donoenje poslovodnih odluka iz djelokruga financijskog menadmenta podrazumijeva biranje jedne mogucnosti izmeu svih raspoloivih alternativa. Alternativna investicija predstavlja neto manje izravan i oigledan nain ouvanja vrijednosti nego to su to vrijednosnice i bankovni depoziti (npr. Umjetnika djela, zlato, dragulji) Alternativne investicije obino nadmauju tradicionalna ulaganja u vrijeme visokih stopa inflacije Proraun relativne vrijednosti svake ponuene alternative zahtjeva procjenu aktualnih uvjeta poslovnog djelovanja, o kojima esto postoji nepotpuno znanje, te prognozu buduih dogaaja, koji ukljuuju odreene rizike i nesigurnost, naroito u podruju financijskih posljedica. To zato to su u mnogim sluajevima novani primitci i novani izdaci povezani s buduim dogaajima, koji se mogu, ali ne moraju ostvariti

Buduci dogaaji su nesigurni pa prije donoenja poslovne odluke treba prognozirati nagaati i procjenjivati to ce se dogoditi. Rijeci rizik i nesigurnost odnose se na okolnost da se profitabilnost investicije moe pokazati i drugacijom nego to je prognozirano u vrijeme donoenja odluke o ulaganju slobodnih novcanih sredstva. rizik :disperzija vjerojatnosti distribucije dogaaja cija je vrijednost bila predviena, ukljucuje nae svjesne odluke koje su po naravi usmjerene ka buducnosti. nesigurnost: stupanj nedostatka povjerenja u smislu ispravnosti procjenjene vjerojatnosti distribucije.
11

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Nesigurnost pasivno predviamo nastup buduih dogaaja Rizik ukljuuje nae svjesne odluke koje su po naravi usmjerene ka budunosti Rizik se moe definirati i kao mogunost odstupanja od oekivanog ishoda dogaaja, a u psiholokom kontekstu kao faktor iznenaenja u odnosu na oekivanje Povezanost rizika i nesigurnosti najbolje se oituje kroz njihovu uvjetovanost s raspoloivim informacijama. U svezi s time u praksi se moe pojaviti vie situacija: 1) Kad investitor uope ne raspolae potrebnim obavjestima o moguim posljedicama investicijske odluke. Ta je situacija krajnje neizvjesna i nesigurna najgora 2) Kada investitor raspolae obavijestima o moguim posljedicama investicijske odluke, ali je procjena koja iz njih proizlazi neizvjesna, pa je i situacija blia nesigurnosti nego li riziku. 3) Kada investitor raspolae sa dovoljno pouzdanih informacija o moguim posljedicama investicijske odluke i o vjerojatnosti nastajanja tih posljedica, pa je situacija blie riziku nego li neizvjesnosti i nesigurnosti. 4) Kad prema raspoloivim informacijama nema ni neizvjesnosti ni rizika, pa e se i investicijska odluka ostvariti u uvjetima pune nesigurnosti. u praksi se realno mogu primjenjivati samo tree i etvrta situacija

Rizik predstavlja varijaciju prosjeno oekivane vrijednosti koja se pojavljuje sluajno. to je ova varijacija vea to je i rizik vei. Rizik pokriva one varijacije koje su uzrokovane mnogim sluajnim utjecajima koji se ne mogu prognozirati Nesigurnost je uzrokovana prvo grekama u prognoziranju jednog ili vie imbenika i drugo potpunim odsustvom prognoze.

1.6.2 OCEKIVANA VRIJEDNOST ALTERNATIVNE

MOGUCNOSTI

Ocekivana vrijednost alternativne mogucnosti predstavlja prosjecno ocekivanu vrijednost koju ce alternativna mogucnost imati u duem periodu ako postoji vjerojatnost od 15% da ce se odabirom alternative A ostvariti iznos od 100 000 NJ, onda ocekivana vrijednost iznosi: 0.15x100000=15 000 NJ

12

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Uz pretpostavku da se u tome razdoblju nita drugo nece dogoditi ocekivana vrijednost biti ce jednaka vrijednosti koju alternativna mogucnost moe imati u promatranom periodu.

Primjer 1 0.15 x 100 000 = 15 000 0.10 x 50 000 = 5 000 0.50 x (18 000) = 9 000 Ukupno 29 000 NJ

(ukupna oekivana vrijednost iznosi 29.000 NJ)

Novani izdaci predstavljaju negativnu vrijednost Oekivani novani izdaci imaju znaenja analogna prosjeno oekivanim vrijednostima i izraunavaju se na isti nain kao prosjeno oekivane vrijednosti

Primjer 2: ako menader usvoji alternativnu mogunost X postojat e vjerojatnost od 70% da e ostvariti novane izdatke u iznosu od 20.000 NJ, vjerojatnost od 25% e ostvariti novane izdatke u iznosu od 50.000 NJ. Oekivani novani izdaci alternativne mogunosti X jesu:

0.70 x 20.000 = 14.000 0.25 x 50.000 = 12.000 0.05 x 150.000 = 7.500 Ukupno 34.000 NJ (Ukupno oekivani novani izdaci iznose 34.000 NJ) Primjer 3: ako menadereva ponuda bude prihvaena, on smatra da postoji vjerovatnost od 40% da e ostvariti neto dobitak u iznosu od 10.000 NJ, vjerojatnost od 50% da e ostvariti iznos od samo 5.000 novanih jedinica, te vjerojatnost od 10% da e izgubitii iznos od 50.000 novanih jedinica: 0.40 x 10 000 = 4 000 0.50 x 5 000 = 2 500 0.10 x (-50 000) = -5 000 Ukupno 1 500 NJ

(Ukupno oekivana vrijednost iznosi 1.500 NJ)

1.6.3. PRORACUN NEPREDVIDIVIH OKOLNOSTI

provodi se kod bilo kakvih nesigurnosti vezanih uz izbor poslovnih aktivnosti, u

13

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

definiranju buduceg potrebnog rada, ili u rijeavanju bili kakve slicne okolnosti koja se moe pojaviti i utjecati na atraktivnost ulaganja kapitala procjena vjerojatnosti pojavljivanja ocekivanih i neocekivanih ucinaka pretodno proracunati ocekivani i neocekivani dogaaji pretvaraju se u ocekivane novcane vrijednosti mnoenjem nepovoljnih efekata s vjerojatnocu njihovog pojavljivanja. rezultat = dvije alternative, izabiremo povoljniju. primjena priblino tocnih,tj., grubih procjena vjerojatnosti uvijek je bolji izbor od ignoriranja problema

1.6.4. VJEROJATNOST DISTRIBUCIJE RIZIKA

distribucije frekvencija, razlicitih stupnjeva tocnosti i nesigurnosti mogu se razviti na nekoliko nacina:

1. dostupne distribucije frekvencija istih ili slicnih situacija ostvarenih u prolosti mogu se upotrijebiti ili modificirati za primjenu na aktualnu situaciju 2 .moguca upotreba analiticke metode (tehnicki uvjeti mogu pokazati ispravnost Poissonove distribucije) ocekivana ucestalost nekog dogaaja u odreenom razdoblju moe biti konstantna i neovisna o prethodnim doga_ajima, a vjerojatnost da ce se isti javiti odreenom trenutku beskonacno mala 3.Monte Carlo metoda pronalaenje priblinih rjeenja matematickih i fizikalnih problema simulacijom slucajnih varijabli za odreeni problem se postavi odgovarajuci probni model

1.6.5 PROCJENJIVANJE NIZA VRIJEDNOSTI

jedan od pristupa procjeni rizika i nesigurnosti, procjena niza mogucih novcanih primitaka ili ocekivane koristi s procjenom operativnih novcanih izdataka za investiciju

metodom procjenjivanja niza vrijednosti, ocekivana vrijednost investicije te novcanih primitaka ili izdataka, procjenjuje se kao optimisticna vrijednost odnosno kao mala mogucnost da bude bolje te kao pesimisticna vrijednost odnosno kao mala mogucnost da bude gore. Ako se ulaganje pokae adekvatnim, cak i kada je primjenjena pesimisticna vrijednost, investicijska mogucnost bi morala biti usvojena.

