Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam

"Dr. Mijo Mirkovi"

Marko Ivanovi

Otvorena ekonomija i IS-LM model

Diplomski rad

Pula, 2008.
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirkovi"

Marko Ivanovi
Matini broj: 19825, redovni student
Smjer: Financije, VII stupanj

Otvorena ekonomija i IS-LM model

Diplomski rad

Predmet: Novac i bankarstvo 2

Mentor: prof.dr.sc Lovre Boina

Pula, svibanj 2008.

 Sadraj

1. Uvod ...................................................................................................................................1
2. Otvorena i zatvorena ekonomije definicije i razlike ..................................................2
2.1. Zatvorena ekonomija (autarkija)...................................................................................2
2.2. Otvorena ekonomija .....................................................................................................3
2.2.1 Kljune makroekonomske varijable u otvorenoj privredi .......................................4
2.3. Razlike otvorene i zatvorene ekonomije.....................................................................5
3. IS-LM model .....................................................................................................................6
3.1. Komponente IS/LM/BP modela ..................................................................................6
3.2. Izvoenje IS krivulje .................................................................................................11
3.2.1. Promjene IS krivulje.............................................................................................13
3.3. Izvoenje LM krivulje...............................................................................................17
3.3.1. Promjene LM krivulje...........................................................................................19
4. Model ope ravnotee.....................................................................................................23
4.1. Kejnezijanska politika u IS-LM modelu...................................................................25
4.2. Monetaristika politika u IS-LM modelu.................................................................26
5. Mundell-Fleming model (IS/LM/BP)............................................................................27
6. Mehanika modela............................................................................................................29
6.1. Fiksni devizni teaj....................................................................................................29
6.2. Fleksibilni devizni teaj.............................................................................................32
7. IS relacija u otvorenoj ekonomiji..................................................................................34
7.1. Potranja otvorene ekonomije za domaim dobrima ................................................34
7.2. Posljedice poveanja domae i strane potranje........................................................35
7.3. Deprecijacija i trgovinska ravnotea .........................................................................38
8. Zakljuak.........................................................................................................................40
9. Literatura ........................................................................................................................42
 1. Uvod

Jedan od najvanijih ekonomskih modela je IS-LM model. IS-LM model stavlja u

odnos ravnoteu na robnom i na novanom tritu, odnosno prikazuje razinu dohotka i
kamatnjaka u kordinatnom sustavu. Njihov presjek prikazuje toku na kojima su trita
novca i trita roba i usluga u ravnotei One se koriste kao ilustracija kakve efekte imaju
priljev i odljev novca, promjene u ponudi novca te promjene u prosjenoj razini novca na
kamate i javni prihod u toci ravnotee. IS-LM model je takoer dobra osnova za
analiziranje ekonomske aktivnosti u kratkom roku. S druge strane, IS-LM relacije sadre
mnogo informacija o ekonomskim varijablama kao to su osobna potronja, investicije,
potranji za novcem te uvjetu ravnotee. Pravilno koritena relacija, omoguuje da se
istrai to se dogaa s domaim proizvodom i kamatnom stopom kada sredinja banka
odlui poveati koliinu novca u optjecaju ili kada drava odlui povisiti poreze.
Svrha diplomskog rada je objasniti i prikazati IS-LM model i njegovu relaciju.
Cilj diplomskog rada je analizirati i istraiti IS-LM model, te kako e promjene
pojedinih ekonomskih varijabli utjecati na ukupnu ekonomsku aktivnost.
U istraivanju, formuliranju i prezentiranju ovog diplomskog rada koritene su
odgovarajue znanstvene metode, kao to su: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i
dedukcije, metoda klasifikacije, metoda komparacije i metoda deskripcije.
Ovaj rad se sastoji od 6 glavna dijela koji su tematski povezani. U prvom dijelu
rada govoriti e se o otvorenoj ekonomiji, samoj njenoj definiciji, najvanijim
makroekonomskim varijablama, glavnim znaajkama te po emu se ona razlikuje od
zatvorene ekonomije odnosno autarkije. U drugom dijelu govoriti e se o najvanijim
komponentama IS-LM modela, te e biti prikazano i objanjeno kako se izvode obje
krivulje i promjene nekih od komponenata te kako se pomjeraju te krivulje. U treem
dijelu e biti objanjen model ope ravnotee IS-LM krivulja te nakon toga kejnezijanska i
monetaristika politika u tim modelima. U etvrtom dijelu e biti rije openito o radu
profesora Mundella, te o Mundell-Flemingov modelu. Nakon tog e u petom dijelu biti
rije o mehanici Mundell-Flemingovog modela te kako model reagira posebno u sustavu
fiksnog i posebno u sustavu fleksibilnog teaja. U zadnjem dijelu e se govoriti o IS
relaciji u otvorenoj ekonomiji, o potranji otvorene ekonomije za domaim dobrima, o
posljedicama poveanje domae i inozemne potranje te o deprecijaciji i trgovinskoj
ravnotei.

1
2. Otvorena i zatvorena ekonomije pojam i razlike

U ovom poglavlju e biti rije o zatvorenoj ekonomiji i pojmu, o otvorenoj

ekonomiji, kljunim makroekonomskim varijablama u otvorenoj ekonomiji te o razlici
otvorene i zatvorene ekonomije

2.1. Zatvorena ekonomija (autarkija)

Autarkija je vrsta ekonomije koja ograniava trgovinu sa inozemstvom te je u

sutini sama sebi dovoljna to se proizvodnje i potronje tie. ee se u ekonomskim
znanostima naziva zatvorena ekonomija. U takvoj ekonomiji zemlja nema razvijene
ekonomske odnose sa drugim zemljama te nema izvoza, uvoza pa niti kapitalnih
transakcija.
Rije autarkija izvorno dolazi iz grkog jezika i doslovno se prevodi kao
samodovoljnost (auto=sebi, arkija=biti dovoljan). esto se zna prevoditi i kao
samovladanje, dakle vlade zatvorenog tipa koje ne surauju s inozemstvom. Jedna od
dodatnih karakteristika autarkije je da vlade tog tipa imaju tendencije osvajati tue
teritorije kako bi stekle resurse na taj nain poto ih ve ne izmjenjuju sa inozemstvom
meunarodnom trgovinom. U 19.stoljeu, francuski ekonomist Frederic Bastiat je izjavio:
Ako dobra ne prelaze granice, vojske e ih prelaziti. 1 Merkantilistika shvaanja u 17. i
18. stoljeu su uglavnom bila primjenjivana u velikim carstvima te su zabranjivala
trgovinu van carstava. 2 U 20. stoljeu autarkija je bila provoena intenzivno od strane
nacistike Njemake, koja je trgovala sa svojim ekonomskim blokom te nije izlazila izvan
njega. Danas, autarkije su veoma rijetke te samo nekoliko zemalja u svijetu ima takvu
ekonomiju koja bi se mogla opisati kao autarkija. To su npr. komunistika Sjeverna Koreja
i Butan.
Autarkija moe biti kao i ekstremni oblik protekcionizma, pa prema tome autarkiju
moemo klasificirati na:
1. autarkiju povlaenja (zatvaranje domaeg u odnosu na inozemnog) i
2. autarkiju ekspanzije (osvajanje tuih teritorija).

1
http://en.wikipedia.org/wiki/Autarky
2
http://en.wikipedia.org/wiki/Autarky

2
 Ekonomski model zatvorene ekonomije jest 3 :

Y = Cd + Id + Gd (1)

gdje je Y nacionalni dohodak, Cd domaa potronja dobara i usluga, Id investicije u domaa

dobra i usluge, Gd dravna potronja domaih dobara i usluga.

2.2. Otvorena ekonomija

Otvorena ekonomija je ekonomija u kojoj gospodarski subjekti slobodno

izmjenjuju dobra i usluge sa drugim ljudima i biznisima u meunarodnoj zajednici u
globalu. To je takoer ekonomija koja ima razvijene ekonomske odnose s drugim
zemljama. Ovo je, dakle, u suprotnosti sa zatvorenom ekonomijom, gdje se meunarodna
trgovina ne moe odvijati.
Dakle, kada govorimo o otvorenoj ekonomiji govorimo i o razmjeni izmeu
zemalja, i u toj razmjeni moraju postojati najmanje dva partnera i barem dva dobra. Ti
partneri su se specijalizirali za proizvodnju razliitih dobra, a s druge strane specijalizacija
ne bi niti nastala da nema razmjena, to znai da se razmjena i specijalizacija meusobno
uvjetuju. Specijalizacija utjee na produktivnost rada jer produktivnost rada sniava
trokove proizvodnje i cijene proizvoda. Tako je uz nie cijene mogue istim dohotkom
nabaviti vie proizvoda te tako zadovoljiti potrebe. Oba partnera oekuju korist od
razmjene, naravno pretpostavljeno je da je razmjena dobrovoljna.
in prodaje dobara i usluga inozemstvu se naziva izvoz, dok se in kupnje dobara i
usluga od inozemstva naziva uvoz. Zajedniki naziv za izvoz i uvoz jest meunarodna
trgovina.
Ekonomski model otvorene ekonomije isti je kao i kod zatvorene, samo je dodan
neto izvoz. Forumula otvorene ekonomije glasi 4 :

Y = Cd + Id + Gd + (EX IM) (2)

3
Blanchard, O.: Makroekonomija , tree izdanje, Mate, Zagreb, 2005, str. 58
4
Ibid. str. 3.

3
gdje je Y nacionalni dohodak, Cd domaa potronja dobara i usluga, Id investicije u domaa
dobra i usluge, Gd dravna potronja domaih dobara i usluga, dok je EX IM najee
nazivan neto izvoz (razlika izvoza i uvoza) i oznaavan samo slovima NX.

