1.

PLATNI PROMET

Teorije nastanka novca su:

 racionalistička - razdoblje trampe, dobra prihvaćena kao sredstvo razmjene, razdoblje
POSREDNE ILI NEIZRAVNE RAZMJENE dobara
 sakralna - metalni novac se razvio iz „svetog novca"

Oblici no vca su
 ROBNI(NATURALNI) - kao novac služila stoka, maslinovo ulje...
 KOVANI NOVAC - oblici kovanog novca imaju unutarnju vrijednost, što znači
da imaju i uporabnu vrijednost te državi nije bilo potrebno garantirati
vrijednost tog novca. Nedostatak - ograničene zalihe zbog kopanja iz zemlje.
 PAPIRNI NOVAC - potvrđena je njegova bit te se njime kupuju stvari i usluge,
zbog nemogućnosti pojedinca da ga tiska ono je oskudno
 BANKOVNI NOVAC - u stvarnom životu u tom obliku novca mjesto su zauzele
MJENICE,KREDITNA PISMA, ČEKOVI i dr.
 ELEKTRONIČKI NOVAC- kartice su najprepoznatljiviji oblik el.
Novca Dominantan način plaćanja zbog jednostavnijeg prijenosa
novca. Kartice su najprepoznatljiviji oblik elektroničkog novca.

30. svibnja 1994 uvedena je prva kuna.

U STVARNOSTI SE NOVAC POJAVLJUJE U 3 OBLIKA:

1) Gotovina ili efektivni novac u obliku metalnog ili papirnatog novca koje emitira
središnja banka neke države
2) Depozitni novac ( bankovni) koji se objavljuje u obliku depozita (uloga novca u banku),
čekova
i potraživanja na računima u bankama.
3) Elektronički novac koji predstavljaju razni oblici kartica.

Faze razvoja novca

a ) Faza trampe
b ) Faza robnog novca
c ) Faza bankovno g n ovca
d ) Faza modernog načina financijskih transakcija

Funkcije novca:
 Novac kao sredstvo razmjene – najvažnija funkcija
 Novac kao sredstvo očuvanja vrijednosti
 Novac kao obračunska jedinica
 Novac kao sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja

Karakteristike novca
 Prenosivost
 Djeljivost
 Trajnost
 Standardiziranost
 Prepoznatljivost
 Novčani sustav
- Predstavlja skup zakonskih propisa kojima se reguliraju emisija, cirkulacija i povlačenje
novca iz optjecaja

Dva temeljna novčana sustava:

1. Metalni novčani sustav „sustav vezane valute“ – novac izrađen iz nekog metala
Dvometalni (bimatelizam) – novac iskovan iz dva metala, najčešće zlata i srebra
PARALELNA VALUTA – ne postoji unaprijed utvrđena vrijednost odnosa
dvaju metala, već ovisi o ponudi i potražnji zlata i srebra na tržištu.
DVOJNA VALUTA – između zlata i srebra postoji odnos vrijednosti. Pravo
biranja valute u kojem će se izvršiti plaćanje birao je dužnik.
Jednometalni (monometalizam) – novac iskovan iz jednog metala
Novčani sustav u kojemu u prometu kao neograničeno sredstvo plaćanja
cirkulira novac iskovan od jednog metala – zlata ili srebra

2. Sustav papirne valute

– novčani sustav s papirnim novcem u optjecaju
- Sustav u kojem kao sredstvo plaćanja cirkulira državni papir propisane forme i
utvrđene nominalne vrijednosti koji je lišen metalnog pokrića

Faze u razvoju zlatne valute :

 Zlatna valuta sa zlatnim kovanim novcem u optjecaju

 Zlatna valuta na bazi zlatnih poluga
 Zlatna valuta na bazi zlatnih deviza

Zlatna valuta sa zlatnim kovanim novcem u optjecaju – karakterizira je neograničena

konvertabilnost banknota za zlato i obrnuto.