1.6.6. ZAKONITOST OCEKIVANIH NOVCANIH PRIMITAKA

ILI IZDATAKA

14

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Oekivana ili prosjena vrijednost odnosno troak kalkulacije su opravdani samo kada je samo kada je apsolutna veliina procjenjenog maksimalnog gubitka dovoljno mala u odnosu na neto imovinu osobe ili poduzea i kada njihova financijska sposobnost moe podnijeti taj gubitak bez ozbiljnijih nagativnih financijskih posljedica. Kad velicina maksimalnog gubitka postane relativno velikom u odnosu na neto imovinu poduzeca, dolazi do smanjenja ukupne trinosti poduzeca. Velicina ovog smanjenja varira u zavisnosti s individualnim poloajem i s financijskim stanjem promatranog poduzeca. Postoje tri podrucja velicine maksimalnog gubitka: 1. podrucje prihvatljivosti gubitka 2. podrucje neprihvatljivosti gubitka 3. podrucje granicne prihvatljivosti gubitka

Podrucje prihvatljivosti gubitka Je podrucje u kojemu je logicna upotreba novcanih primitaka i izdataka kriterij za donoenje financijske odluke. Definiranje gornje granice gubitka predstavlja sloenu, top menagement odluku. Podrucje neprihvatljivosti gubitka Najgori moguci gubitak tako velik da za poduzece nikako nije logicno da preuzme takvu vrstu financijskog rizika, bez obzira na to kolika je mala vjerojatnost njegova pojavljivanja, niti koliko je velik neto dobitak. Podrucje granicne prihvatljivosti gubitka Situacija kada moguci gubitak nije tako velik da bi alternativna mogucnost bila potpuno iskljucena. Analogno podrujima mogueg gubitka, za svako poduzee postoje 3 podruja ostvarenja mogueg neto dobitka, ali esto s razliitim financijskim iznosima, a to su: 1. Podruja u kojem su kalkulacije oekivane vrijednosti u potpunosti relevantne kao kriterij za donoenje poslovne odluke 2. Podruje u kojem razmatranja oekivane vrijednosti nisu relevantna kao kriterij za donoenje poslovne odluke 3. Podruje izmeu prvih dvaju podruja, u kojem je nuan logian proraun svih potencijalnih posljedica i neodredivih okolnosti koje okruuju alternativne mogunosti.

15

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str 1.6.7. Razlicito pridavanje vanosti riziku i nesigurnost Str. 37.

skripta za

Mogui neto dobitak 150.00 - 100. 000 UKUPNO 10 mogucnosti

Vjerojatnost javljanja 0.9 0.1

Oekivani neto dobitak ili gubitak 135.000 - 10.000 125 000

9 puta ce biti ostvaren neto dobitak u iznosu od 150.000 novcanih jedinica jedanput nece biti moguce ostvariti iznos od 100.000 novcanih jedinica po tom proracunu svako poduzece ima jedan prosjecno ocekivani neto dobitak u iznosu od 125.000 novcanih jedinica

1.6.8. Rizik i nesigurnost kao neodredivi cimbenici

Str. 38. Investitor razmatra mogucnost ulaganja u iznosu od 1.000.000 novcanih jedinica u jedan od dva alternativna programa Tablica: Vjerojatnost ostvarenja prosjecnog godinjeg neto dobitka investicijske mogucnosti L Godinji neto dobitak 200.000 219.999 220.000 239.999 240.000 259.999 260.000 279.000 280.000 299.000 Postotak vjerojatnosti 10 % 20% 40% 20% 10%

Investicijska mogucnost L koristi se konvencionalni tehnicko tehnoloki proces koji bi davao prosjecno ocekivani godinji neto dobitak u iznosu od 250.000 novcanih jedinica. Investicijska mogucnost L ima manji rizik i manja je nesigurnost zbog distribucije potencijalnog neto dobitka koji koristi konvencionalni tehnicko tehnoloki proces. Tablica : Vjerojatnost ostvarenja prosjecnog godinjeg neto dobitka investicijske mogucnosti M

16

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Godinji neto dobitak 150.000 189.999 190.000 229.999 230.000 269.999 270.000 309.999 310.000 349.999 Novi tehnicko tehnoloki proces koji je u razvoju

Postotak vjerojatnosti 10% 20% 40% 20% 10%

Prosjecno ocekivani neto dobitak u iznosu od 250.000 novcanih jedinica u podudarnosti s vjerojatnostima prikazanih u tablici iznad Investicijska mogucnost M nudi tehnicko tehnoloki proces koji je jo u razvoju k tome manje je siguran. Postoji mnogo vie dokaza za ocjenu distribucije u korist investicijske mogucnosti L u odnosu na M.

1.6.9. NESIGURNOST I NEPREDVIDIVA OKOLNOST

Ako su okolnosti takve da se ne mogu izraziti novcanim iznosima, cak ni jasno aproksimirati, ocekivani neto dobitak ne moe biti koriten u procesu donoenja financijskih odluka. Prije donoenja odluke obavezno je razmotriti moguce nacine rjeavanja problema nesigurnosti i nepredvidivih okolnosti

Kako donijeti odluku o podvostrucenju kapaciteta, primjer u tablici daje informacije to se deava u slucaju da stranka A ili stranka B pobijedi na izborima. Nepredvidiva okolnost Alternativa Podvostruen kapacite Nepodvostruen kapac Ako A pobijedi na izborima -150.000 +150.000 Ako B pobijedi na izborima +500.000 +50.000

17

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Primjeri maximini i maximax kriterija: Nepredvidiva okolnost i najmanji neto dobitak Alternativa Podvostruen kapacitet Nepodvostruen kapacitet Najmanji neto dobitak za svaku nepredvidivu okolnost -150.000 +50.000

Maximini kriterij

Maximax kriterij

Nepredvidiva okolnost i najvei neto dobitak alternativa Najvei neto dobitak za svaku nepredvidivu okolnost Podvostruen kapacitet +50.000 Nepodvostruen kapacitet Primjer MAXIM kriterija: +150.000

Postotni odnos nepredvidive okolnosti i neto dobitka Alternativa Najmanje 70% neto dobitka za svaku nepredvidivu okolnost -105.000 +35.000 Najvie 30% neto dobitka za svaku nepredvidivu okolnost +150.000 +45.000 Kriterijska vrijednost +45.000 +80.000

Podvostrueni kapacitet Nepodvostrueni kapacitet

Primjer MINIMAX kriterija: Postotni odnos nepredvidive okolnosti i neto dobitka alternativa Najmanje 30% neto dobitka za svaku nepredvidivu okolnost -45.000 Najvie 70% neto dobitka za svaku nepredvidivu okolnost +350.000 Kriterijska vrijednost +305.000

Podvostrueni kapacitet

18

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Nepodvostrueni kapacitet

+15.000

+105.000

+120.000

minimax kriterij minimizira maksimalni novcani izdatak maximin kriterij maksimizira minimalni neto dobitak minimin kriterij minimizira minimalni novcani izdatak maximax kriterij - maksimizira maksimalni neto dobitak minim kriterij omjer minimax i minimin kriterija maxim kriterij- omjer maximin i maximax kriterija maksimalno moguce aljenje oduzimanje procijenjenog neto dobitka za svaku alternativnu mogucnost i za svaku nepredvidivu okolnost od maksimalno procijenjenog neto dobitka za svaku alternativnu mogucnost i za svaku nepredvidivu okolnost minimax kriterij aljenja odabir onih alternativnih mogucnosti koje podrazumijevaju najmanje moguce aljenje

2. Odabir postupaka proracuna

Najbolji postupak za proracun alternativnih mogucnosti zavisi o individualnim okolnostima. Osnovna razlika izmeu odredivih i neodredivih cimbenika cine novcani izdaci proracuna prednosti i izdatka cimbenika povezanih sa alternativnom mogucnocu. U uvijetima kada je financijski neopravdano provesti kvantitativan proracun rizika i nesigurnosti oni moraju biti tretirani kao neodredivi cimbenici.

