SREDINJA BANKA

Sredinja banka(emisijska, centralna) smatra se jednim od najveih izuma

ovjeanstva, pa postoji tvrdnja kako su tri otkria u povijesti najvanija: vatra,
kota i sredinja banka .
Sredinja banka je najznaajnija financijska institucija svake moderne drave, jer
predstavlja vrhovnu vlast nad svim bankama jedne zemlje.Iz tog razloga, a
nezavisno od ponekih odluka vlade i postojeih zakona, njezina uloga je prilino
samostalna i centralizirana. Sredinja banka ima monetarnu vlast u dravi,a
njezina samostalnost, ali i monopolistiki poloaj je vidljiv kod emisije primarnog
novca, tj.zakonskog sredstva plaanja.
Prva sredinja banka u svijetu je osnovana 1668. godine u vedskoj i to je
Sverigen Riksbank, a 20- tak godina osnovana je Bank of England, sredinja
banka u Velikoj Britaniji. U SAD-u ne postoji klasina sredinja banka, ve
Federalni sustav rezervi unutar kojeg su poslovne banke,a kojeg su formalno
osnovale dvanaest rezervnih banaka(poslovne banke kod rezervnih banaka
moraju drati zakonski odreene rezerve). Osamostaljenjem Republike Hrvatske,
1991. godine osnovana je Narodna banka Hrvatske kao sredinja banka koja je
proizala iz Narodne banke Jugoslavije, te u poetku joj bila slina po postojeim
propisima i zakonima.Narodna banka Hrvatske je u prosincu 1997. godine
preimenovana u Hrvatsku narodnu banku, HNB.

ULOGA I ZNAENJE SREDINJE BANKE

Glavna aktivnost sredinje banke je provoenje monetarne i kreditne politike to
ukljuuje punu nadlenost nad funkcioniranjem cjelokupnog financijskog sustava,
te ponudu novanih sredstava i plasmane kredita kojima se utjee na
ostvarivanje ekonomskih ciljeva drave. Utjecajem na taj segment, sredinja
banka nastoji poveati rast gospodarstva, odrati odgovarajuu razinu inflacije,
utjecati na smanjenje nezaposlenosti i tititi vrijednost nacionalne valute. Sve eto
su aktivnosti kojima sredinja banka naglaava svoju ulogu i vanost. Sredinja
banka kao temeljna financijska institucija u svom djelovanju ne rukovodi se
profitnim interesima, ve iskljuivo gospodarskim interesima zemlje u kojoj
djeluje.
Sredinja banka se u provoenju monetarne i kreditne politike koristi odreenim
instrumentima kojima nastoji utjecati na ostvarivanje najvanijih ekonomskih
ciljeva zemlje. Instrumenti i mjere sredinjih banaka se prema provoenju
razlikuju od zemlje do zemlje, ali se svi oni mogu svesti na nekoliko grupacija.
Najei instrumenti i mjere monetarne i kreditne politike jesu:
Instrumenti politike otvorenog trita
Stalno raspoloive mogunosti kao to su novani depoziti,lombardni kredit
i unutardnevni kredit
Instrumenti obvezne, granine obvezne i posebne obvezne priuve
Devizne aukcije
Blagajniki zapisi
Instrumenti politike diskontne stope koji su vaan izvor kratkoronih kredita
kojima se osigurava likvidnost
Politikom otvorenog triita, sredinja banka regulira koliinu novca u optjecaju,
odnosno odrava likvidnost u sustavu. Takvom politikom, sredinje banke mogu
kupovati ili prodavati dravne vrijednosne papire ime se poveava odnosno
smanjuje koliina novca. Odlukom o polaganju novanog depozita kod Hrvatske
narodne banke, banke na kraju dan amogu viak sredstava deponirati kod HNB-a.
Dospijee takvih sredstava je prekonono za to se zaraunava kamatna stopa od
0,5%. Takoer, sredstva novanog depozita ne ulae u izraun obvezne priuve.
Odlukom o uvjetima za odobrenje kratkoronog kredita na osnovi zaloga
vrijednosnih papira (lombardni kredit) banke svakodnevno mogu zatraiti
lombardni kredit. Dospijee kredita je prekonono. Osnovica za obraun priuve
sastoji se od kunskog i deviznog dijela.Obveznici granine obvezne priube su
domae banke i tedne banke te podrunice stranih banaka. Osnovica za obraun
je pozitivna razlika izmeu prosjenog dnevnog stanja pojedinih izvora sredstava
i pojedinih pasivnih izvanbilannih zapisa (potencijalnih obaveza) u odreenom
obraunskom razdoblju i prosjenog dnevnog stanja tih izvora sredstava i
potencijalnih obveza u poetnom obraunskom razdoblju. Devizne aukcije se
provode radi ouvanja stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja
u zemlji i inozemstvu.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Hrvatska narodna banka je sredinja monetarna institucija u Republici Hrvatskoj