činitelji financijskog sustava :

 nositelji ponude i potrežanje novčanih sredstava

 finanacijski instrumenti
 financijske institucije
 financijska tržišta
 tokovi kolanja financijskih sredstava
 pravne norme i regulacija

Dvije osnovne zadaće :

 Transferna funkcija – mobilizacija svih novčannih sredstava koja mogu poslužiti kao zajam
i prenijeti ih od štediša onima koj ih trebaju za potrošnju i investiranje
 Alokativna funkcija – efikasno usmjeravanje sredstava

Funkcije financijskog sustava :

 štedna funkcija – nuditi širok izbor ulagačkih oblika novčane štednje kojima će poticati
sklonost štednji i investiranju
 funkcija likvidnosti – omogućava investitorima da svoja potraživanja brzo i bez većih
gubitaka pretvore u novac
 kreditna funkcija – omogućiti stalnu opskrbu kreditom pojedinaca, poduzeća i države
 funkcija plaćanja – osigurati instrumente, sigurne procedure i mehanizme domaćih i
međunarodnih plaćanja
 gospodarskopolitička funkcija – služi državnoj politici za postizanje ciljeva visoke
zaposlenosti, gospodarskog rasta, stabilnosti I konkurentnosti
 funkcija očuvanja kupovne moći – omogućava očuvanje relane vrijendosti novčane
imovne I njezino uvećanje u budućnosti
 2. PLATNI PROMET U RH

Platni promet obuhvaća plaćanja između svih fizičkih I pravnih osoba radi podmirenja novčanih
dugova, odnosno naplate novčanih potraživanja.

Platne usluge: polaganje gotova novca na račun za plaćanje, podizanje gotova novca s računa,
izvršenje platnih transakcija, izvršenje izravnih terećenja, plaćanja platnim karticama, usluge
izdavanja/ prihvaćanja platnih instrumenata, usluge novčanih pošiljaka,…

Platne usluge u RH može pružati podružnica kreditne institucije iz treće države sa sjedištem u RH.

Institucija za platni promet može eksternalizirati određene operativne aktivnosti i o tome je dužna
obavijestiti HNB.

Registar institucija za platni promet javan je i dostupan na internetskim stranicama HNB-a.

Temeljni kapital institucija za platni promet koja obavlja platne usluge novčanih pošiljaka iznosi
najmanje 150.000 kn.

Temeljni kapital za sve ostale usluge iznosi najmanje 1.000.000 kn.

Elektronički novac
Smatra se magnetski, pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih
sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i
koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini
novčano potraživanje prema izdavatelju.
- E novac, elektronička gotovina, digitalna valuta, digitalni novac
- 3 vrste sudionika – banka, kupac, trgovac
- Vrste plaćanja: bezgotovinsko i gotovinsko

Institucija za elektronički novac ne smije primati depozite ili druga povratna sredstva od javnosti u
smislu odredbi zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

Institucija za elektronički novac ne smije odobravati kredite vezane uz pružanje platnih usluga
koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca iz novčanih sredstava korisnika platnih
usluga koje je institucija za elektronički novac primila odnosno drži u svrhu izvršenja platnih
transakcija.

HNB obavlja nadzor nad institucijama za elektronički novac.

Temeljni kapital institucije za elektronički novac pod izuzećem iznosi najmanje 2.600.000 kn i
mora biti uplaćen u novcu.

Usluga informiranja o računu jest usluga koja korisnicima omogućuje da putem interneta ili
mobilnih aplikacija iniciraju platne transakcije na teret svog računa za plaćanje u banci putem
pružatelja usluga iniciranja plaćanja.
FINA
Osnivač FINE je RH.

FINA nije proračunski korisnik tj. Njezino poslovanje se ne financira iz držvanog proračuna. Ona
posluje po načelima trgovačkog društva, svoje poslovanje financira isključivo od prodaje proizvoda
i usluga.

FINA izdaje sljedeće certifikate:

 Autentifikacijski certifikat – osigurava autentičnost, cjelovitost, izvornost i trajnost
dokumenta ili elektroničke transakcije. Ne osigurava neporecivost.
 Potpisni certifikat – ele. Potpisivanje dokumenata. Osigurava autentičnost, cjelovitost,
izvornost i neporecivost zamjenjujući u cijelosti vlastiti potpis.

