UVOD U

TRGOVAKO PRAVO

HANA HORAK
KOSJENKA DUMANI
BARBARA PRELONJAK
ZVONIMIR AFRANKO
KRISTIJAN POLJANEC
UVOD U TRGOVAKO PRAVO
Prof. dr. sc. Hana Horak
Doc. dr. sc. Kosjenka Dumani
Doc. dr. sc. Barbara Prelonjak
Zvonimir afranko, mag. iur.
Kristijan Poljanec, mag. iur.

Zagreb, 2016.
 Izdava:

Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 6

Za izdavaa:

Prof. dr. sc. Lajo ager

Urednici:

Prof. dr. sc. Hana Horak

Zvonimir afranko, mag. iur.

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat

Prof. dr. sc. Sofija Marui

ISBN 978-953-346-026-0
 Predgovor

Trgovako pravo zasigurno predstavlja jednu od najdinaminijih pravnih grana.

Ubrzani razvoj znanja i tehnologija uope, a osobito u gospodarskim aktivnostima, neizbjeno
dovodi do nastanka novih privatnopravnih odnosa u gospodarstvu te prilagoavanja odnosa
suvremenim tekovinama. U tom se smislu i trgovako pravo, kao regulator navedenih odnosa,
mora neprestano mijenjati, zadovoljavajui zahtjeve suvremenosti.
K tome valja nadodati i neprestano unapreivanje te unificiranje materije trgovakog
prava na europskoj razini. Republika Hrvatska, kao punopravna lanica Europske unije, duna
je svoje nacionalno trgovako pravo kontinuirano usklaivati s europskom regulativom.
Posljedica je toga, noveliranje domaih propisa koji reguliraju kako trgovake odnose tako i
ostale pravne odnose..
Knjigom Uvod u trgovako pravo eljeli smo pribliiti opsenu i nepreglednu
materiju trgovakog prava studentima nepravnicima te je ona nastala prvenstveno na poticaj
brojnih generacija studenata koji upisuju kolegij Trgovako pravo na Ekonomskom fakultetu
i Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Od prvog izdanja ove knjige je proteklo pet godina, u
kojima je hrvatsko trgovako pravo doivjelo izmjene i dopune, dijelom uvjetovane i
stjecanjem statusa punopravne lanice EU u srpnju 2013. Iste je bilo potrebno obraditi te
dodati poglavlje o odnosu nacionalnog i europskog prava dvaju komplementarnih sustava
normi koji djeluju u interakciji.U radu sa studentima pokazala se potreba za objedinjavanjem
materije trgovakog ugovornog prava i prava drutava na jednom mjestu. Budui da knjiga
nije namijenjena prvenstveno pravnikoj populaciji, bilo je neophodno dirnuti i u materiju
ope teorije prava i drave te prava Europske unije kako bi se itatelji upoznali s temeljnim
pojmovima pravne znanosti. Slijedei tu logiku knjiga je razdijeljena u etiri tematske cjeline:
I. O dravi i pravnom sustavu (gdje se itatelj upoznaje s temeljnim pojmovima i naelima
pravne nauke), II Trgovako pravo (gdje se itatelj uvodi u opu povijest trgovakog prava te
izvore trgovakog prava), III. Trgovako ugovorno pravo (gdje se obrauju ugovori kao
najei temelj trgovakih odnosa) i IV. Pravo trgovakih drutava (gdje se prikazuju temeljni
oblici subjekata trgovakog prava).
Cilj nam je prije svega bio na sustavan i obuhvatan nain prikazati materiju trgovakog
prava, ne ulazei pretjerano u dubinsko razraivanje ove problematike. Knjiga bi prije svega
trebala posluiti kao izvor osnovnih informacija o temeljnim institutima trgovakog prava,
kako ugovornog tako i prava drutava, te kao podloga za dublje izuavanje navedene materije.

3
U svakom sluaju, knjiga predstavlja temelj pravne kulture i znanja koje bi trebao usvojiti
svaki poduzetnik, a upravo su studenti ekonomskih i tehnikih znanosti budui poduzetnici na
tritu. Knjiga Uvod u trgovako pravo je stoga namijenjena upravo njima buduim
poduzetnicima kako bi im se pribliile zakonitosti poslovanja na tritu, te ih se osposobilo da
na tom tritu djeluju u skladu sa temeljnim propisima i standardima te promiljaju pravne
odnose u kontekstu unutarnjeg trita Europske unije.
Trgovako ugovorno pravo i pravo trgovakih drutava obuhvaa iznimno opsenu
materiju koju postaje sve tee obuhvatiti, protumaiti i prenijeti poduzetnicima i studentima.
Radi toga, vodei se zahtjevima aktivne i fokusirane nastave, autori su odluili materiju
trgovakog prava na ovaj nain pribliiti studentima. elja nam je bila da sastavimo pregledan
slijed najvanijih pitanja i putokaz za daljnja produbljena istraivanja.

Autori

U Zagrebu,svibanj 2016.

4
 Sadraj

Predgovor .................................................................................................................................... 3
Sadraj ......................................................................................................................................... 5

Glava I. O DRAVI I PRAVNOM SUSTAVU ................................................................. 19

1. SUSTAV DRAVNE VLASTI ........................................................................................ 21
1.1. OPENITO O SUSTAVU I DIOBI DRAVNE VLASTI ...................................... 21
1.2. ZAKONODAVSTVO ............................................................................................... 22
1.3. SUDSTVO ................................................................................................................. 25
1.3.1. Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca ................................... 26
1.3.2. Stalnost sudake dunosti .................................................................................. 26
1.3.3. Sudaki imunitet ................................................................................................ 27
1.3.4. Preduvjeti za uinkovito funkcioniranje ............................................................ 27
1.3.5. Ostale pravosudne djelatnosti u Republici Hrvatskoj ....................................... 28
1.3.6. Postupci pred sudom.......................................................................................... 29
1.3.6.1. Graanski parnini postupak ......................................................................... 30
1.3.6.2. Izvanparnini postupci ................................................................................... 30
1.3.6.3. Ovrni postupak ............................................................................................. 31
1.3.6.4. Steajni postupak ........................................................................................... 32
1.3.7. Alternativno rjeavanje sporova ........................................................................ 33
1.3.7.1. Arbitraa ........................................................................................................ 33
1.3.7.2. Mirenje .......................................................................................................... 35
1.4. IZVRNA (UPRAVNA) VLAST ............................................................................. 36
1.4.1. Predsjednik Republike Hrvatske ....................................................................... 36
1.4.2. Vlada Republike Hrvatske ................................................................................. 37
1.4.3. Dravna uprava .................................................................................................. 38
2. PRAVNI SUSTAV ............................................................................................................ 41
2.1. PRAVNA NORMA (PRAVNO PRAVILO) ............................................................ 41
2.1.1. Pravne norme s obzirom na donositelja ............................................................. 42
2.1.2. Pravne norme s obzirom pravne subjekte kojima su upuene ........................... 43
2.1.3. Pravne norme s obzirom na sadraj ................................................................... 43

5
 2.1.4. Pravne norme s obzirom na teritorijalno vaenje .............................................. 44
2.1.5. Pravne norme s obzirom na intenzitet ............................................................... 44
2.2. PRAVNI INSTITUT ................................................................................................. 45
2.3. GRANE PRAVA ....................................................................................................... 46
2.4. GRUPE PRAVA ....................................................................................................... 46
2.4.1. Materijalno i formalno (procesno) pravo........................................................... 47
2.4.2. Javno i privatno pravo ....................................................................................... 47
2.4.3. Pravna grupa unutranjeg (internog) i meunarodnog prava ............................ 48
2.5. POZITIVNO PRAVO ............................................................................................... 48
2.6. PRAVO U OBJEKTIVNOM I PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU ............... 49

Glava II. TRGOVAKO PRAVO ...................................................................................... 52

1. POJAM I SUBJEKTI TRGOVAKOG PRAVA ............................................................. 53
2. PREGLED RAZVOJA TRGOVAKOG PRAVA .......................................................... 54
3. PRAVNE GRANE POVEZANE S TRGOVAKIM PRAVOM ..................................... 57
3.1. TRGOVAKO PRAVO I USTAVNO PRAVO ...................................................... 57
3.2. TRGOVAKO PRAVO I GRAANSKO PRAVO ................................................ 57
3.3. TRGOVAKO PRAVO I RADNO PRAVO ........................................................... 58
3.4. TRGOVAKO PRAVO I GOSPODARSKO PRAVO ............................................ 58
3.5. TRGOVAKO PRAVO I PRAVO EUROPSKE UNIJE ......................................... 59
4. IZVORI TRGOVAKOG PRAVA .................................................................................. 67
4.1. DRAVNI IZVORI TRGOVAKOG PRAVA ....................................................... 68
4.1.1. Ustav Republike Hrvatske ................................................................................. 68
4.1.2. Zakon o obveznim odnosima............................................................................. 68
4.1.3. Zakon o trgovakim drutvima .......................................................................... 69
4.2. AUTONOMNO TRGOVAKO PRAVO ................................................................ 69
4.2.1. Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili .......................... 70
4.2.2. Uzance ............................................................................................................... 70
4.2.3. Formularno pravo .............................................................................................. 71
4.2.3.1. Opi uvjeti poslovanja ................................................................................... 71
4.2.3.2. Tipski (standardni) ugovori ........................................................................... 72
4.2.3.3. Adhezijski ugovori ........................................................................................ 72
4.2.3.4. Klauzule (termini).......................................................................................... 72
4.3. SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA ..................................................................... 73
4.4. PRAVNA ZNANOST ............................................................................................... 74
4.5. OSTALI IZVORI TRGOVAKOG PRAVA ........................................................... 74
4.5.1. Akti tijela s javnim ovlatenjima ....................................................................... 74

6
 4.5.2. Statuti i drutveni ugovori ................................................................................. 75

Glava III. TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO ........................................................... 77

1. OPENITO O TRGOVAKOM UGOVORNOM PRAVU ............................................ 79
1.1. UGOVOR KAO TEMELJ OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA ............................... 80
1.1.1. inidba kao predmet obveznopravnog odnosa .................................................. 80
1.1.2. Djelovanje obveznopravnih odnosa................................................................... 81
1.1.3. Ugovorne i izvanugovorne obveze .................................................................... 82
1.2. TIPOLOGIJA UGOVORA ....................................................................................... 83
1.2.1. Imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni) ugovori ........................ 83
1.2.2. Konsenzualni i realni ugovori............................................................................ 84
1.2.3. Dvostrano obvezni i jednostrano obvezni ugovori ............................................ 85
1.2.4. Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) ugovori ......................................... 85
1.2.5. Formalni i neformalni ugovori .......................................................................... 86
1.2.6. Graanski, trgovaki i potroaki ugovori ........................................................ 86
1.3. TEMELJNA NAELA UGOVORNOG PRAVA .................................................... 87
1.3.1. Naelo ugovorne slobode (autonomije) ............................................................. 87
1.3.2. Naelo ispunjenja ugovorne obveze .................................................................. 88
1.3.3. Naelo savjesnosti i potenja ............................................................................. 88
1.3.4. Naelo ravnopravnosti i jednake vrijednosti inidaba ....................................... 89
1.3.5. Naelo dune panje .......................................................................................... 90
1.3.6. Naelo primjene obiaja i prakse....................................................................... 90
2. SKLAPANJE UGOVORA ................................................................................................ 92
2.1. PREGOVORI ............................................................................................................ 93
2.2. PONUDA .................................................................................................................. 94
2.2.1. Pojam ponude .................................................................................................... 94
2.2.2. Uinci ponude .................................................................................................... 94
2.2.3. Oblik ponude ..................................................................................................... 95
2.3. PRIHVAT PONUDE ................................................................................................. 96
2.3.1. Pojam prihvata ................................................................................................... 96
2.3.2. Uinci prihvata .................................................................................................. 96
2.3.3. Oblik prihvata .................................................................................................... 97
2.4. TRENUTAK SKLAPANJA (PERFEKCIJA) UGOVORA ...................................... 98
2.4.1. Perfekcija konsenzualnih ugovora ..................................................................... 98
2.4.2. Perfekcija realnih ugovora ................................................................................. 99
2.5. PREDUGOVOR (PRELIMINAR) ............................................................................ 99
3. VALJANOST UGOVORA ............................................................................................. 101

