TEMELJNI KONCEPTI MAKROEKONOMIJE

CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE: proizvodnja (visoka razina proizvodnje, visoka stopa

rasta proizvodnje), zaposlenost (niska prisilna nezaposlenost), stabilne cijene i slobodno trite,
meunarodna razmjena (ravnotea uvoza i izvoza, stabilan devizni teaj)
INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE: fiskalna politika (dravna potronja,
oporezivanje), monetarna politika (kontrola novane ponude s utjecajem na kamatnjak), ekonomski
odnosi s inozemstvom (carine, kvote, kontingenti, devizna kontrola), politika dohotka (smjernice,
kontrola, ograniavanje)
BDP (mjera agregatne aktivnosti, mjera ukupnog proizvoda, postoje 3 naina definiranja BDP-a)
1. BDP trina vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom jednog
razdoblja (1 godina)
intermedijarna dobra dobra utroena u proizvodnji drugog dobra
intermedijarna dobra finalna dobra (elik - automobil, brano - kruh)
2. BDP zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom odreenog razdoblja
Dodana vrijednost je vrijednost proizvodnje poduzetnika umanjena za vrijednost intermedijarnih
dobara koje on koristi u proizvodnji.
3. BDP zbroj trokova ili dohodaka u gospodarstvu tijekom odreenog razdoblja:
indirektni porezi (porezi na prodaju)
dohodak od rada (plae)
poduzeu odlazi kapitalni dohodak (profit)
kamate, rente, amortizacija
BDP zakljuak o pristupima raunanju
BDP je mjera ukupnog proizvoda na kojeg moemo gledati s proizvodne strane (agregatna
proizvodnja) ili dohodovne strane (agregatni dohodak).
Agregatna proizvodnja i agregatni dohodak su uvijek jednaki
ND BDP - (amortizac ija neizravni porezi)

Raspoloivi dohodak = ND - (izravni porezi + neto tednja poduzea) + transferna

plaanja
NOMINALNI BDP: zbroj koliina proizvedenih finalnih dobara pomnoenih njihovim
tekuim cijenama, ukljuuje inflaciju
tijekom vremena raste jer
proizvodnja veine dobara tijekom vremena raste
cijene veine dobara tijekom vremena takoer rastu
REALNI BDP: zbroj koliine finalnih dobara pomnoen sa stalnim cijenama, iskljuuje inflaciju
nominalni BDP
REALNI BDP
BDP deflator(i ndeks cijena)
RAST BDP-A Yt Yt 1 / Yt 1
stopa promjene realnog BDP-a:
ekspanzija razdoblje pozitivnog rasta
recesija razdoblje negativnog rasta (2 tromjeseja pada zaredom)
BDP deflator daje prosjenu cijenu proizvoda finalnih dobara proizvedenih u gospodarstvu

CPI prosjena cijena potronje, prati cijene fiksne koare dobara

SASTAV BDP-A: BDP C I G X - M

C osobna potronja, daleko najvea komponenta BDP-a
 I investicije (investicije u fiksni kapital poduzea, stambene investicije pojedinca, financijske
investicije)
G dravna potronja dravna i lokalna vlast
ne ukljuuje transfere ni kamate na dravni dug
X-M neto izvoz (izvoz-uvoz) ili VT bilanca (suficit, deficit)
NETO INVESTICIJ E BRUTO INVESTICIJ E - AMORTIZACI JA
(troenje stalnih sredstava)

POTRONJA I INVESTICIJE: Funkcija potronje vezuje razinu potronje s raspoloivim

dohotkom. Funkcija tednje vezuje razinu tednje s raspoloivim dohotkom. GSP (granina sklonost
potronji) iznos dodatne potronje stvorene zbog dodatne jedinice dohotka. GS (granina sklonost
tednji) iznos dodatne tednje stvorene zbog dodatne jedinice dohotka

GSP+GS=1 GS = 1 - GSP

ODREDNICE INVESTICIJA: poveanje ukupnog fonda kapitalnih dobara, promjenljiva komponenta

>utjecaj na AD (agregatnu potranju) > proizvodnja i zaposlenost > akumulacija kapitala, rast u
dugom roku

Odrednice: (prihodi potranja), ( trokovi kamate i porezi), (oekivanja o stanju gospodarstva)

