OBLICI NEVALJANOSTI UGOVORA:

Nitetni (apsolutno nitetan) najjai stupanj nevaljanosti ugov., protivan je ustavu RH,
prisilnim propisima ili moralu. Smatra se kao da ne postoji, ne proizvodi nikakve pravne
uinke, ne moe se popraviti, osnaiti. Ako se pak pristupilo ispunjenju nitetnog
ugovora, svaka stranka je duna vratiti drugoj ono to je temeljem ugov. primila,

Pobojni (relativno nitetan, nii stupanj nevaljanosti) valjan je od trena sklapanja te

izaziva sve predviene pravne uinke, ali se zbog odreenih mana moe pobijati i
proglasiti nevaljanim. Pobojnost ne nastupa po samom zakonu, nego se mora podii
tuba za ponitenje i sud mora proglasiti ugov. nevaljanim, pa stoga sudska odluka ima
konstitutivno obiljeje. Posljedice ponitenja jesu kao i pri nitetnim ugov. Prekluzivni rok
je 1 godina (subjektivni rok), 3 godine (objektivni rok).

LEASING to je poseban oblik ugovora o zakupu, ugovor autonomnog trgovakog prava

nastao u meunarodnoj praksi. Korisnik leasinga dobiva, temeljem tog ugovora, na koritenje
tuu stvar (prvenstveno pokretnu), redovito vrlo velike vrijednosti i visoke tehnologije, a
zauzvrat plaa davatelju leasinga, leasing naknadu, a nakon ugov. roka stvar se vraa ili
otkupljuje.
Oblici: operativni, financijski, direktni, indirektni, neto (funkcija odravanja je na korisniku
leasinga), bruto (funkcija odravanja je na davatelju leasinga), kratkoroni dugoroni, leasing
investicijske opreme, kompletnih postrojenja, leasing robe iroke potronje, leasing
neupotrebljavanih i upotrebljavanih stvari.

Indirektni (neizravni) leasing (barem 3 subjekta): izmeu proizvoaa i leasing institucije

potpisuje se ugovor o kupoprodaji, dok izmeu leasing institucije i korisnika leasinga
potpisuje se ugovor o leasingu. Proizvoa: ima obvezu isporuiti stvar te odgovara za
materijalne i pravne nedostatke, te ima pravo na naplatu te stvari. Leasing institucija: ima
obvezu platiti cijenu proizvoau te pravo na naknadu iz ugovora o leasingu. Korisnik
leasinga: ima obvezu plaanja leasing naknade, obvezu odravanja stvari (ukoliko nije
drugaije ugovoreno) i obvezu vraanja, te pravo na koritenje predmeta leasinga i pravo
otkupa.
Direktni leasing (2n subjekta):
Proizvoa (davatelj leasinga): obvezu predaje stvari te odgovornost za materijalne i
nematerijalne nedostatke, pravo na leasing naknadu. Korisnik leasinga: obvezu plaanja
leasing naknade, odravanja te vraanje stvari istekom ugov., pravo koritenja te pravo
otkupa (ukoliko je ugovoreno).
Operativni leasing takav je ugovor koji stranke mogu otkazati u svako vrijeme pa je
trajanje ugovora redovito krae od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugovora. I leasing-
naknada je manja od vrijednosti predmeta ugovora pa davatelj ne moe amortizirati svoje
investicijske trokove. Operativni leasing je ugovor o djelominoj amortizaciji. Davatelj
leasinga snosi sav rizik zastarjelosti i gubitka predmeta ugovora, plaa osigurninu itd.
Financijski leasing takav je ugovor kojim stranke utvruju najmanji rok koritenja
predmeta ugovora u kojem nijedna stranka ne moe otkazati ugovor. Trajanje ugovora
redovito se ugovara tako da ono odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskoritenja
predmeta ugovora. Ukupan iznos leasing-naknade koji plaa korisnik vei je od nabavne cijene
predmeta ugovora, pa davatelj amortizira svoje investicijske trokove. Korisnik leasinga snosi
sve trokove i rizike vezane za preuzimanje i koritenje predmeta ugovora.
Izravni leasing takav je ugovor u kojem sudjeluju samo dvije stranke: davatelj leasinga i
primatelj leasinga, pri emu proizvoa obino preuzima i obvezu servisiranja i isporuke rezervnih
dijelova.
Neizravni leasing takav je leasing u kojem sudjeluju barem tri subjekta: proizvoa ili
isporuitelj predmeta ugovora, davatelj leasinga i primatelj leasinga. Davatelj leasinga kupuje
predmet ugovora od proizvoaa i daje ga leasing primetlju, gdje se pojavljuje i kao financijer
posla. esto se tom odnosu prikljuuje i neka samostalna financijska organizacija, koja u tom
sluaju kupuje od davatelja leasinga trabine to ih on ima prema primatelju leasinga te na
taj nain obavlja diskont cijelog ili djelominog iznosa leasing-pristojbe. Ugovor o
(financijskom) leasing je takav ugovor pri kojemu se davatelj leasinga obvezuje financirati
predmet ugovora tako da ga izradi sam ili ga kupi ili dade izraditi kod treeg, sve po narudbi
primatelja leasinga, i predati mu ga na koritenje, a on e plaanjem leasing-naknade u
cijelosti ili djelomino naknaditi investicijske trokove davatelja, s time da nakon isteka
ugovornog roka primatelj ima pravo otkupiti predmet ugovora, vratiti predmet ugovora
odnosno nastaviti s njegovom uporabom.