Obveznici fiskalizacije trebaju radi provedbe fiskalizacije od FINE nabaviti produkcijski

aplikativni digitalni certifikat.

Uloga FINE u provođenju zakona o fiskalizaciji je izdavati digitalne certifikate.

Nadzor nad zakonitošću rada FINE provodi Ministarstvo financija, a nadzor nad financijskim
poslovanjem Državni ured za reviziju.

Informatičko – tehnološka podrška sustavu prikupljanja javnih prihoda jedna je od registriranih

djelatnosti FINE.

U smislu Zakona o elektroničkom novcu novčana sredstva koja institucija za elektronički novac
primi u zamjenu za elektronički novac od imatelja elektroničkog novca nisu depozit ili druga
povratna sredstva od javnosti u smislu odredbi zakona kojima se uređuje poslovanje kreditnih
institucija.

FINA provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i
oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju
ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Prema ovršnom zakonu ovrha se ne provodi na primanjima po osnovi dječjeg doplatka, socijalne
skrbi, privremene zaposlenosti, primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima.

Račun koji se otvara ako je zbog ovrhe na novčanim sredstvima blokiran tekući račun na koji
osoba prima plaću, a kako bi na njega pristizala novčana sredstva koja se zakonom izuzeta od
ovrhe naziva se zaštićeni račun.

Postupak predstečajne nagodbe pokreće se isključivo za zahtjev dužnika za otvaranje

predstečajne nagodbe.

Uloga FINE, odnosno nagodbenog vijeća, u postupku predstečajne nagodbe je formalne naravi i
ono ne odlučuje o tome da li će nagodba na kraju biti sklopljena ili ne, niti odlučuje međusobnim
pravima i obvezama stranaka u postupku.

Postupak predstečajne nagodbe ne može se provesti nad fondovima koji se financiraju iz

proračuna RH.
SKDD

Osnovano je 18. Travnja 1997, a započelo je radom 1999.

Temeljni kapital mora iznositi najmanje 20.000.000 kn.

Reguliran od strane HANFE.

SKDD upravlja središnjim depozitoriem nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u

računalnom sustavu središnjeg depozitorija kojim se njegov izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju
ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.

Središnji depozitorij je središnji registar nematerijalnih financijskih instrumenata u koji se

upisuju prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava i prava trećih osoba na
vrijednosnim papirima.

Poravnanje označava postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s

nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te
izračun obaveza na namiru.

Namira označava postupak posredovanja i kontrole prijenosa nematerijaliziranih vrijednosnih

papira i/ili plaćanja u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim papirima.

Usluge:
- Središnji depozitorij nematerijalnih v.p.
- Poravnanje i namira
- Upravljanje rizikom
- Dodjela ISIN broja I CFI oznake
- Korporativne akcije dioničkih društva
 3 . SUSTAV PLATNOG PROMETA U RH I EU

Platni sustav jest sustav za prijenos novčanih sredstava s formalnim i standardnim

postupcima i zajedničkim pravilima za obradu, obračun i/ili namiru platnih transakcija.
Upravitelji platnog sustava mogu bit: HNB, kreditna institucija sa sjedištem u RH,
institucija za platni promet sa sjedištem u RH,..

Sudionik u platnom prometu može biti:

 pružatelj platnih usluga

 Upravitelj tog platnog sustava
 Drugi platni sustav
 Druga osoba u skladu s pravilima rada tog platnog sustava

Pravila rada platnog sustava uređuju standardizirane postupke i zajednička pravila za

obradu, obračun i/ill namiru platnih transakcija između njegovih sudionika, a
suglasnost na pravila rada platnog sustava na zahtjev upravitelja platnog sustava
daje HNB.

HNB vodi evidenciju platnih sustava u RH i objavljuje ih na svojim internetskim

stranicama.

Hrvatski sustav velikih plaćanja započeo je s radom u travnju 1999., a HNB njegov je
vlasnik i operativni upravitelj.

Europska središnja banka glavno je nadzorno tijelo sustava TARGET2.

Pojmovi:
 Hrvatski sustav velikih plaćanja – Međunarodni platni sustav za namiru platnih
transakcija u kunama između njegovih sudionika koji funkcionira kao RTGS sustav u
kojem se platne transakcije namiruju u realnom vremenu na bruto načelu.