7
 3.1. SPOSOBNOST STRANAKA ................................................................................. 101
3.2. VALJANO I SUGLASNO OITOVANJE VOLJE ............................................... 103
3.2.1. Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja ....................................................... 103
3.2.2. Nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja ................................................... 105
3.3. KVALIFICIRANA INIDBA ................................................................................ 106
3.4. DOPUTENA POBUDA ........................................................................................ 108
3.5. PROPISANI OBLIK UGOVORA .......................................................................... 108
3.6. NEVALJANOST UGOVORA ................................................................................ 108
3.6.1. Nitetnost ......................................................................................................... 109
3.6.2. Pobojnost ......................................................................................................... 109
4. SREDSTVA ZA OSIGURANJE ISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE .................... 111
4.1. JAMSTVO ............................................................................................................... 111
4.1.1. Pojam jamstva ................................................................................................. 111
4.1.2. Opseg jameve odgovornosti........................................................................... 112
4.1.3. Oblici jamstva .................................................................................................. 112
4.1.4. Zakonska subrogacija i regres ......................................................................... 113
4.2. UGOVORNA KAZNA ........................................................................................... 113
4.2.1. Pojam ugovorne kazne..................................................................................... 113
4.2.2. Visina ugovorne kazne .................................................................................... 114
4.2.3. Vjerovnikova prava ......................................................................................... 114
4.2.4. Odnos ugovorne kazne, prava na naknadu tete i zakonskih penala ............... 115
4.3. ZATEZNE KAMATE ............................................................................................. 115
4.3.1. Pojam zateznih kamata .................................................................................... 115
4.3.2. Stopa zateznih kamata ..................................................................................... 116
4.3.3. Odnos zateznih kamata i prava na naknada tete ............................................ 116
4.3.4. Zabrana anatocizma ......................................................................................... 117
4.4. KAPARA I ODUSTATNINA ................................................................................. 117
4.4.1. Pojam i funkcija kapare ................................................................................... 117
4.4.2. Pravni uinci kapare ........................................................................................ 117
4.4.3. Pojam i pravni uinci odustatnine ................................................................... 118
4.5. PRAVO ZADRANJA (RETENCIJE) .................................................................. 119
5. PROMJENE U UGOVORNIM OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA .......................... 120
5.1. USTUP TRABINE (CESIJA) ............................................................................... 121
5.1.1. Trabina kao predmet cesije ............................................................................ 122
5.1.2. Uinci cesije .................................................................................................... 122
5.1.3. Notifikacija ...................................................................................................... 123
5.1.4. Viestruko ustupanje ....................................................................................... 123

8
 5.1.5. Odnos ustupitelja i primatelja .......................................................................... 123
5.1.6. Odnos primatelja i dunika .............................................................................. 124
5.1.7. Posebni oblici cesije ........................................................................................ 124
5.2. PREUZIMANJE DUGA ......................................................................................... 125
5.3. PRISTUPANJE DUGU ........................................................................................... 126
5.4. PREUZIMANJE ISPUNJENJA .............................................................................. 126
5.5. PRIJENOS UGOVORA .......................................................................................... 126
5.6. OBNOVA (NOVACIJA) ........................................................................................ 127
6. PRESTANAK UGOVORNE OBVEZE ......................................................................... 128
6.1. ISPUNJENJE ........................................................................................................... 128
6.1.1. Subjekti ispunjenja .......................................................................................... 129
6.1.2. Predmet ispunjenja .......................................................................................... 130
6.1.3. Vrijeme ispunjenja ........................................................................................... 130
6.1.4. Mjesto ispunjenja............................................................................................. 131
6.1.5. Zakanjenje ...................................................................................................... 131
6.1.6. Polaganje i prodaja dugovane stvari ................................................................ 132
6.2. RASKID UGOVORA ............................................................................................. 132
6.2.1. Sporazumni i jednostrani raskid ugovora ........................................................ 133
6.2.2. Raskid ugovora zbog neispunjenja .................................................................. 134
6.2.3. Prigovor neispunjenja i neizvjesnog ispunjenja .............................................. 134
6.2.4. Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja .............................................. 135
6.2.5. Izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti ................................. 135
6.2.6. Pravni uinci raskida ugovora ......................................................................... 136
6.3. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) ............................................................................. 137
6.4. OTPUST DUGA ..................................................................................................... 138
6.5. SJEDINJENJE (KONFUZIJA) ............................................................................... 138
6.6. PROTEK VREMENA I OTKAZ ............................................................................ 138
6.7. SMRT UGOVORNE STRANE .............................................................................. 139
6.8. ZASTARA ............................................................................................................... 139
6.8.1. Zastarni rokovi ................................................................................................. 140
6.8.2. Zastoj i prekid zastare ...................................................................................... 140
6.8.3. Zastara i prekluzija .......................................................................................... 140
7. POJEDINI UGOVORI .................................................................................................... 142
7.1. UGOVOR O KUPOPRODAJI ................................................................................ 142
7.1.1. Pojam i obiljeja ugovora o kupoprodaji ......................................................... 142
7.1.2. Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji ............................................................... 143
7.1.3. Obveze prodavatelja ........................................................................................ 144

9
 7.1.3.1. Odgovornost za materijalne nedostatke stvari ............................................. 144
7.1.3.2. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) ........................................ 146
7.1.3.3. Odgovornost za pravne nedostatke stvari (zatita od evikcije) ................... 147
7.1.4. Obveze kupca .................................................................................................. 148
7.1.5. Kupoprodaje s posebnim pogodbama ............................................................. 148
7.1.5.1. Kupoprodaja s pravom prvokupa ................................................................ 148
7.1.5.2. Kupnja na pokus .......................................................................................... 149
7.1.5.3. Kupoprodaja po uzorku ili modelu .............................................................. 149
7.1.5.4. Kupoprodaja sa specifikacijom ................................................................... 149
7.1.5.5. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva................................................. 150
7.1.5.6. Kupoprodaja s obronom otplatom cijene ................................................... 150
7.2. UGOVOR O ZAMJENI .......................................................................................... 151
7.2.1. Pojam i obiljeja ugovora o zamjeni ............................................................... 151
7.2.2. Novac kao predmet zamjene............................................................................ 151
7.2.3. Obveze ugovornih stranaka ............................................................................. 152
7.3. UGOVOR O ZAJMU .............................................................................................. 152
7.3.1. Pojam i obiljeja ugovora o zajmu .................................................................. 152
7.3.2. Obveze zajmodavca ......................................................................................... 153
7.3.3. Obveze zajmoprimca ....................................................................................... 153
7.3.4. Namjenski zajam ............................................................................................. 154
7.4. UGOVOR O ZAKUPU ........................................................................................... 154
7.4.1. Pojam i obiljeja ugovora o zakupu ................................................................ 154
7.4.2. Obveze zakupodavca ....................................................................................... 155
7.4.3. Obveze zakupnika............................................................................................ 156
7.4.4. Podzakup ......................................................................................................... 157
7.4.5. Prestanak zakupa ............................................................................................. 157
7.5. UGOVOR O DJELU ............................................................................................... 158
7.5.1. Pojam i obiljeja ugovora o djelu .................................................................... 158
7.5.2. Obveze izvoaa .............................................................................................. 159
7.5.3. Obveze naruitelja ........................................................................................... 159
7.6. UGOVOR O LICENCIJI ........................................................................................ 160
7.6.1. Pojam i obiljeja ugovora o licenciji ............................................................... 160
7.6.2. Predmet licencije ............................................................................................. 160
7.6.2.1. Izum ............................................................................................................. 161
7.6.2.2. ig................................................................................................................ 162
7.6.2.3. Industrijski dizajn ........................................................................................ 162
7.6.2.4. Znanje i iskustvo.......................................................................................... 163

10
 7.6.3. Obveze davatelja licencije ............................................................................... 163
7.6.4. Obveze stjecatelja licencije ............................................................................. 163
7.6.5. Oblici ugovora o licenciji ................................................................................ 164
7.6.5.1. Iskljuiva i neiskljuiva licencija ................................................................ 164
7.6.5.2. Prostorno ograniena i prostorno neograniena licencija ............................ 165
7.6.5.3. Podlicencija ................................................................................................. 165
7.6.6. Prestanak licencije ........................................................................................... 165
7.7. UGOVOR O NALOGU .......................................................................................... 166
7.7.1. Pojam i obiljeja ugovora o nalogu ................................................................. 166
7.7.2. Obveze nalogoprimca ...................................................................................... 167
7.7.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 167
7.7.4. Prestanak naloga .............................................................................................. 168
7.8. UGOVOR O KOMISIJI .......................................................................................... 169
7.8.1. Pojam i obiljeja ugovora o komisiji ............................................................... 169
7.8.2. Obveze komisionara ........................................................................................ 169
7.8.3. Obveze komitenta ............................................................................................ 170
7.9. UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU ................................................... 171
7.9.1. Pojam i obiljeja ugovora o trgovinskom zastupanju ...................................... 171
7.9.2. Obveze zastupnika ........................................................................................... 171
7.9.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 172
7.9.4. Prestanak trgovinskog zastupanja .................................................................... 173
7.9.4.1. Posebna naknada ......................................................................................... 174
7.9.4.2. Ugovorna odredba o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti ............ 174
7.10. UGOVOR O POSREDOVANJU ............................................................................ 174
7.10.1. Pojam i obiljeja .............................................................................................. 174
7.10.2. Obveze posrednika .......................................................................................... 175
7.10.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 175
7.10.4. Posredovanje za obje strane ............................................................................. 176

Glava IV. PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA ......................................................... 177

1. OPENITO O STATUSNOM TRGOVAKOM PRAVU ............................................ 179
1.1. POJAM TRGOVCA ................................................................................................ 179
1.2. TRGOVAKO DRUTVO KAO TRGOVAC ...................................................... 180
1.3. TRGOVAC POJEDINAC ....................................................................................... 181
1.4. SUDSKI REGISTAR .............................................................................................. 181
1.4.1. Javnost registra ................................................................................................ 182
1.4.2. Uinak upisa u registar .................................................................................... 183

11
2. TRGOVAKA DRUTVA ............................................................................................ 184
2.1. TRGOVAKO DRUTVO KAO PRAVNA OSOBA .......................................... 184
2.1.1. Odgovornost za obveze drutva i tzv. proboj pravne osobnosti ...................... 184
2.1.2. Preddrutvo ...................................................................................................... 185
2.1.3. Podrunice ....................................................................................................... 186
2.2. TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA ................................................................ 188
2.2.1. Sadraj tvrtke ................................................................................................... 189
2.2.2. Odreivanje tvrtke ........................................................................................... 190
2.2.3. Zatita tvrtke .................................................................................................... 190
2.3. PREDMET POSLOVANJA I SJEDITE TRGOVAKOG DRUTVA .............. 191
2.3.1. Predmet poslovanja ......................................................................................... 191
2.3.2. Sjedite trgovakog drutva ............................................................................. 192
2.4. ZASTUPANJE TRGOVAKOG DRUTVA ....................................................... 192
2.4.1. Zastupnici po zakonu ....................................................................................... 192
2.4.2. Punomonici .................................................................................................... 193
2.4.2.1. Punomo po zaposlenju ............................................................................... 193
2.4.2.2. Prokura ........................................................................................................ 194
2.4.2.3. Trgovaka punomo .................................................................................... 195
2.4.2.4. Punomo trgovakom putniku ..................................................................... 196
3. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO .............................................................................. 197
3.1. POJAM I OBILJEJA ............................................................................................ 197
3.2. OSNIVANJE ........................................................................................................... 197
3.3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA DRUTVA ......................................... 198
3.3.1. Drutveni ugovor ............................................................................................. 198
3.3.2. Obveze lanova................................................................................................ 199
3.3.3. Zabrana konkurencije ...................................................................................... 199
3.3.4. Voenje poslova .............................................................................................. 200
3.3.4.1. Pojedinano poslovodstvo ........................................................................... 200
3.3.4.2. Skupno poslovodstvo................................................................................... 201
3.3.4.3. Pridravanje uputa ....................................................................................... 201
3.3.4.4. Opseg ovlasti za voenje poslova................................................................ 201
3.3.5. Pravo na obavijetenost ................................................................................... 202
3.3.6. Donoenje odluka ............................................................................................ 202
3.3.7. Sudjelovanje u dobiti ....................................................................................... 202
3.4. PRAVNI ODNOSI LANOVA DRUTVA PREMA TREIM OSOBAMA ...... 203
3.4.1. Zabrana raspolaganja udjelima ........................................................................ 203
3.4.2. Zastupanje ........................................................................................................ 203

12
 3.4.2.1. Opseg ovlasti za zastupanje ......................................................................... 204
3.4.2.2. Oduzimanje ovlasti za zastupanje................................................................ 204
3.4.3. Odgovornost lanova ....................................................................................... 204
3.5. PRESTANAK JAVNOG TRGOVAKOG DRUTVA ........................................ 205
3.5.1. Razlozi za prestanak javnog trgovakog drutva ............................................ 205
3.5.2. Likvidacija ....................................................................................................... 207
4. KOMANDITNO DRUTVO .......................................................................................... 208
4.1. POJAM I OBILJEJA ............................................................................................ 208
4.2. OSNIVANJE ........................................................................................................... 209
4.3. PRAVNI ODNOSI MEU LANOVIMA ............................................................ 209
4.3.1. Sloboda ugovaranja ......................................................................................... 209
4.3.2. Upravljanje drutvom ...................................................................................... 210
4.3.3. Pravo nadzora .................................................................................................. 210
4.3.4. Zabrana konkurencije ...................................................................................... 210
4.3.5. Udio u dobiti i gubitku .................................................................................... 211
4.4. PRAVNI ODNOSI LANOVA DRUTVA PREMA TREIMA ........................ 211
4.4.1. Odgovornost lanova komanditnog drutva .................................................... 211
4.4.2. Smanjenje uloga .............................................................................................. 212
4.5. PRESTANAK KOMANDITNOG DRUTVA ...................................................... 213
5. TAJNO DRUTVO......................................................................................................... 214
6. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE ............................................................ 216
6.1. POJAM I OBILJEJA ............................................................................................ 216
6.2. OSNIVANJE ........................................................................................................... 217
6.3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA ............................................................. 217
6.4. ORGANI UDRUENJA ......................................................................................... 219
6.5. PRESTANAK UDRUENJA ................................................................................. 219
7. DIONIKO DRUTVO ................................................................................................. 221
7.1. POJAM I OBILJEJA ............................................................................................ 221
7.2. TEMELJNI KAPITAL ............................................................................................ 221
7.3. DIONICE ................................................................................................................. 222
7.3.1. Dionica kao dio temeljnog kapitala ................................................................. 222
7.3.2. Dionica kao skup lanskih prava i obveza....................................................... 223
7.3.2.1. Redovne dionice .......................................................................................... 223
7.3.2.2. Povlatene dionice ....................................................................................... 223
7.3.3. Dionica kao vrijednosni papir.......................................................................... 224
7.3.3.1. Isprava o dionici .......................................................................................... 225
7.3.3.2. Dionice izdane u nematerijalnom obliku ..................................................... 226