UGOVOR O AKREDITIVU: ugov. izmeu nalogodavatelja - kupca i banke

nalogoprimatelja u korist tree osobe. Prema pravnoj naravi nalogodavatelj nalae pravnoj
banci, a ona se obvezuje dae kao nalogoprimatelj otvoriti akreditiv i korisniku obaviti
plaanje ili preuzeti neku obvezu. Vano je naelo poslovanja sa dokumentima, ne robom,
naelo odvojenosti, samostalnost pravnih odnosa unutar akreditivnog posla i naelo
bankovnog ispitivanja dokumenata.
Vrste: uvjetni, bezuvjetni, obini dokumentarni, opozivi, neopozivi, potvreni, nepotvreni,
prenosiv, neprenosivostale vrste akreditiva.

DOKUMENTARNI AKREDITIV - takvi akreditivi prema kojima banka (akreditivna banka)

na zahtjev i u skladu s instrukcijama nekog komitenta (nalogodavatelja) treba obaviti
plaanje treoj osobi u gotovini (korisniku) ili po njegovom nalogu, ili treba akceptirati i platiti
mjenice koje vue korisnik, ovlauje drugu banku da takvo plaanje obavi ili da takve
mjenice akceptira i plati uz predujam propisanih dokumenata i u skladu s odredbama i
uvjetima akreditiva. Subjekti: nalogodavatelj (kupac), nalogoprimatelj (akreditivna banka).
Predmet: novana inidba, akreditivna banka se obvezuje otvoriti akreditiv i korisniku
akreditiva obaviti plaanje. Bitni sastojci: su dokumenti koje mora korisnik akreditiva priloiti
banci kako bi mu ona izvrila plaanje (otpremne dokumente, dok. o osiguranju, trgovake
fakture, ostali dok.), te mora sadravati odredbu o krajnjem roku za podnoenje dokumenta
na plaanje.

POTVRENI KONFIRMIRANI AKREDITIV: kada osim postojeih obveza akreditivne

banke, prema korisniku potvrujua banka preuzima samostalnu i neposrednu obvezu. To
znai veu sigurnost za korisnika jer su mu se za ispunjenje potraivanja obvezale 2 banke.
Konfirmirajua banka, pored akreditiva, preuzima samostalnu i neposrednu obvezu prema
korisniku akreditiva obje su banke solidarno obvezne prema korisniku. Korisnik akreditiva
ovlaten je da podnese dokumente (prema uvjetima utvrenima u ugov. o akreditivu ili
akreditivnoj ili konfirmirajuoj banci).

KNOW-HOW (znanje i iskustvo) obuhvaa sva znanja i iskustva potrebna za valjano

voenje gospodarskih subjekata, primijenjeno tehniko znanje, te metode i podatke potrebne
za praktino ostvarenje tehnike koja slui u industrijske svrhe. To su sva znanja i iskustva
koja se ne mogu prijaviti radi stjecanja patenta, a kojima se mora vladati da bi se moglo
primijeniti patentirani i ne patentirani pronalazak nove tehnike i sl.

KLJU U RUKE esto se navodi u ugov. o graenju. Izvoditelj se samostalno obvezuje

izvesti sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu odreenog objekta. Ugov. cijena pritom
obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova (cijena se moe poveati).

KLIZNA SKALA klauzula revizije cijena koja se zbog nestabilnosti cijena na tritu unosi
u ugovore. To znai da e cijena graevinskog objekta biti poviena odnosno smanjena
ovisno o poveanju ili smanjenju cijena materijala, radne snage klizna skala je doputena
kao imbenik stabilizacije i ugovorene ravnotee. Ona moe bit 'opisna'(npr.80%ugovorene
cijene podlono je promjeni dok se ostalih 20% smatra fiksnim trokom) i
'matematika'(matematika formula u koju se uvrtavaju imbenici strukture cijena).

UGOVOR O PRIJEBOJU (KOMPENZACIJA) izmeu istog vjerovnika i dunika

istovremeno trebaju postojati potraivanja iz dvaju ili vie meusobnih obveznih odnosa.
Subjekti ugovora su istovremeno i vjerovnici i dunici. Za valjanost prijeboja potrebna su:
istovrsnost oba potraivanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari iste vrste i iste
kakvoe,
dospjelost potraivanja,
utuivost meusobno potraivanja moraju biti takva da se mogu ostvariti i sudskim putem,
uzajamnost stranke koje obavljaju prijeboj moraju uzajamno i izravno biti vjerovnik i dunik.

UGOVOR O FRANCHISINGU ugov. autonomnog trg. prava nastao u poslovnoj praksi.

Davatelj franchisinga mora biti poznato uspjeno proizvoako poduzee. Daje svoje ime
primatelju franchisinga i osigurava da mu nivo proizvodnje bude uvijek isti. Primalac
franchisinga (trgovci na malo ili uslune radnje) mora dobro obavljati djelatnost kao
protuuslugu davatelju koji mu je dao svoje ime, mora uloiti sredstva i plaati naknadu.
Davatelj od primatelja trai da u cijelosti ispunjava uvijete. Primaoci moraju pripremiti
proizvode na identian nain u svim dijelovima svijeta. Primatelj dobiva proizvod koji ima ime
i kvalitetu i traen je u svijetu (nema konkurencije jer se svi proizvodi mogu nai iskljuivo
kod primatelja franchisinga npr. Benetton prodavaonicama). Pr. McDonald's ili Benetton .
Vrste: franchising usluga, franchising proizvoda, industrijski i proizvodni franchising.

UGOVOR O LICENCI obvezuje se davatelj licence ustupiti stjecatelju licence u cijelosti ili
djelomino pravo iskoritavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a
temeljem toga ima pravo na odreenu naknadu od strane korisnika licence.