2.2.1 Kljune makroekonomske varijable u otvorenoj privredi

U nastavku poglavlja govoriti e se o najvanijim makroekonomskim varijablama

te objanjenje njihovih pojmova. Kljune makroekonomske varijable su:

1. Neto izvoz
2. Neto inozemne investicije
3. Nominalni devizni teaj
4. Realni devizni teaj

Ad 1) Neto izvoz ini saldo tekue bilance odnosno neto izvoz robe i usluga
strancima. Oznaava se sa X, a saldo se dobije kada se od izvoza oduzme uvoz a odreen
je domaim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim teajevima.
Ad 2) Neto inozemne investicije ine razliku izmeu priljeva i odljeva inozemnih
investicija.
Ad 3) Nominalni devizni teaj 5 se izraava na dva naina:
kao koliina domae valute izraena u jedinicama strane i
kao koliina strane valute izraena u jedinicama domae.

Promjena deviznog teaja 6 moe biti kao:

deprecijacija domae valute - znai da je potrebno vie jedinica da se kupi isti broj
strane valute (domaa valuta vrijedi relativno manje ili uvozno dobro za rezidenta
postaje skuplje u domaoj valuti) i
aprecijacija domae valute - znai da je potrebno manje jedinica da se kupi isti broj
strane valute.

5
Babi.A i Babi M.: Meunarodna ekonomija , VI. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, Mate, Zagreb, 2003,
str. 262
6
Ibid. str. 4.

4
 Ad 4) Realni devizni teaj 7 slui za usporeivanje cijena domaih i stranih dobara u
domaoj privredi. On takoer ovisi od nominalnog teaja te domaih i inozemnih cijena.
Realni teaj je kljuna determinanta uvoza i izvoza.

2.3. Razlike otvorene i zatvorene ekonomije

Najvea prednost otvorene ekonomije je mogunost trgovanja dobrima i uslugama

koje nisu proizvedene u domaem gospodarstvu. Vanost toga se istie u tome to niti
jedna zemlja ne moe proizvesti sva dobra u koliinama koje su potrebne njenim
potrebama i zbog toga joj je nuno orijentirati se i na strana trita, a ne samo na domau
proizvodnju.
Otvorena ekonomija moe imati pristup (slobodan ili s odreenim ogranienjima)
meunarodnom tritu kapitala koje moe biti dodatni izvor resursa i kapitala, koje moe
biti vaan faktor u odreivanju razvijenosti zemalja.
U otvorenoj ekonomiji radna snaga moe migrirati preko dravnih granica ukoliko
se pojedine zemlje dogovore oko tog pitanja. Najee naglaavani nedostatak otvorene
ekonomije je taj da ona moe biti pod utjecajem okova, dogaaja, promjenama u
politikama itd. koje se dogaaju izvan njenih granica to moe bitno poremetiti domae
gospodarstvo.
Graani u otvorenoj ekonomiji ne koriste samo dobra proizvedena u vlastitom
gospodarstvu nego i u inozemstvu to moe opet utjecati na gospodarstvo zemlje i na
izgled njene vanjskotrgovinske bilance, a efekt moe biti pozitivne ili negativne prirode.
Nadalje, graani u otvorenoj ekonomiji mogu ulagati svoju tednju ne samo u svojoj
zemlji, nego i u inozemstvu.

7
Ibid, str. 4.

5
3. IS-LM model

U nastavku slijedi objanjenje komponenta IS-LM modela. Uz to biti e rijei o

tritu dobara i IS relaciji, te o novanom tritu i LM relaciji. Pokazati e se kako se
izvode obje krivulje, te njihove promjene usporedno s brojevima i prikazanim funkcijama.

3.1. Komponente IS/LM/BP modela

Najvanije komponente IS/LM/BP modela su:

1. Trite dobara (IS)

2. Trite novca (LM)

3. Bilanca plaanja (BP)

Ad 1) Trite dobara stavlja u odnos kamatnu stopu (i) i domai proizvod (Y) te
pokazuje kako rast ili pad kamatne stope utjee na domai proizvod te pokazuje poveanje
ili smanjenje ravnotene razine domaeg proizvoda. Trite dobara predstavlja padajua IS
krivulja (Investment/Savings equilibrium). Ona prikazuje, kao i kod zatvorene ekonomije,
mogue kombinacije jednakosti izmeu domaeg outputa (Y) i kamatne stope (i) s time da
ako se misli na otvorenu ekonomiju, onda je dodan NX (neto izvoz) u jednadbu 8 :

Y = C + I + G + NX (3)

pri emu je:

Y output (BDP)
C potronja (domaa)
I investicije (domaa)
G dravna potronja (domaa)
NX neto izvoz (NX = X IM)

Dakle, u zatvorenoj privredi domai proizvod se definira kao zbroj osobne i

budetske potronje te investicija. Ta formula glasi:

8
Babi, M.: Makroekonomija, XV. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Mate, Zagreb, 2007, str. 458

6
 Y = C (Y T) + I + G (4)

Odnos izmeu osobne potronje C, te raspoloivog dohotka Y-T je linearan.

Meutim, umjesto navedenog odnosa koristiti e se openitiji oblik C = C (Y T). S druge
strane domai proizvod se moe definirati i kao zbroj osobne potronje, tednje i neto
poreza (porez umanjen za transfere) te ta formula glasi:

Y=C+S+T (5)

Ako se obje jednadbe izjednae tada e se dobiti jednakost:

C+I+G=C+S+T (6)

Dakle kada se s obje strane jednadbe oduzme potronja C dobijemo uvjet

ravnotee na robnom tritu 9 gdje su tednja plus porezi jednaki investicijama plus
budetskoj potronji kako slijedi:

S+T=I+G (7)

Investicije (I) predstavljaju ulaganja poduzea u nove strojeve i postrojenja, te

uglavnom ovise o dva faktora:
- razini prodaje (poduzee kojem raste prodaja, morati e poveati proizvodnju e
imati potrebu kupiti dodatne strojeve, ili izgraditi dodatna postrojenja)
- kamatnoj stopi (to je kamatna stopa vea, to je investiranje manje isplativije).

Investicije se mogu podijeliti u 3 kategorije:

- poslovno utvrene investicije (to su investicije fiksnog kapitala tj. slue za
kupovinu novih postrojenja i oprema za poduzea)
- utvrene investicije stanovnitva (stambene i druge investicije tj. kupovine stanova
i kua od strane pojedinaca)
- investicije inventara
Investicijska jednadba je funkcija proizvodnje (Y) i kamatne stope (i) to znai da
su investicije I = (Y,i) Ako poraste proizvodnja tada e porasti i investicije, a ako porastu
kamatne stope doi e do pada investicija.

9
Ibid, str. 6.

7
 Ukoliko postoji ravnotea na tritu dobara onda glasi jednakost: I = S + ( T G)
to znai da su investicije jednake sumi privatne i javne tednje. Iz navedenog slijedi da
iznos koji poduzea ele investirati mora biti jednak iznosu koji stanovnitvo i drava ele
utedjeti
tednja (S) je onaj dio dohotka koji stanovnitvo akumulira. Ona ovisi o dva
faktora:

- dohotku i nivou potronje (to vie stanovnitvo troi to e biti manja tednja, jer je
tednja razlika dohotka i potronje)
- kamatnoj stopi (to je kamatna stopa vea to je vie isplativije tedjeti).

S je privatna tednja domainstva koja se ostvaruje preko njihovih vlasnitva nad

inputima proizvodnje te vlasnike funkcije u poduzeima.
Osnovna funkcija tednje glasi:

S = Yd C (8)

to znai da je tednja jednaka razlici raspoloivog dohotka i potronje. Ako se

govori o ravnotei na tritu dobra onda jednadba glasi:

S= I+GT (9)

Ad 2) Trite novca predstavlja rastua LM krivulja (Liquidity preference/Money

supply equilibrium). Prikazuje mogue kombinacije ravnotee tj. jednakosti izmeu
potranje novca (koja se sastoji od transakcijske i pekulativne) te ponude novca (koju
odreuje drava tj. sredinja banka). 10
Ponuda novca (M) je nominalna ponuda novca uz pretpostavku da sredinja banka
izravno kontrolira ponudu novca. Dakle, ako sredinja banka odlui ponuditi iznos novca
M to znai da je ponuda novca Ms = M.