2.1 Izvori imovine

Financijske ulagace koji angairaju svoja novcana sredstva za obavljanje poslovne aktivnosti poduzeca opcenito svrstavamo u dvije kategorije, a to su: a) Vjerovnici b) Vlasnici Na lijevoj strani bilance aktivi, nalaze se podaci o imovini, odnosno o oblicima u kojima je ta imovina ukljuena u poslovni proces poduzea

19

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Na desnoj strani bilance pasivi, zabiljeeni su vjerovnici, odnosno kreditori i vlasnici, te iznosi kapitala koje su oni angairali u poduzee Aktiva ukazuje na nain koritenja imovine, a pasiva daje podatke o izvorima imovine

Vjerovnici: Odobravaju poduzecu razne kredite, ocekujuci u odreenim rokovima, povrat kreditnog iznosa uvecanog za kamate. Vlasnici: Odnosno investitori su oni koji su u poduzece trajno uloili svoj kapital, a motivirani su ostvarenjem profita u buducnosti

2.2.1 Vjerovnici
Na desnoj strani bilance evidentiraju se obveze poduzea prema vjerovnicima i to kao:

a) obveze prema dobavljacima - predstavljaju takav tip obveza koje se moraju platiti u ugovorenim odnosno zakonskim rokovima. - ovakav nain prodaje proizvoda, roba i usluga na principu izdatoga rauna i odgoenoga plaanja nazivamo trgovakim ili robnim kreditom - u ovoj vrsti kreditne transakcije najee se ne koristi nikakav instrument osiguranja povrata primljene imovine, a isporuka robe ili izvrenje usluge provodi se uz istovremenu dostavu rauna b) obveze prema izdatim mjenicama i cekovima - predstavljaju takav vid obveza koje su nastale tako da je poduzece svojim vjerovnicima (financijske institucije, radnici, dobavljaci, dionicari i sl.) izdalo instrumente placanja radi osiguranja povrata kreditnih sredstava. c) akumulirane obveze - ne predstavljaju definitivnu velicinu vec obracunate obveze koje ce dospjeti na placanje u odreenom roku. One podrazumjevaju akumulirane obveze prema radnicima, prema dravi (porezi, doprinosi) nema tretutnu zakonsku obvezu d) krediti - pokazuju da je poduzece od vjerovnika primilo novcana sredstva na odreeni rok i uz odreene kamate. Hipotekarni krediti najee predstavljaju jedini nain da inoksno poduzee, partnersko poduzee i male koroiracije dou do dugoronih kredita e) obveznice - se pojavljuju u uvjetima kada je potrebni iznos dugorocnog kredita tako velik da je nuno njegovo pribavljanje od vie vjerovnika. Obveznice koje izdaje korporacija razliite su, a razlikuju se prema vrsti osiguranja povrata kredita, prema karakteru naknade i prema nainu podmirenja obveza

2.2.2 Vlasnici

20

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Vlasnici imaju jednak poloaj u smislu trajnosti svojih ulaganja, a podreenje pozicije u odnosu na svoje vjerovnike Vlasnici angairaju novana sredstva u obliku trajnoga kapitala, a vjerovnici na razliite rokove vlasnicki udjel se u inokosnom poduzecu, na pasivnoj strani bilance , obicno biljei kao jedna stavka, koja se sastoji od ukupno uloenog kapitala vlasnika, uvecanog za dobitak i umanjenog za gubitke i za povuceni kapital. Kapital kojeg angairaju vlasnici korporacije karakteristicno se predstavlja na pasivnoj strani bilance, putem tri racuna: 1. kao upisani kapital, 2. kao zadrani neto dobitak, te 3. kao rezerva ili pricuva Upisani kapital formira se emisijom vrijednosnih papira dionica Zadrani neto dobitak predstavlja onaj dio ukupnog neto dobitka koje poduzee ostavlja za unapreenje svoga poslovanja i za razvoj Rezerve takoer predstavljaju dio neto dobitka , a slue za pokrie eventualnog gubitka ili kao priuva za razne izdatke

2.3. FINANCIJSKA OBILJEJA POLOAJA VJEROVNIKA

Financijski poloaj vjerovnika moemo promatrati u odnosu na: a) Rizik b) Neto dobitak c) Kontrolu U pogledu rizika vjerovnici uivaju prednosti nad vlasnicima kapitala prilikom: 1. Likvidacije poduzeca 2. Povrata kapitala 3. Prilikom raspodjele neto dobitka U slucaju likvidacije poduzeca vjerovnici, u odnosu na vlasnike, imaju prvenstvo nad imovinom poduzeca. Vjerovnici snose gubitak jedino ako je gubaitak tako velik da absorbira cjelokupno angairani kapital vlasnika korporacije Oni nemaju pravo na osobnu imovinu diioniara
21

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

U partnerskom poduzecu vjerovnici snose manji rizik nego vjerovnici korporacije, osobito ako im je zagarantirana dodatna zatita osobnom imovinom partnera. Osobna imovina vlasnika ne pojavljuje se u bilanci, ali je vidljiva iz dopunskih informacija Druga prednost vjerovnika u odnosu na vlasnike je u tome to vjerovnici imaju pismeno obecanje poduzeca da ce obaveza prema njima biti podmirena na odreeni dan. Period povrata kredita varira od nekoliko dana do nekoliko desetaka godina, ali u sluaju nepodmirenja duga u ugovorenom roku vjerovnik moe aktivirati primljene instrumente osiguranja povrata kredita sudski postupak to je krai period povrata kredita manji su i rizik, neizvjesnost i neodredivost, jer ostaje i manje vremena za pojavu eventualnih nepredvienih dogaaja koji bi mogli djelovati na solventnost poduzea u smislu podmirenja dospjelih obveza Vjerovnicima je zagarantiran prioriteti u odnosu na raspodjelu ostvarenog neto dobitka poduzeca.

Prilikom raspodjele neto dobitka vjerovnici se razlikuju od vlasnika na podrucju : 1. Ogranicenosti 2. Velicine 3. Na podrucju sigurnosti Stopa povrata kapitala za vjerovnika je ugovorno ogranicena na odreeni iznos dok je povrat vlasnikovog kapitala teoretski neogranicen. Bez obzira kakav je operativni dobitak (earning from operations, ili opertaing income) poduzee ostvarilo, vjerovniku se prema ugovoru isplauje odreen iznos s naslova upotrebe njegovoga kapitala Vjerovnici ocekuju niu stopu povrata kapitala u odnosu na vlasnike. Vjerovnik je sigurniji za povrat svojih sredstva nego vlasnik

U nekim poduzecima egzistiraju specijalne grupe povlatenih vlasnika koji se nazivaju limitirani partneri, te preferencijalni odnosno prioritetni dionicari. Karakteriziraju ih 3 osobine:

1. Oni prihvaaju posebnu i ogranienu stopu povrata kapitala 2. Imaju prioritet na plaanja iz ostvarenog dobitka s naslova povrata kapitala prioritet na dividende 3. U sluaju likvidacije poduzea imaju prioritetno pravo na povrat uloenog kapitala u odnosu na ope partnere u partnerskom poduzeu u odnosu na obine dioniare u korporaciji