13
 7.3.4. Odluka o izdavanju dionica ............................................................................. 226
7.3.5. Vlastite dionice ................................................................................................ 227
7.4. STATUT .................................................................................................................. 229
7.5. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA ................................................................ 229
7.5.1. Simultano osnivanje dionikog drutva ........................................................... 230
7.5.2. Sukcesivno osnivanje dionikog drutva ......................................................... 230
7.6. ODNOSI DIONIARA I DRUTVA .................................................................... 231
7.6.1. Prava dioniara ................................................................................................ 232
7.6.2. Zatita prava manjinskih dioniara .................................................................. 233
7.6.3. Obveze dioniara ............................................................................................. 234
7.7. ORGANI DIONIKOG DRUTVA ...................................................................... 234
7.7.1. Uprava ............................................................................................................. 236
7.7.1.1. Imenovanje i opoziv lanova uprave ........................................................... 236
7.7.1.2. Djelokrug rada uprave ................................................................................. 236
7.7.1.3. Naknade za rad lanovima uprave ............................................................... 237
7.7.1.4. Standardi postupanja,odgovornost lanova uprave i sukob interesa ........... 238
7.7.2. Nadzorni odbor ................................................................................................ 239
7.7.2.1. Izbor i sastav nadzornog odbora .................................................................. 239
7.7.2.2. Nadlenost nadzornog odbora ..................................................................... 240
7.7.2.3. Prestanak lanstva u nadzornom odboru ..................................................... 241
7.7.3. Upravni odbor .................................................................................................. 241
7.7.3.1. Nadlenost upravnog odbora ....................................................................... 242
7.7.3.2. Nain rada upravnog odbora ....................................................................... 243
7.7.3.3. Izvrni direktori ........................................................................................... 243
7.7.4. Glavna skuptina ............................................................................................. 244
7.7.4.1. Nadlenost glavne skuptine ....................................................................... 244
7.7.4.2. Sazivanje glavne skuptine .......................................................................... 245
7.7.4.3. Pravo dioniara na obavijetenost ............................................................... 246
7.7.4.4. Donoenje odluka na glavnoj skuptini ....................................................... 247
7.7.4.5. Pravo glasa ................................................................................................... 249
7.7.4.6. Iskljuenje prava glasa................................................................................. 249
7.8. POVEANJE I SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA ................................... 250
7.8.1. Poveanje temeljnog kapitala .......................................................................... 250
7.8.1.1. Poveanje temeljnog kapitala ulozima ........................................................ 250
7.8.1.2. Uvjetno poveanje temeljnog kapitala ........................................................ 251
7.8.1.3. Odobreni temeljni kapital ............................................................................ 252
7.8.1.4. Poveanje temeljnog kapitala iz sredstava drutva...................................... 252

14
 7.8.2. Smanjenje temeljnog kapitala .......................................................................... 253
7.8.2.1. Redovno smanjenje temeljnog kapitala ....................................................... 253
7.8.2.2. Pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala .......................................... 254
7.8.2.3. Povlaenje dionica ....................................................................................... 254
7.9. PRESTANAK DIONIKOG DRUTVA .............................................................. 255
7.9.1. Razlozi za prestanak dionikog drutva .......................................................... 255
7.9.2. Likvidacija dionikog drutva ......................................................................... 256
8. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU ................................................. 257
8.1. POJAM I OBILJEJA ............................................................................................ 257
8.2. OSNIVANJE ........................................................................................................... 258
8.2.1. Sadraj drutvenog ugovora (izjave o osnivanju)............................................ 258
8.2.2. Temeljni kapital i ulozi za preuzete poslovne udjele ...................................... 259
8.2.3. Dodatne inidbe i posebne pogodnosti ............................................................ 260
8.2.4. Trokovi osnivanja .......................................................................................... 261
8.2.5. Prijava i upis u sudski registar ......................................................................... 261
8.3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA I DRUTVA ....................................... 262
8.3.1. Ulozi u drutvo ................................................................................................ 262
8.3.1.1. Sjedinjenje poslovnih udjela kod jednog lana ........................................... 263
8.3.1.2. Zakanjenje s unosom uloga u drutvo ........................................................ 263
8.3.1.3. Odgovornost za unos uloga u drutvo ......................................................... 264
8.3.2. Poslovni udjeli ................................................................................................. 264
8.3.2.1. Raspolaganje poslovnim udjelom................................................................ 265
8.3.2.2. Vie ovlatenika na jednom poslovnom udjelu ........................................... 266
8.3.2.3. Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela ............................... 266
8.3.2.4. Povlaenje (amortizacija) poslovnog udjela ................................................ 266
8.3.2.5. Istupanje i iskljuenje lana iz drutva ........................................................ 267
8.4. ORGANI DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU ......................... 268
8.4.1. Uprava ............................................................................................................. 268
8.4.1.1. Imenovanje lanova uprave ......................................................................... 268
8.4.1.2. Voenje poslova .......................................................................................... 270
8.4.1.3. Zastupanje .................................................................................................... 270
8.4.1.4. Poslovne knjige i financijska izvjea ......................................................... 271
8.4.1.5. Duna pozornost i odgovornost lanova uprave.......................................... 272
8.4.1.6. Opoziv lanova uprave i ostavka lana uprave ........................................... 272
8.4.2. Nadzorni odbor ................................................................................................ 273
8.4.2.1. Obveznost nadzornog odbora ...................................................................... 273

15
 8.4.2.2. Sastav nadzornog odbora te izbor i
imenovanje lanova nadzornog odbora ....................................................... 274
8.4.2.3. Ovlasti i nain rada nadzornog odbora ........................................................ 275
8.4.2.4. Odgovornost lanova nadzornog odbora ..................................................... 275
8.4.3. Skuptina ......................................................................................................... 275
8.4.3.1. Nadlenost skuptine ................................................................................... 275
8.4.3.2. Sazivanje skuptine ..................................................................................... 276
8.4.3.3. Podobnost skuptine da odluuje................................................................. 277
8.4.3.4. Odluivanje na skuptini ............................................................................. 278
8.5. ZATITA PRAVA MANJINE ............................................................................... 278
8.6. IZMJENE DRUTVENOG UGOVORA ............................................................... 279
8.7. POVEANJE I SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA ................................... 280
8.7.1. Poveanje temeljnog kapitala .......................................................................... 280
8.7.1.1. Efektivno poveanje temeljnog kapitala ..................................................... 280
8.7.1.2. Nominalno poveanje temeljnog kapitala ................................................... 281
8.7.2. Smanjenje temeljnog kapitala .......................................................................... 282
8.7.2.1. Prijava za upis nakane da se smanji temeljni kapital................................... 283
8.7.2.2. Prijava za upis izmjene drutvenog ugovora ............................................... 283
8.7.2.3. Isplate lanovima drutva i osloboenje od obveza .................................... 283
8.8. PRESTANAK DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU ................. 284
8.9. JEDNOSTAVNO DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU ............ 285
8.9.1. Pojam i pravna priroda .................................................................................... 285
8.9.2. Osobitosti jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou ..................... 286
8.9.2.1. Pojednostavljeno osnivanje ......................................................................... 286
8.9.2.2. Tvrtka jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou ....................... 287
8.9.2.3. Temeljni kapital, poslovni udjeli i ulozi u drutvo ...................................... 288
8.9.2.4. lanstvo ....................................................................................................... 289
Organi drutva ............................................................................................. 289
8.9.2.5.
8.9.2.6.
Zakonske rezerve ......................................................................................... 290
Prelazak u pravni reim klasinog
8.9.2.7.
drutva s ogranienom odgovornou ......................................................... 291
9. STATUSNE PROMJENE KOD TRGOVAKIH DRUTAVA ................................... 292
9.1. PRIPAJANJE .......................................................................................................... 293
9.1.1. Pripajanje dionikog drutva drugome dionikom drutvu ............................. 293
9.1.2. Pripajanje drutva s ogranienom odgovornou
drugome drutvu s ogranienom odgovornou .............................................. 295

16
 9.1.3. Pripajanje dionikog drutva
drutvu s ogranienom odgovornou i obrnuto ............................................. 295
9.1.4. Pravni uinci pripajanja ................................................................................... 296
9.1.5. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 296
9.2. SPAJANJE .............................................................................................................. 297
9.2.1. Spajanje dionikih drutava ............................................................................. 297
9.2.2. Spajanje drutava s ogranienom odgovornou ............................................. 298
9.2.3. Pravni uinci spajanja ...................................................................................... 298
9.2.4. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 299
9.3. PODJELA DRUTAVA KAPITALA .................................................................... 299
9.3.1. Podjela s osnivanjem ....................................................................................... 300
9.3.2. Podjela s preuzimanjem ................................................................................... 301
9.3.3. Pravni uinci podjele ....................................................................................... 302
9.3.4. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 302
9.4. PREOBLIKOVANJE .............................................................................................. 302
9.4.1. Preoblikovanje dionikog drutva u drutvo s ogranienom odgovornou ... 303
9.4.2. Preoblikovanje drutva s ogranienom odgovornou u dioniko drutvo ..... 304
9.4.3. Preoblikovanje drutava kapitala u drutva osoba ........................................... 304
9.4.4. Preoblikovanje drutava osoba u drutva kapitala ........................................... 305
Literatura ................................................................................................................................. 306
Popis citiranih propisa ............................................................................................................. 313
Kazalo pojmova ....................................................................................................................... 315

17
 Glava I.

O dravi i pravnom sustavu

19
 1. SUSTAV DRAVNE VLASTI

1.1. OPENITO O SUSTAVU I DIOBI DRAVNE VLASTI

Drava je drutvena organizacija1 te politika zajednica2. Poput svih drutvenih organizacija ona
ini zajednicu povezanih i organiziranih ljudi koji pomou zajednikih djelatnosti i sredstava ele
postii odreene ciljeve.3
Djelatnosti putem kojih drava eli postii ciljeve nazivamo dravnim funkcijama. Dravne
funkcije mogu biti vanjske i unutranje ovisno o tome jesu li dravne djelatnosti usmjerene prema
drugim dravama i subjektima meunarodnog ivota (npr. meunarodnim organizacijama) ili se radi o
djelatnostima usmjerenim na stvaranje i razvijanje odnosa izmeu same drave njezinih udruenja i
pojedinaca koji ine njezino stanovnitvo.4
Iako su naizgled dravne funkcije odijeljene, jer su usmjerene na razliita podruja dravne
djelatnosti, vanjsku i unutranju, one su itekako povezane i meusobno uvjetovane. Tako promjene na
podruju na kojem drava obavlja vanjsku funkcija nuno e uvjetovati i promjene na podruju njezine
unutranje funkcije te obrnuto promjene na podruju njezine unutranje funkcije imati e za posljedicu
promjene na podruju njezine vanjske funkcije. Pojednostavljeno reeno, problemi koji mogu zadesiti
dravu u obavljanju njezine vanjske funkcije poput rata ili zategnutih politikih odnosa s drugim

1
Dravu kao drutvenu organizaciju valja strogo razlikovati od ostalih drutvenih organizacija poput npr. razliitih pravnih
osoba, udruenja graana, religijskih organizacija i slino. Naime, iako drava kao i ostale drutvene organizacije ima svoje
ljude (kod drave je to njezino stanovnitvo, kod ostalih drutvenih organizacija bili bi to lanovi ili pripadnici
organizacije), cilj, djelatnosti (funkcije), sredstva, oblik, jezik, ime (naziv), te pravne norme (pravna pravila) kojima je ona
podvrgnuta, ona se razlikuje od ostalih drutvenih organizacija po posebnoj vlasti kojom raspolae te koja ini njezinu bit.
Vie o biti drave te odlikama njezine vlasti u Peri, B., Drava i pravni sustav, Zagreb, 1994., str.75.-83. te Viskovi, N.,
Teorija drave i prava, Zagreb, 2006., str.9.-10., 24-27.
2
Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, ureena na osnovi pravila koja svojevoljno ili
prinudno prihvaaju svi lanovi. V. Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.9.-10.
3
V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.36. i Vrban, D., Drava i pravo, Zagreb, 2003., str.75.-76.
4
Stanovnitvo drave moemo definirati u irem i uem smislu. U irem smislu pod pojmom stanovnitva obuhvaamo sve
one pojedince koji obitavaju na odreenom dravnom, a pri tome su njezini dravljani kao i one pojedince koji nisu njezini
dravljani no obitavaju na njezinom dravnom podruju. Stanovnitvo u uem smislu rijei za razliku od stanovnitva u
irem smislu rijei obuhvaa samo one pojedince koji obitavaju na pojedinom dravnom podruju te su dravljani dotine
drave. V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.120.