 Target2-HR – Platni sustav za namiru platnih transakcija u eurima u realnom vremenu na

bruto načelu.

 SEPA – Područje na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati i
primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno
o njihovoj lokaciji.

 EuroNKS – Platni sustav koji obrađuje međunarodne platne transakcije SEPA kreditnih
transfera u eurima.

 Nacionalni klirinški sustav – Međunarodni platni sustav za multilateralni obračun po neto

načelu većeg broja platnih transakcija koje glase na relativno male iznose.

Područje SEPA-e obuhvaća članice EU, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako,
San Marino, Andora, Vatikan.

SEPA platni instrumenti su:

 Kreditni transfer - nacionalna platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja
plaćanja odobrava za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret
platiteija računa za plaćanje od pružatelja platnih usluga kod kojeg se vodi
platiteljev račun za plaćanje, na osnovi instrukcije koju daje platitelj.
 Izravno terećenje - prekogranična platna usluga za terećenje platiteijeva računa za
plaćanje,kada platnu transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi suglasnosti
platiteija.
Nacionalni odbor za platni promet NOPP glavno je upravljačko tijelo projekta SEPA u
RH.

Za rad platnog prometa potrebno je odobrenje HNB-a.

Platni sustavi u nadležnosti HNB-a jesu:

 Target2-HR,
 EuroNKS,
 HSVP,
 NKS.

Sudionici HSVP-a jesu:

 HNB,
 kreditne institucije s sjedištem u RH,
 Hrvatska banka za obnovu i razvitak,
 SKDD.

Upravitelj i vlasnik NKS-a FINA, a HNB ima posebnu ulogu banke agenta namire NKS-u.

Planiranje i strukturiranje nacionalnog procesa migracije te uspostava i operativno

upravljanje nacionalnom komponentom TARGET2-HR u nadležnosti su HNB-a.

Na razini EU-a najvažnija su tijela za razvoj projekta SEPA-e:

 EUROPSKA KOMISIJA I
 EUROPSKA SREDINJA BANKA.

Izdrada i realizacija nacionalnog plana migracjie na SEPA-u je jedna od glavnih zadaća

HRVATSKOG ODBORA ZA SEPA KORDINACIJU.

Zadaci HRVATSKOG SEPA FORUMA usmjereni su prema korisnicima platnih usluga, a

njegove glavne aktivnosti su promocija SEPA-inih platnih usluga, informiranosti javnosti
te edukacija korisnika.
 4. TRANSAKCIJSKI RAČUNI I JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA

Transakcijski račun jest samo tekući račun koji otvara i vodi kreditna institucija na ime jednog ili
više korisnika platnih usluga i koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija, račun koji kreditna
institucija vodi za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime.

Banka može otvoriti korisniku sljedeće transakcijske račune:

 Račun za redovno poslovanje
 Račun za obavljanje platnog prometa organizacijskog dijela korisnika
 Račun posebne namjene koji je na temelju zakona izuzet od ovrhe

Tekući račun karakteriziraju priljevi i odljevi sredstava koji nisu povremeni već se ostvaruju
konstantnim vremenskim periodima te su njihovi nastanci izvjesni i u budućnosti.

Mogućnost ulaska u minus po tekućem računu naziva se kontokorektni kredit.

Konstrukcija računa sastoji se od:

 Prvi dio je vodeći broj kreditne institucije
 Drugi dio je broj transakcijskog računa kod kreditne institucije

Broj računa kod kreditne institucije sastoji se od 17 brojčanih znakova.

Kreditna institucija – podrazumijeva se kreditna institucija:

 sa sjedištem u RH,
 podružnica kreditne institucije iz druge državne članice sa sjedištem u RH,
 podružnica kreditne institucije iz treće države sa sjedištem u RH

Kreditna institucija otvara transakcijski račun na osnovi okvirnog ugovora sklopljenog s

korisnikom platnih usluga, kojim se reguliraju uvjeti otvaranja i vođenja transakcijskog računa ili na
osnovi propisa.