22

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Ako poduzee zapadne u trajnu insolventnost i ne moe podmiriti svoje dospjele obveze, vjerovnici na osnovi propisa mogu, u izvansudskoj nagodbi preuzeti upravljanje poduzeem ili pokrenuti steajni postupak Prije odobravanja kredita vjerovnici ispituju bonitet poduzea koji izraava vrijednost, pouzdanost te poslovnu i kreditnu sposobnost poduzea

2.4. Financijska obiljeja poloaja vlasnika

Financijski poloaj vlasnika i vjerovnika promatra se u odnosu na: a) Rizik b) Neto dobitak c) Kontrolu Rizik Vlasnici su u podreenom poloaju u odnosu na vjerovnike U velikim korporacijama vlasniki investitorski kapital predstavlja i trajno financijsko ulaganje za cjelokupno vrijeme djelovanja korporacije Ovdje ne postoji rok dospijea za povrat glavnice Vlasnik moe oekivati povrat svog uloenog kapitala jedino u sluaju likvidacije korporacije, u sluaju prodaje poduzea ili ako proda svoj vlasniki udjel Likvidacija je rezultat trajne insolventnosti poduzea i nezainteresiranosti vjerovnika za daljnje poslovanje poduzea dioniari jae korporacije mogu povratiti uloena sredstva prodajom dionica na tritu vrijednosnih papira vrijednost prvobitnog ulaganja zavisit e o trinoj procjeni prosperiteta i poslovnih uvjeta djelovanja korporacije Neto dobitak Vlasniki udjel je prilikom raspodjele ostvarenog neto dobitka u podreenom poloaju u odnosu na vjerovnike, a sastoji od onog iznosa poslovnog dobitka koji ostaje kada se iz njega isplate kamate vjerovnicima i podmiri porez na ostvareni dobitak U poduzeu individualnog vlasnitva i u partnerskom poduzeeu vlasnici obavljaju isplate po potrebi sukladno partnerskom sporazumu, a u korporaciji visinu dividende utvruje vrhovni menadment Preostali dobitak od inoksnog i partnerskog poduzea koji bi trebao pripasti vlasnicima se oporezuje kao osobni prihod vlasnika Svako primanje isplaeno vlasnicima korporacije podlono je je dvostrukom oporezivanju

Kontrola

23

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

U sva tri organizacijska oblika vlasnici imaju potpunu kontrolu nad poslovnim transakcijama koje se mogu definirati kao potezi to utjecu na promjenu imovine, obveza ili kapitala. U individualnom tipu vlasnitva - Vlasnik u svojim rukama dri cjelokupnu kontrolu nad poduzecem, ali kontrolu poslovanja moe prenijeti i na svoje podreene, ako to smatra prikladnim i oportunim. Partneri zakonski imaju jednako pravo glasa u voenju tekuce poslovne politike poduzeca. Ovaj oblik organizacije doputa najviu centralizaciju kontrole, najveu fleksibilnost poslovne politike i najveu tajnost poslovnih aktivnosti U tipicnoj korporaciji - Bilo bi neizvedivo da svaki od velikoga broja vlasnika aktivno sudjeluje u menadmentu. Zato dionicari u vecini stvari prenose kontrolu na menadment korporacije koji odreuje poslovnu politiku drutva. Dioniari se sastaju jednom godinje kako bi potvrdili adekvatnost poslovne politike postojeeg menadmenta, ili da bi izabrali novi menadment Godinja skuptina dioniara kojoj je prisustvovalo najvie ljudi odrana je u travnju 1961. Kada je skuptina American Telephone and Telegraph Company AT&T dolo 21.100 dioniara mogucnost kontrole u korporaciji razlikuje se od mogucnosti kontrole koju imaju partneri. posebna vrsta kumulativnog glasovanja omogucuje dionicarima u manjini da steknu glas u menadmentu korporacije.

Dionicari donose odluke o: 1. Prihvacanju godinjeg izvjetaja 2. Biranju vrhovnog menadmenta korporacije 3. Prodaji ili o hipoteci na svu ili na znatni dio imovine korporacije 4. Prodaji ili spajanju korporacije 5. Dobrovoljnoj likvidaciji korporacije te druge strateke odluke koliko je dionica potrebno posjedovati da bi se izabrao jedan direktor moguce je i matematicki izracunati

ukupan broj dionica + 1 = broj potrebnih dionica ukupan broj direktora + 1

ukupan broj dionica eljeni broj direktora + 1 ukupan broj direktora + 1 ovaj nacin glasovanja predstavlja metodu za osiguranje proporcionalne zastupljenosti u menadmentu korporacije
24

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

2.5. Prikladnost raspodjele rizika, dobitka i kontrole

Tri su oblika poslovne organizacije, tri su tipicne situacije: a) Vjerovnici na kratki rok b) Vjerovnici na dugi rok c) Vlasnici opci partneri Kratkorocni krediti od vjerovnika Najpoznatiji razlog da to poduzeca trae kratkorocne kredite je u tome da bi mogle povecati zalihe i prodaju na kredit, prenositi neravnomjerni priljev novcanih sredstava i sl. Vjerovnik novane tokove promatra i sa stajalita obrtanja zaliha i potraivanja, a to je krace vrijeme obrtanja manji je i rizik njegovog financijskog ulaganja. Ovakva vrsta kredita daje se na kratki rok uz nisku kamatnu stopu, jer je i rok dospijeca kratak Hipotekarni vjerovnici Posuuju novcana sredstva poduzecu na due razdoblje pa je i rizik ovdje velik. Radi se najcece o periodima duim od 5 godina. Rizik je tako velik da se vjerovnici u osiguranju povrata kredita ne mogu zadovoljiti samo opcenitim prioritetnim pravom nad imovinom vlasnika. Hipotekarni vjerovnici obicno ne posuuju sredstva vecim od ili 2/3 trine vrijednosti koja im je ponuena kao hipotekarno pokrice

Poslovni gubitak moe nastupiti Karakteristino za mala poduzea Iz brojnih razloga vezanih za nesposobni menadment, za neadekvatni pocetni kapital, za ulazak u poslovnu aktivnost pred opadajucu etapu poslovnog ciklusa, za preveliko ulaganje u trajnu imovinu, nekurentne zalihe, za nenaplativa potraivanja i sl. Potencijalni vlasnik ima vie nacina da investira svoj kapital. Moe ga uloiti u neko poduzece kao limitirani partner, preuzeti mali rizik i primati stalni mali dobitak. Moe ga uloiti u neko dobro stojee i poznato poduzee u kojem kao djelomini vlasnik preuzima neto vei rizik s malim izgledom potpunog gubitka kapitala i s primanjem neto veeg i neredovitijeg dobitka

Da bi netko uloio novcana sredstva u novo ili nedavno registrirano poduzece, u menadment bez referenci ili u partnersko poduzece koje karakterizira nestalnost poslovanja, bio bi potreban snaan financijski motiv koji bi apsorbirao pratece rizike. U takvim okolnostima vlasnici oekuju odtetni dobitak u obliku visoke stope profitabilnosti na investirani kapital, te je jak glas u kontroli poduzea
25

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

2.6 PREDNOSTI I NEDOSTACI UPOTREBE KREDITNIH SREDSTAVA

Kreditna sredstva angairana u poslovni proces poduzeca imaju odreene: a) Prednosi b) Nedostatke Prednosti Gotovo svako poduzece uzima kredit kao izvor imovine, i to u vecem ili manjem obimu na kraci ili dui rok. Neke vane prednosti za vlasnika , odnosno supozicije na crti vlasnik vjeorvnik imovina, koji proizlaze iz posuivanja novcanih sredstava su:

1. Preuzimanje kreditnih sredstava vlasnici zadravaju istu razinu kontrole nad poduzecem. 2. Upotrebom kreditnih sredstava mogu se ostvariti i nii novcani izdaci. kapital posuen od vjerovnika, poduzee stoji manje nego kapital uzet od vlasnika 3. Kreditna su sredstva ponekad iskljucivi izvor kapitala. 4. Kreditna sredstva mogu osigurati bolju financijsku i poslovnu fleksibilnost. 5. Koritenjem kredita moegu se ostvariti i porezne utede dio poslovnog dobitka koji se odvaja za vjerovnike , smatra se poslovnim trokom i ne podlijee porezu Nedostaci Upotrebe kreditnih sredstava predstavlja postojanje odreenog stupnja rizika da vlasnici nece moci podmiriti potraivanja vjerovnika, odnosno da u roku dospijeca (skadence) nece moci izvriti povrat glavnice i kamata.