21
dravama odraavaju se neposredno na njezine djelatnosti unutar dravnih granica imajui za
posljedicu primjerice pad proizvodnih aktivnosti drave te gospodarsko osiromaenje zemlje. Takoer
negativne promjene u okviru njezine unutranje funkcije poput slabljenja proizvodne moi ili
graanskih ratova imati e za posljedicu naruavanje gospodarskih i politikih odnosa s ostalim
dravama te subjektima meunarodnoga prava to e se odraziti negativno na njezinu vanjsku funkciju.
Stoga moemo zakljuiti da su vanjska i unutranja funkcija drave itekako meusobno
povezane te da se promjene na podruju jedne od funkcija neposredno odraavaju i na podruje druge
dravne funkcije inei obje dravne funkcije zatvorenom cjelinom meusobno uvjetovanih dravnih
djelatnosti.
Dravne funkcije (djelatnosti) odvijaju se putem tri osnovna pravna oblika - zakonodavstvo,
sudstvo i upravu. Ta tri pravna oblika ine temelj dravne vlasti putem koje drava ostvaruje svoje
ciljeve dijelei dravnu vlast na zakonodavnu, sudsku i izvrnu.
Na tome naelu diobe vlasti poiva i dravna vlast Republike Hrvatske, koja je takoer
sukladno naelu ustrojena je na zakonodavnu, sudbenu i izvrnu vlast.5
Zakonodavna se vlast provodi kroz instituciju Hrvatskog sabora, sudbena vlast kroz sudove, a
izvrna se vlast provodi putem predsjednika i Vlade. Dravna vlast Republike Hrvatske takoer je
ograniena Ustavom Republike Hrvatske zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu koja se ostvaruje u opinama kao jedinicama lokalne samouprave te upanijama.6

1.2. ZAKONODAVSTVO

Zakonodavna djelatnost unutar pojedine drave jest ona djelatnost koja se sastoji u donoenju
najznaajnijih politikih i pravnih odluka dotine drave uoblienih u ustavne i zakonske pravne norme
(pravna pravila).7 Zakonodavnu djelatnost upravo zbog njezinog znaajnog utjecaja na reguliranje
politikog, kulturnog, ekonomskog i openito drutvenog ivota pojedine drave, obavljaju najvii
dravni organi koji imaju najviu politiki i pravnu snagu8.
Zakonodavnu vlast u Republici Hrvatskoj obavlja Hrvatski sabor kao predstavniko tijelo
graana9. Hrvatski sabor ima irok opseg poslova te tako odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku

5
l. 4. Ustav Republike Hrvatske (NN br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14; dalje: Ustav).
6
l. 4. st. 1. Ustav.
7
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.45.
8
Peri, Berislav, op.cit. (ref.1.), str. 42.
9
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju
neposredno tajnim glasovanjem. V. l. 71. Ustava. Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju na vrijeme od etiri godine,
primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava zajamena posebnim zakonom. V. l. 72. st. 1. Ustava.

22
Hrvatskog sabora (deklaracije, rezolucije i sl.), donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju
obrane RH, ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH, odluuje o
promjeni granice, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s ustavnim i
zakonom, nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru u skladu s
ustavnim i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, te obavlja druge poslove utvrene Ustavom.10
Zakonodavni postupak nesumnjivo je jedna od znaajnijih djelatnosti Hrvatskoga sabora, a
pokree se dostavom zakonskog prijedloga predsjedniku Hrvatskog sabora. Zakonski prijedlog
ovlaten je uputiti svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada
Republike Hrvatske.11 On mora sadravati: ustavnu osnovu donoenja zakona, ocjenu stanja i osnovna
pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei, ocjenu i
izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona, tekst prijedloga zakona koji sadri rjeenja u obliku
pravnih odredbi, obrazloenje prijedloga kojim se daje objanjenje pojedinih odredbi koje sadri
prijedlog zakona, tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlae
izmjena ili dopuna zakona.12 Takoer uz prijedlog zakona mogu se priloiti i struna miljenja,
prihvaeni meunarodni ugovori te drugi akti kojima se detaljnije obrazlae zakonski prijedlog.13
Zaprimljeni prijedlog Predsjednik Hrvatskog sabora upuuje predsjednicima svih radnih tijela,
zastupnicima i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, u sluaju kada Vlada Republike Hrvatske nije
predlagatelj zakona.14
Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskog sabora, predsjednik radnog tijela u iji
bi djelokrug poslova spadao dotini prijedlog zakona te Odbora za zakonodavstvo, duni su predloeni
zakon uvrstiti na dnevni red sjednice radnog tijela te provesti raspravu o svim elementima prijedloga
zakona.15 Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora uobiajeno se provodi u dva
itanja. Prvo itanje zakona obuhvaa uvodno izlaganje predlagatelja, opu raspravu o prijedlogu
zakona, raspravu o tekstu prijedloga zakona te stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog,
kao i donoenje zakljuka o potrebi donoenja zakona.16 U drugom itanju zakona raspravlja se o tekstu

10
l. 80. Ustav.
11
l. 172. st. 1. Poslovnik Hrvatskog sabora (NN br. 81/13; dalje: Poslovnik HS).
12
l. 174. st.1. Poslovnik HS.
13
l. 174. st.3. Poslovnik HS.
14
V. l. 178.Poslovnik HS.
15
l. 179. Poslovnik HS.
16
l. 183.st.2.. Poslovnik HS.

23
konanog prijedloga zakona, stajalitima radnih tijela, podnesenim amandmanima17 o kojima se i
odluuje18 te se donosi odluka o usvajanju konanog zakonskog prijedloga.19
Nakon rasprava u Hrvatskom saboru, pristupa se glasovanju o konanom zakonskom
prijedlogu. Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina
zastupnika.20 Iznimno, zakone kojima se ureuju prava nacionalnih manjina (tzv. organski zakoni)
Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, dok zakone kojima se
razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i
nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave (tzv.
organski zakoni) donosi veinom glasova svih zastupnika.21
Iznimno, Hrvatski sabor moe donijeti zakone i po hitnom postupku, kada to zahtijevaju interesi
obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili
otklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu.22 U hitnom postupku objedinjeno je prvo i drugo itanje
prijedloga zakona pa se na usvajanje podnosi konani prijedlog zakona. 23 Ukoliko je konani prijedlog
zakona usvojen na sjednici Hrvatskog sabora slijedi in promulgacije odnosno proglaenja zakona.
Zakone u Republici Hrvatskoj proglaava predsjednik u roku od osam dana od kad su izglasani u
Hrvatskom saboru.24
Nakon proglaenja od strane predsjednika, a prije nego to stupi na snagu zakon se mora
objaviti u Narodnim novinama (NN), slubenom listu Republike Hrvatske.25 Svrha objavljivanja
zakona u Narodnim novinama vezana je uz upoznavanje zainteresiranih pravnih subjekata (adresata) sa
sadrajem zakona prije nego li on stupi na snagu i postane pravno obvezatan.26 To razdoblje od asa
publikacije pa do stupanja na snagu zakona naziva se vacatio legis te u pravilu iznosi 8 dana.27
Iznimno, to razdoblje moe biti i dulje od 8 dana i to u sluajevima usvajanja zakona koji su od

17
Amandmani su prijedlozi za izmjenu ili dopunu konanog prijedloga zakona koji se sastavljaju u pisanom obliku te sadre
obrazloenje. Pravo podnoenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. V. l.
196. st.1. i st. 2. Poslovnik HS.
18
Pored dva itanja zakonskog prijedloga esto se zna provesti i tree itanje koje se provodi u sluajevima kada je vezano
na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju
sadraj konanog prijedloga zakona. V. l. 158. Poslovnik HS.
19
V. l. 203. Poslovnik HS.
20
l. 81. st. 1. Ustav.
21
l. 82. Ustav.
22
l. 89. st. 6. Ustav.
23
l. 204. Poslovnik HS.
24
l. 88. st. 1. Ustav.
25
l. 89. st.1. Ustav.
26
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.44.
27
Ibid.

24
iznimne vanosti za pravni sustav drave.28 Takvi zakoni su esto puta i sadrajno opseni pa se time
nastoji adresatima ostaviti dulji rok za upoznavanje sa sadrajem zakona, a kako bi na vrijeme mogli
uskladiti svoje ponaanje sa odredbama novog zakona. Tako je primjerice novi Zakon o obveznim
odnosima objavljen u Narodnim novinama br. 35 od 17. oujka 2005. godine, a stupio je na snagu 1.
sijenja 2006. godine. Dakle, vacatio legis je iznosio devet mjeseci. Razlog tome bila je potreba
upoznavanja adresata sa znaajnim i opsenim izmjenama u podruju obveznih odnosa.29

1.3. SUDSTVO

Sudstvo ini jedan od tri pravna oblika kroz koje drava obavlja svoje funkcije odnosno
djelatnosti. Sudstvo je takoer i jedan od oblika dravne vlasti, a u skladu sa naelom diobe vlasti.
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast samostalno i neovisno od ostalih oblika dravne vlasti30
obavljaju sudovi.31 Njihova je osnovna zadaa zatita Ustavom i zakonima utvrenog pravnog poretka
Republike Hrvatske te osiguranje jedinstvene primjene zakona, ravnopravnost i jednakost svih graana
pred zakonom.32 U ispunjavanju te zadae sudovi odluuju u sporovima o osnovnim pravima i
obvezama ovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, izriu kazne i druge mjere poiniteljima kaznenih djela i prekraja utvrenih zakonom i
drugim propisima, odluuju o zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne
ovlasti, rjeavaju sporove o osobnim odnosima graana, radne, trgovake, imovinske i druge
graanskopravne sporove, te odluuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom odreeno33
potujui pri tome Ustav i zakone34, kao i meunarodne ugovore koji ine dio pravnog poretka
Republike Hrvatske.35
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud
36
RH. Redovni sudovi su opinski sudovi i upanijski sudovi, , dok su specijalizirani sudovi prekrajni
sudovi, trgovaki sudovi, upravni sudovi, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovaki

28
Ibid., str.45.
29
Usvajanjem novog Zakona o obveznim odnosima modernizirani su pravni instituti iz prijanjeg Zakona o obveznim
odnosima iz 1978. preuzetog iz bive SFRJ te su uvedeni i pojedini novi pravni instituti s ciljem implementacije niza
odredaba direktiva Europske unije, a u svrhu usklaivanja hrvatskoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.
30
l. 117. st. 2. Ustav.
31
l. 2. Zakon o sudovima (NN br. 28/13, 33/15, 82/15; dalje: ZS).
32
l. 3. st. 1. ZS.
33
l. 3. st. 2. ZS.
34
l. 117. st. 1. Ustav.
35
l. 5. ZS.
36
l. 14. st. 1. ZS.

25
sud Republike Hrvatske i Visoki uppravni sud Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske
ujedno je i najvii sud u Republici Hrvatskoj.37

1.3.1. Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca

Suce Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje, te o njihovoj

stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee (DSV)38, koje je sastavljeno od 11 lanova
sedmero iz redova sudaca, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od
kojih je jedan iz redova oporbe. Time je ujedno zajameno da o sudakoj djelatnosti odnosno o
imenovanju, razrjeenju te o stegovnoj odgovornosti sudaca odluuje tijelo iji su lanovi pravnici te su
izravno ili neizravno vezani uz sudaku profesiju.

1.3.2. Stalnost sudake dunosti

Vaan element kroz koji se oituje neovisnosti sudaca39 je injenica da je sudaka dunost
stalna.40 Naime, sudac po imenovanju obnaa sudaku dunost sve do dana kada navrava 70 godina
ivota bez obzira na vrstu ili stupanj suda u kojem obavljaju dunost41 pod uvjetom da ne bude
razrijeen dunosti bilo na vlastiti zahtjev bili zbog ispunjenja zakonom predvienih pretpostavki na
osnovi kojim mu prestaje sudaka dunost. Sudac moe biti razrijeen sudake dunosti ukoliko:
1. to sam zahtijeva,
2. trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dunosti,
3. bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,
4. ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenog tekog stegovnog djela, tako odlui DSV te,
5. kad navri 70 godina ivota.
Odluku o razrjeenju zbog ovih Ustavom, taksativno odreenih razloga ovlateno je donijeti
42
DSV.

37
l. l. 14. st. 2.-st.4. ZS.
38
l. 123. Ustav.
39
O razvitku neovisnosti sudstva vidi detaljnije u Dika, M., O razvitku instituta sudske (sudake) nezavisnosti u
zapadnoevropskom civilizacijskom krugu: pokuaj rekonstrukcije povijesne geneze, Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu, 42/4 (suppl.):1992, str.511.-533.
40
l. 122. Ustav.
41
l. 77. st. 2. Zakon o dravnom sudbenom vijeu (NN br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15; dalje: ZDSV).
42
l. 122. st.2. i 3. Ustav.