Vodeći broj kreditne institucije dodjeljuje HNB u odobrenju za pružanje platnih uluga.

Žiro račun mogu otvoriti sve osobe koje s osnove obavljanja trajne ili povremene djelatnosti
ostvaruju prihod putem obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te drugih
samostalnih djelatnosti u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.

Jedinstveni registar računa elektronička je baza podataka o računima, koju FINA vodi od 2002.

Obveznici dostave podataka u JRR jesu:

 HNB
 Banke
 Stambene štedionice
 Kreditne unije

Obveznici u JRR dostavljaju podatke o otvorenim računima i novčanim sredstvima.

JRR ne sadrži podatke o stanju računa.

JRR sadržava podatke o računima svih poslovnih subjekata, isključivo i o računima HNB-a i
banaka, štedionica i kreditnih unija, jedinica lokalne uprave i područne samouprave, a od 1.
Siječnja 2011, u JRR vode se i podaci o računima građana, otvorenih u bankama koje posluju u
RH.
 5. OBLICI PLAĆANJA

Plaćanja između sudionika obavljaju se:

 bezgotovinski
 Gotovinski
 Obračunskim putem

1. Negotovinski način plaćanja temelji se na dokumentu npr. Nalogu, čeku ili kartici koji sam po
sebi nema novčanu vrijednost. Ovakav je dokument nalog banci da ga u trenutku kada joj se
prezentira ovakav dokument prebaci s računa kupca na račun trgovca.
2. Gotovinski sustav se temelji na simbolu koji ima stvarnu vrijednost, npr.novčanica ili kovanica.
GOTOVINSKO PLAĆANJE podrazumijeva izravnu predaju gotova novca od dužnika ka vjerovniku.

3. Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te

drugim oblicima međusobnih namira obveza i potraživanja.

Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera koju provode obveznici fiskalizacije, kako bi se
omogućio efikasan nadzor ostvarenog prometa u gotovini.

Visinu BLAGAJNIČKOG MAKSIMUMA određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom.

Mikro subjekt i fizičke osobe 10.000,00 kn/ MALI SUBJEKT 30.000,00 kn/ srednji subjekt
50.000,00kn

BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

BEZGOTOVINSKO plaćanje - Prijenos sredstava s računa platiteija na račun primatelja na

temelju izdanog naloga za plaćanje (Ziralni oblik placanja).

Prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja moguće je obaviti putem:

 Naloga za plaćanje
 Platnih kartica
 Internetskog bankarstva

Nalog za plaćanje je nalog kojim platitelj nalaže izvršavanje plaćanja na teret svojega računa, a u
korist računa primatelja sredstava.

Nalozi za plaćanje prema obliku se dijele na:

U blagajničkom poslovanju kreiraju se i koriste sljedeće isprave:

 blagajnička uplatnica,
 isplatnica i
 blagajnički izvještaj.
 Nalog
MJENJAČKI POSLOVI koje obavljaju ovlašteni mjenjači obuhvaćaju otkup strane
za uplatu
gotovine i čekova koji glase na stranu valutu za gotovinu u kunama te prodaju strane
gotovine za gotovinu u kunama.  Nalog
za isplatu
 Nalog za bezgotovinsko plaćanje

U platnom prometu RH primjenjuju se:

 HUB3 – inozemna plaćanja – prekogranična, međunarodna ali i nacionalna
 HUB3A – isključivo nacionalna
PLATNE KARTICE

Suvremeni oblik bezgotovinskog plaćanja.

Nacionalna Platna transakcija - jest platna transakcija u čijem izvršavanju sudjeluju platiteljev
pružatelj platnih usluga i pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja iii samo jedan pružatelj platnih
usluga koji posluju u RH.

Međunarodna platna transakcija jest platna transakcija u čijem izvršavaniu sudjeluju dva
pružatelja platnih usluga od kojih jedan pružatelj posluje u RH, a drugi pružatelj posluje prema
propisima treće države iii druge države članice.

Kartična platna shema jest skup funkcija,procedura,postupaka,pravila i uređaja

koji imateiju platne kartice omogućavaju izvršenje platne transakcije podizanje
gotova novca kod pružatelja platnih usluga.