2.7 Bilanca kao izvor financijskih informacija

3.1. Uvodne napomene Bilanca (balance sheet) koja se naziva jo i bilanca stanja, jedan je od temeljnih financijskih izvjetaja koji na dan prikazuje vrijednost imovine poduzeca te prava vjerovnika i vlasnika na tu imovinu. Imovinske vrijednosti su iskazane u aktivi, a obveze u pasivi bilance. Na pasivnoj strani bilance se oznacuje vlasnicki kapital koji ne treba kao odreenu obvezu.

Aktiva = Pasiva + Vlastiti kapital

26

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Aktiva prikazuje u kojem se obliku koristi imovina, a pasiva nacin financiranja imovine. Bilanca postaje izvjetajem koji prikazuje izvore odnosno obveze i vlastiti kapital poduzeca. Osim bilance jedan od temeljnih izvjetaja je i racun dobiti ili gubitka i izvjetaj o promjenama u financijskom poslovanju.

2.8 Korisnici financijskih informacija

Korisnici financijskih izvjetaja polaze od tri temeljne postavke: 1) Same osnovice nastanka poslovnog dogaaja 2) Neogranicenosti trajanja poslovanja 3) Dosljednosti Cilj im je pruiti svrhovite informacije o financijskom poloaju poduzeca irem krugu korisnika koji donose poslovne odluke. U tu svrhu i polazeci od navedenih potreba, sastavljaju se prikladni financijski izvjetaji koji bi trebali pruiti relevantne informacije:

a) Menadmentu b) Vjerovnicima c) Vlasnicima d) Dravnim institucijama Kvalitativna obiljeja koja informacije iz financijskih izvjetaja cine upotrebljivim za njihove korisnike su: a) razumljivost, b) vanost, c) pouzdanost i d) usporedivost

Razumljivost Nalae da informacije iz financijskih izvjetaja moraju biti odmah razumljive njihovim korisnicima za koje se s druge strane pretpostavlja da dovoljno znaju o poslovnim i ekonomskim aktivnostima. Vanost Nalae da informacije moraju biti dovoljno znacajne njihovim korisnicima pri donoenju odluka, a znacajne su i vane ako utjecu na poslovne odluke korisnika pomauci im da procijene prole , sadanje ili buduce dogaaje Pouzdanost Pretpostavlja da je informacija neutralna, nepristrana, objektivna, da vjerodostojno odraava ono o cemu govori i da ne sadri znacajnije pogreke. Usporedivost Podrazumijeva da informacija izlae podatke, cinjenice, i obavijest usporedive i mjerljive sa slicnim podacima i cinjenicama u tom poduzecu, izvan poduzeca ili u irem okruenju
27

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

2.10. Menadment
Bilanca: periodicni financijsko imovinski dokument (informacije o likvidnosti i solventnosti poduzeca). Glavna zadaca financijskog menadmenta je sprecavanje insolventnosti i osiguranje dovoljno novcanih sredstava. Kontroliranje, smanjenje trokova proizvodnje znaci racionalno angairanje i upotreba cimbenika proizvodnje, to se odraava na smanjenje gubitka odnosno na povecanje dobitka.

2.10.1. Vjerovnici
Kad poduzece trai odobrenje bankarskog kredita, financijski izvjetaji poduzeca predstavljaju za banku tipicnu i vrlo znacajnu poslovnu informaciju, jer mnoge banke u toj fazi financijskog aranmana procjenjuju kreditnu sposobnost svojih potencijalnih dunika. Banka trai od poduzeca da joj dostavi temeljne financijske izvjetaje, te sve druge relevantne financijske informacije. Neki od uvijeta prema kojima banka prema duniku ugrauje ugovor o kreditu odnose se: 1. Na obvezu redovitog dostavljanja financijskih izvjetaja 2. Na odravanje minimalne osnove vlastitog kapitala 3. Na odravanje odgovarajuceg odnosa ukupnog financijskog zaduenja prema vlastitom kapitalu 4. Na odravanje odnosa fiksnih trokova prema prihodima poslovanja Friziranje primjena razlicitih racunovodstvenih metoda i postupaka kako bi godinji financijski izvjetaj poduzeca izgledali to privlacnije Fiktivni dobitak predstavlja prividni poslovni rezultat prouzrokovan precjenjivanjem stavki aktive ili potcjenjivanjem stavki pasive.

2.10.2. Vlasnici
U manjim oblicima poslovnog organiziranja vecinu trajnoga kapitala angairaju individualni, vlasnik, partneri ili nekoliko dionicara. to je vii oblik poslovnog organiziranja veca je i mogucnost da ce trajni kapital biti angairan od vie investitora odnosno ulagaca.

28

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Zahtjev za dostavljanjem financijskih izvjetaja predstavlja i izraz brige li izvjesnog nadzora vlasnika nad poslovnim ponaanjem menedera Zahtjev za dostavljanjem financijskih izvjetaja mnogo je izvjesniji i jaci kod vlasnika dionica

2.10.3. Dravne institucije

Dravne institucije mogu traiti financijske izvjetaje poduzeca iz brojnih potreba: 1) rebalans dravnog proracuna 2) subvencioniranje ili nadgledanje poslovnog djelovanja odreenih javnih poduzeca 3) financijske intervencije radi saniranja poslovanja nekog poduzeca

2.11. Najvanija svojstva bilance

Oblik bilance Bilanca se izrauje da olaka proucavanje likvidnosti i solventnosti poduzeca. Osnovni elementi bilance su: a) Imovina b) Obveze c) Vlastiti kapital Imovina Resurs koji poduzece posjeduje i koristi kao rezultat prolih poslovnih dogaaja. Buduce ekonomske koristi od imovine mogu u poduzece pritjecati na vie nacina. 1. Koristiti pojedinacno ili u kobinaciji s drugom imovinom u proizvodnji roba koje ce poduzece prodati. 2. Razmijeniti za drugu imovinu kao to su novac, novcani ekvivalenti, potraivanja i utrivi vrijednosni papiri 3. Koristi se za izmirenje obveza poduzeca koje se pojavljuju kao novac i novcani ekvivalenti 4. Raspodijeliti vlasnicima poduzeca, takoer u novu ili novcanim ekvivalentima Obveze Predstavljaju aktualne obligacije poduzeca koje su proizale iz prolih poslovnih dogaaja i za cije se namirenje ocekuje odljev resursa poduzeca koji utjelovljuju ekonomske koristi.

Vlastiti kapital Predstavlja ostatak imovine poduzeca nakon odbitka svih njegovih obaveza.