Dva su dobavljaa novca:

10
Blanchard, op.cit. str. 3.

8
 1. Sredinja banka pribavlja gotov novac kojeg dri stanovnitvo, emitira primarni
novac i preko monetarne politike regulira ukupnu koliinu novca u optjecaju.
2. Poslovne banke pribavljaju depozite po vienju, te sudjeluju u kreiranju depozitnog
novca. Dakle one posluju po naelu rezervi likvidnosti i djelominog pokria
depozita.

Potranja za novcem (L) je funkcija nominalnog dohotka (Y) i nominalne

kamatne stope (i). Dakle ako se promijeni nominalni dohodak i nominalna kamatna stopa,
dolazi i do narednih promjena:
porastom nominalnog dohotka raste potranja za novcem; porastom kamatne stope
opada potranja za novcem.
Ravnotea zahtijeva da ponuda novca (lijeva strana jednadbe) bude jednaka
potranji novca (desna strana jednadbe).

Potranja za novcem je u cjelini samo zbroj svih individualnih potranji za novcem.

Potranja za novcem za gospodarstvo u cjelini ovisi o sveukupnoj razini transakcija u
gospodarstvu i o kamatnoj stopi. Sveukupnu razinu transakcija u gospodarstvu teko je
izmjeriti, ali je vjerojatno da je otprilike proporcionalna nominalnom dohotku.
Ravnotea na novanom tritu i LM relacija se iskazuje kao i prethodne ravnotee
formulom 11 : M = YL(i), to znai da je ta LM relacija (ponuda novca = potranji za
novcem) gdje je M ponuda novca, Y je nominalni dohodak, (i) nominalna kamatna stopa, a
YL(i) je potranja za novcem. To su nominalne varijable, a djelei obje strane jednadbe
razinom cijena P dobiva se:

M
L(i, Y ) (10)
P

M ponuda novca
P prosjek cijena
L likvidnost
i kamatna stopa
Y output (BDP)

11
Blanchard, op.cit. str. 3.

9
 Taj odnos je sada nakon djeljenja odnos izmeu realnog novca (odnosno novca
izraenog u dobrima), realnog dohotka (odnosno dohotka izraenog u dobrima) i kamatne
stope te su sada to realne varijable.

Ad 3) Bilanca plaanja je agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje

rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom u tijeku odreenog vremenskog razdoblja. U
bilanci plaanja su svi financijski tokovi prikazani su u bilanci kapitalnih i financijskih
transakcija Sve te transakcije izmeu zemlje i inozemstva grupiraju se u tri skupine:
transakcije koje su posljedice trgovine robom i uslugama, transferne transakcije i kapitalne
transakcije. Saldo se rauna uvijek za svaku godinu pojedinano. Bilanca plaanja je
usporedni prikaz primanja i plaanja po svim transakcijama koje nacionalno gospodarstvo
obavi s inozemstvom u jednoj godini u svjetskom gospodarstvu.
Krivulja bilance plaanja (balance of payment) prikazuje ravnotene kombinacije
izmeu domae kamatne stope i domaih prihoda koji odravaju vanjsku ravnoteu.
Krivulja je rastua, a njezin nagib se smanjuje to je mobilnost kapitala vea (biti e
potpuno ravna ukoliko je mobilnost kapitala savrena).12 Njezina jednadba glasi:

BP = CA + KA (11)
KA = z(i-i*) + k

CA tekui raun bilance plaanja

KA raun kapitala bilance plaanja
z razina mobilnosti kapitala
i kamatna stopa
i* inozemna kamatna stopa
k kapitalna investiranja nevezana sa i (egzogena verijabla)

3.2. Izvoenje IS krivulje

U nastavku slijedi izvoenje IS krivulje. Na narednom grafikonu prikazati e se

smjerom obrnuto od kazaljke na satu: funkcija investicija na grafu (a), ispod nje uvjet

12
Blanchard, op.cit. str. 3.

10
ravnotee I = S na grafu (b), te do nje s desne strane funkciju tednje S(Y) na grafu (c), a
iznad nje e biti prikazana u gornjem desnom kutu izvedena IS krivulja na grafu (d).

Graf 1: Izvoenje IS krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

Radi lakeg shvaanja objanjenje e biti u konkretnim brojevima i funkcijama

kako su i prikazane na usporednim grafovima.
Pretpostavimo da kamatnjak na tritu (r) iznosi 4%. Kako investicijska funkcija
glasi da je I = 100 10r, uvrtavanjem postotnog iznosa kamatnjaka u funkciju, dobijamo
investicije 60 jedinica. Na grafu (b) kako bi se ostvarila ravnotea na tritu dobara uvjet je
da je I = S. To znai da i tednja iznosi 60 jedinica.
Na grafu (c) se jasno vidi da je pri razini tednje od 60 jedinica, domai proizvod
iznosi 550 jedinica, isti se rezultat dobije ako uvrstimo tih 60 jedinica u funkciju tednje

11
mjesto S. Dalje ako povuemo okomicu na graf (d) na razini domaeg proizvoda od 550
jedinica i tada naemo presjecite s horizontalom koja je povuena s grafa (a) koja je bila
na razini kamatnjaka 4%, dobije se rezultat tih povlaenja toka A na IS krivulju na grafu
(d).
Dalje emo prikazati promjenu porasta kamatnjaka sa 4% na 6%. Znai ako je
kamatnjak (r) sada 6% i uvrstimo ga u prvu funkciju investicija mjesto r dobijemo da su se
investicje smanjile na 40 jedinica zbog poveanja kamatnjaka. Ta razina tednje sada
odgovara 450 jedinica domaeg proizvoda na grafu (c). Ako sada povuemo okomicu na
graf (d) na razini domaeg proizvoda od 450 jedinica i tada naemo presjecite s
horizontalom s grafa (a) koja je na razini poveanog kamatnjaka 6% dobiti emo drugu
toku B krivulje IS.
Dakle, ukoliko oduzmemo razliite kamatnjake i traimo razine domaih proizvoda
koje odgovaraju tim kamatnjacima, dobiti e se itav niz toaka koji ine opadajuu IS
krivulju, te pokazuju razliite razine domaeg proizvoda koji uz dane kamatnjake
osiguravaju ravnoteu na tritu dobara I = S.
Bitno je naglasiti da svaka toka izvan IS krivulje pokazuje da ne postoji ravnotea
izmeu investicija (I) i tednje (S). To e pokrenuti sile uravnoteenja, pa e se ravnotea
uspostaviti promjenom proizvodnje (Y) ili kamatnjaka (r). Tako npr. u toki E na dijelu
grafa (d) postoji neravnotea u kojoj vrijedi da su I>S (investicije vee od tednje).
Procesom multiplikatora utjecati e se na poveanje domaeg proizvoda (Y), te e se nova
ravnotea uspostaviti u toki A. S druge strane ravnotea se takoer moe uspostaviti
kretanjem iz toke E u toku B i to poveanjem kamatnjaka sa 4 na 6%, te bi to dovelo do
smanjenja investicija sa 60 na 40 jedinica. Rezultat toga bi bila ravnotea I = S. U gornjoj
toki F postoji neravnotea jer je I<S (investicije manje od tednje) te bi se takoer
procesom multiplikatora utjecalo na smanjenje domaeg proizvoda (Y) i tako bi se
ravnotea uspostavila kao i kod toke E u toki A. Ova se neravnotea moe eliminirati i
smanjenjem kamatnjaka sa 6 na 4%, te bi to dovelo do poveanja investicija sa 40 na 60
jedinica te bi se uspostavila ravnotea u toki A, te bi bila ravnotea I = S na 60 jedinica.

12
3.2.1. Promjene IS krivulje

U nastavku emo prikazati na etri grafikona usporedno s brojevima i funkcijama

promjene IS krivulje koje su posljedica promjena pojedinih varijabli modela. Promjene e
se prikazati na prijanjoj izvedenoj IS krivulji na grafu 1.

Graf 2: Promjena IS krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

Na grafu (a) se jasno vidi pomak funkcije investicija oznaeno strelicom u smjeru
sjeveroistoka za iznos budetske potronje G za 60 jedinica. S tim pomakom smo dobili
krivulju agregatne potronje S + T = I + G na grafu (b), koja je ujedno i ravnotea na
robnom tritu. Na dijelu grafa (c) je dodana funkcija poreza koja je ujedno i funkcija bruto

13
tednje. Pomak funkcije tednje uveano za poreze vidi se na grafu (c) u smjeru
sjeverozapada kako je oznaeno i strelicom. Na grafu (d) jasno se vidi kako je nova IS
neelastinija zbog posljedice rotiranja funckije bruto tednje za funkciju poreza u smjeru
sjeverozapada na grafu (c).