Trenutačno u RH posluju:
 Četverostrane kartične sheme: Mastercard i Visa – debitne i kreditne kartice
 Trostrane kartične sheme: Diners Club International i American Express – kreditne kartice

Kreditna kartica je platna kartica kod koje nije osigurano pokriće na računu za plaćanje, a
za izvršenje platne transakcije korisniku je odobren kredit.
AUTORIZACIJA USLUGA INTERNETSIBANKARSTVA
Fizičke osobe pravne osobe
Token,čitač kartice smart-kartice, USB uređaj
Ovisno o primjenjenoj tehnologiji iniciranja platnih transakcija, sve platne kartice mogu se
klasificirati na: KONTAKTNE I BESKONTAKTNE.
Debitne platne kartice omogućuju imatelju plaćanje roba i usluga te podizanje gotovine sa
bankomata. Pri njezinome korištenju imatelj kartice se tereti ODMAH nakon izvršavanja platne
transakcije uz uvjet da na računu postoji pokriće.

OBRAČUNSKO PLAĆANJE

OBRAČUNSKO PLAĆANJE jest namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez
uporabe novčanih sredstava, a provodi se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima
namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja.

PRIJEBOJ ( kompenzacija) — način prestanka uzajamnih i dospjelih obveza i to njihovim

meclusobnim obračunom.
Obavlja se i između pravnih i između fizičkih i pravnih osoba.
Ne nestaje čim se ispune pretpostavke za prijeboj, nego izjavom o prijeboju. Potraživanja moraju
biti UZAJAMNA,ISTORODNA,DOSPJELA.

3 vrste prijeboja:
jednostrani, ugovorni i višestrani.

Cesija – prijelaz potraživanja s ranijeg vjerovnika na određenu drugu osobu, na temelju njihova
međusobnog ugovora.
 CEDENT – raniji vjerovnik je ustupitelj
 CESIONAR – novi vjerovnik je primatelj potraživanja
 CESUS – dužnik je ista osoba

Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o
ustupanju —> NOTIFIKACIJA
Vrste cesija:
 redovita,
 cesija umjesto ispunjenja duga,
 cesija radi osiguranja i
 cesija radi naplaćivanja.

ASIGNACIJA — uputa kojom jedna osoba uputitelj (asignant) ovlašćuje drugu osobu upućenika
(asignata), da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi primatelju upute
(asignataru), a ovoga ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime.

PREUZIMANJE DUGA — preuzimanje duga na sebe iz postojećeg obveznog odnosa od treće

osobe i to tako što ona postaje dužnik umjesto ranijeg dužnika.

Ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik
ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak.
 6.7. INSTRUMENTI OSIGURANJA PLAĆANJA, INSOLVENTNOST SUDONIKA PLATNOG
PROMETA
Sudionici
 TRASANT (izdatnik) izdaje mjenicu
 TRASAT (tezovnik) je osoba na koju trasant usmjeruje nalog plaćanja
određene mjenične svote
 AKCEPTANT (prihvatnik) glavni mjenični dužnik
 KORISNIK (remitent) mjenični vjerovnik
 INDOSANT (žirant) prenositelj prava
 INDOSATAR (žiratar) novi korisnik
 AVALIST mjenični jamac
 INTERVENIJENT je akceptira

VRSTE MJENICA PREMA VREMENU DOSPJEĆA:

 Po viđenju (do god.dana)
 Na određeno vrijeme po viđenju (izračunava prema danu akcepta/danu protesta zbog
neakceptiranja)
 Na određeno vrijeme od dana izdanja
 Na određeni dan (točno određen datum)

VRSTE MJENICA PREMA IZVRŠTELJU PLAĆANJA

 VLASTITA - mjenica u kojoj se izdavatelj mjenice obvezuje da će sam pilatiti mjeničnu
svotu o dospjelosti remitenu ili osobi koju on odredi svojom naredbom.
Nema trasata, akceptanta ni regresa zbog neakceptiranja jer se trasant sam obvezuje platiti
mjenični iznos.