26
1.3.3. Sudaki imunitet

Svoju neovisnost suci crpe iz ustavom zajamenog prava na imunitet. Tako suci i suci porotnici
koji sudjeluju u suenju ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri
donoenju sudbene odluke, osim u sluajevima krenja zakona pri emu su poinili djelo koje je
kanjivo sukladno odredbama Kaznenoga zakona.43
Takoer, sadraj sudakoga imuniteta iscrpljuje se u injenici da sudac ne smije biti pritvoren
niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja DSV-a.44 Sudac smije biti niti
pritvoren bez odobrenja DSV-a, osim u sluaju kada je zateen u poinjenju kaznenog djela za koje je
propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina, a o emu je potrebno izvijestiti predsjednika
DSV-a.45
Iznimno predsjednik DSV-a moe u sluajevima kada DSV nije na okupu dati odobrenje za
lienje slobode suca ili za voenje kaznenog postupka protiv njega, no njegovu odluku u roku osam
dana mora potvrditi samo DSV.46

1.3.4. Preduvjeti za uinkovito funkcioniranje

Iako je sudbena vlast samostalna i nezavisna od ostalih dravnih vlasti, ona je u isto vrijeme i
vezana za te vlasti vezana. Naime, vezanost sudbene vlasti uz zakonodavnu i izvrnu vlast oituje se
kroz mnoge aspekte koji se prvenstveno oituju kao preduvjeti koje one moraju osigurati sudbenoj
vlasti da bi mogla uspjeno funkcionirati.
Tako se od zakonodavne vlasti oekuje da donese zakone iji e sadraj osigurati odgovarajue
mehanizme za uinkovito provoenje sudskih postupaka i to naroito zakone koji ureuju procesna
pitanja poput parninog, kaznenog, prekrajnog, ovrnog i drugih. Svrha tih zakona usmjerena je na
osiguranje procesne discipline stranaka u postupku i njihovih zastupnika, ali i na odgovornosti sudaca
da u razumnim rokovima provode postupke i donose odluke.47
Nadalje, od izvrne se vlasti, ponajprije Vlade Republike Hrvatske, oekuje da u dravnom
proraunu predvidi sredstava za rad sudova, a kojima bi se omoguilo redovito obavljanje svih poslova
u sudu.48

43
l. 8. st. 2. ZS.
44
l. 8. st. 3. ZS.
45
l. 8. st. 4. i st. 5. ZS.
46
l. 8. st. 5. ZS.
47
Crni, I., Referat za 3. Stalnu konferenciju predsjednika vrhovnih sudova, Varava 2003.
48
Ibid.

27
 Nadalje se utjecaj, kako zakonodavne tako i izvrne vlasti na djelovanje sudbene vlasti oituje i
kroz imenovanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Njega uz prethodno miljenje Ope
sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na temelju
prijedloga Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor.49

1.3.5. Ostale pravosudne djelatnosti u Republici Hrvatskoj

Uz sudaku djelatnost kao pravosudnu djelatnost valja spomenuti i dravno odvjetnitvo, koje je
samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i
drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.50 Poput sudova ono obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava,
zakona, meunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji
su doneseni sukladno Ustavu, meunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske.51
Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo podruje Republike
Hrvatske.52 Za podruje jednog ili vie opinskih sudova ustanovljuje se opinsko dravno
odvjetnitvo, dok se za podruje upanijskog, odnosno trgovakog suda ustanovljuje upanijsko
dravno odvjetnitvo.53
Poseban oblik pravosudne djelatnosti ini ustavno sudstvo predstavljeno Ustavnim sudom
Republike Hrvatske, pravosudnim tijelom neovisnim o ostalim tijelima dravne vlasti. 54 Ustavni sud
Republike Hrvatske ne pripada pravosudnim organima u redovitom smislu.55 Razlog je tome to se pri
Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne pokreu postupci u cilju uobiajene zatite subjektivnih prava i
interesa pravnih subjekata, koji se pokreu pred ostalim sudovima u okviru pravosudnog sustava.
Tako je Ustavni sud Republike Hrvatske ovlaten i duan:
1. odluivati o suglasnosti zakona s Ustavom te o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i
zakonom,
2. ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako
od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie
od godine dana,

49
l. 118. st. 2. Ustav.
50
l. 124. st.1. Ustav.
51
l. 2. st. 2. Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15,
82/15; dalje: ZDO).
52
l. 8. st.1. ZDO.
53
l. 8. st.2. ZDO.
54
V. l. 2. st. 2. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN br. 99/99, 29/02, 49/02; dalje: UZUSRH).
55
Vrban, D., op.cit. (ref.3.), str.81.

28
 3. odluivati povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim
odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu zajamenu Ustavom Republike Hrvatske,
4. pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvijestiti Hrvatski sabor,
5. rjeavati sukobe nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,
6. odluivati u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
7. nadzirati ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka te u skladu s Ustavom zabraniti
njihov rad,
8. nadzirati ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma,
9. rjeavati izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova kao i obavljati druge poslove odreene
Ustavom.56
Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od
osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih
profesora pravnih znanosti.57 Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor
Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.58 Konanu odluku o
imenovanju pojedinih kandidata za suce Ustavnoga suda Republike Hrvatske donose zastupnici
Hrvatskog sabora, koji o svakom od kandidata posebno glasuju.59 Predloeni kandidat smatra se
izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje veina od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga
sabora.60 Izabrani suci tajnim glasovanjem biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od etiri
godine.61

1.3.6. Postupci pred sudom

U okviru sudbene vlasti sudovi provode postupke radi pruanja pravne zatite subjektivnih
prava odreenim pravnim subjektima kada su im ta prava ugroena. Kako je samopomo u
ostvarivanju pravne zatite u modernim pravnim porecima zabranjena, jedina mogunost zatite
subjektivnih prava jest ona putem odgovarajuih postupaka poput graanskog sudskog postupka te
kaznenog sudskog postupka. Takoer, sudska se zatita subjektivnih prava moe pruiti i u okviru

56
l. 128. Ustav.
57
l. 125. st.1. Ustav.
58
l. 125. st. 2. Ustav.
59
l. 6. st.6. UZUSRH.
60
l. 6. st. 7. UZUSRH.
61
l. 15. UZUSRH.

29
sudskog rjeavanja upravnih sporova o emu e vie biti rijei u okviru poglavlja o dravnoj upravi te
upravnom postupku.
Ovisno o pravnoj stvari koja se iznosi pred sud, pravna e se zatita pruati u parninom,
izvanparninom, ovrnom ili steajnom postupku. Rjeavanje spornih stvari u pravilu je podvrgnuto
pravilima parninog postupka, dok se nesporne stvari rjeavaju prema pravilima izvanparninog
postupka.

1.3.6.1. Graanski parnini postupak

Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih i povrijeenih
subjektivnih graanskih prava.62
Graanski parnini postupak pokree se tubom zahtjevom stranke (tuitelja) koja tvrdi da su
ugroena i/ili povrijeena njezina subjektivna graanska prava odnosno osobe koja tvrdi da je
ovlatena traiti zatitu iako nije sudionik pravnog odnosa s obzirom na koji se pravna zatita trai, a
protiv stranke (tuenika) za koju se tvrdi da je ugrozila ili povrijedila prava ija se zatita u postupku
trai.63
U graanskom parninom postupku sud ima vanu ulogu da raspravi sva vana pitanja, pravna i
injenina, kako bi mogao donijeti odluku o osnovanosti tvrdnje tuitelja o pravu na odreenu pravnu
zatitu te o pruanju iste. Da bi sud mogao donijeti pravovaljanu odluku on provodi postupak
poduzimajui aktivnosti vezane uz ispitivanje osnovanosti podnesenog tubenog zahtjeva kojim se trai
zatita ugroenog odnosno povrijeenog subjektivnog graanskog prava, pripremanje glavne rasprave
na kojoj se ispituju svi materijali radi donoenja konane odluke o tubenom zahtjevu.
Parnini postupak pokrenut tubom kasnije se u pravilu odvija po slubenoj dunosti sve dok
sud ne donese odluku. Sud u parninom postupku odluke donosi u obliku rjeenja i presuda. Stranke
koje nisu zadovoljne konanom odlukom mogu protiv iste uloiti pravne lijekove (alba, prijedlog za
ponavljanje postupka, revizija i sl.) putem kojih mogu traiti da se ispita njena zakonitost i pravilnost.

1.3.6.2. Izvanparnini postupci

U pravnoj znanosti postoje viestruki pokuaji definiranja izvanparninoga postupka s vie ili
manje uspjeha. Stoga se esto puta u cilju odreenja izvanparninoga postupka nastoji koristiti
negativna definicija kojom se izvanparnini postupak odreuje kao postupak koji nije parnini.
Nadalje, u cilju razgranienja parninog i izvanparninog postupka kao kriterij nastojao se uzeti stav
zakonodavca. Stoga je njihovo razlikovanje bilo u zavisnosti od zakonodaveve volje hoe li se pitanje
zatite odreenih subjektivnih prava pripisati parninom ili izvanparninom postupku. Pri tome se
zakonodavac naroito rukovodio tzv. pravno-politikim kriterijima imajui na umu da je izvanparnini

62
Triva, S., Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., str. 3.
63
Ibid., str.5.

30
postupak elastiniji nasuprot parninome postupku kojeg karakterizira stroe, koncentriranije te
sistematinije raspravljanje.64
Pravila izvanparninoga postupka u Republici Hrvatskoj nisu objedinjena u jednom pravnom
aktu, ve se na izvanparnini postupak primjenjuju pravna pravila biveg Zakona o vanparninom
postupku od 24. srpnja 1934. godine, kao i pravna pravila pojedinih zakona usvojenih prije 1941.
godine te pojedini zakoni doneseni za vrijeme bive SFRJ ili nakon osamostaljenja Republike
Hrvatske, a koji reguliraju odreena graansko pravna podruja (npr. Zakon o nasljeivanju, Zakon o
proglaenju nestalih osoba umrlim, Steajni zakon, Obiteljski zakon itd.).65
U osnovi izvanparnini postupak moemo podijeliti na postupak kojim se rjeavaju statusno
pravna pitanja poput proglaenja nestale osobe umrlom, lienja i vraanja poslovne sposobnosti,
oduzimanja roditeljske skrbi, davanja doputenja za sklapanje braka, postupci za upis u sudski registar i
sl., te postupak kojim se rjeava o imovinskopravnim i drugim odnosima kao npr. ostavinski postupak,
razvrgnue suvlasnike zajednice, ureenje mea, zemljinoknjini postupak itd.66

1.3.6.3. Ovrni postupak

esto se puta protupravno stanje odnosno povreda subjektivnih graanskih prava utvrena u
parninom postupku ne uspijeva otkloniti pravomonou presude pa se pravna zatita prava pruena u
parninom postupku mora prisilno ostvariti u ovrnom postupku.67 Stoga je ovrni postupak posebni
sudski postupak iji je cilj prisilno izvrenje odluka donesenih u okviru parninog postupka u
sluajevima kada pravni subjekti na iji su teret donesene odluke ne ele dobrovoljno s istima uskladiti
svoje ponaanje.
Ovrni postupak ovisan je o parninome postupku u kojemu se utvruje sadraj pravnih odnosa
ije se prisilno ispunjenje nastoji ostvariti ovrnim postupkom, no istodobno on je i samostalan
procesni postupak neovisan o parninom postupku. U prilog tome ide injenica da se na svaki parnini
postupak ne mora nadovezati ovrni postupak, jer se prisilno mogu ostvariti samo one odluke kojima se
osobi na iju tetu su donesene nalae da neto uini, propusti ili trpi (tzv. kondemnatorne odluke) 68 te
se prisilno ispunjenje istih provodi samo u sluaju njihova dobrovoljnog neispunjenja.69
Takoer ovrnom postupku ne mora prethoditi parnini postupak. Naime, ovrni se postupak
moe provoditi i s ciljem prisilnoga ostvarenja odluka donesenih u drugim postupcima kao npr. u
upravnom postupku ili pred arbitraom. Pored toga, ovrni je postupak mogue provesti na osnovi

64
Ibid., str.53.
65
Ibid., str.55.
66
Ibid.
67
Ibid., str.56.
68
Ibid., str.583.
69
Dika, M., Graansko ovrno pravo, Zagreb, 2007., str.43.