RASPODJELA DOHOTKA
OSOBNI DOHODAK: ukupni primici pojedinca ili domainstva ostvareni tijekom danog vremenskog
razdoblja (najee jedne godine). sastoji se od: a) prihoda od rada najamnine, b) prihodi od imovine
kamate, dividende, rente i c) dravnih transfernih plaanja.
Raspoloivi osobni dohodak je osobni dohodak umanjen za sve plaene poreze.
BOGATSTVO: neto vrijednost vrijednost imovine umanjena za dugove.
MJERE NEJEDNAKOSTI MEU DOHODOVNIM RAZREDIMA: su: a) Lorenzova krivulja
dijagram koji prikazuje stupanj nejednakosti. Lorenzova krivulja daje grafiki prikaz raspodjele
dohotka u gospodarstvu koja je u u tablici moda manje oita.
U grafikon unosimo toke ije su koordinate kumulativ udjela grupe u ukupnom broju obitelji
(os X) te kumulativ udjela dohotka grupe u ukupnom dohotku gospodarstva (os Y).
 Lorenzovu krivulju dobivamo spajanjem toaka.

Lorenzova krivulja
Kumulativ udjela dohotka grupe u ukupnom 100
90
80
70
dohotku gospodarstva

Lorenzova krivulja
60 - raspodjela
50 dohotka
40
Pravac potpune
30 jednakosti
20
10
0
0 20 40 60 80 100
Kumulativ udjela grupe u ukupnom broju obitelji

Kad bi sve grupe obitelji primale jednak ukupni dohodak, Lorenzova krivulja bi poprimila
oblik pravca potpune jednakosti.
to je Lorenzova krivulja udaljenija od pravca potpune jednakosti,
to je raspodjela dohotka neravnomjernija.
b) Ginijev koeficijent dvostruka povrina izmeu pravca potpune jednakosti i Lorenzove krivulje
Rauna se mnoenjem povrine izmeu pravca potpune jednakosti i Lorenzove krivulje sa 2.
Iznosi 1 pri potpunoj nejednakosti, a iznosi 0 pri potpunoj jednakosti.
Postoji nekoliko nivoa raspodjele:
1) primarna raspodjela( korisnici koji su sudjelovali u u stvaranju drutvenog bruto proizvoda) : a)
poduzetnici- profit, b) dioniari- dividenda, c) vlasnici zemlje- renta, d) vlasnici kapitala-kamata, e)
zaposlenici- plae
2.) sekundarna raspodjela (izmeu uesnika u primarnoj raspodjeli i ostalih lanova drutva za koje se
moraju osigurati sredstva): a) poreski sustav, b) kreditni sustav, c) sustav doprinosa i obaveznih
izdvajanja, d) sustav direktnih naplata usluga

RASPODJELA U PRIVREDNIM SUBJEKTIMA: a) sredstva za buduu proizvodnju- akumulaciju,