UGOVOR O KOMMISIJI imenovan, neformalan, konsenzualni, dvostranoobvezni i

naplatni ugovor. Komisionar se obvezuje da e za naknadu (proviziju) obaviti u svoje ime i za
raun komitenta jedan ili vie povjerenih mu poslova. On ima pravo na proviziju i kada nije
ugovorena. On podrazumijeva dva odnosa: odnos komisionar komitent i odnos komisionar
trea osoba. Komisionar radi po nalogu i za raun komitenta, ali u svoje ime. Ugovor koji
on sklapa njegov je ugovor, a trei ne mora ni znati za komitenta. On sklapa poslove sa
treima, te poduzima faktike i pravne radnje za komitenta. Nastupa uvijek u svoje ime i uz
naknadu.

UGOVOR O DISKONTU MJENICE ugovor o prodaji nedospjelih novanih potraivanja

uz odbitak diskontne stope koja se sastoji u razlici vrijednosti novane obveze na dan
sklapanja ugovora o diskontu mjenice i njezine vrijednosti na dan dospjelosti novane
obveze. Diskontent prenosi na banku potpuno vlasnitvo diskontne mjenice. Sam in
ispunjenja ugovora o diskontu obavlja se diskontiranjem mjenice. To nije zajam.

UGOVOR O FACTORINGU provodi otkup nedospjelih potraivanja od specijaliziranih

institucija. Tim se ugovorom klijent obvezuje ponuditi factoru (obino banci) na prodaju sva
kratkorona potraivanja prije njihove dospjelosti, a factor se obvezuje uz naknadu te ponude
prihvatiti ako ga zadovoljava platena sposobnost klijentovih dunika. Faktor ima pravo na
proviziju i kamate za obavljene transakcije.
Factoring je vrsta cesije, predugovor koji obvezuje stranke na sklapanje ugovora, ugovor o
prodaji. Ugovor ima funkciju financiranja i funkciju osiguranja naplate te upravljanje
potraivanja. Subjekti: klijent (stranka koja za asortiman usluge plaa odreenu naknadu);
kupac (postaje dunik factora); factor (stranka koja otkupljuje potraivanje klijenta).
VRIJEDNOSNI PAPIRI
Pismena isprava kojom se njen izdatnik obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi
njezinom zakonitom imatelju. To je pisana isprava, sadri pravo imovinske naravi, naelo
upisano u ispravi ne moe se ostraniti bez isprave (naelo inkorporacije).
Vrijednosni su papiri ove isprave:
Mjenica, ek, skladinica, teretnica, dionica, obveznica, blagajniki zapis, potvrda o
deponiranim sredstvima, zadunica, itd.
Bitni sastojci:
- naznaku vrste vrijednosnog papira,
- serijski i kontrolni broj,
- tvrtku i sjedite,
- adresu izdavatelja,
- naznaku da vrijednosni papir glasi na ime ili na donositelja,
- opis prava i obveza koje sadri,
- mjesto i nadnevak izdavanja vrijednosnog papira,
- potpis osoba koje su za to ovlatene .

MJENICA vrijednosni papir po naredbi kojom njezin izdavatelj izdaje bezuvjetni nalog
drugoj osobi da korisnik isprave isplati odreenu svotu novca. Ona se uvijek izdaje u
pisanom obliku, obino na mjeninom blanketu.
Osnovne vrste mjenica:
- trasirana (mjenica u kojoj izdatnik poziva drugu osobu da imaocu mjenice isplati
odreenu svotu novca),
- vlastita ( mjenica u kojoj se izdavalac obvezuje da e odreenu svotu novca platiti
imaocu mjenice),
- bjanko (nepotpuna mjenica, a takva isprava postaje mjenicom onda kada bude
sadravala sve vane sastojke mjenice).
Bitni sastojci mjenice:
- oznaku da je mjenica napisana u samom slogu isprave,
- bezuvjetan naputak da se plati odreena svota novca,
- ime onoga koji treba platiti, oznaka dospjelosti,
- mjesto gdje treba obaviti plaanje,
- ime onoga kome se treba platiti,
- oznaka dana i mjesta izdanja mjenice,
- potpis onoga koji je izdao mjenicu.
Aval je mjenino jamstvo kojim se moe osigurati isplata mjenine svote u cjelini ili
jednim dijelom.
Akcept je trasatova izjava da uz potpis na mjenici o prihvaanju trasatova poziva da plati
mjeninu svotu, akceptom mjenice trasat se obvezuje platiti mjenicu po dospjelosti.
Dospjelost mjenice je u mjenici naznaeno vrijeme kada se mjenica treba isplatiti
odnosno kada mjenini iznos dospijeva za isplatu.

AMORTIZACIJA MJENICE
Onaj kome je nestala mjenica moe mjerodavnom sudu u mjestu plaanja predloiti
pokretanje postupka amortizacije tj. sudskog postupka ponitenja mjenice. Svrha je da na
temelju odluke o amortizaciji predlagatelj moe protiv akceptanta ostvariti mjesena
prava kao da ima ne amortiziranu mjenicu, ali mjenini dunik nee morati ispuniti
obvezu ako se dokae da je predlagatelj bespravno dobio odluku o amortizaciji.
EK vrijednosni papir kojim izdavatelj nalae trasatu da iz njegova pokria isplati
zakonitom imatelju eka odreenu svotu novca.