Graf 3: Promjena IS krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

Dakle, na dijelu grafa (a) imamo poveanje budetske potronje G za 20 jedinica i

to automatski rezultira pomicanje IS krivulje u smjeru sjeveroistoka kako je i prikazano na
grafu (d). Dakle promjena autonomnih investicija imala bi iste promjene kao i promjena
egzogene varijable G.

14
Graf 4: Promjena IS krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

U ovom sluaju dolazi do promjena sklonosti investiranju, koja dovodi i do

mijenjanja nagiba funkcije investicija, a samim time i promjenu nagiba IS krivulje. Uzeti
emo za primjer da se funkcija investicija promijenila sa I = 100 - 10r, na I = 100 - 5r. Ta
promjena se jasno vidi na dijelu grafa (a) gdje je promjena kamatnjaka rezultirala da je
funkcija investicija sada neelastinija. Ako se uzme da je kamatnjak 4% i ako ga uvrstimo
u funkcije vidimo da su se investicije poveale sa 60 na 80 jedinica. Uz taj isti kamatnjak,
domai proizvod bi se poveao sa 550 na 650 jedinica zbog rezultata multiplikativnog
procesa poveanja investicija za 20 jedinica. Kao zakljuak bi se moglo rei da to god je
manja osjetljivost investicije na promjenu kamatnjaka, to je IS krivulja neelastinija
odnosno okomitija. Na grafu (d) se jasno vidi kako je nova IS krivulja manje elastinija s
obzirom na kamatnjak, a to je zbog toga to je krivulja investicija neelastinija prema
promjenama kamatnjaka.
15
Graf 5: Promjena IS krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XIII., Mate, Zagreb.

Dakle kao zadnju promjenu IS krivulje uzeti emo za primjer porast sklonosti
tednji tj. smanjenje potronje jer ako se smanji potronja automatski se vie tedi. Na
dijelu grafa (c) jasno se vidi kako se funkcija tednje rotirala obrnuto od kazaljke na satu s
bazom na ordinati. To je rezultat poveanja granine sklonosti tednje sa 0,2 na 0,25 uz
uvjet da se funkcija investicija nije mijenjala. Na grafu (d) se jasno vidi kako se domai
proizvod smanjio za svaku razinu kamatnjaka. Ravnoteni dohodak se smanjio sa 450 na
360 jedinica za kamatnjak od 6%, a za kamatnjak 4% sa 550 na 440 jedinica.

16
3.3. Izvoenje LM krivulje

Na etiri grafikona poredana simetrino prikazati e se smjerom obrnuto od

kazaljke na satu: pekulacijsku potranju za novcem na grafu (a), ispod nje krivulja ukupne
novane ponude na grafu (b), te do nje s desne strane transakcijsku potranju za novcem na
grafu (c), a iznad nje e biti prikazana u gornjem desnom kutu izvedena LM krivulja koja
rezultira ravnoteom na grafu (d).

Graf 6: Izvoenje LM krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

Kao i kod prethodnog izvoenja IS tako e i kod LM izvoenja biti sve objanjeno
u konkretnim brojevima i funkcijama kako su i prikazane na usporednim grafovima.

17
Za primjer je uzeto da kamatnjak na tritu (r) iznosi 3%. Funkcija pekulacijske potranje
za novcem glasi da je L2 = 100 25r, to znai kada uvrstimo kamatnjak 3 mjesto r
dobijemo da je pekulacijska potranja za novcem 25 jedinica.
Ponuda novca M/P je egzogeno odreena i iznosi 125 jedinica. Tako je na grafu (b)
prikazana ravnotea, a ta ravnotea je ukupna novana ponuda kao uvjet prethodne
ravnotee gdje je potranja za novcem bila zbroj pekulacijske i transakcijske potranje za
novcem. Iz toga slijedi da je transkacijska potranja za novcem jednaka ponudi novca, koja
iznosi 125 jedinica, umanjena za pekulacijsku potranju za novcem koja iznosi 25
jedinica. Ukupan rezultat toga je iznos transakcijske potranje za novcem od 100 jedinica.
Na grafu (c) je prikazana funkcija transakcijske potranje za novcem k(Y) = 0,5Y
te se prethodno izraunatih 100 jedinica raspoloivih za financiranje poslovnih transakcija
moe ostvariti domai proizvod od 200 jedinica koji se izrauna djelei 100 sa 0,5.
Dalje ako povuemo okomicu na graf (d) na razini dohotka 200 jedinica i tada
naemo presjecite s horizontalom povuenu s grafa (a) koja je bila na razini kamatnjaka
3%, kao rezultat toga dobije se toka A na LM krivulju na grafu (d).
Dalje emo pokazati kako smanjenje kamatnjaka sa 3% na 2% pokazuje promjenu.
Dakle ako je kamatnjak (r) sada 2% i uvrstimo ga u prvu funkciju pekulacijske potranje
za novcem mjesto r dobijemo da se potranja poveala na 50 jedinica zbog smanjenja
kamatnjaka. Ta razina sada odgovara 150 jedinica dohotka na grafu (c). Ako sada
povuemo okomicu na graf (d) na razini dohotka od 150 jedinica i tada naemo presjecite
s horizontalom s grafa (a) koja je na razini smanjenog kamatnjaka 2% dobiti emo toku B
na krivulji LM.
Zakljuak ovog izvoenja je da ako uzmemo razliite kamatnjake i traimo razine
domaih proizvoda koje odgovaraju tim kamatnjacima, dobiti e se itav niz toaka koji
ine rastuu LM krivulju. One pokazuju razliite razine domaeg proizvoda koji uz dane
kamatnjake osiguravaju ravnoteu na novanom tritu M = L.
Ovdje je takoer bitno kao i kod IS izvoenja, naglasiti da toke izvan krivulje LM
predstavljaju neravnoteu. Iz dijela grafa (d) izvoenja LM krivulje vidi se neravnotea u
toki E koja se nalazi ispod toke A. Tu je jasno vidljiv viak potranje nad ponudom
novca stoga da bi se uspostavila ravnotea treba narasti kamatna stopa sa 2 na 3% te bi se
utjecalo na smanjivanje pekulacijske potranje za novcem pa bi automatski ostalo vie
novca za financiranje poslovnih transakcija. Na taj nain bi se ravnotea uspostavila u
toki A. S druge toka F, koja lei iznad toke B i nalazi se u neravnotei, prestavlja viak
ponude novca nad potranjom za novcem. Taj viak ponude e automatski dovesti do

18
opadanja njegove cijene, te e se ravnotea uspostaviti u toki B. Treba naglasiti da se ta
ravnotea moe uspostaviti tako to e se viak ponude nad potranjom novca plasirati u
obveznice.

3.3.1. Promjene LM krivulje

U nastavku emo kao i kod promjena IS krivulje prikazati na etri grafikona

usporedno s brojevima i funkcijama promjene LM krivulje kao rezultat promjena nekih od
ekonomskih varijabli. Takvo mijenjanje moe nastati kao posljedica promjena u potranji
novca, bilo promjena pekulacijske ili transakcijske ili promjeni ponude novca. Sve te
promjene biti e prikazane na izvedenoj LM krivulji na grafu 7.

Graf 7: Promjene LM krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

19
 Na ovom grafu dolo je do promjene u autonomnom dijelu pekulacijske potranje
na grafu (a). Dakle smanjila se autonomna pekulacijska potranja za novcem sa 100 na 75
jedinica. To je rezultiralo pomicanje krivulje pekulacijske potranje za novcem prema
jugozapadu. Uz uvjet da se transakcijska potranja za novcem i ponuda novca nisu
mijenjali, nakon tog smanjenja LM krivulja se pomakla prema jugoistoku na grafu (d).
Ako bi se uzeo za primjer da je kamatnjak na tritu 3%, uvrtenjem bi dobili da je
pekulacijska potranja za novcem 0, pa bi ponuda novca od 125 jedinica bila ostavljena za
poslovne svrhe i ujedno bi i transakcijska potranja bila 125 jedinica. Toj potranji bi
odgovarao domai proizvod od 250 jedinica koji se jasno vidi na grafu (c). Kao zakljuak
treba naglasiti da bi promjena granine sklonosti dranja gotovine imalo za rezultat
promjenu koeficijenta smjera i funkcije pekulacijske potranje za novcem i funkcije LM.

Graf 8: Promjene LM krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

20
 Na grafu 8. je prikazano kako je porast sklonosti dranja gotovine utjecao na
ravnoteni domai proizvod i na kamatnjak. Kada dolazi do porasta sklonosti dranja
gotovine, to dovodi i do smanjenja novca za transakcijske potrebe pri svakoj razini
kamatnjaka. Kao rezultat toga dolazi do smanjenja domaeg proizvoda za svaku razinu
kamatnjaka. Tako smo za primjer uzeli kamatnjak od 3% i iz grafikona se vidi da se
domai proizvod smanjio sa 200 na 170 jedinica. Kao zakljuak moe se rei da bi svako
smanjenje sklonosti davanja prednosti gotovini imalo bi za rezultat poveanje domaeg
proizvoda za koji se pri odreenom kamatnjaku ostvaruje monetarna ravnotea.