BITNE POTREPŠTINE V.MJ.:

 oznaka da je mjenica napisana u samom slogu isprave
 Bezuvjetno obećanje da će se svota novca platiti
 Oznaka dospjelosti
 Mjesto gdje treba obaviti plaćanje
 Ime onog kome se mora platiti
 Oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice
 Potpis onog tko je izdao mjenicu

 TRASIRANA – Mjenica u kojoj njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu),
da po dospijeću isplati korisniku mjenice (remitentu) ili nekoj drugoj osobi po njegovoj
naredbi novčani iznos naznačen na mjenici.

- Trasiranu mjenicu dužan je isplatiti: akceptant, trasat, agent platnog prometa,

domicilijat, avačist, intervenijent

BITNE POTREPŠTINE TRASIRANE MJENICE – Iste ko u VMJ plus IME ONOG KOJI TREBA
PLATITI
Akceptom se trasat obvezuje da mjenicu plati o dospjelosti.
Trasant je dužan isplatiti mjenicu.

Bjanko mjenica je mjenica koja u trenutku izdavanja nema sve propisane sastojke, a izdaje se
kao sigurnost za neku buduću tražbinu.
INDOSIRANJE- postupak kojim vjerovnik koji je primio mjenicu prije njego roka dospijeća istu
prenosi na svog vjerovnika, čime je podmirio vlastitu obvezu u trenutku predaje mjenice.
Mjenično jamstvo kojim se osigurava isplata mjenice, odnosno kojim avalist preuzima
odgovornost za mjeničnu obvezu na isti način kao onaj na koga glasi naziva se AVALIRANJE
REGRES — PRAVO ZAKONITOG IMATELJA MJENICE DA OD REGRESNIH OBVEZNIKA
MJENICE ZAHTIJEVA ISPLATU MJENIČNE SVOTE U SLUČAJU AKO TRASAT ODBIJE
AKCEPT ILI ISPLATU MJENICE ILI KAD JE ZBOG STEČAJA PRESTALA SIGURNOST
NAPLATE TE SVOTE.
ČEK je vrijednosni papir kojim izdavatelj nalaže drugoj osobi da iz izdavateljeva pokrića isplati
zakonitom imatelju određenu svotu novca.
Obračunski ček – tim čekom može se vršiti samo bezgotovinsko plaćanje, prenošenjem s
jednog računa na drugi.

Mjenica se u pravilu izdaje kada izdavatelj nema novca za namirenje svojih obveza, a ČEK se
ne smije
izdati ako izdavatelj nema pokrića, izdavanje čeka bez pokrića je kazneno djelo.

BITNE POTREPŠTINE ČEKA:

 oznaka „ček" ,
 bezuvjetni uvjet,
 ime trasata,
 mjesto plaćanja,
 mjesto i dan
 izdanja,
 potpis trasanta

ZADUŽNICA
ISPRAVA na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika kojim on daje suglasnost da se radi naplate
potraživanja određenog vjerovnika zaplijene njegovi određeni ili svi računi koje ima kod
pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih računa izravno
isplaćuje vjerovniku

Bjanko zadužnicu može izdati trgovac.

VRSTE JAMSTVA:
 SUPSIDIJARNO - Pravni institut po kojem se jamac obvezuje vjerovniku
da će ispuniti dužnikovu obvezu ako je ovaj sam ne ispuni.
 SOLIDARNO- jamstvo je takvo kod kojeg je jamac platac, tj. vjerovnik
može zahtijevati ispunjenje obveza bilo od glavnog dužnika bilo od
jamca, bilo od obojice u isto vrijeme. Kod ugovora trgovačkog prava, ako
nije što drugo ugovoreno, jamac odgovara solidarno.

BANKOVNA GARANCIJA je garancija koju izdaje ISKLJUČIVO BANKA.

SUPERGARNCIJA-izdaje ju veća i bolja banka tj.banka s boljim kreditnim

rejtingom, na zahtjev banke čiji je klijent nalogodavac za izdavanje bankovne
garancije.

BANKOVNA GARANCIJA- poseban je oblik jamstvenog ugovora koji se razvio

iz pravnog instituta jamstva. (činidbena, kreditna, izravna, posredna,
supergarancija, kontragarancija).