6 bitnih sastojaka eka:

- naznaku da je ek napisan u tekstu isprave,
- bezuvjetni naputak da se plati odreena svota novca iz trasatova pokria,
- ime trasata,
- mjesto plaanja,
- mjesto i dan izdavanja,
- potpis trasata.
ek se moe opozvati dok mjenica ne moe. Trasant i trsat moraju uvijek biti razliite osobe.
Nije potrebno kod eka odreivati rok dospijea.
Vrste eka: na ime, na donositelja, po naredbi, s obzirom na namjenu i oblik: gotovinski,
obraunski, barirani, bankovni, putniki, ogranieni i neogranieni.
ek se prenosi na tri naina:
- jednostavnom predajom se prenosi ek koji glasi na donositelja,
- indosamentom se prenosi ek na ime i po naredbi,
- cesijom se prenosi ek ako je zabranjen prijenos indosamentom.

OBVEZNICA vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da e osobi naznaenoj na

obveznici isplatiti odreenog dana iznos naveden u obveznici. Obveznica je instrument
kreditiranja i prema svojoj pravnoj prirodi je ugovor o kreditu. Mogu ih izdavati drutva,
drava i ostale pravne osobe u svoje ime i za svoj raun, a banke i ostale financijske
organizacije i u svoje ime, a za raun drugoga, kao i u ime i za raun drugoga.
Sadri ove temeljne sastojke:
- oznaku da je obveznica,
- tvrtku i sjedite izdavatelja,
- ime kupca,
- novanu svotu na koju glasi,
- visinu kamatne stope,
- postotak udjela u dobiti,
- rokovi otplate glavnice i kamate,
- mjesto i datum izdavanja,
- serijski i kontrolni broj,
- faksimil potpisa ovlatenih osoba, te prava iz obveznica.

PROTEST MJENICE:

Podie se kada trasat ne akceptira ili ne datira akcept mjenice koja dospijeva na odreeno
vrijeme po vienju, ili ne isplati mjenicu, ili ako samo djelomino isplati mjenicu.
Protest podie imatelj mjenice, a podie se pri protestnom tijelu ovlatenom zakonom koje
je mjesno mjerodavno za osobu protiv koje se podie protest (javni biljenici su ovlateni za
podizanje protesta mjenice).
Rokovi podizanja protesta: Zbog neakceptiranja mjenice mora se podii u rokovima
odreenim za podnoenje na akceptiranje.
Svrha protesta sastoji se u tome da bi imatelj mjenice stekao pravo regresa od regresnih
obveznika (trasanta, indosanta, avaliste).
Regres je pravo imatelja mjenice da od trasanta, indosanta i ostalih regresnih obveznika
zahtjeva isplatu mjesenog duga kad trasat odbije akcept ili isplatu mjenice ili kada je zbog
steaja prestala sigurnost redovite naplate.
?Razlike u izdavanju i naplati mjenice i eka?
ekovi mogu biti trasirani samo na banku ( mjenica u naelu moe biti trasirana na bilo koju
osobu).
U trenutku izdavanja eka trasant mora imati pokrie kod trasata u novcu ili novanom
kreditu, a mjenica moe biti trasirana i na onu osobu kod koje trasant uope nema pokrie ili
ga nema u trenutku izdavanja mjenice.
Akceptiranje eka nije potrebno jer je nuno pokrie kod trasata; pri mjenici podnoenje na
akcept uvjet je isplate, kako bi imatelj mjenice mogao ostvariti regresno pravo.
ek se moe opozvati, a izdana mjenica ne.
Pri vlastitoj mjenici trasant i tarsat su ista osoba, a pri eku trasant i trasat moraju uvijek biti
razliite osobe.
Mjenica se moe indosirati i na trasata, a indosiranje eka na trasata vrijedi samo kao
prinosnica isplati.
Na eku nije nuna naznaka remitenta (moe se izdati i na donositelja), a na mjenici jest.
Temeljna razlika izmeu mjenice i eka je u tome to ek slui kao instrument plaanja i
prema svojoj je prirodi plateno sredstvo, a mjenica ima ponajprije ulogu kreditnog sredstva.

UGOVOR O CESIJI prijenos otuivog potraivanja od dosadanjeg vjerovnika (cedenta)

na novog vjerovnika (cesionara), a dunik (cesus) i potraivanje ostaju isti.
PRAVNE OSNOVE ugovor, zakon i sudska odluka.
CESIJA akcesorni pravni posao kojemu uvijek prethodi neki davni posao.
RAZLOZI CESIRANJA plaanje dugova, kupnja, darovanje.
PREDMET CESIJE cedentovo potraivanje, pravo dunika.

Sklapaju ga cedent i cesionar, a za prijenos potraivanja nije potreban pristanak

dunika, nego je cedent duan ga obavijestiti o cesiji, da od sada dunik moe
obvezu vratiti novom vjerovniku.
ODNOS CESIONARA I CESUSA cesionar ima prema duniku ista prava po obujmu i
sadraju koja je imao i cedent za ustupanje, a prelaze i sporedna prava. Cesusu se ne smije
pogorati poloaj dunika.
ODNOS CEDENTA I CESIONARA vano je dali je cesija naplatna ili nenaplatna, ovisi hoe
li cesionar moi naplatiti svoje potraivanje i dospjelost.
NAPLATNA cedent odgovara za veritet uvijek, a za bonitet kad je ugovoreno.
NENAPLATNA na odgovara za veritet ni za bonitet.
FINDUCIRANE CESIJE (3 osobe):
1. ustupanje umjesto ispunjenja dunik svoje obveze ustupa vjerovnikovom
potraivanju koje ima prema svom duniku (mjesto ispunjenja);
2. ustupanje zbog naplaivanja dunik ustupa svojem vjerovniku svoje potraivanje
samo zbog naplaivanja, a obveza se gasi kada vjerovnik naplati to potraivanje;
3. ustupanje zbog osiguranja uinjeno radi osiguranja cesionarovog potraivanja
prema cedentu.