Graf 9: Promjene LM krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

Na ovom grafu vidimo kakav utjecaj ima promjena u funkciji transakcijske

potranje za novcem na promjenu LM krivulje. Dakle ovdje smo uzeli za primjer da se
koeficijent smjera transakcijske potranje za novcem poveao sa 0,5 na 0,75 jedinica. Tu

21
promjenu je izazvala smanjena brzina optjecaja izazvana poveanjem neefikasnosti sustava
plaanja. Ta promjena rezultirala je manjim domaim proizvodom uz isti kamatnjak ili
veim kamatnjakom uz isti domai proizvod. Dakle to poveanje koeficijenta transakcijske
potranje za novcem dovelo je do pomicanja LM krivulje obrnuto od smjera kazaljke na
satu na grafu (d).

Graf 10: Promjene LM krivulje

Izvor: Babi, M. (2007): Makroekonomija, XV., Mate, Zagreb.

Na grafu 10. je prikazano kako se promijenila krivulja LM zbog poveanja ponude

novca. Sredinja banka moe promjenom ukupne ponude novca promjeniti LM krivulju.
Za primjer je uzeto da je sredinja banka poveala ponudu novca sa 125 na 150 jedinica to
se vidi na grafu (b), uz uvjet da su se parametri u funkcijama potranje za novcem nisu
mijenjali. To poveanje novca pararelno pomie krivulju LM udesno prema istoku na grafu
(d), te to znai da je uz dani kamatnjak rezultirao vei domai proizvod za koji se ostvaruje
ravnotea na novanom tritu, odnosno da se uz dani domai proizvod ravnotea na

22
novanom tritu ostvaruje uz nii kamatnjak. to se tie cijena p, efekt bi bio sasvim
suprotan jer bi porast cijena smanjio realnu novau pondu M/P, to bi ukupnu novanu
ponudu na grafu (b) pomaklo prema ishoditu te bi automatski pomaklo LM krivulju
ulijevo. Dakle porast cijena bio uz istu novanu masu uvjetovao viak potranje nad
ponudom na novanom tritu te bi utjecao na porast kamatnjaka. Dok bi taj porast
kamatnjaka utjecao na smanjenje investicija. Kao zakljuak bi naglasio da bilo koja
promjena u nekoj od varijabli uz koje je izvedena IS i LM krivulja utjee na promjenu
krivulje ukupne agregatne potranje.

4. Model ope ravnotee

U nastavku emo govoriti o modelu ope ravnotee te o sjecitu obaju krivulja u

kordinatnom sustavu. To sjecite e biti prikazano kao ravnotea na robnom i novanom
tritu.
IS-LM model 13 razvili su Sir John Hicks i Alvin Hansen 14 te se od 1937. godine
koristi kako bi se sumirao velik dio kejnezijanske makroekonomije. Moe se promatrati
kao graf na kojem se sijeku dva pravca u prvom kvadrantu koordinatnog sustava.
Vodoravna os koordinatnog sustava (apscisa) predstavlja nacionalni dohodak (Y)
dok okomita os (ordinata) predstavlja kamatnjak (i). Tako moemo rei da graf
predstavlja odnos realnog i monetarnog dijela ekonomije.
Navedeni model sastoji se dvije krivulje, to mu stoji i u samom imenu IS
krivulje i LM krivulje.

Graf 11: Osnovni IS/LM model

i
IS LM

i1 E

Y1 Y
Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

13
Blanchard, op.cit. str. 3.
14
http://en.wikipedia.org

23
 IS krivulja (skraenica je od Investments/Savings (investicije/tednja) ravnotee)
je opadajua krivulja gdje je E ravnotena toka. Lijevo od ravnotene toke na IS krivulji
drava nee krenuti u investicije zbog previsokog kamatnjaka, te e se odluiti za tednju
jer je isplativija. Desno od ravnotene toke na IS krivulji drava e se odluiti investirati
zbog pogodnih kretanja kapitala na tritu to je rezultiralo manjom kamatnom stopom. Od
1937. godine koristi se kako bi izrazila ravnoteu na tritu roba, gdje je ukupna potronja
jednaka ekonomskom outputu odnosno dohotku. Povijesno gledajui, IS krivulja se moe
promatrati i kao ravnotea izmeu privatnih investicija i ukupne tednje (tednja potroaa
+ tednja drave + tednja stranaca). Radi svega ovoga kaemo da je IS krivulja predstavlja
ravnoteu u ranije navedenom, realnom dijelu ekonomije.
LM krivulja je rastua krivulja te predstavlja ulogu financiranja i novca.
Skraenica je od Liquidity preference/Money supply (sklonost likvidnosti/novana
ponuda) ravnotee. Lake je razumljiva kao ravnotea potranje za novcem i ponude novca
od strane banaka i sredinje banke. Toka E opet predstavlja ravnoteni poloaj izmeu
potranje za novcem i njegove ponude. Potranja za novcem vlada kada je malo novca na
tritu i kada su kamatne stope niske. Te prilike su prikazane lijevo od toke E, dok se
desno od nje vidi ponuda novca u prilikama visokog kamatnjaka i velike koliine novca na
tritu.
Toka gdje se ove dvije krivulje sijeku predstavlja kratkoronu ravnoteu 15
realnog i monetarnog sektora ekonomije. Jednadba ope ravnotee poznatija kao Hicks-
Hansenova jednakost glasi: IS = LM. U IS-LM ravnotei i trite roba i trite novca je
uravnoteeno. To je toka u kojoj su i domai proizvod i kamatnjak odreeni.
Bilo koja toka na krivulji IS odgovara ravnotei na tritu dobara, dok bilo koja
toka na LM krivulji odgovara ravnotei na financijskim tritima. Samo su u toki E
zadovoljena oba ravnotena uvjeta.
To znai da toka E, pri odgovarajuoj razini domaeg proizvoda (Y) i kamatnoj
stopi (i), predstavlja opu ravnoteu, toku u kojoj je ostvarena ravnotea i na tritu
dobara i na financijskim tritima.
IS i LM relacije sadre mnogo informacija o osobnoj potronji, investicijama,
potranji za novcem, te uvjetima ravnotee.

15
Blanchard, op.cit. str. 3.

24
4.1. Kejnezijanska politika u IS-LM modelu

Kejnezijanci 16 polaze od horizontalnog dijela LM i smatraju da je mogue

dinamiziranjem potranje (preko IS) poveati zaposlenost i proizvodnju bez rasta cijena.
Osnovna ideja Kejnezijanske teorije (IS-LM model) je da su cijene (i nominalne
plae) nefleksibilne u kratkom roku, tj. ne utjeu na trite u kratkom roku. Postoji inercija
u postavljanju cijena (pogotovo kada ekonomija ne radi svojim punim kapacitetom/
potpunom zaposlenosti). To zakljuujemo iz injenice da tvrtke i ostali poslovni subjekti
ne mijenjaju konstantno cijene kako bi se prilagodili tritu, za proizvode koji se
konstantno prodaju.

Graf 12: Kejnezijanska politika IS-LM modela

i IS IS1

LM

Y
Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

Na grafu se oituje horizontalna LM krivulju koja pokazuje pretpostavku

Kejnezijanske politike gdje se poveavaju samo realni agregati, a razina kamatne stope je
fiksna.

16
http://sh.wikipedia.org/

25
4.2. Monetaristika politika u IS-LM modelu

U IS-LM modelu monetaristi 17 polaze od pretpostavke o vertikalnoj LM krivulji,

to omoguava da se poveaju razina cijena, a ne i realni agregati (restriktivna monetarna
politika poveava samo cijene kamate bez rasta dohotka).
Potranja za novcem je neosjetljiva na kamatnu stopu tj. MoYP = f (i,Y) u funkciji
je kamatne stope i dohotka s tim to ona raste samo sa rastom dohodka i/ili smanjenjem
kamatne stope. Koeficijent elastinosti b je po monetaristima jednak nuli (Mo/P=KY-bi)
a za kejnzijance je on beskonaan te se na taj nain u formi slijedi da je LM krivulja
vertikalna i da postoji puna zaposlenost u privredi. Agregatna potranja tako utjee samo
na razinu cijena, te zato monetarna politika samo pomie cijene.

Graf 13: Monetaristika politika IS-LM modela

i IS IS1 LM

. Y
Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

Dakle, iz gornjeg grafikona mogue je vidjeti da bi poveanje IS krivulje vodilo

samo poveanju kamatnih stopa oznaeno strelicom za gore, dok bi realni agregati ostali
nepromijenjeni.