31
pojedinih isprava koje nemaju obiljeja odluke donesene u sudskom ili upravnom postupku kao npr. na
temelju javnobiljenikih ovrnih isprava.70
Ovrni se postupak pokree na prijedlog ovrhovoditelja (vjerovnika), a iznimno ga pokree i
sud po slubenoj dunosti (ex offo)71, a na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava72. Predmetom
ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se u skladu sa Ovrnim zakonom moe provesti ovrha.73 Sud
rjeavajui u ovrnom postupku donosi odluke u obliku rjeenja kojima prijedlog za provoenje
ovrnog postupka prihvaa u cijelosti ili djelomino, odbacuje zbog nepravovremenosti te odbija ako
utvrdi da nije osnovan.74

1.3.6.4. Steajni postupak

Pored ovrnog postupka kao redovne metode prisilnog ostvarenja sudskih i upravnih odluka
postoji i izvanredna metoda prisilnog ostvarenja putem steajnog postupka kao posebnog
izvanparninog sudskog postupka.75
Steajni postupak provodi se nad pravnom osobom te imovinom dunika pojedinca (trgovca
pojedinca i obrtnika)76, u sluaju njihove nesposobnosti za plaanje (nelikvidnost) i prezaduenosti
(insolventnost), a u cilju istodobnog i ujednaenog namirenja svi steajnih vjerovnika, unovenjem
dunikove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.77

70
Ibid.
71
l. 3. Ovrni zakon (NN br. 112/12, 25/13, 93/14; dalje: OZ).
72
l. 22. OZ.
73
l. 4.st.2. OZ.
74
l. 41. OZ.
75
Steajnim postupkom se poput ovrnog postupka prisilno namiruju trabine pojedinih pravnih subjekata (vjerovnika). No,
za razliku od ovrnog postupka kojim se namiruju samo pojedini vjerovnici te iji su predmet pojedini dijelovi imovine
pravnog subjekta nad kojim se provodi ovrha (dunik), njime se provodi prisilno namirenje trabina svih vjerovnika nad
cjelokupnom dunikovom imovinom. Stoga se steaj esto naziva i generalnom ovrhom. Nadalje, razlikovanje steajnog
postupka od ovrnog postupka oituje se i u injenici da steaj u pravilu ima za posljedicu prestanak dunika po
provedenom postupku prisilnog namirenja, osim u sluaju kada je steajnim planom predvieno odravanje njegove
djelatnosti. V. Markovi, N., Razlika izmeu ovrnog i steajnog postupka, (izvor: web, v. literaturu).
76
Steaj se ne moe provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz prorauna Republike Hrvatske,
mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim
zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave. Nad pravnom osobom ija je osnovna
djelatnost proizvodnja predmeta naoruanja i vojne opreme, odnosno pruanje usluga Hrvatskoj vojsci steaj se ne moe
otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. V. l. 3. st. 2. i st. 3. Steajni zakon (NN br.71/15; dalje: SZ).
77
Vjerovnici koji zbog razliite gospodarske snage ili socijalnog poloaja nemaju uvijek jednak utjecaj na otvaranje
steajnog postupka pa razliiti socijalno-politiki razlozi dovode do privilegiranja pojedinih vjerovnika na raun drugih pri
njihovom namirenju u okviru steajnog postupka. Stoga se vjerovnici razvrstavaju u isplatne redove po kojima se onda
namiruju u okviru steajnoga postupka po pravilu da se vjerovnici kasnijeg isplatnog reda namiruju se tek poto u cijelosti
budu namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda, dok se vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se razmjerno. V.
Triva, S.; Dika, M., op.cit. (ref.62.), str.57.

32
 Steajni postupak pokree se i vodi pred nadlenim trgovakim sudom na ijem se podruju
nalazi sjedite pravnog subjekta nad kojim se provodi steaj.78 Sud u steajnom postupku donosi
odluke u obliku rjeenja kojima otvara i pokree postupak te otvara i zatvara postupak kada utvrdi da
ne postoje uvjeti za njegovo provoenje.79

1.3.7. Alternativno rjeavanje sporova

Sporovi izmeu pravnih subjekata u pravilu e se rjeavati pred sudom po pravilima graanskog
parninog postupka. Meutim, suvremeno pravo, osim sudske zatite prava koja djeluje pod okriljem
drave, poznaje i niz metoda kojima se rjeavaju sporovi od strane nedravnih tijela. Rije je o tzv.
alternativnom rjeavanju sporova (alternative dispute resolution, ADR), od kojih su najznaajnije
metode arbitraa i mirenje.
Ipak, alternativnom rjeavanju sporova se ne mogu podvrgnuti svi sporovi, ve samo sporovi o
pravima kojima stranke slobodno raspolau, odnosno sporovi glede kojih stranke mogu zakljuiti
nagodbu.

1.3.7.1. Arbitraa
Arbitrani postupak je alternativni nain rjeavanja sporova kojeg provode jedna ili vie osoba
(arbitri) o ijem su se izboru stranke sporazumjele i dobrovoljno im povjerile donoenje odluke u
sporu, derogirajui time nadlenost dravnih sudova na arbitrani sud kao nedravno tijelo.
Arbitrane sudove u pravilu organiziraju odreene ustanove kao to u Hrvatskoj primjerice
Stalno izbrano sudite Hrvatske gospodarske komore (SIS-HGK)80, pa u tom smislu govorimo o
institucionalnoj arbitrai. Meutim, arbitrani sud mogu ustrojiti i same stranke za rjeavanje nekog
konkretnog spora, pa se u tom smislu govori o ad hoc arbitrai.81
Stranke svoj sporazum kojim povjeravaju rjeavanje spora arbitrima82 uobliuju u ugovor o
arbitrai.83 Ugovor o arbitrai je ugovor kojim stranke podvrgavaju arbitrai sve ili odreene sporove

78
uveljak, J., Pokretanje steajnog postupka (I.), Pravo i porezi, 12/2004., str.35.
79
Ibid., str.68.
80
SIS-HGK prua domaim i stranim poduzetnicima usluge organizacije arbitranog rjeavanja sporova. Prva
institucionalna arbitraa pri Komori u Zagrebu osnovana je 1853. godine, no nakon 1945. godine prekida s radom, te biva
ponovno ustanovljena 1965. godine.
81
Za institucionalnu i ad hoc arbitrau v. u Babi, D. (pr.), Tepe, N. (pr.), Sikiri, H., Triva, S., Arbitraa i
alternativno rjeavanje sporova Kako rjeavati meunarodne poslovne sporove, Zagreb, 2003., str.54.-str.64.
82
Arbitri su osobe od povjerenja stranaka pa su to u pravilu osobe koje imaju specifine kvalifikacije od znaenja za
raspravljanje i odluivanje u sporu. Pojedina arbitrana sudita ograniavaju strankama pravo na izbor arbitara putem liste s
koje stranke moraju izabrati arbitra. Vidi detaljnije Triva, S.; Dika, M., op. cit. (ref.62.), str. 57.

33
koji su meu njima nastali ili bi mogli nastati iz odreenog pravnog odnosa, ugovornog ili
izvanugovornog. Taj se ugovor moe sklopiti u obliku arbitrane klauzule u nekom ugovoru (tzv.
kompromisorna klauzula) ili u obliku posebnog ugovora (tzv. kompromis).84 Ugovor o arbitrai mora
biti sklopljen u pisanom obliku. Osim postojanja ugovora o arbitrai, pretpostavka arbitrae jest i
arbitrabilnost.85 Naime, stranke mogu ugovoriti arbitrau samo za rjeavanje sporova o pravima kojima
slobodno raspolau.
Arbitrani se postupak vodi nalik na sudski postupak nastojei ostvariti ravnopravnost stranaka
u postupku86 kroz omoguavanje stranaka da se izjasne o navodima i zahtjevima protivne stranke87.
Pored toga arbitri e nastojati iznijeti strankama svoje vienje spora uz prikladna objanjenja, a kako bi
zajedno sa strankama razmotrili sva vana injenina i pravna pitanja spora.88
Cjelokupni arbitrani postupak odvija se po pravilima to su ih stranke odredile, pa stranke tako
mogu izbjei primjenu procesnih instituta zbog kojih su se odluile ne iznositi spor pred dravni sud.89
No, njihova ovlatenja na kreiranje pravila postupka nisu neograniena pa su oni tako duni potovati
minimum prisilnih procesnih pravila mjerodavnog procesnog sustava kojemu su podvrgli svoju
arbitrau, a ije bi nepotivanje dovelo u pitanje integritet pravnog poretka.90
Arbitrani sud rjeava spor donoenjem pravorijeka.91 Pravorijek arbitranog suda prema
strankama ima snagu pravomone sudske presude, osim kada su se stranke izriito sporazumjele da se
pravorijek moe pobijati pred arbitranim sudom vieg stupnja.92 Osim donoenjem pravorijeka
arbitrani postupak moe se okonati i zakljukom arbitranog suda i to kada:
1. tuitelj povue tubu, osim ako se tuenik tome usprotivi a arbitrani sud smatra da tuenik ima
opravdani pravni interes da se donese konani pravorijek o sporu,
2. stranke sporazumno odlue o okonanju postupka,
3. arbitrani sud nae da je nastavak postupka iz nekog drugog razloga postao nepotreban ili
nemogu.93
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, protiv arbitranog pravorijeka se ne moe podnijeti
alba arbitranom sudu vie instance. Jedini je pravni lijek protiv pravorijeka, tuba za ponitaj

83
Bori, ., O arbitrai - arbitrabilnost, ugovor o arbitrai, stranke, arbitrani sud i postupak, Pravo i porezi,
1/2009., str.92.
84
l. 6. st. 1. Zakon o arbitrai (NN br. 88/01, dalje: ZA).
85
Za arbitrabilnost v. u Triva, S., Uzelac, A., Hrvatsko arbitrano pravo, Zagreb, 2007., str.21.-39.
86
l. 17. st. 1. ZA.
87
l. 17. st. 2. ZA.
88
Bori, ., op.cit. (ref.83.), str.92.
89
Triva, S., Dika, M., op.cit. (ref.62.), str.879.
90
Ibid., str.880.
91
l. 30. st. 1. ZA.
92
l. 31. ZA.
93
l. 32. st. 1. ZA.

34
pravorijeka o kojoj odluuju Trgovaki sud u Zagrebu ili upanijski sud u Zagrebu, prema pravilima
parninog postupka.94

1.3.7.2. Mirenje
Mirenje ili medijacija je postupak alternativnog rjeavanja sporova meu strankama uz pomo
tree, neutralne strane (izmiritelj), koji pomae strankama u pregovorima kroz niz zajednikih ili
povjerljivih pojedinanih sastanka sa svakom od stranaka bez ovlasti da o biti spora donese obvezujuu
odluku.95 Mirenje je postupak kojemu je cilj pronai rjeenje spora od zajednikog interesa za obje
stranke u sporu pa se stoga u postupku mirenja iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna
interpretacija.96
Postupak provedbe mirenja nije strogo odreen te ga stranke mogu suglasno prilagoavati
vlastitim eljama, ali u okviru granica odreenih Zakonom o mirenju 97 Stoga nije mogue uspostaviti
jedinstven model postupka mirenja koji e biti primjenjiv u svakom pojedinanom postupku. No,
postupak uvijek ukljuuje elemente poput: voenja postupka, poboljanja komunikacije izmeu
stranaka te razjanjavanja stajalita koje su stranke zauzele tijekom spora s ciljem postizanja nagodbe.
Za pokretanje postupka mirenja nije potrebno prethodno sklapanje sporazuma kojim se stranke
obvezuju da e budue sporove rjeavati mirenjem98, pa ukoliko nema posebnog dogovora stranaka on
zapoinje prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja.99 Postupak je u pravilu kratak i ne
iziskuje mnogo vremena pa se mirenjem sporovi u pravilu rjeavaju na jednom sastanku, to ga ini
prikladnim naroito kada postoji interes stranaka za brzim i uinkovitim rjeenjem spora.100
Postupak mirenja smatra se dovrenim ako:
1. jedna stranka uputi drugoj stranci i izmiritelju pisanu izjavu o odustajanju od postupka mirenja,
2. ako je jedna stranka uputila drugim strankama i izmiritelju pisanu izjavu o odustajanju od
postupka mirenja, osim ako u postupku nakon odustajanja jedne stranke sudjeluju dvije ili vie
stranaka koje su voljne mirenje nastaviti,
3. ako su stranke uputile izmiritelju pisanu izjavu o dovretku postupka,
4. odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja, donesenom u pravilu nakon to je o
tome strankama bila dana mogunost da se izjasne, a zbog toga to daljnje nastojanje da se
postigne mirno rjeenje spora vie nije svrhovito,

94
l. 36. i l. 43. ZA.
95
Uzelac, A., Mirenje kao alternativa suenju, str.6.; izvor:web.
96
imac, S., Mirenje - alternativni nain rjeavanja sporova, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2006.,
str.612.
97
Zakon o mirenju (NN br. 18/11; dalje: ZM).
98
l. 6. st. 1. ZM.
99
l. 6. st. 2. ZM.
100
Uzelac, A., op.cit. (ref.95.), str.10.

35
 5. ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od poetka mirenja, odnosno u drugom roku u
skladu sa sporazumom stranaka,
6. sklapanjem nagodbe.101

1.4. IZVRNA (UPRAVNA) VLAST

U okviru izvrne vlasti razlikujemo dva segmenta, izvrno-politiki koji je predstavljen

predsjednikom drave i vladom te upravni dio koji je predstavljen tijelima dravne uprave.102

1.4.1. Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i

inozemstvu, brine se za redovito i usklaeno djelovanje i za stabilnost dravne vlasti te odgovara za
obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.103 Takoer raspisuje izbore za
Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje, raspisuje referendum, povjerava mandat za sastavljanje Vlade
osobi koja na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija
uiva povjerenje svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena
zakonom, obavlja druge dunosti odreene Ustavom.104
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela, ije
lanove imenuje i razrjeuje Predsjednik, a nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom
diobe vlasti.105
Dvije temeljne ovlasti Predsjednika Republike jesu vanjska politika koju usuglaava s Vladom
te obrana Republike Hrvatske. Vlada i Predsjednik Republike zajedniki surauju u oblikovanju i
provoenju vanjske politike, to se odnosi na osnivanje diplomatskih misija i konzularnih ureda u
inozemstvu, te na postavljanje i opoziv efova diplomatskih misija.106 Predsjednik Republike takoer
prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.107
Nadalje, on je vrhovni zapovjednik oruanih snaga, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, a
na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zakljuuje mir.108 Za vrijeme trajanja ratnog stanja

101
l. 12. ZM.
102
Vrban, D., op.cit. (ref.3.), str. 83.
103
l. 93. Ustav.
104
l. 97. Ustav.
105
l. 106. Ustav.
106
l. 98. st. 2. i st. 3. Ustav.
107
l. 98. st. 4. Ustav.
108
l. 99. Ustav.