UGOVOR O JAMSTVU ugovor kojim se jamac obvezuje prema tuem vjerovniku da e

ispuniti valjanu i dospjelu obvezu glavnog dunika ako je ovaj ne bi ispunio. Ugovor o
jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju dao pismeno. Jamstvo se moe dati
samo za pravovaljanu obvezu bez obzira na sadraj. Opseg jameve odgovornosti ne moe
biti vei od obveze glavnog dunika.

Kapara novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora
jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor
ispuniti.
Odustatnina ugovorne strane mogu se sporazumijeti da jedna ili obje imaju pravo odustati
od ugovora davanjem odustatnine drugoj strani. Odustatnina se sastoji od novca ili nekih
drugih zamjenjivih stvari.
Zalono pravo zalog je zalonim pravom optereena pojedinano odreena pokretna ili
nepokretna stvar koja se moe unoviti, kao i idealni dio takve stvari.

Zastara protek vremena koje poinje od dospijea potraivanja nekon kojeg zbog
vjerovnikova pasivna dranja dunik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze. zastara nastupa
kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtjevati ispunjenje
obveze. Posljedica je zastare da se neko pravo
ne moe ostvariti prisilno putem suda. Takoer, utuiva obveza se pretvorila u neutuivu
obvezu. Dunik se mora sam pozvati na zastaru. Sud tada ne raspravlja postoji li dug ili ne
postoji, nego utvruje je li obveza zastarjela.

Prekluzija ili prekluzivni rok zakonom je odreeno vrijeme istekom kojega prestaje
postojati samo pravo, ako ga ovlatenik ne ostvari u tom roku. Bitno se razlikuje od zastare.
Kod zastare se gubi pravo na tubu, dakle pravo na zahtjev i mogunost prisilnog ispunjenja
nekog prava, a kod prekluzije se gubi samo pravo. Obino su kratki a na njih pazi sud po
slubenoj dunosti.

UGOVOR O KUPOPRODAJI - Ugovorom o kupoprodaji stvari prodavatelj se obvezuje da

stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje
prodavatelju platiti cijenu. Ugovor je konsenzualan jer se smatra sklopljenim samim
sporazumom stranaka, a ne tek predajom stvari. On je dvostrano obvezni i reciproni ugovor,
svaka ugovorna strana ujedno je vjerovnik i dunik. Kupoprodaja je kauzalni ugovor jer se
njome ostvaruje odreena svrha. Kupoprodaja je samo sredstvo da se ta svrha postigne, a
postie se stjecanjem prava vlasnitva na stvari. Ugovor je imenovani, formalin i glavni
ugovor. Predmet ugovora ne mora uvijek biti stvar, to moe bit ii neko pravo. Mora biti
sklopljen u pisanom obliku. Sastojci ugovora o kupoprodaji su:

Stvar predmet, ljudskim osjetilima i na raspolaganju dostini postojei, ili mogui, budui
materijalni dijelovi prirode. Stvar mora biti odreena ili odrediva. Ako je u trenutku sklapanja
ugovora propala ve postojea stvar o kojoj su se stranke sporazumjele, ugovor ne proizvodi
nikakve pravne uinke. Stvari mogu biti: pokretne i nepokretne, postojee i propale prije
ugovora, u prometu i izvan prometa i u ogranienom prometu, sadanje i budue.

Cijena vrijednost stvari izraena u novcu. Mora biti odreena ili odrediva, odreena cijena
ustanovljena je u fiksnoj svoti dok je cijena odrediva ako ugovor sadri dostatno podataka
pomou kojih bi se ona mogla odrediti. Ako nije odreena ili odrediva ugovor nije valjan. Pod
razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne
moe utvrditi, onda cijena koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. Kad je rije o tekuoj
cijeni, a nisu je odredile stranke, smatra se da je to ona cijena koja je vrijedila na dan
sklapanja ugovora. Kad se radi o cijeni koju je propisao nadleni organ, kupac duguje samo
iznos propisane cijene. Cijenu moe odrediti i neka trea osoba.
Evikcija pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekog treeg. Evikcija se
temelji na pravu treega na stvar i ima uvijek pravnu podlogu.
Potpuna evikcija ako je kupcu oduzeta stvar u cijelosti, ugovor se raskida po zakonu.
Djelomina evikcija ako se umanjuju ili ograniuju prava kupca, kupac moe ili raskinuti
ugovor ili traiti razmjerno snienje cijene.

UGOVOR O GRADNJI -Ugovor o gradnji je ugovor o djelu kojim se izvoa obvezuje da

e u ugovorenom roku i prema odreenom projektu izgraditi odreenu graevinu na
odreenom zemljitu ili na takvom zemljitu odnosno na ve postojeem objektu obaviti
kakve druge graditeljske radove, a naruitelj (investitor) se obvezuje za izvoenje tih radova
isplatiti odreenu cijenu. Ugovor o gradnji vrsta je ugovora o djelu i na odnose ugovora o
gradnji supsidijarno se primjenjuju odredbe ZOO-a o ugovoru o djelu. Osim predmeta i
cijene, bitan sastojak ugovora o gradnji je i rok za izgradnju. Temeljni izvor ugovora o gradnji
je ZOO, vrijedi i Zakon o gradnji, od autonomnog trgovakog prava istiemo Posebne uzance
u graenju.(projektant,investitor,izvoa,nadzorni inenjer,revident)

UGOVOR O KOMISIJI- je ugovor kojim se komisionar obvezuje da za naknadu (proviziju)

obavi u svoje ime, a za raun komitenta (nalogodavca) jedan ili vie povjerenih mu poslova.
Komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena, iz ega proizlazi da je to isti
trgovaki posao. Kod komisije susreemo tri ugovorna odnosa: - odnos komisionara i
komintentna putem naloga, - odnos komisionara i tree osobe, - odnos komintenta i tree
osobe (odnos iskljuivo vezan za ispunjenje ugovora).