29

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Bilanca na dan..... AKTIVA Opis Imovina Tekua imovina Fiksna imovina Iznos Opis Obveze Tekue obveze Dugorone obveze Vlastiti kapital Ukupna imovina Ukupne obveze i vlastiti kapital PASIVA Iznos

Financijsku imovinu Cine sve bilancne i izvanbilancne stavke navedene u bilanci, iskazane u novcu ili ugovornim pravima da se primi novac ili druga unovciva imovina. Svaki ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina ili financijska obveza nekog subjekta odnosno svako potraivanje instrumenata drugog subjekta predstavljaju financijske instrumente koji se dijele na primarne i sekundarne. Primarni financijski instrumenti Financijska imovina (novac, cek, mjenica...), Financijske obveze (novcani depoziti po vienju, cek mjenica), Vlasnicki instrumenti (obicne i preferencijalne dionice) Sekundarni financijski instrumenti Oni se racunovodstveno iskazuju kao izvanbilancne stavke (garancije akreditivi, swap, financijske izvedenice i sl.)

2.11.1. Procjena imovine

Procjenjicanje se moe obaviti po nacelima: a) Knjigovodstvene vrijednosti (book value) b) Likvidacijske vrijednosti (liquidation value) c) Trine vrijednosti (market value) d) Vrijednosti tekuceg poslovanja (going concern value) Knjigovodstvena vrijednost
30

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Originalna sadanja vrijednost imovine koja se vodi u poslovnim knjigama poduzeca po nacelima knjigovodstvene vrijednosti Nalae vie razlicitih radnji i postupaka: Prvo: Imovinu u poslovnim knjigama radi objektivnog vrednovanja treba voditi po stvarnoj nabavnoj cijeni. U trokove nabavke ulaze (kupovna cijena, carina,PDV i ostali izravni trokovi) Drugo: Imovina dueg trajanja postepeno gubi svoju vrijednost ili zastarijevanjem ili troenjem, pa ju je potrebno amortizirati odnosno smanjiti joj vrijednost. Amortizacija je sustavni raspored u novcu izraenih iznosa za koji se sredstvo amortizira tijekom njegova procijenjenoga vijeka trajanja. Vijek trajanja je: 1. Razdoblje u kojem se oekuje da e sredstvo davati ekonomske efekte 2. Broj proizvoda ili slinih jedinoca koje korisnik oekuje od uporabe toga sredstva Da bi se u poslovnim knjigama zadrala originalna nabavna vrijednost, na posebnom se raunu kao odbitna stavka, evidentira akumulirana amortizacija Pri utvrivanju amortizacijske stope javlja se odreena nesigurnost u odreivanju trajanja fiksne imovine U uvjetima odstupanja knjigovodstvene od trine vrijednosti potrebno je ponovo izvriti revalorizaciju Tako, ako se cijena neke fiksne imovine poveala za 20 postotnih poena, izvrit e se revalorizacija (poveanje) nabavne vrijednosti te imovine koeficijentom 1.2 Sadanja vrijednost fiksne imovine na dan sastavljanja bilance pokazuje koji je dio originalne nabavne vrijednosti imovine u meuvremenu prenesen na proizvode i usluge kao proizvodni troak, te kakva je preostala vrijednost fiksne imovine.

Tree: Modificiranje knjigovodstvene vrijednosti tekue imovine, zahtijeva se i uvijetima kad trina vrijednost znaajno oscilira od iskazane knjigovodstvene vrijednosti Menadment na osnovi poveanja ili pada trine vrijednosti imovine moe predvidjeti i odreene dobitke ili gubitke odnosno poveati ili odloiti ostvarenje planiranog dobitka zbog promjene trinje vrijednosti tekue imovine Odreivanje vrijednosti zalihama obavlja se prema jednoj od metoda procjene zaliha za iskazivanje financijskog rezultata
31

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Najpoznatije metode procjene zaliha su: 1. Metoda prosjecne nabavne cijene 2. Metoda FIFO (first in, first out method) 3. Metoda HIFO (highest in, first out) 4. Metoda LIFO (last in, first out m.) Prosjecna nabavna cijena Vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se utroene kolicine obracunavaju i knjie po ukupnim prosjecnim nabavnim cijenama po kojima su ukupne kolicine bile zaprimljene, a ukupne koliine u zavrnoj zalihi po ukupnim prosjenim cijenama po kojima su bile zaprimljene Radi se o dinaminoj metodi procjene zaliha koja tei izbjegavanju ekstremnih financijskih situacija koje bi proizale iz primjene niih povijesnih cijena materijala

Metoda FIFO vrednovanje zaliha primjenom cijena prema kronolokom redoslijedu prispjeca sirovina, materijala i proizvoda. Prema ovoj se metodi prve potroene kolicine sirovina i materijala se knjie po prvim cijenama po kojima su bile zaprimljene sve dok se ta koliina ne potroi, a koliine u zavrnoj zalihi po prvim cijenama po prvim cijenama po kojima su bile zaprimljene Ako cijene materijala stalno rastu (u inflaciji) u raunu dobitka ili gubitka bit e iskazani trokovi sirovina i materijala po niim cijenama koje se razlikuju od stvarnih trinih cijena, a to moe uvjetovati prikaz nerealnog, tj. Fiktivnog dobitka i nerealne porezne osnovice, to za posljedicu ima preljevanje nerealnog ostvarenog dobitka

Metoda HIFO vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se prve potroene kolicine obracunavaju i knjie se prema najviim cijenama po kojima su bile zaprimljene, a kolicine u zavrnim zalihama prema prvim niim cijenama po kojima su bile zaprimljene. Metoda LIFO Utroene kolicine zaliha obracunavaju i knjie se po posljednjim ulaznim cijenama, a kolicine u zavrnoj zalihi, po prvim ulaznim cijenama. Ova metoda najvie odgovara dinamikom shvaanju bilance, jer joj je osnovni cilj to realnije iskazati tekue trokove Zato ova metoda uz metodu HIFO najbolje zatiuje supstancu poduzea u svrhu obraunavanja poreza poduzee moe birati izmeu ove 4 metode i mora joj biti dosljedan

etvrto:
32

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

kratkorona potraivanja uz zalihe ine glavninu tekue imovine zbog nenaplativih stavaka kratkorona potraivanja mogu znaajno djelovati na dobitak poduzea slino akumuliranoj amortizaciji i neneplativa se potraivanja raunovodstveno evidentiraju i tretiraju kao odbitna stavka od ukupnih kratkoronih potraivanja poduzea tako se iskazuje neto iznos kolika e vrijednost vjerojatno biti naplaena iznos kratkoronog potraivanja obino je vii od trokova prodanih proizvoda, roba ili usluga (cost of good sold) ako postoji taj vii iznos u prodajnoj cijeni mogue ga je identificirati kao bruto dobitak bruto maru (gross profit on sales ili gross margin on sales zalihe se u poduzeima sastoje od roba predvienih za prodaju u istom obliku u kojem su kupljene to su zalihe trgovake robe proizvodna drutva imaju nekoliko vrsta zaliha: gotovi proizvodi, nedovrena proizvodnja i sirovine dokle god poduzee ima kratkorona potraivanja (npr. Prodaju na kredit) imati e i potrebu za dodatnim novanim sredstvima u obliku vlastitog ili tueg kapitala

Likvidacijska vrijednost

Predstavlja onu vrijednost koju vlasnik moe postici u slucaju prisilne prodaje imovine i kao takva predstavlja suprotnost stvarnoj ekonomskoj vrijednosti (intrinsic value) imovine koja se eli postici. Ova je cijena znatno nia od stvarnih nabavnih cijena, iz vie razloga: a) Prodaja imovine se mora izvriti brzo b) Imovina koja se prodaje obino je tehniki i tehnoloki zastarijela c) Na tritu vjerojatno ima dovoljno takve imovine koja se nudi na prodaju d) U sluaju prodaje specifine imovine na tritu ima malo zainteresiranih kupaca Pri kontinuiranom poslovanju poduzea ova je metoda beskorisna, no ipak se primjenjuje i to: 1. Kad postoji nefunkcionalna imovina 2. U sluaju zavretka cjelovitog poslovnog ciklusa, kad poduzee eli prodati neprofitabilnu imovinu (opremu), potpuno ili djelomino 3. U sluaju prisilne prodaje, spajanja ili likvidacije poduzea Trina vrijednost