17
Ibid, str. 25.

26
5. Mundell-Fleming model (IS/LM/BP)

U nastavku e biti rijei o Mundellovom radu i o modelu kojeg su on i Fleming

proirili od ve poznatog klasinog Hicksovog modela iz 30-tih godina. Takoer emo
grafiki objasniti i pokazati taj model.
Mundell je u svom poetnikom radu o kratkoronim efektima makroekonomske
politike u kontekstu otvorene privrede proirio Hicksov poznati IS-LM iz 30-tih godina
prolog stoljea. On je takoer uvodio u analizu obilnije vanjskotrgovinske tokove i efekte
meunarodnog kretanja kapitala. Taj model naglaava i uvjetuje makroekonomsku politiku
u otvorenoj ekonomiji koja odgovara meunarodnom kretanju kapitala na promjenu
kamatnih stopa i odgovara neto izvoznoj poziciji zemlje i bruto drutvenog proizvoda
zemlje na promjenu realnog deviznog teaja zemlje. Znai da je Mundell prvi do kraja
jasno demonstrirao kako efekti stabilizacijske politike ovise o meunarodnoj mobilnosti
financijske aktive, a sva je politika suprotna od sustava deviznog teaja. U sustavu
fluktuirajueg teaja monetarna politika je rastua dok je fiskalna politika neupotrebljiva a
u sustavu fiksnog teaja vrijede obrnuti zakljuci.
Mundell je u svojim knjigama Monetarna teorija i Meunarodna ekonomija
otiao korak dalje u odnosu na kratkoronu stabilizacijsku politiku u otvorenoj privredi.
Mundell-Flemingov model se moe uz neke izmjenjene pretpostavke i proirenja uspjeno
korstiti za razmatranje razvojnih problema i financijske dinamike male otvorene privrede.
Mundell je upozorio na razlike u brzini i samim procesima prilagoavanja trita te je
nazvao svoj nalaz principom efektivne klasifikacije trita. Mundell je u poslije ratnom
vjerojatno i prvi ekonomista koji je do kraja razjasnio sve aspekte i znaaj razlikovanja
varijabli tokova i stanja.
Mundell je meu prvima uoio tzv. Inkonzistentni tojac kao fundametalnu
restrikciju u makroekonomici otvorene privrede. Pod 1) puna meunarodna mobilnost
kapitala. Pod 2) eksternog cilja odabranog deviznog teaja. Pod 3) internog cilja domae
cjenovne stabilnosti ali pod uvjetom da se ne moe postii oba istovremeno.

27
 Mundell-Flemingov model 18 tj. IS/LM/BP model je zapravo proirenje klasinog
IS/LM modela koji je ogranien na zatvorenu ekonomiju. Kako otvorena ekonomija
podrazumijeva razmjenu meu zemljama, modelu (tonije IS krivulji) dodane su
komponente uvoza i izvoza te je uvedena krivulja bilance plaanja (BP).
Na grafu vidimo osnovni IS/LM/BP model u ravnotei, sve tri krivulje se sijeku u
jednoj toki pri odreenom kamatnjaku (i0) i outputu (Y0). Znaaj krivulje bilance
plaanja je u tome to prikazuje njeno ravnoteno stanje tj. pri svim tokama na pravcu BP
ona iznosi 0. Ravnotea izmeu IS i LM krivulja (njihovo sjecite) se ne mora uvijek
nalaziti na ravnotenom pravcu bilance plaanja, promjene u teaju mogu uzrokovati
pomak. Ukoliko bi se ravnotena toka nalazila na podruju iznad pravca BP, bilance
plaanja bi bila u suficitu. Logiki, ukoliko bi se nalazila ispod pravca BP, bilanca plaanja
bi bila u deficitu. Ovo je jedna vana karakteristika IS/LM/BP modela, to na jednostavan i
grafiki lako uoljiv nain prikazuje kakve posljedice ekonomske promjene predstavljene
pomacima IS i LM krivulja imaju na otvorenu ekonomiju nekog gospodarstva. Vanost
ovog modela je u tome to proiruje okvire IS/LM modela zatvorene ekonomije te definira
okvire meusobne interakciji monetarne politike i politike deviznog teaja.

Graf 14: IS/LM/BP krivulje u ravnotei

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

18
Blanchard, op.cit. str. 3.

28
6. Mehanika modela

U ovom poglavlju emo govoriti o tome kako model reagira na razliite naine bilo
da se koristi fiksni, bilo da se koristi fleksibilni devizni teaj. Takoer e biti objanjeno
kako e se output i kamatna stopa promijeniti ukoliko se nositelji ekonomske politike
odlue da utjeu na realne agregate koristei se monetarnom i fiskalnom politikom.

Model reagira na razliite naine ovisno da li se koristi fiksni ili fleksibilni devizni
teaj. Fiksni devizni teaj 19 je onaj pri kojem je vrijednost valute fiksirana s vrijednou
neke druge valute ili na neki drugi naina mjerenja vrijednosti (npr. zlato). Fleksibilni
devizni teaj, za razliku od fiksnog, dozvoljava fluktuaciju valute s obzirom na inozemno
trite razmjene.

Prvo emo u ovoj tablici pokazati kako e se s pomacima IS i LM krivulja mijenjati i

output i kamatna stopa i struktura outputa. Sve promjene su prikazane u tablici kako
slijedi:

Tablica 1. Pokazatelj promjene outputa, kamatne stope i strukture outputa

Promjena Promjena
Pomaci IS Pomaci LM
outputa kamatnih stopa
Poveanje
lijevo - dolje dolje
poreza
Smanjenje
desno - gore gore
poreza
Poveanje
desno - gore gore
potronje
Smanjenje
lijevo - dolje dolje
potronje
Poveanje
- dolje gore dolje
koliine novca
Smanjenje
- gore dolje gore
koliine novca

Izvor: Autorova izrada temeljem knjige Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate,

Zagreb.

19
Ibid. str. 4.

29
6.1. Fiksni devizni teaj

Fiksni devizni teaj 20 znai da se vrijednost valute vezuje uz uz neku robu (zlato) ili
neke druge valute ili skupa valuta. Tu vlada direktno intervenira na trite strane valute s
ciljem da zadri fiksiranu razinu domae valute prema stranoj valuti ili nekom standardu,
primjerice zlatnom standardu o kojem smo i prije naveli gdje se valuta vezuje uz zlato kao
robu.
Dakle u nastavku e biti prikazano i objanjeno kako fiskalna i monetarna
ekspanzija pomiu IS i LM krivulju. Fiskalna ekspanzija znai poveanje dravne
potronje (G), a monetarna ekspanzija znai poveanje novane ponude (M). Posebno e
biti prikazano na grafovima za fiksni devizni teaj, pa potom za fleksibilni devizni teaj.

Graf 15: Fiskalna ekspanzija (fiksni devizni teaj)

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

Poveanje dravne potronje pomie IS krivulju u desno (IS'). Pomak potie rast
kamatnjaka te samim time aprecijaciju deviznog teaja. Poveanje kamatnjaka takoer
privlai priljev kapitala koji je dovoljan da stvori suficit bilance plaanja (iznad krivulje

20
Babi.A i Babi M.: op.cit. str. 4.

30
BP oznaeno plusom), kako teaj regulira domaa monetarna ustanova (sredinja banka),
te da bi se odrala razmjena i ublaio pritisak na devizni teaj ona e kupovati strane valute
sa domaom valutom dok se stanje ne stabilizira natrag na poetnu razinu.

Graf 16: Monetarna ekspanzija (fiksni devizni teaj)

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

Promjene uzrokuju pomicanje LM krivulje u desno (LM') pri emu se smanjuju

kamatne stope i output raste. Obje promjene dovode do deficita u bilanci plaanja (ispod
krivulje BP oznaeno minusom). Sredinja banka e mijenjati jedino novanu ponudu kako
bi odrala razinu deviznog teaja. U sluaju aprecijacije teaja, sredinja banka e poveati
svoje strane rezerve kupovinom inozemnih valuta sa domaom valutom, te e to vratiti
teaj na prijanju razinu. U sluaju deprecijacije e kupiti domau valutu sa svojim stranim
valutama to e opet dovesti do poetnog ravnotenog stanja.

31
6.2. Fleksibilni devizni teaj

Fleksibilni devizni teaj 21 je teaj koji se odreuje iskljuivo djelovanjem ponude i

potranje. U odreivanju tog teaja nema dravne intervencije niti izvantrinih utjecaja
ponude i potranje. Vlada moe utjecati eventualno na bilancu plaanja pa preko toga i na
teaj.
Poveanje dravne potronje pomie IS krivulju u desno (IS'). Pomak e uzrokovati
to da e domai kamatnjak biti vei od globalnog. Ovo poveanje kamatnjaka e rezultirati
priljevom kapitala koji e domau valutu uiniti jaom naspram stranim valutama. Veliki
devizni teaj ini inozemna dobra jeftinijima u usporedbi s domaim dobrima. Ovo potie
uvoz i destimulira izvoz, dakle smanjuje se neto izvoz. Kao rezultat svega toga IS krivulja
e se dalje pomaknuti u lijevo na poziciju gdje je domai kamatnjak jednak globalnom
kamatnjaku (IS''). Ravnoteni pravac bilance plaanja se pomie gore (BP''). Poveanje
dravne potronje nema nikakav utjecaj na LM krivulju.