UGOVOR O POSREDOVANJU - je ugovor kojim se obvezuje posrednik da e nastojati

nai i dovesti u vezu treu osobu sa svojim nalogodavcem, kako bi nalogodavac i trea
osoba pregovarali o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti
posredniku odreenu naknadu bude li ugovor sklopljen.
Nalogodavac je duan, ako je ugovor s treom osobom sklopljen posredstvom posrednika,
ovome isplatiti naknadu makar ona nije ugovorena. Nije li to drugo ugovoreno, posrednik
stjee pravo na naknadu u asu sklapanja ugovora za koji je posredovao. Posrednik ima
pravo i na trokove ako je tako ugovoreno iako ugovor izmeu nalogodavca i treeg nije
sklopljen.

UGOVOR O TRGOVAKOM ZASTUPANJU - je ugovor kojim se zastupnik obvezuje da

e stalno brinuti da tree osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavcem i da u tom
smislu posreduje izmeu njih i nalogodavca, te da nakon dobivene ovlasti sklapa ugovore s
treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni
ugovor isplati odreenu naknadu proviziju.
Pravo na naknadu (proviziju) stjee zastupnik kad ugovor bude ispunjen, ali je doputeno i
drukije ugovoriti.
Ugovor o trgovakom zastupanju sam po sebi ne ovlauje zastupnika na sklapanje poslova
s treim.

UGOVOR O NALOGU - Ugovorom o nalogu nalogoprimatelj se obvezuje nalogodavatelju

da e za njegov raun poduzeti odreen poslove, a istodobno nalogodavatelj ovlauje
nalogoprimatelja za poduzimanje tih poslova. Nalogoprimatelj ima pravo na naknadu za svoj
trud osim ako je drukije ugovoreno ili proizlazi iz prirode meusobnog odnosa. Ugovor o
nalogu je imenovani, naplatni, neformalan, konsenzualan i dvostrano obvezni ugovor. Nalog
jedne osobe upuen nekoj osobi da s treom osobom obavi neki posao jo ne znai ugovor o
nalogu, nego ponudu jednostranu izjavu volje na sklapanje tog ugovora. Tek oitovanjem
druge strane da prihvaa nalog ponudu sklapa se ugovor o nalogu.
UGOVOR O KONCESIJI Koncesija akt vlasti jedne drave kojom se graanima te
drave, drugoj dravi ili stranim dravljanima doputa na njezinu podruju obavljati odreene
djelatnosti za koje esto inae postoji zabrana. Postoje politika (obino se utvruje
ugovorima izmeu drava) i gospodarska (podjeljuju se ugovorom izmeu drave i
koncesionara koji nije druga drava) koncesija. Ugovor o koncesiji daje gospodarska prava
obino ograniavajui vlasnitvo davateljice na odreeno ili na neogranieno vrijeme.
Hrvatski Zakon o koncesijama ureuje samo gospodarske koncesije, i to u dva oblika:

koncesije o gospodarskom koritenju prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je

zakonom odreeno da su od interesa za RH
koncesije koje se sastoje od prava obavljanja djelatnosti od interesa za RH te izgradnje i
koritenja objekata i ureaja za obavljanje tih djelatnosti Koncesija se moe dati domaoj i
stranoj, fizikoj ili pravnoj osobi na odreeno ili neodreeno vrijeme, ali nadue do 99 godina.
Ugovori o koncesijama upisuju se u jedinstveni registar koncesija pri Ministarstvu financija.

BANKOVNI UGOVORI - Obiljeje je bankovnih ugovora da je njihov predmet poslovanja

primanje novanih depozita i davanje kredita i drugih plasmana u obavljanju djelatnosti
utvrenih Zakonom, kao i odreenih usluga u svezi s platnim prometom.

ZAJEDNIKA OBILJEJA:
-Predmet: promet novca i vrijednosnih papira te obavljanje odreenih usluga u svezi s
platnim prometom(novane inidbe)
-jedna stranka je uvijek banka
-formalni, dvostrano obavezni, naplatni ugovor, ugl. Adhezijski

UGOVOR O NOVANOM DEPOZITU Ugovorom o novanom depozitu obvezuje se

deponent poloiti u banci odreenu novanu svotu koju se banka obvezuje primiti, s time da
stjee pravo raspolagati deponiranim novcem i duna ga je vratiti prema uvjetima
predvienim ugovorom. Deponent moe biti svaka domaa i inozemna fizika i pravna osoba,
a pravni temelj zasnivanja pravnog odnosa novanog depozita s bankom jest zakon ili
ugovor. Ugovor je konsenzualan, neformalan, dvostrano obvezan, naplatan i imenovani. Pod
novanim depozitom razumijevaju se domaa i strana novana sredstva koja domae i
strane, fizike i pravne osobe deponiraju u banci uplatom na temelju ugovora ili obveze
deponiranja utvrene zakonom. Novani depozit je potraivanje deponenta prema depozitaru
banci, koja je deponirani iznos duna vratiti u vrijeme i na nain utvren ugovorom. Vrste
depozita: depoziti po vienju, oroeni depoziti na neodreeno vrijeme s otkaznim rokom,
depoziti oroeni na odreeno vrijeme, depoziti s posebnom namjenom i depoziti bez
namjene.