Predstavlja vrijednost imovine poduzeca koja je odreena na osnovi trinih cijena. Ovako procjenjena imovina pribliava se trinim vrijednostima i omoguuje bolji uvid u realno stanje imovine poduzea

33

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Kod poduzea iji vrijednosni papiri kotiraju na burzama, trina vrijednost ukupnog poduzea moe se i dnevno pratiti i utvrivati na osnovi burzovnih izvjetaja U uvjetima visoke inflacije poduzea mogu vrijednosti svoje imovine vezati uz teaj neke vrste valute (hard curency), uz zlato (zlatna klauzzula), uz specijalna prava vuenja (Special Drawings Right SDR) koja predstavlja kompozitnu valutu, odnosno sloenu valutnu koaru koja se sastoji od 5 konvertabilnih valuta (ameriki dolar, njemaka marka, jen, funta, franak) ili uz europsku novanu jedinicu ECU)

vrsta valuta predstavlja valutu koju ljudi ele posjedovati i u kojoj se rado naznauju meunarodne transakcije valutna ili devizna klauzula One su traenije od slabih valuta pa im je vrijednost esto precijenjena u odnosu na druge valute Najvra valuta bila je funta, pa dolar, pa franak pa marka... Vrijednost tekuceg poslovanja Ona je najblia realnoj procjeni vrijednosti imovine poduzeca. Poduzece koje nije u mogucnosti reproducirati stare i stvarati nove vrijednosti nema ekonomsku vrijednost. Vrijednost takvog poduzea predstavlja skup pojedinane imovine i odreenih prava likvidacijsku vrijednost svake pojedinane imovine Sutina je u injenici da nije bitno kolika je trina vrijednost imovine, ve koliki su budui oekivani financijski efekti poduzea koji e proizii iz poslovanja tom imovinom Budui oekivani godinji dobitak poduzea mogue je utvrditi tako da se: a) Uzme prosjek ostvarenog dobitka u zadnje 2-3 godine b) Procijeni dobitak koji e se ostvariti u tekuoj godini c) Na osnovi dosadanjih poslovnih rezultata procijeni iznos dobitka koji se oekuje da e se ostvariti u budunosti

2.11.2. Klasifikacija imovine

Imovinu ili sredstva poduzeca moemo klasificirati na: a) Tekucu imovinu (current assets) b) Fiksnu imovinu (fixed assets) Tekuca imovina (obrtna sredstva) Na aktivnoj strani bilance stavke tekue imovine nalaze se prije fiksne

34

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Definira se kao imovina koja se jednokratnim ulaganjem troi u proizvodnom procesu i koja se u periodu od jedne godine ponovo vraca u svoj prvobitni oblik. Glavni prirodni i pojavni oblivi tekue imovine: (Novac i surogati novca, prijelazni oblici novca u robu, zalihe sirovina, materijala i istnog inventara, proizvodnja u toku, poluproizvodi, zalihe gotovih proizvoda i roba, prijelazni oblici robe u novac). Cirkuliranje tekue imovine jedno je od glavnih krunih tokova u krunom toku kapitala, a poznavanje pravca u kojem se kree omoguuje menadmentu da vidi u kojim se pravcima odvija daljnja transformacija

Fiksna imovina (osnovna sredstva) Ona svoju vrijednost postepeno prenosi na poslovne ucinke, a u svoj se prvobitni poslovni oblik vraa u razdoblju duem od 1 god, Pojavni oblici su: 1.) osnivacka ulaganja reijski trokovi poduzea u izgradnji, trokovi studija i istraivanja, trokovi izobrazbe kadrova na poetku poslovanja 2.) patenti, licence, koncesije, 3.) goodwill 4.) zemljite, ume, graevinski objekti 5.) dugogodinji zasadi 6.) osnovno stado 7.) knjige, umjetnika djela, spomenici kulture 8.) raunarski programi 9.) strojevi 10.) namjetaj, alati, transportni ureaji 11.) investicije u toku 12.) financijska imovina (participacije, ulaganja u vrijednosne papire, dati kredit, depoziti i kaucije, obvezna dugorona ulaganja, otkup vlastite imovine) 13.) potraivanja (predujmovi, prodaja na kredit) to se dalje moe razvrstati na: 13a) sredstva koja se amortiziraju (zgrade, oprema, postrojenje, namjetaj) 13b) sredstva koja se iscrpljuju (rudna nalazita, ume) 13c) zemljite: za zemljite koje se koristi u poslovne svrhe smatra se da ima trajan vijek uporabe pa se njegova proknjiena nabavna vrijednost ne amortizira ne iscrpljuje Imovina se takoer dijeli na: proizvodnu ili neproizvodnu, trini vrijednosni papiri koji se vode kao tekua imovina tretiraju se kao proizvodna imovina aiko je prihod ostvaren na temelju vrijednosnih papira neproizvodnog karaktera u vrijednosne papire ulae se zbog stvaranja prihoda i ouvanja solventnosti poduzea zato i predstavljaju proizvodni novani ekvivalent Financijsko racunovodstvenom smislu ova se prava svrstavaju kao materijalna i nematerijalna imovina koja je ogranicena kao; utvrdiva nematerijalna i neutrdiva nematerijalna imovina.

35

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

Utvrdivu nematerijalnu imovinu moguce je identificirati kao jasno i odvojeno imovinsko pravo. U tu skupinu ulaze: 1. Patenti 2. Tantijemi 3. Zatitni igovi 4. Trokovi osnivanja 5. Ugovor o najmu i poboljanju 6. Franiza Patenti koje je odobrila drava vlasniku donose iskljuivo pravo na proizvodnji, prodaju i kontrolu u primjeni pojedinih inovacija ili otkria u odreenom razdoblju Nakon tog razdoblja oni postaju javnim posjedom bez plaanja naknada (royaltry) za licencu Tantijemi su stalni ili povremeni prihodi koji se stjeu na osnovi prava na reproduciranje (knjievna ili umjetnika djela) sve do svoje smrti, uveano za pravo na prenoenje prava na reproduciranje na svoje naslljednike. Tantijeme mogu predstavljati i postoci od ostvarenog bruto prihoda, istog dobitka, koji u poslovnom svijetu dobivaju oni kojima to, kao naknadna nagrada, po ugovoru pripada za uspjeno poslovanje poduzea Zatitni igovi i trgovaka imena koja se koriste kao simboli i natpisi u indentifikaciji vrste i oblika proizvoda Trokove osnivanja ine oni rashodi koji su nastali tijekom osnivanja poduzea (naknada za kreativnost, naknada za pravne poslove, za obavljanje raunovodstvenih poslova, za registraciju drutva) Ugovor o najmu i poboljanju spada u utvrdivu nematerijalnu imovinu poduzea, jer je posjedovanje stvari na temelju ugovora o najmu zakonsko pravo najmoprimca na upotrebu materijalne imovine koja je u vlasnitvu najmodavca Franiza je sporazum kojim njezin davalac odobrava primaocu franize iskljuivo pravo na prodaju odreenih proizvoda ili usluga unutar oznaenog zemljopisnog podruja Za uzvrat primalac mora udovoljavati odreenim standardima koje zahtjeva davalac franize, te mora kupovati robu samo od davaoca dozvole Davalac franize obino daje licencu primaocu uz odreenu naknadu koja se temelji na ukupnom prometu zakupnika U neutvrdivu nematerijalnu imovinu spada npr. Goodwill koji predstavlja razliku izmeu vrijednosti gospodarskog subjekta kao cjeline i zbroja vrijednosti onih njegovih djelova koji se mogu identificirati. Mogunost vee zarade koju predstavlja goodwill pripisuje se razliitim neidentificiranim faktorima (bolja uprava, bolja lokacija, znaajnija potraivanja) koje knjigovodstvo ne bi nikada evidentiralo zbog njihove posebne prirode Temeljna vrijednost nematerijalne imovine proizlazi iz ostvarenja njenih potencijalnih prihoda

36

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

2.11.3. Obveze
Potraivanja nad imovinom koja su proizala iz financiranja potreba za tim oblikom kapitala. Ujedno predstavljaju dunost ili odgovornost da se na odreeni nacin u buducnosti postupi ili neto izvri.