Graf 17: Fiskalna ekspanzija (fleksibilni devizni teaj)

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

21
Babi.A i Babi M.: op.cit. str. 4.

32
 Poveanje novane ponude e dovesti do pomaka LM krivulje u desno (LM') ovo
direktno smanjuje kamatnjak koji e pasti na razinu manju od globalnog kamatnjaka. Ovo
dovodi do deprecijacije teaja domae valute kroz izljev kapitala. Deprecijacija ini
domaa dobra jeftinijima u usporedbi sa stranima to uzrokuje poveanje izvoza i
smanjenje uvoza, dakle neto izvoz raste. Njegovo poveanje dovodi do pomaka IS krivulje
u desno (IS'') do toke gdje e se domai kamatnjak izjednait sa globalnim. Promjene
takoer uzrokuju pomak krivulje bilance plaanja u desno (BP'').

Graf 18: Monetarna ekspanzija (fleksibilni devizni teaj)

Izvor: http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

33
7. IS relacija u otvorenoj ekonomiji

IS relacija pokazuje ravnoteu na tritu dobara tj. ravnoteni output. Ta ravnotea

zahtjeva da je proizvodnja (Y) jednaka potranji (Z)

7.1. Potranja otvorene ekonomije za domaim dobrima

Dio domae potranje otpada na strana dobra, a dio potranje za domaim dobrima
dolazi od stranaca. Zato je potrebno razlikovati domau potranju za dobrima od
potranje za domaim dobrima.
U otvorenoj ekonomiji potranja za domaim dobrima je dana jednadbom 22

Z C + I + G IM + X (12)

gdje predstavlja realni devizni teaj, a IM vrijednost uvoza u terminima domaih

dobara.

Graf 19: Domaa potranja i potranja za domaim dobrima

D DD D DD

AA
Domaa potranja
(C + I + G)
Uvoz (e IM)

output output

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

22
Blanchard, op.cit. str. 3.

34
 Na lijevom dijelu grafa 19. prikazana je domaa potranja za dobrima (DD), te je
ona rastua funkcija dohotka (C + I + G). Da bi se dobila domaa potranja za domaim
dobrima (AA) koju prikazuje desni graf, iz domae potranje se mora izdvojiti vrijednost
uvoza (e IM) koja je razlika izmeu DD i AA)

Graf 20: Potranja za domaim dobrima (ukljuujui izvoz) i Neto izvoz

D DD D

ZZ Y<Ytb

AA
C
Y Ytb
B Izvoz (X) BC NX

BC: Neto Izvoz Y>Ytb

A AC: Izvoz Trgovinski deficit
AB: Uvoz

Y Ytb Output Output, Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

Na grafu 20. prikazana je domaa potranju za domaim dobrima (ukljuujui

izvoz) oznaen crnom strelicom prema gore, na lijevom dijelu, te neto izvoz (NX) na
desnome dijelu. Pravac DD je rastua funkcija dohotka, a pravac AA potranja za
domaim dobrima. Potranja za domaim dobrima koja ukljuuje izvoz (ZZ) se dobije ako
se doda iznos izvoza (X) potranji za domaim dobrima (AA). Isprekidana crta prvca AB
je iznos uvoza, a isprekidana crta pravca AC je iznos izvoza. Logiki, njihova razlika
(isprekidani pravac BC) je iznos neto izvoza. Dodavanjem izvoza iznos outputa se
poveava sa Y na Y TB u kojemu je trgovinska bilanca u ravnotei.
Na grafu neto izvoza na desnom dijelu, trgovinski saldo je opadajua funkcija
outputa. Vrijednost outputa pri kojoj je trgovinska bilanca u ravnotei je u toki Y TB .
Ukoliko je output manji od ravnotenog (Y<Y TB ) dolazi do trgovinskog suficita, a ako je
vei (Y>Y TB ) do deficita.

35
7.2. Posljedice poveanja domae i inozemne potranje

U nastavku e biti objanjeno kako e poveanje domae i inozemne potranje

utjecati na ravnoteni output i trgovnisku bilancu. Dakle prvo slijedi poveanje domae
potranje.

a) poveanje domae potranje

Graf 21: Posljedice poveanja domae potranje

Z NX
Poetna ravnotea
ZZ (G>0) Y=Ytb
Trgovinski deficit
A BC;Y
ZZ
0
G>0 A Ytb Y
Nova ravnotea NX
(Y>G)

Poetna ravnotea

45

Y Y Output Output, Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

Efekti poveanja domae potranje prikazani su na grafu 21. Lijeva strana grafa
prikazuje kako poveanje domae potranje utjee na ravnoteni output. Pravac od 45 je
pravac na kojemu su agregatna ponuda i potranja jednake. Ravnotena toka (A) se nalazi
ondje gdje se sijeku pravac od 45 i pravac potranje za domaim dobrima (ZZ).
Poveanje domae potranje uzrokuje rast uvoza, dok se izvoz ne mijenja. Dravna
potronja (G) raste te se poetna krivulja domae potranje (ZZ) pomie za gore (ZZ'). Ona
raste za iznos poveanja dravne potronje (G). Outputa takoer raste sa Y na Y', dolazi
se do novog ravnotenog poloaja (A') u toki gdje pravac nove potranje (ZZ') sijee
pravac od 45.

36
 Na desnom dijelu grafa 21. vidi se kakve je to posljedice imalo na trgovinsku
bilancu. Ravnotena (poetna) trgovinska bilanca je u toki gdje je output jednak
trgovinskoj bilanci (Y TB ) tj tamo gdje pravac izvoza (NX) sijee apscisu. Rast outputa sa Y
na Y', uzrokovan poveanjem domae potranje, dovodi do trgovinskog deficita jer je uvoz
vei od izvoza. Iznos deficita je na grafu prikazan pravcem BC.
to je ekonomija otvorenija, manji je utjecaj promjene u domaoj potronji na
output.

b) poveanje inozemne potranje

Graf 22: Posljedice poveanja inozemne potranje

Z NX

NX DD
ZZ
A X
NX
C 0 Y
X A Ytb Y
NX
Potranja za domaim
robama NX

Domaa potranja
D

Y Y Output Output, Y

Izvor: Blanchard, O. (2005): Makroekonomija, Mate, Zagreb.

Efekti poveanja inozemne potranje (poveanje izvoza dok se uvoz znaajno ne

mijenja) prikazani su na grafu 22. Lijeva strana grafa kao i kod grafa 13. prikazuje kako
poveanje domae potranje utjee na ravnoteni output. Pravac od 45 je pravac na
kojemu su agregatna ponuda i potranja jednake. Ravnotena toka (A) se nalazi ondje
gdje se sijeku pravac od 45 i pravac potranje za domaim dobrima (ZZ).
Lijevi graf prikazuje kako poveanje domae potranje utjee na ravnoteni output.
Poetna ravnotea je u toki A, poveanje inozemne potranje e dovesti do novog
ravnotenog poloaja (A'). Pravac ZZ se pomie gore na ZZ' te output raste. Dolo je do
ukupnog poveanja potranje za iznos (X), kako bi pronali koliko od toga otpada na

37
inozemnu a koliko na domau potranju posluit e nam pravac domae potranje za
dobrima (DD). Okomica sa novog ravnotenog poloaja (A') na output predstavlja ukupne
potranje za domaim dobrima (AD). Pravac domae potranje (DD) sijee taj pravac u
toki C te ga dijeli na dva dijela: pravac CD koji prikazuje domau potranju te pravac AC
koji je traeni iznos poveanja izvoza.
Kakav utjecaj je poveanje inozemne potranje imalo na trgovinsku bilancu
prikazano je na desnom dijelu grafa 14. Neto izvoz raste sa NX na NX', a output takoer
raste sa ravnotenog Y TB na Y'. Kako je izvoz vei od uvoza dolazi do trgovinskog suficita
u iznosu od NX.

7.3. Deprecijacija i trgovinska ravnotea

Deprecijacija 23 je pad cijena odreenih proizvoda ili usluga zbog razliitih uzroka.
Uzroci mogu biti da je znatno vea ponuda od potranje te pad vrijednosti jedne valute u
odnosu na druge valute. Openito, deprecijacija znai pad kupovne moi stanovnitva te
utjee na poveanje ope razine cijena i karakteristika je inflacije.
U nastavku slijedi kako deprecijacija utjee na trgovinsku bilancu i ostale
makroekonomske imbenike, te koji su uinci deprecijacije na potranju i ostale elemente.
Deprecijacija utjee na trgovinsku bilancu na tri naina:
1. izvoz (X) se poveava
2. uvoz (IM) se smanjuje
3. vrijednost uvoza u terminima domaih dobara (IM) se poveava

Da bi deprecijacija pozitivno utjecala na trgovinsku bilancu moraju se zadovoljiti

sljedei uvjeti: poveanje izvoza (X) i smanjenje uvoza (IM) mora biti vee nego
poveanje (IM). Drugim rijeima, deprecijacija e poboljati bilancu ako je suma
elastinosti potranje za izvozom zemlje A i njezine potranje za uvozom vei od 1 tj. o
Marshall-Lernerov-om uvjetu o kome e biti rije u nastavku.