UGOVOR O SEFU Ugovorom o sefu banka se obvezuje dati korisniku na uporabu sef za
odreeno razdoblje, a korisnik se obvezuje za koritenje sefa platiti banci odreenu naknadu.
Sef je posebno numeriran i zatvoren prostor u banci koji se moe zakljuati, a banka mora
poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje dobrog stanja sefa i njegov nadzor. Bitni sastojci
ugovora jesu utvrivanje i individualiziranje sefa koji banka daje korisniku na uporabu,
vrijeme na koje se ugovor sklapa i naknada. Glavne obveze banke: staviti klijentu sef na
koritenje za ugovoreno vrijeme, poduzeti mjere za odravanje dobrog stanja i nadzor sefa,
omoguiti klijentu ili njegovu punomoniku slobodan pristup sefu, izdati korisniku sefa klju.
Glavne obveze korisnika: platiti banci ugovorenu naknadu, ne stavljati u sef predmete ili
proizvode kojima se moe ugroziti sigurnost banke ili ostalih sefova.
UGOVOR O BANKOVNOJ GARANCIJI Bankovne garancije primjenjuju se kao sredstvo
osiguranja potraivanja. U odnosima se pojavljuju najmanje tri osobe nalogodavatelj,
banka, korisnik garancije. I tri su odvojena pravna odnosa: nalogodavatelj-banka, banka-
korisnik, korisnik-nalogodavatelj. Odnos izmeu korisnika garancije i nalogodavatelja jest
odnos izmeu strana iz nekog temeljnog ugovora. Odnos izmeu nalogodavatelja i banke
nastaje tako to banka prihvaa nalog svog klijenta da u skladu s uvjetima sadranim u
nalogu izda odreenu garanciju. Odnos izmeu banke i korisnika nastaje time to banka
dostavlja garanciju korisniku, a on je prihvaa. Ugovor je jednostrano obvezni ugovor jer je
banka samo dunik, a korisnik samo vjerovnik. Akcesorne garancije takve pri kojima
garancijska obveza banke ovisi o postojanju obveze temeljnog ugovora. Te garancije banka
izdaje s naslova jamstva koje je najee regulirano u graanskim zakonicima. Banka se kao
jamac obvezuje vjerovniku da e ispuniti obvezu dunika glavnog ugovora. Samostalne
garancije takve pri kojima banka preuzima prema korisniku samostalnu obvezu koja je
odvojena s obzirom na duniku obvezu iz glavnog ugovora. Banka se prema korisniku
garancije ne obvezuje da e ispuniti obvezu nalogodavatelja, nego svoju obvezu.

UGOVOR O OSIGURANJU - Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju

osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani
sluaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Osigurani
sluaj je dogaaj prouzroen osiguranim rizikom. Rizik koji je obuhvaen osiguranjem
(osigurani rizik) mora biti budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja
osiguranja ili osiguranika.
Ugovor o osiguranju je nitetan ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani
sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili je ve tada bila prestala
mogunost da on nastane.
U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili
drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokria,
iznos osiguranja ili da je osiguranje neogranieno, premija ili doprinos (ulog), nadnevak
izdavanja police i potpisi ugovornih strana.
Uvjetima osiguranja mogu biti predvieni sluajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja
nastaje samim plaanjem premije.
Ugovaratelj osiguranja duan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj duan primiti
isplatu premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaena. Premija se
plaa u ugovorenim rokovima, a ako je treba platiti odjednom, onda se plaa prilikom
sklapanja ugovora.
Mjesto plaanja premije je mjesto u kojem ugovaratelj osiguranja ima svoje sjedite, odnosno
prebivalite, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto.
Kad se dogodi osigurani sluaj, osiguratelj je duan isplatiti osigurninu odreenu ugovorom u
ugovorenom roku koji ne moe biti dulji od etrnaest dana, raunajui otkad je osiguratelj
dobio obavijest da se osigurani sluaj dogodio.
Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje uinke istekom dana koji je
njime oznaen kao dan poetka trajanja osiguranja, pa sve do svretka posljednjeg dana
roka za koji je osiguranje ugovoreno.