Podmirenje tekuce obveze ukljucuje ustupanje sredstava poduzeca radi udovoljavanja potraivanju druge strane, a moe se pojaviti kao:

1) placanje novcem (iro-racun, otvoreni akreditiv, gl.blagajna,) ili kao plaanje novanim ekvivalentima (ekovi, avalirane mjenice, komercijalni zapisi, blagajniki zapisi) 2) prijenos drugih sredstava 3) pruanje usluga drugim stranama (obveze za popravke u garancijskom roku) 4) zamjena obveze nekom drugom obvezom 5) pretvorba obligacije u vlasnicki kapital Akreditiv (letter of credit) predstavlja nalog kojim banka na zahtjev svog komitenta, na teret njegova potraivanja ovlauje svoju korespodentnu banku da za njen raun isplati osobi oznaenoj na nalogu odreenu svotu novca u cijelosti, djelomino ili u obrocima pod uvjetom da joj ta osoba u odreenom roku preda odreene dokumente (dokumentarni akreditic) ili bez tog uvjeta (osobni akreditiv) Ako se akreditivom plaa uvoz to je nostro na akreditiv (kad domaa banka kupva, uvoznika otvori akreditiv u korist stranog komitenta (prodavaoca, izvoznika) Ako se akreditivom naplauje izvezena roba to je loro njihov akreditiv, koji otvara domaa ovlatena banka prema nalogu strane banke, na zahtjev njenog komitenta u korist naeg komitenta Obveze se mogu svrstati u: tekuce ili kratkorocne- one obveze koje dospijevaju unutar perioda od jedne godine ili unutar jednog poslovnog ciklusa, ako je on dulji od godine dana. Poslovni ciklus je razdoblje od trenutka nabave robe pa do koliine naplate. U tekue obveze najee spadaju: 1. Obveze nastale na osnovi preuzetih kredita i primljenih predujmova 2. Obveze prema trgovcima dobavljaima 3. Obveze nastale na osnovi izdatih mjenica i ekova 4. Obveze prema dospjelom dijelu dugoronih obveza 5. Obveze prema radnicima, porezima, doprinosima dugorocne obveze- su obveze koje dospijevaju nakon perioda pd jedne godine i koje se ne moraju podmiriti koritenjem kratkorocnih sredstava, najcece obuhvacaju :

1) srednjorocne kredite koji su preuzeti na period do pet godina (leasing)

37

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

2) dugorocne kredite koji su preuzeti na period dui od pet godina. (investicijski kredit, obveze u vezi s emitiranim obveznicama)

2.11.4. Vlastiti kapital

Vlastiti, vlasnicki kapital ili glavnica odnosno neto imovina predstavlja viak imovine nad obvezama ili dugovanjima odnosno vlasnikov dio ili njegovo pravo potraivanja nad neto imovinom poduzeca

cini osnovu ili stup ciste imovine poduzeca, a u racunovodstvu on cini onu racunsku velicinu kojom se vezuju odreeni dijelovi aktive. On ne predstavlja dug poduzea prema vlasnicima, ve odgovarajui iznos vezane aktive koji, po ispunjenju dunikih obveza, po pravilu treba preostati kako bi se mogao isplatiti vlasnicima

oznacava se: - kod inokosnog poduzeca osobnim imenom vlasnika poduzeca -kod partnerskog poduzeca osobnim imenom svakog partnera vlastiti kapital kod korporacije predstavlja dionicki kapital, odnosno dionicku ili vlasnicku glavnicu (stockholders equity) koja se dijeli na kapital koji je rezultat emisije obinih i preferencijalnih dionica oznaka rezervi s jedne strane pokazuje koliko se novanih sredstava iz neto dobitka nee raspodijeliti u obliku dividende, a s druge sttrane ukazuje naposlovnu odluku vrhovnog menadmenta dionicki kapital pored uplata dionicara obuhvaca rezervna sredstva i zadrani dobitak

2.11.5.

Vremenska razgranicenj

PRVO, prilikom izrade financijskog izvjetaja neke stavke novcanih primitaka i izdataka mogu se odnositi na buducu ili na tekucu poslovnu godinu. U tom smislu: novcane primitke i izdatke tekuce poslovne godine, koji se odnose na iducu poslovnu godinu, nazivamo tranzitornom aktivom odnosno tranzitornom pasivom. (novinsko poduzee koje unaprijed prikuplja pretplatu, osiguravajue drutvo) Novana sredstav primljena su za jo neispunjenu obvezu, kad ta obveza bude ispunjena, poduzee e za alikvotan iznos smanjiti stavku svoje tekue imovine Unaprijed plaene premije osiguranja za period od jedne godine treba smatrati novanim izdatkom obraunske godine u proporcionalnom dijelu koja se odnosi na tu
38

Financijski menadment 1. Kolokvij, od 3 94 str

skripta za

poslovnu godinu, a ostatak plaene premije treba evidentirati kao budui novani izdatak

novcane primitke i izdatke buduce poslovne godine, koji se odnose na tekucu poslovnu godinu, nazivamo anticipativnom aktivom odnosno anticipativnom pasivom. Npr. , ako poduzee posjeduje dravne obveznice kojima kamate stalno rastu, novani primitak na osnovi kamata bio bi ostvaren u sluaju prodaje obveznica. Zato na kraju poslovne godine raunovodstvo evidentira nenaplaeni prihod od kamata koji se odnosi na tekuu poslovnu godinu, i za taj e se iznos, prikazan na aktivnim kontima vremenskog razgranienja poveati tekua imovina poduzea kapital Porezni trokovi mogu se akumulirati u tekuoj poslovnoj godini, iako se obveze na osnovi poreza podmiruju tek u narednoj poslovnoj godini Zato se na kraju obraunskog perioda formira stavka obraunate, a nedospjele obveze prema porezima Anticipativne pozicije predstavljaju unaprijed iskazana potraivanja ili obveze u bilanci kao posljedica iskazanih prihoda i rashoda u raunu dobiti i gubitka, ija naplata i isplata nije jo dospjela u toku obraunskog razdoblja na koje se odnosi Unaprijed plaeni iznosi akontacije poreza na dobitak smatraju se novanim izdatkom obraunske godine Akontacija poreza na dobitak predstavlja unaprijed djelomino ili potpuno podmirenje porezne obveze, prije nego to su poznati stvarni podaci relevantni za razrez poreza iskazani u poreznoj bilanci porezna bilanca predstavlja ispravljeni iskazani financijski rezultat iz racuna dobiti i gubitka pomocu pribrojnih i odbitnih stavaka, u svrhu utvrivanja osnovice za oporezivanje poreznog obveznika. Prilikom utvrivanja konane porezne obveze uzima se u obzir uplaena porezna akontacija, pa e se iznos akontacije koji premauje iznos dugovanog poreza ili vratiti poreznom obvezniku ili uzeti kao akontacija za iduu godinu Manje plaeni iznos poreza predstavlja obvezu po konanom obraunu poreza na dobitak koja se prenosi u slijedeu godinu

39