36
moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog
sabora, s time da takva uredba mora biti podnesena na potvrdu Hrvatskom saboru im se on bude
mogao sastati.109 Vlada i Predsjednik Republike surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih
(obavjetajnih) slubi.110
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon
savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski
sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u
roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.111
Predsjednik Republike bira se na neposrednim izborima na mandat od pet godina, a moe biti biran za
Predsjednika Republike najvie dva puta. Predsjednik se bira veinom glasova svih biraa koji su
glasovali, a ako ni jedan kandidat ne dobije takvu veinu izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na
ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobila
najvie glasova. Izbor predsjednika obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda polae sveanu
prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu (inauguracija).112

1.4.2. Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.113 Vlada
Republike Hrvatske predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i
zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje
zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o
gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove
odreene Ustavom i zakonom.114
Vlada je za svoj rad odgovorna Hrvatskom saboru, dok su predsjednik i lanovi Vlade
zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada.115
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. lanove
Vlade predlae mandatar kojem je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.116 On je

109
l. 100. Ustav.
110
l. 102. st. 1. Ustav.
111
l. 103. st. 1. Ustav.
112
l. 94. Ustav.
113
V. l. 107. Ustav i l. 1. Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN br. 150/11, 119/14; dalje: ZVRH).
114
l. 112. Ustav.
115
l. 114. Ustav.
116
Ukoliko mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe
produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne

37
duan odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata predstaviti
Hrvatskom saboru program Vlade i Vladu te zatraiti glasovanje o povjerenju. 117 Vlada stupa na
dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Na temelju odluke
Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi
Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju
lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.118

1.4.3. Dravna uprava

Dravna je uprava dio izvrne vlasti. Djelatnost dravne uprave najopsenija je dravna
funkcija, kako po vrsti poslova koje obavlja tako i po broju organa i slubenih osoba.119 Upravo stoga
je i iznimno teko postaviti definiciju upravne djelatnosti. Stoga se u pravilu u okviru pravne znanosti
pribjegava negativnoj definiciji putem koje se uprava nastoji definirati kao sva ona djelatnost drave
koja nije u nadlenosti ni zakonodavstva niti sudstva.120
Poslove dravne uprave obavljaju tijela dravne uprave121, iji rad usklauje i nadzire Vlada
Republike Hrvatske.122 Meu znaajnije djelatnosti dravne uprave ubrajamo: osiguranje ostvarivanja i
zatite prava graana, provoenje utvrene politike Vlade, izvravanje i zakona i drugih propisa,
praenje stanja te davanje inicijativa za rjeavanje pitanja u razliitim upravnim oblastima, rjeavanje
upravnih stvari te pokretanje i rjeavanje upravnih postupaka, provoenje upravnog nadzora nad
zakonitou akata i nad zakonitou rada u svezi s pravilima i dunostima graana, obavljanje
inspekcijskih poslova, pripremanje i izrada propisa i drugih akata, kao i strunih materijala za izvrnu
vlast itd.123
Nesumnjivo jedna od najznaajnijih upravnih djelatnosti je djelatnost koja se odnosi na
rjeavanje upravnih stvari u okviru upravnog postupka. Rjeavanje upravne stvari u upravnom
postupku jest rjeavanje o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe ili drugih

dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi. V. l. 110.
Ustav. Ukoliko ni drugi mandatar ne bude u mogunosti sastaviti Vladu, Predsjednik Republike e imenovati privremenu
nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. V. l. 111. Ustav.
117
l. 109. st. 1. i st. 2. Ustav.
118
V. l. 4. ZVRH.
119
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.51.
120
Ibid.; Peri, B., op.cit. (ref.1.), str. 57.
121
Tijela dravne uprave su ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije i uredi
dravne uprave u upanijama. V. l. 3. st. 1. Zakon o sustavu dravne uprave (NN br. 150/11, 12/13; dalje: ZSDU).
122
l. 10. ZSDU.
123
Peri, B., op. cit. (ref.1.), str.57.-58.

38
stranaka neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue
upravno podruje. 124
Upravni postupak moe se pokrenuti na zahtjev kako same stranke125 tako i po slubenoj
dunosti od strane tijela dravne uprave126 kada je to propisano zakonom ili je nuno radi zatite javnog
interesa.127
Tijela dravne uprave rjeavajui o upravnoj stvari donose odluke128 u obliku rjeenja129, koje se
donosi u pisanom obliku.130 Iznimno, rjeenje se moe donijeti i u usmenom obliku i to kada je
potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne
opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu vee vrijednosti.131
Tijela dravne uprave duna su donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u
roku od 30 dana od dana kada je stranka podnijela uredan zahtjev 132 odnosno najkasnije u roku od 60
dana.133 Ukoliko se u propisanom roku upravno tijelo koje rjeava upravni postupak ne donese rjeenje
i ne dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor.134 135
Protiv rjeenja donesenog u upravnom postupku u prvome stupnju stranka s ciljem da se ispita
zakonitost rjeenja136 ima pravo izjaviti albu drugostupanjskom tijelu, osim ako zakonom alba nije

124
l. 2. st. 1. Zakon o opem upravnom postupku (NN br. 47/09; dalje: ZUP).
125
Stranka u upravnom postupku je fizika ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi
postupak ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Stranka moe biti i tijelo
dravne uprave te drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ili drugo javnopravno
tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova podruna jedinica, odnosno podrunica ili skupina osoba povezanih
zajednikim interesom, ako moe biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rjeava. V. l. 4. ZUP.
126
l. 40. st. 1. ZUP.
127
l. 42. st. 1. ZUP.
128
Odluke koje donose upravna tijela nazivamo irim rodnim pojmom upravni akti, koji se u upravnoj znanosti definiraju
kao autoritativna odluenja kojima se izazivaju neposredni pravni uinci u pravima i dunostima fizikih i pravnih osoba u
konkretnom sluaju na podruju upravne djelatnosti. Za upravni akt v. Krbek, I., Upravni akt, Hrestomatija upravnog
prava, Zagreb, 2003., str.15.
129
U skladu sa zakonom akt kojim se odluuje o upravnoj stvari moe imati i drugi naziv. V. l. 96. st. 2. ZUP.
130
l. 97. st. 2. ZUP.
131
l. 97. st. 2. ZUP.
132
l. 101. st. 2. ZUP.
133
l. 101. st. 2. ZUP.
134
Upravni spor pokree se pred Upravnim sudom RH, a u cilju ostvarivanja osiguranja sudske zatite prava graana i
pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti akata kojima dravni organi i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o
pravima i obvezama u upravnim stvarima. Pravo pokretanja upravnog spora ima pojedinac ili pravna osoba ako smatra da
joj je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. V. l. 1. Zakon o
upravnim sporovima (NN br.20/10, 143/12, 152/14; dalje: ZUS).
135
l. 101. st. 3. ZUP.
136
l. 107. st. 7. ZUP.

39
iskljuena.137 Pravom na ulaganje albe na rjeenje stranci je omogueno da pod zakonom utvrenim
uvjetima pobija doneseno rjeenje za koje smatra da je nezakonito i nepravilno.138 Rjeenje koje je
napadnuto albom moe po albenom postupku biti poniteno, ukinuto, promijenjeno te ponovno
potvreno kao istinito i zakonito.139
Pored rjeenja tijela dravne uprave rjeavajui u upravnom postupku mogu donositi i
zakljuke. Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima, a donosi ga slubena osoba koja obavlja
radnju u postupku pri kojoj se postavilo pitanje koje je predmet zakljuka. 140 Zakljuak se stranci
priopuje usmeno, a u pisanom obliku izdaje se samo kada stranka to zatrai ili je to nuno radi
pravilnog voenja postupka.141 Protiv zakljuka ne moe se izjaviti alba. Zakljuak se moe pobijati
albom protiv rjeenja kojim se rjeava o upravnoj stvari.142
Pored upravnoga postupka zatita subjektivnih prava na podruju upravne djelatnosti zajamena
je i u okviru upravnog spora kao posebnog sudskog postupka. Stoga pravo pokretanja upravnog spora
ima pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom donesenim od strane tijela dravne
uprave povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu.
Upravni spor pokree se podnoenjem tube143. Tubom se moe zahtijevati: ponitavanje ili
oglaivanje nitavom pojedinane odluke, donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u
propisanom roku, postupanje koje je tuenik sukladno propisima ili pojedinanoj odluci obvezan
izvriti, oglaivanje nitetnim upravnog ugovora ili izvravanje obveze iz upravnog ugovora. Sud u
upravnom sporu donosi odluke u obliku presuda i rjeenja. O tubenom zahtjevu koji se odnosi na
glavnu stvar i sporedna traenja sud odluuje presudom. Sud presudu donosi prema slobodnom
uvjerenju te na temelju razmatranja svih pravnih i injeninih pitanja. Presuda se moe temeljiti samo
na injenicama i dokazima o kojima je strankama dana mogunost izjanjavanja.144 Sudske presude
donesene u upravnom sporu kao i pravna shvaanja te primjedbe suda u vezi s postupkom obvezatni su
za dravne organe koji su duni mjesto ponitenog upravnog akta bez odgode odnosno najkasnije u
roku od 30 dana od dana dostave presude donijeti drugi akt.145

137
l. 105. ZUP.
138
l. 115. ZUP.
139
l. 115. st. 4. ZUP.
140
l. 77. st. 1. i st. 2. ZUP.
141
l. 77. st. 4. ZUP.
142
l. 77. st. 5. ZUP.
143
V. l. 22. ZUS, v. i Krbek, I., O upravnom sporu, u: Hrestomatija upravnog prava, Zagreb, 2003., str.241.
144
l. 55. ZUS.
145
. Detaljnije o obvezatnosti presuda upravnoga spora v. Krbek, I., op.cit. (ref.143.), str.247.

40
 2. PRAVNI SUSTAV

Sva postojea i vaea pravna pravila146 u svakoj su modernoj dravi147 organizirana u odreeni
sustav. Razlozi sustavnoga organiziranja pravnih pravila prvenstveno su praktine prirode. Pravna
pravila kojima se ureuju drutveni odnosi brojna su te su podlona svakodnevnim izmjenama i
dopunama uslijed drutvenih promjena. Republika Hrvatska kao drava lanica Europske unije ima
obvezu kontinuirano pratiti i prilagoavati svoje zakone i ostale propise sa zakonodavstvom Europske
unije.Budui da pravna pravila koje drava usvaja, mijenja i dopunjuje ureuju drutvene odnose, ona
nemaju za cilj ostati mrtvo slovo na papiru ve se ta pravna pravila primjenjuju u praksi od strane
pravnih subjekata. Stoga je potrebno da se ta brojna pravna pravila kojima se ureuju drutveni odnosi
sustavno organiziraju kako bi njihova primjena u praksi bila to uinkovitija i djelotvornija. Tako se
pravna pravila u pravnim sustavima grupiraju u sustavne jedinice unutar kojih su u pravilu po naelu
hijerarhije posloena vaea pravna pravila odreene drave.148
U Republici Hrvatskoj pravna pravila organizirana su u odreeni sustav na nain da su najmanje
jedinice toga sustava pravne norme (pravila), iza kojih slijede pravni instituti (ustanove), pravne grane,
te pravne grupe. Sve vaee pravne norme u odreenom vremenu i na odreenom teritoriju ine
pozitivno pravo.149

2.1. PRAVNA NORMA (PRAVNO PRAVILO)

Pravne norme su najmanji elementi pravnoga sustava.150 Njima pravni poredak nastoji urediti
odnosno regulirati odnose meu ljudima koji nastaju u odreenoj drutvenoj zajednici.151 Pravni

146
Skup pravnih normi koje postoje u nekoj dravi nazivamo pozitivnom pravom. Pravne norme toga pozitivnoga prava
ine jedan usklaen, racionalno razvrstan i pregledan sustav. V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.138.
147
Kada govorimo o pravnim pravilima moderne drave mislimo na dravu koja pripada kontinentalno europskome
pravnome krugu.
148
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.143.
149
Ibid.
150
Ibid.
151
Peri, B., Struktura prava, Zagreb, 1994., str.3.