23
Babi.A i Babi M.: op.cit. str. 4.

38
 Da bi shvatili uinke deprecijacije potrebno je pojasniti pojam realnog teaja. On se
EP *
rauna na sljedei nain 24 : , gdje je E nominalni teaj, P* strana razina cijena i P
P
domaa razina cijena.
Deprecijacija valute uzrokuje promjenu realnog teaja, tj. dovodi do toga da su
dobra jedne zemlje jeftinija u drugoj zemlji i obrnuto. Poveava se uvoz odnosno izvoz te
se samim time mijenja i trgovinska ravnotea.
Za kraj e biti objanjeno koji su uinci deprecijacije i na koje komponente ta
deprecijacija utjee.
Uinci deprecijacije su:
1. Promjene u potranji (domae i strane) prema domaim dobrima
2. Poveava neto izvoz (Marshall-Lerner)
3. Poveava ravnoteni output (Y)
4. Poboljava trgovinsku bilancu

Ad 1) U sluaju da inozemna potranja za hrvatskim dobrima ili financijskom

imovinom raste (pada), tada teaj mora rasti aprecirati (padati deprecirati). To je pomak
krivulje ponude (S).U sluaju da inozemna potranja za inozemnim dobrima ili
financijskom imovinom raste (pada), onda teaj mora padati deprecirati (rasti
aprecirati)- to je pomak krivulje potranje (D).
Ad 2) Uvjet stabilnosti pri kojem realna deprecijacija (poveanje ) dovodi do rasta
neto izvoza. Ako se misli na malu zemlju s otvorenim gospodarstvom i gdje postoji
savrena mobilnost kapitala, IS krivulja imati e negativan nagib. U tom sluaju devizno
trite je stabilno samo onda ako je zbroj koeficijenata elastinosti domae potranje za
uvozom i ponude izvoza po apsolutnoj vrijednosti vei od 1 (tzv. Marshall Lernerov
uvjet stabilnosti) Formula glasi 25 |E A +E B |>1
Ad 3) Kako znamo otprije da deprecijacija poveava cijene, poveava i neto izvoz,
a to uvjetuje i poveanje i ravnotenog dohotka (Y)

Ad 4) Utjecaj deprecijacije npr. teaja kune prema euru na vanjskotrgovinski saldo

proizlazi iz injenice da promjene teaja utjee na promjenu odnosa domaih i inozemnih
cijena, odnosno na promjenu inozemne potranje za domaim proizvodima i na promjenu

24
Blanchard, op.cit. str. 3.
25
Babi.A i Babi M, op.cit. str. 4.

39
domae potranje za uvoznim proizvodima. To znai da bi deprecijacija domae valute
dugorono mogla pridonijeti rast robnog izvoza neke zemlje a to sve naravno utjee i na
cjelokupnu trgovnisku bilancu neke zemlje. Rezultati brojnih strunih radova ukazuju na
injenicu da deprecijacija teaja u kratkom roku rezultira pogoranjem trgovinske bilance.

40
8. Zakljuak

Otvorena ekonomija, u odnosu na zatvorenu, dugorono je ekonomski isplativija za

zemlju na koju se odnosi, odnosno koja primjenjuje takav sustav gospodarenja. Naime, kod
takvog sustava granice neke drave su u potpunosti otvorene inozemstvu, bez ikakvih ili uz
veoma malo zatitna ogranienja, te tako zemlja ima pristup kretanjima radne snage,
kapitala i na koncu, dobara i usluga. I zatvorena ekonomija ima svoje prednosti, bez
daljnega. Ona je povoljna za zatitu domae ekonomije od strane konkurencije te se moe
primjenjivati u poecima neke nacije ili neke od njenih industrija koja jo nije dovoljno
jaka sama po sebi da konkurira strancima. Ali, dugorono, nije isplativa ni zemlji ni
njenom stanovnitvu jer e dovesti do ekonomske odsjeenosti od ostatka svijeta. Uz to,
primjenjujui otvorenu ekonomiju, trite radne snage je ire, a drava, odnosno
proizvoai u istoj, e teiti podizanju standarda i kvalitete svojih proizvoda kako bi drali
korak sa inozemnom, a u dananje vrijeme sve vie, globalnom konkurencijom.
to se IS-LM modela tie tu se izvodi nekoliko zakljuaka. Samim time to je jedan
od osnovnih ekonomskih modela znai da promatrajui navedeni moemo stei mnogo
zakljuaka i prikupiti mnogo informacija o domicilnoj ekonomiji. Model stavlja u odnos
vane ekonomske pojmove investicije i tednja te likvidnost i novana ponuda, odnosno
razine kamatnjaka i dohotka gdje su ti pojmovi u ravnotei u odreenoj ekonomiji.
Pokazali smo i kako na navedeni model djeluju razni sustavi deviznih teajeva (fiksni i
fleksibilni) te odreene mjere unutar navedenih sustava. Iz svega navedenog proizlazi
zakljuak da je IS-LM model veoma koristan i jednostavan alat za promatranje
gospodarstava, odnosno stanja, te je kao takav pogodan u razjanjavanju ekonomske
situacije drave.

41
9. Literatura

a) Knjige

1) BABAN, LJ i MARIJANOVI, G (1996): Meunarodna ekonomija, EFOS, Osijek

2) BABI, A. i BABI, M.(2003): Meunarodna ekonomija; VI. dopunjeno i
izmjenjeno izdanje, Mate d.o.o., Zagreb.
3) BABI, M. (2007): Makroekonomija, XV. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Mate
d.o.o., Zagreb.
4) BLANCHARD, O. (2005): Makroekonomija, tree izdanje, Mate d.o.o., Zagreb.
5) BOINA, L. (2003): Novana ekonomija Novac i bankarstvo, Fakultet
ekonomije i turizma Dr.Mijo Mirkovi Pula.
6) SAMUELSON, A. i NORDHAUS, W.(1992): Ekonomija,etrnaesto izdanje, Mate
d.o.o., Zagreb.

b) Ostalo

1) http://cepa.newschool.edu/het/essays/keynes/hickshansen.htm
2) http://en.wikipedia.org
3) http://sh.wikipedia.org
4) http://nova.umuc.edu/~black/econ0.html
5) http://pages.stern.nyu.edu/~nroubini/NOTES/CHAP9.HTM
6) http://www.egwald.com/macroeconomics/basicislm.php
7) http://www-personal.umich.edu/~alandear/glossary/figs/islmbp/islmbp.html

42
Otvorena ekonomija i IS-LM model (saetak)

IS-LM model je jedan od najvanijih ekonomskih modela koji stavlja u odnos ravnoteu na
robnom i novanom tritu, odnosno prikazuje razinu dohotka i kamatnjaka u kordinatnom
sustavu. Presjek IS-LM krivulje prikazuje toku na kojima su trita novca i trita roba i
usluga u ravnotei. IS-LM je dobra osnova za analiziranje ekonomske aktivnosti u kratkom
roku.

Otvorena ekonomija je ekonomija u kojoj gospodarski subjekti slobodno izmjenjuju dobra i

usluge sa drugim ljudima i biznisima u meunarodnoj zajednici u globalu. Kljune
makroekonomske varijable u otvorenoj privredi su: neto izvoz, neto inozemne investicije,
nominalni devizni teaj i realni devizni teaj.

Najvanije komponente IS-LM modela su: trite dobra (IS), trite novca (LM) i bilanca
plaanja (BP).

Model ope ravnotee je sjecite IS i LM krivulje u kordinatnom sustavu. To sjecite

prikazuje ravnoteu na robnom i novanom tritu.

IS krivulja je padajua krivulja. Lijevo od ravnotene toke na IS krivulji drava nee krenuti
u investicije zbog previsokog kamatnjaka, te e se odluiti za tednju jer je isplativija. Desno
od ravnotene toke na IS krivulji drava e se odluiti investirati zbog pogodnih kretanja
kapitala na tritu to je rezultiralo manjom kamatnom stopom.

LM krivulja je rastua krivulja. Lijevo od ravnotene toke na LM krivulji vlada potranja za

novcem kada je malo novca na tritu i kada su kamatne stope niske. Desno od ravnotene
toke se vidi ponuda novca u prilikama visokog kamatnjaka i velike koliine novca na tritu.

Kejnezijanci polaze od horizontalnog dijela LM i smatraju da je mogue dinamiziranjem

potranje (preko IS) poveati zaposlenost i proizvodnju bez rasta cijena.

Monetaristi polaze od pretpostavke o vertikalnoj LM krivulji, to omoguava da se poveaju

razina cijena, a ne i realni agregati (restriktivna monetarna politika poveava samo cijene
kamate bez rasta dohotka).

IS-LM model veoma koristan i jednostavan alat za promatranje gospodarstava, odnosno

stanja, te je kao takav pogodan u razjanjavanju ekonomske situacije drave.