PRESTANAK UGOVORA
-Prestanak je unaprijed predviena i voljom stranaka nakanjena posljedica zasnivanja
obveznopravnog odnosa. Svrha obveznopravnog odnosa je ispunjenje ugovorom preuzetih ili
 zakonom odreenih obveza. Ispunjenjem obveza otpada i razlog daljnjeg postojanja obveznog
odnosa.
Ispunjenje - Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim
ispunjenjem dune inidbe. Redovni, najei i za stranke najbolji nain prestanka obveza Ono
se sastoji u izvrenju onoga to ini predmet obveze, nekakvom injenju, davanju, trpljenju
odnosno proputanju. Dunik svoju obvezu ne moe ispuniti neim drugim, niti vjerovnik
moe zahtijevati neto drugo to nije predmet obveze. obvezu je duan ispuniti dunik, a
ovlaten je na ispunjenje vjerovnik. Postoje i izuzeci : primjerice kod jamstva jamac platac e
biti ovlaten ispuniti dunikovu novanu obvezu vjerovniku i kada se dunik tome izriito
protivi. Uredno ispunjenje pretpostavlja ispunjenje obveze u svemu kako ona glasi. Izmeu
ostaloga, to znai da se duna inidba ima izvriti pravodobno, odnosno po dospijeu.
Neispunjenje - do nemogunosti ispunjenja moe doi bez krivnje stranaka ili krivnjom jedne
ugovorne stranke, ako je ispunjenje postalo nemogue, npr. Zbog vise sile prestaje i obveza
druge stranke = prestanak obveznopravnog odnosa.
U sluaju da jedna stranka moe samo djelomino ispuniti svoju obvezu druga stranka moe ili
raskinuti ugovor ili ugovor ostaviti na snazi i zahtijevati razmjerno smanjenje obveza.
Kod dvostrano obveznih ugovora, kada jedna strana ne ispuni svoju ugovornu obvezu, druga
strana je ovlatena ili inzistirati na ispunjenju ili raskinuti ugovor, a u svakom sluaju ima pravo
na naknadu tete prouzroene neurednim ispunjenjem. Kod raskida ugovora radi
neispunjenja potrebno je razlikovati ugovore s fiksnim rokom od ugovora bez fiksnog roka
Zakanjenje - Zakanjenje je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodranju
ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja (zakanjenje dunika) ili primitka ispunjenja
(zakanjenje vjerovnika). Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kada
ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, iji je cilj da se postigne ispunjenje.
Zakanjenje dunika prestaje im on ponudi ispunjenje dune inidbe kao i u trenutku kada
vjerovnik padne u zakanjenje. O zakanjenju vjerovnika je rije kada on bez osnovanog
razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem prijei te u sluaju kada je vjerovnik
spreman primiti ispunjenje ali ne nudi ispunjenje svoje istodobne reciprone obveze. U
sluaju zakanjenja vjerovnik ima pravo na naknadu tete ako ju je zbog kanjenja pretrpio

Ostalo(preboj, novacija, otpust, istek vremena)

o Prijeboj ili kompenzacija je nain prestanka obveznopravnog odnosa kojim se
vjerovnikova trabina i dunikova protutrabina ukidaju meusobnim
obraunavanjem.
o Otpust duga kad vjerovnik izjavi duniku da nee traiti ispunjenje obveze ,a dunik
se sloi s tim
o Istek vremena i otkaz - Trajni ugovorni odnosi u pravilu prestaju istekom vremena ili
otkazom. Kada je odreen rok trajanja ugovora, ugovorni odnos prestaje istekom toga
roka, osim kada je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni
odnos produljuje na neodreeno vrijeme , ako ne bude pravodobno otkazan.
ELEMENTI UGOVORA potrebni za sklapanje:
1. STRANE (SUBJEKTI PRAVA, POSLOVNA SPOSOBNOST): Ugovorne strane mogu biti fizike i
pravne osobe. Da bi mogle sklopiti ugovor, fizika i pravna osoba moraju imati pravnu i
poslovnu sposobnost. Pravna sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Pravnu
sposobnost fizika osoba stjee roenjem, a pravna osoba upisom u sudski registar. Poslovna
sposobnost je svojstvo vlastitim oitovanjem volje proizvoditi pravne uinke. Fizike osobe
poslovnu sposobnost stjeu punoljetnou, a pravne osobe upisom u sudski registar.
2. OITOVANJE VOLJE (SVJESNI I NESVJESNI RASKID): Za valjan pravni posao potrebno je da
oitovanje bude u skladu s voljom sudionika.
svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja- Ta vrsta nesklada postoji onda kada strana
svjesno izjavi neto to zapravo nee.
nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja:
Moe nastati zbog vie razloga:
prijetnja takva mana volje pri kojoj je jedna ugovorna strana ili netko trei nedoputenom
prijetnjom izazvao u druge strane opravdani strah, tako da je ona zbog toga sklopila ugovor.
zabluda pogrena predodba o nekoj injenici ili o nekom objektivnom pravu u motivu pri
sklapanju ugovora.
nesporazum - strane misle da su se sloile, ali se njihova oitovanja ne poklapaju.
prijevara svjesno izazivanje zablude s druge strane s nakanom da se time navede na
sklapanje ugovora.

3. INIDBA(DOPUSTIVA I MOGUA): inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju
je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku. inidba je svjesna i
usmjerena radnja na poveanje imovine drugoga, koja dovodi do obvezno - pravnog odnosa
4. OSNOVA (MERITUM UGOVORA): Za nastanak obveznopravnog odnosa potrebno je da se
dogodi jedna ili vie injenica. U obveznom pravu pravna osnova za nastanak obveznopravnog
odnosa je ugovor. Ugovor je ona bitna injenica za koju se vee postanak subjektivnih prava i
obveza. Od pravne osnove razlikujemo kauzu, kao pravno utvreni gospodarski cilj ugovora
koji se postie ostvarenjem ugovornih obveza. Zakon zahtjeva da svaka ugovorna obveza mora
imati doputenu osnovu. Pri sklapanju obveznog ugovora trebamo razlikovati pravne osnove,
kauze i osnove (subjektivne svrhe ugovora).
5. FORMA(pismena, usmena, konkludentne radnje): Oblik je vanjsko oitovanje nekog sadraja.
Svaki ugovor mora imati odreeni sadraj, a on je uvijek izraen u nekom obliku.
Formalni ugovor trai odreeni oblik kao uvjet za nastanak valjanog ugovora, a za neformalni
ugovor oblik nije odreen i nije uvjet za sklapanje ugovora.

PRAVO PRVOKUPA
je pravo ovlatenika toga prava da odreenu stvar ili pravo kupi prije svih ostalih, po cijeni i pod
uvjetima pod kojima ju je spreman kupiti trei. Vlasnik je, ukoliko se odlui na prodaju, duan
ovlatenika obavijestiti o namjeri prodaje i ponuditi mu da stvar kupi u zakonom odreenom roku.