PREDSTEČAJNI I STEČAJNI POSTUPAK

Mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca,
ako zakonom nije drugačije utvrđeno.
Ne mogu se provesti nad RH i fondovima koji se financiraju iz proračuna RH,
HZZO, HR zavod za mirovinsko, jedinicama lokalne i područne samouprave.
 8. DEVIZNO POSLOVANJE

Zakonom o deviznom poslovanju se uređuje poslovanje između rezidenata i

nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i kunama,između rezidenata u stranim
valutama i jednostrani prijenosi imovine iz RH u RH koji nemaju obilježja izvršenja posla
između rezidenta i nerezidenta.

VRSTE DEVIZNIH POSLOVA:

a) Tekući- poslovi zaključeni između rezid. I nerezid. Čija namjera nije prijenos kapitala.
b) Kapitalni - poslovi zakijučeni između rezid. I nerezid.,te jednostrani
prijenosi imovine radi prijenosa kapitala, a koji nisu tekuća plaćanja i
prijenosi.

U kapitalne poslove ubrajamo: izravna ulaganja, poslovi s vr.papirima na tržištu

kapitala i tržištu novca, kreditni poslovi, depozitni poslovi, jednostrani prijenosi
imovine, poslovi s udjelima u investicijskim fondovima, ulaganja u nekretnine.

Izravna ulaganja su sva ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenta u RH koja

ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja
znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom. (slobodna, ako drugačije zakonom
nije određeno)

Pod posiovima s vrijednosnim papirima podrazumijevaju se poslovi s

vr.papirima na tržištu kapitala novca te poslovi s udjelima u investicijskim fondovima
koji nisu izravna ulaganja.

HNB može propisati najniži rejting koji mora imati izdavatelj stranih kratkoročnih
vrijednosnih papira, ako ih na tržištu novca u inozemstvu stječu rezidenti.

KREDITNI POSLOVI
Kreditni poslovi su : komercijalni krediti, financijski krediti, jamstva i
garancija

Zabranjeno je odobravanje nerezidentima financijskih kredita s rokom dospijeća

kraćim od jedne godine.

Depozitni poslovi su nastali temeljem ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te

rezidenta i nerezidenta financijske institucije. (također se smatra ugovor o tekućem
računu)

Plaćanje i naplata u devizama za tekuće poslove između rezidenta i nerezidenata

dopušteni su pri trgovanju uslugama.

INSTRUMENTI MEĐUNARODNOG PLATNOG PROMETA SU:

 Doznaka – instrument međunarodnog platnog prometa koji se koristi u pravilu za
plaćanja usluga te manjih narudžbi jednako iz inozemstva kao i prema
inozemstvu.
 Dokumentarna naplata(robni inkaso) – dokumentarna naplata koja se koristi
kada između izvoznika i uvoznika postoji izgrađeno uzajamno povjerenje stečeno
na osnovi dugogodišnjeg poslovanja ili kada su uvjeti na tržištu takvi da uvoznik
diktira uvjete plaćanja, a izvoznik ima interes za plasman na tom tržištu.
 Dokumentarni akreditiv - - instrument međunarodnog platnog prometa kojim
nalogodavac stavIja putem banke korisniku na raspolaganje određeni novčani iznos naplativ
po ispunjenju određenih uvjeta.
 Ček
 Gotovina
MINISTARSTVO FINANCIJA-FINANCIJSKI INSPEKTORAT RH nadzire primjenu i provedbu
Zakona o deviznom poslovanju te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju
gospodarsku ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriju RH.

STRANA SREDSTVA PLAĆANJA JESU: devize, strana gotovina i čekovi i ostali novčani
instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.

OSOBNI PRIJENOSI IMOVINE prijenosi su imovine iz RH te u RH na osnovi poklona i

pomoći, rente, nasljedstva, podmirenja dugova useljenika u matičnoj zemlji, prijenosa
imovine iseljenika u inozemstvo i dohotka osoba zaposlenih u RH koje nisu rezidenti.

FIZIČI PRIJENOS je svaki prijenos gotovine u kunama,strane gotovine,čekova i

materijaliziranih vrijednosnih papira iz RH i u RH.