b) sredstva za osobne potrebe zaposlenika

MONETARNA POLITIKA Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne

banke, a sastoji se od politike ograniavanja novane ponude (inflacija vodi do poveanja kamata) i od
politike ekspanzivne novane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata).
BITNI POSLOVI CENTRALNE BANKE: vodi monetarnu politiku zemlje i kontrolira rast novane
mase, izdaje novanice, kontrolira i regulira novani i kreditni potencijal zemlje, obavlja financijsko-
kreditne poslove za potrebe vlade, odobrava kredite poslovnim bankama, kontrolira novane
institucije i novana trita, osobito kreditne potencijale poslovnih banaka (restriktivna monetarna
politika) i pod njezinom nadlenou se nalaze zlatne i devizne rezerve zemlje pa temeljem toga
centralna banka vodi politiku meunarodne likvidnosti
OSNOVNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE: Eskontna (diskontna) stopa: propisuje
visinu stope temeljem koje se poslovne banke zaduuju kod centralne banke.
Operacije na otvorenom tritu Centralna banka kupuje vrijednosne papire (npr. obveznice) i tako
emitira novac kako bi poveala likvidnost sustava. i Ukoliko se u optjecaju nae previe novca
(prevelika likvidnost sustava), centralna banka prodaje vrijednosne papire te tako povlai novac
(smanjuje se opseg novca u optjecaju).
Obvezna rezerva: iznos novanih sredstava koji poslovna banka ima na raunu kod centralne banke i
taj iznos predstavlja zakonsku obvezu. Visinu toga iznosa odreuje centralna banka. Osnovna funkcija
je ograniavanje procesa multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije.
DEVIZNE PRIUVE ( DEFINICIJA MMF-A): inozemna imovina koja je pod kontrolom i na
raspolaganju monetarne vlasti u svrhu izravnog financiranja neravnotee u bilanci plaanja te
neizravnog reguliranja neravnotee putem intervencija na deviznom tritu radi utjecaja na teaj te u
ostale svrhe
devizne priuve mogu ukljuivati inozemna sredstva plaanja u gotovini, devizne depozite u
bankama, inozemne vrijednosnice, zlato i Posebna prava vuenja Meunarodnog monetarnog fonda b)
osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje, a time kredibilitet zemlje prema meunarodnoj zajednici,
te omoguuju laki pristup meunarodnim tritima kapitala
Osnovni ciljevi upravljanja meunarodnim priuvama Republike Hrvatske su:
a) odravanje stabilnosti kune,
b) odravanje odgovarajueg stupnja likvidnosti za potrebe meunarodnih plaanja,
c) ostvarenje zadovoljavajuih prinosa.
FISKALNA POLITIKA Fiskalna politika se bavi nainima prikupljanja novca u dravnu blagajnu i
njegovog troenja. Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda. U vrijeme inflacije esto se
primjenjuje kontrakcijska fiskalna politika u vidu poveanih poreza i smanjenja javnih rashoda. U
vrijeme depresije primjenjuje se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih
rashoda.
Fiskalna politika utie na prihode i potronju ljudi, pomae u odreivanju alokacije resursa izmeu
privatnih i kolektivnih dobara te utie na poticanje investicija.
podruje javnih financija u kojem se uporabom fiskalnih instrumenata, odnosno instrumenata
javnih prihoda i rashoda, utjee na ostvarenje ciljeva ekonomske politike (npr. na zaposlenost,
inflaciju, ekonomski rast)
PREMA PODRUJU KOJE OBUHVAA SASTOJI SE OD: a) politike javne potronje (budetska
politika, odnosno javni rashodi),
b) porezne politike.
PREMA KARAKTERU ( PROBLEMIMA NA KOJE JE USMJERENA): ekspanzijska ili
antirecesivna fiskalna politika (kojoj je zadaa pomaknuti krivulju agregatne potranje udesno),
kontrakcijska ili antiinflacijska politika (kojoj je zadaa pomaknuti krivulju agregatne potranje
ulijevo).
S OBZIROM NA NAIN PROVOENJA: a) diskrecijska ili tekua fiskalna politika (javni rashodi i
oporezivanje),
b) ugraeni automatski stabilizatori
JAVNI RASHODI: budetska politika ili politika ope potronje, esto se upotrebljava zbog
eliminiranja recesije, nezaposlenosti i inflacije izazvane potranjom. uglavnom obuhvaa javne
radove u najirem smislu (javno financiranje objekata od zajednikog interesa, cesta, kola, nacionalne
obrane, ali i nacionalizirani sektor gospodarstva, dravne rashode i dr.)
POREZI: Smanjenje poreza vodi poveanju raspoloivog dohotka, to utjee na poveanje osobne
potronje (ovisno o sklonosti potronji). Poveanje potronje vodi vioj razini krivulje potronje i
investicija. To vodi multipliciranom poveanju nacionalnog dohotka.
S poveanjem nacionalnog dohotka redovito ide i poveanje zaposlenosti.
U situaciji nezaposlenosti i depresije (deflacijskog jaza) smanjenje poreza vodi smanjenju
nezaposlenosti i depresije - snienje poreza vodi poveanju dohotka i potronje to e, djelovanjem
multiplikatora, prouzroiti znatno vee poveanje neto nacionalnog proizvoda i novu zaposlenost nego
to je bilo inicijalno smanjenje poreza.
Svako poveanje poreza koje stanovnitvo plaa dravi, smanjuje njegov raspoloivi dohodak
i vodi smanjenju osobne potronje, a svako smanjenje potronje kod nepromijenjenih investicija i
javnih rashoda vodi smanjenju nacionalnog dohotka i zaposlenosti.
EKSPANZIJSKA FISKALNA POLITIKA MOE SE PROVODITI: a) smanjivanjem poreza ili
b) poveanjem javnih rashoda.
KONTRAKCIJA, ODNOSNO ANTIINFLACIJSKA POLITIKA PROVODI SE: poveanjem poreza
ili smanjenjem javnih rashoda, to u oba sluaja vodi smanjenju ravnotenog nacionalnog dohotka,
odnosno smanjenju ukupne proizvodnje i zaposlenosti i suzbijanju inflacije.
UGRAENI ILI AUTOMATSKI STABILIZATORI: a) proporcionalno i progresivno oporezivanje
Za razliku od proporcionalnog oporezivanja u kojem je porez u postotku jednak, bez obzira na
razinu ukupnog dohotka, kod progresivnog oporezivanja on raste s poveanjem ukupnog dohotka.
b) kompenzacija za nezaposlenost
c) razliiti programi obiteljske socijalne pomoi
d) zatitne cijene u poljoprivredi ili pomo poljoprivrednicima.