to je utvreno Ustavom RH. Rad Hrvatske narodne banke je ureen zakonom o
Hrvatskoj narodnoj banci koji je stupio na snagu 28. travnja 2001. godine. U
prosincu 2006. godine je donesena odluka o proglaenju Zakona o izmjenama i
dopunama zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ime su stvorene zakonske
pretpostavke da, danom pristupanja RH Europskoj uniji, HNB postane sastavim
djelom Europskog sustava sredinjih banaka (ESSB) te da pone obavljati zadatke
u skladu s Statutom Europskog sustava sredinjih banaka (ESSB) i Europske
sredinje banke (ESB).

Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci odreen je i poloaj Hrvatske narodne banke

u matinoj zemlji koji takoer proizlazi iz zakonitosti i propisa vaeih za sve
sredinje banke (lanak 2.).
Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.
U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i
neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru.
Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe.
Sjedite Hrvatske narodne banke je u Zagrebu.
Hrvatska narodna banka se ne upisuje u sudski registar.
Hrvatska narodna banka ima statut, koji potvruje Hrvatski sabor.
Hrvatska narodna banka ima peat koji sadrava prikaz grba republike
Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke.
Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke.
Hrvatska narodna banka je u iskljuivom vlasnitvu Republike Hrvatske.
 Hrvatska narodna banka je neovisna i pri donoenju i provoenju svojih
odluka koje se temelje na zakonu, ne trai niti je vezana na upute tijela RH,
tijela EU ili drugih osoba.

Zadaci i funkcije HNB-a koji proizlaze iz propisa vaeih za sve sredije banke
su (lanak 4.):
Utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike,
Dranje i upravljenje s meunardnim priuvama RH,
Izdavanje novanica kovanog novca,
Izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadziranju poslovanja
banaka i donoenju podzakonskih propisa kojima se regulira bankarsko
poslovanje,
Voenje rauna banaka i obavljanje platnog prometa po tim raunima,
davanje kreita bankama i primanje u depozit sredstava banaka,
Reguliranje, unapreenje i nadziranje platnog sustava,
Obavljanje zakono utvrenih poslova za RH,
Donoenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti,
Obavljanje ostalih, zakonom utvrenih poslova.

Kako bi provela monetarnu i deviznu politiku HNB utvruje mjere i instrumente

koji su potrebni za reguliranje koliine novca u optjecaju. Osnovni cilj HNB- e kao
banke svih banaka je postizanje i odravanje utvrene razine cijena. Hrvatska
narodna banka obvezna je podupirati gospodarsku politiku RH te djelovati u
skladu s naelima otvorenog trinog gospodarstva i slobodne konkurencije.

Jedna od najvanijih odredbi iz zakona je da Hrvatska narodna banka ne moe

odobravati kredite Republici Hrvatskoj, izvanproraunskim fondovima Republike
Hrvatske, jedinicama lokalne i podrune samouprave i drugim javnim tijelima u
Republici Hrvatskoj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dunike
istrumente (lanak 7.).