41
poredak to ini dajui ovlast pojedinim pravnim subjektima da donesu i provode pravne norme152
putem kojih bi se ureivali pojedini drutveni odnosi na nain da se od pravnih subjekta kojima je ta
norma upuena zahtijeva odreeno ponaanje (injenje, neinjenje, proputanje, trpljenje).153
Pravne norme je mogue podijeliti s obzirom na subjekte koji ih donose, s obzirom na subjekte
kojima su upuene (adresate), s obzirom na sadraj, s obzirom na teritorijalno i vremensko vaenje i s
obzirom na intenzitet.154

2.1.1. Pravne norme s obzirom na donositelja

Kao donositelji pravnih normi mogu se javiti dravni organi, razliite organizacije, ali i
graani.155
Dravni organi u svakome su drutvu glavni tvorci pravnih normi.156 Pravne norme dravnih
organa su opeg karaktera, a u pravilu ih donose zakonodavni te izvrni organi. 157 Donoenjem opih
pravnih normi dravni organi nastoje uspostaviti i odrati ravnoteu u drutvenim odnosima
usmjeravanjem ljudskog djelovanja na odreeno drutveno prihvatljivo ponaanje te spreavanjem
konflikata u vanim meuljudskim odnosima.158
Takoer, razliite organizacija poput pravnih osoba u privredi ili u drugim podrujima poput
sindikata, politikih stranaka, graanskih udruenja i slino osnivaju se i djeluju putem statuta te drugih
konstitutivnih akata stvarajui na taj nain posebne pravne norme.159
Pojedinci i pravne osobe takoer stvaraju pravne norme i to pojedinane pravne norme. Naime,
oni ulaze u razliite drutvene odnose koje pravno nastoje urediti sklapajui pravne poslove, ali i
pokreu razliite pravne postupke s ciljem reguliranja svojih meusobnih odnosa u sluajevima kada te

152
Kao donositelji pravnih normi u hrvatskom pravnom sustavu mogu se javiti dravna vlast, ali i druge organizacije i
zajednice koje su ovlatene za donoenje, provedbu te prisilno izvrenje pravnih normi. V. u Peri, B., op.cit. (ref.151.),
str.4.
153
Lat. facere, non facere, dare, pati.
154
U hrvatskoj teoriji prava postoje razliite podjele pravnih normi. Tako Peri razlikuje podjelu pravnih normi s obzirom
na adresate, teritorijalnu valjanost, vremensku valjanost, sastav te intenzitet. V. Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.6. Viskovi
pravi razliku pravnih normi prema subjektima koji ih stvaraju, dravnim djelatnostima i organima koji stvaraju dravne
norme, odreenosti adresata pravne norme, teritorijalnom vaenju, vrsti drutvenih odnosa koje norme usmjeravaju,
sadraju, mjeri slobode koju pravne norme daju adresatima. V. Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.174.-176.
155
Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.4.
156
Ibid.
157
Ibid.
158
Ibid., str.150.
159
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.289.

42
odnose ne mogu samostalno i/ili dobrovoljno urediti pa je nuno da se pojedinanim pravnim aktima
unese ravnotea i red u njihove meusobne odnose.160

2.1.2. Pravne norme s obzirom pravne subjekte kojima su upuene

S obzirom na pravne subjekte kojima su upuene razlikujemo ope, posebne te pojedinane

pravne norme. 161
Ope pravne norme jesu one norme koje su upuene svim graanima na pojedinom dravnom
podruju.162 Primjer ope pravne norme bio bi Zakon o obveznim odnosima163 ije pravne norme
vrijede za sve graane Republike Hrvatske, a kojim se ureuju osnove obveznih odnosa te ugovorni i
izvanugovorni odnosi.
Posebne pravne norme jesu one norme koje su upuene samo odreenoj grupi graana. 164
Primjer posebne pravne norme bio bi statut trgovakog drutva kojim se ureuju pravni odnosi vezani
iz odreeno trgovako drutvo: odnosi meu lanovima, odnosi izmeu lanova i drutva, odnosi
organa drutva i sl.
Pojedinane pravne norme jesu one norme koje su upuene samo pojedincu ili veem broju
pojedinaca, a glavna im je znaajka da pravno ureuju neki individualan sluaj koji je ujedno i
neponovljiv.165 Primjer pojedinane pravne norme bila bi sudska presuda kojom se nalae tueniku da
tuitelju isplati odreeni iznos novaca na ime naknade imovinske tete.

2.1.3. Pravne norme s obzirom na sadraj

Pravne norme kao zahtjevi kojima njihovi donositelji motiviraju ponaanja pravnih subjekata u
drutvenim odnosima166 mogu imati razliiti sadraj, odnosno njima se mogu ureivati razliiti aspekti
drutvenih odnosa poput: drutvenih odnosa u koje ljudi ulaze povodom stvari, inidbi i imovine;
obiteljskih odnosa, tj. osobnopravnih i imovinskopravnih odnosa lanova obitelji, lanova obitelji
prema treim osobama, branih odnosa, te odnosa izmeu roditelja i djece; pravnih odnosa trgovakih
drutava itd. S obzirom na prethodno sadrajno razlikovanje pravnih normi, iste moemo sistematizirati
kao graanskopravne norme, pravne norme obiteljskog prava, norme prava drutava itd.

160
Ibid.
161
Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.6.
162
Ibid.
163
V. l. 1. Zakon o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 48/08, 125/11, 78/15; dalje: ZOO).
164
V. Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.7.
165
Ibid.
166
Ibid., str.5.

43
2.1.4. Pravne norme s obzirom na teritorijalno vaenje

S obzirom na teritorijalno vaenje razlikujemo generalne i partikularne pravne norme.167

Generalne pravne norme jesu one norme koje vae na cijelom dravnom teritoriju. U pravilu su
to ope pravne norme izvrnih i zakonodavnih organa kao npr. Zakon o trgovakim drutvima168 koji
ureuje pravne odnose trgovakih drutava, odnosno privatnopravnih udruenja osoba stvorenih
pravnim poslom radi ostvarivanja zajednikog cilja. 169
Partikularne pravne norme jesu one norme koje za razliku od generalnih pravnih normi vae na
dijelu dravnoga teritorija.170 To su primjerice upanijske, gradske ili opinske statutarne pravne norme
kao primjerice Statut Opine Trnava kojim se ureuju obiljeja Opine Trnava, javna priznanja,
samoupravni djelokrug, neposredno sudjelovanje graana u odluivanju, mjesna samouprava itd.

2.1.5. Pravne norme s obzirom na intenzitet

S obzirom na intenzitet reguliranja drutvenih odnosa razlikuju se prisilne norme i disjunktivne

171
norme.
Prisilne pravne norme (kogentne norme, ius cogens) jesu one norme kojima se u pravnom
poretku pojedini drutveni odnosi reguliraju na tono odreeni nain ne ostavljajui pravnim
subjektima slobodu izbora izmeu vie oblika ponaanja u tim drutvenim odnosima.172 Dakle, pravni
subjekti su obvezni uskladiti svoje ponaanje s prisilnim pravnim normama te ih na drutveni odnos
moraju primijeniti tono onako kako ona glase. Najee se radi o pravnim normama kojima se ureuju
najvee vrednote odreenog pravnoga poretka (npr. ivot, zdravlje, sloboda, imovina i sl. ) pa se stoga
subjektima ne doputa sloboda glede ureenja drutvenih odnosa u koje ulaze povodom tih vrednota.
Disjunktivne pravne norme jesu one norme koje pravnom subjektu za razliku od prisilnih
pravnih normi ostavljaju odreenu slobodu u izboru ponaanja u odreenim drutvenim odnosima. S
obzirom na mjeru slobode ponaanja koje ostavljaju pravnim subjektima razlikujemo alternativne,
dispozitivne te diskrecijske pravne norme.173
Alternativne pravne norme su takve disjunktivne pravne norme koje ostavljaju pravnim
subjektima pravo na izbor izmeu dva ili vie oblika ponaa s time da je pravni subjekt obvezan

167
Ibid., str.7.
168
Zakon o trgovakim drutvima (NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11,
111/12, 68/13, 110/15; dalje: ZTD).
169
Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.5.-6.
170
Ibid.
171
Ibid.
172
Ibid., str.18.
173
Ibid.

44
odabrati jedan od ponuenih oblika ponaanja.174 Primjerice pravo kupca koji je pravodobno
obavijestio prodavatelja o nedostatku na stvari moe po svom izboru zahtijevati od prodavatelja da
nedostatak ukloni, da mu preda drugu stvar bez nedostatka, da snizi cijenu ili moe raskinuti ugovor.175
Dispozitivne pravne norme (ius dispositivum) daju pravnim subjektima veu pravnu slobodu od
alternativnih pravnih normi omoguujui im da svoje meusobne odnose urede drugaije nego li je to
propisano pravnom normom. No, ukoliko pravni subjekti to ovlatenje ne iskoriste na njihove
meusobne odnose primjenjuje se propisana pravna norma s kojom moraju onda uskladiti svoje
ponaanje. Primjerice ako nije nita drugo ugovoreno ili uobiajeno prodavatelj nije duan predati stvar
ako mu kupac ne isplati cijenu istodobno ili nije spreman to uiniti istodobno.176 Dispozitivne pravne
norme karakteristine su za pravne odnose nastale u oblasti trgovakoga i graanskoga prava gdje
pravni subjekti u skladu s naelom autonomije volje slobodno ureuju svoje meusobne odnose.
Diskrecijske pravne norme jesu norme koje su upuene dravnim organima ili drugim
subjektima javnih slubi putem kojih oni uopeno ureuju neke odnose ujedno ovlaujui nie organe
da te odnose sami konkretno pravno urede onako kao smatraju da je to najbolje u pojedinim
konkretnim sluajevima.177 Primjerice u pravu drutava kod pitanja prava lojalnosti direktora pogreke
direktora mogu se tumaiti kao sastavni dio prava direktora na diskrecijsku ocjenu samo u ekstremnim
sluajevima.178

2.2. PRAVNI INSTITUT

U modernom drutvu odnosi koji nastaju meu pravnim subjektima esto su puta sloeni te ih
nije mogue regulirati samo jednom pravnom normom. Stoga pravni poredak sloene drutvene odnose
regulira veim brojem pravnih normi.179 Taj vei broj pravnih normi koje reguliraju jedan isti drutveni
odnos nazivamo pravnim institutom ili ustanovom.180
Pravni instituti su primjerice: predugovor, pravorijek, ugovor o kupoprodaji, ponuda, prokura,
sjedite, tvrtka itd.

174
Ibid.
175
V. l. 345. st. 1. ZOO.
176
V. l. 397. ZOO.
177
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.144.
178
Detaljnije v. Horak, H., Dumani, K., Pravilo poslovne prosudbe u hrvatskom i pravu SAD, Zbornik Pravnog
fakulteta u Rijeci, 2/2008., str.984.
179
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.269.
180
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.145.

45
2.3. GRANE PRAVA

Vie pravnih instituta kojima se reguliraju srodni drutveni odnosi ine granu prava.181 Broj
pravnih grana u suvremenim pravnim sustavima nije jednak ni konaan. Njihov broj ovisi o razliitim
imbenicima poput svojstva nacionalnih prava ili tradicije pravnih znanosti.182 No, najee na broj
grana prava utjeu promjene u drutvenim odnosima koji su regulirani pravnim normama odreenog
pravnog sustava.183 To konkretno znai da su pravni odnosi kao drutveni odnosi regulirani pravnim
normama odreenoga pravnoga sustava te su kao takvi organiziranim u odgovarajue pravne
institute.184
Svakom promjenom drutvenih odnosa pravni sustav stvara nove pravne norme ili mijenja i
dopunjuje postojee pravne norme kojima regulira novonastale promjene u drutvenim odnosima.185 To
ima za posljedicu u promjeni broja pravnih grana pa stoga broj pravnih grana ni u jednom od
suvremenih pravnih sustava pa tako niti u hrvatskome nije konano odreen.186 U hrvatskome pravnom
sustavu meu znaajnije pravne grane moemo ubrojiti: ustavno pravo, obiteljsko pravo, graansko
pravo, trgovako pravo i pravo drutava, kazneno pravo, upravno pravo, radno pravo itd.187

2.4. GRUPE PRAVA

Pravne grupe obuhvaaju vie razliitih pravnih grana te su stoga kao sustavne jedinice prava
vee od grane prava, a manje od sustava pozitivnog prava.188 Pravne grupe tradicionalno moemo
podijeliti na: materijalno i formalno (procesno) pravo, javno i privatno pravo, te unutranje (interno) i
meunarodno pravo.189

181
Ibid.
182
V. Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.170.
183
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.145.
184
Ibid.
185
Viskovi, N, op.cit. (ref.1.), str.270.
186
Ibid.
187
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.146.-167.
188
Ibid., str.167.
189
V. Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.167.-182.

46
2.4.1. Materijalno i formalno (procesno) pravo

Grupu materijalnog prava ine pravne norme koje propisuju zapovijedi, zabrane, ovlatenja
pravnih subjekata glede odreenih pravnih odnosa te sankcije ako pravni subjekti ne postupe u skladu
sa predmetnim normama.
Procesno pravo je pravna grupa koju ine pravne norme kojima se propisuje postupak pred
nadlenim tijelima pred kojima pravni subjekti mogu ostvarivati svoja materijalna prava odnosno pred
kojim se materijalno pravo moe provoditi.
Primjerice, trgovako pravo kao pravna grana ulazi u grupu materijalnog prava jer ono ureuje
nastanak postanak, prestanak i promjene u trgovakim odnosima, dok graansko procesno pravo kao
pravna grana ulazi u grupu formalnog prava jer ureuje procesne mehanizme za ostvarivanje i zatitu
prava koja proizlaze iz trgovakih odnosa.

2.4.2. Javno i privatno pravo

Podjela pravnih grupa na javno i privatno pravo nesumnjivo je jedna od najspornijih podjela.
Pravni su teoretiari dugi niz godina nastojali utvrditi jasne kriterije koji bi bili odluni pri definiranju i
razluivanju pojmova javno i privatno pravo uzimajui u obzir pri tome razne kriterije.190 No,
pravnofilozofske rasprave191 o javnom i privatnom pravu vode se jo i dananjih dana pa je teko u
cijelosti nainiti njihovu jasnu razdiobu.
Najzastupljenije suvremeno gledite razlikovanja javnoga i privatnoga prava poiva na kriteriju
odnosa meu pravnim subjektima u njihovim pravnim odnosima.192 Sukladno tome javno pravo ine
one pravne norme na osnovu kojih pravni subjekti stupaju u pravne odnose u kojima se jedan pravni
subjekt nalazi u odnosu podreenosti (subordinacije) naspram drugog pravnog subjekta odnosno u
kojima je jedan od pravnih subjekata bio prisilan ui pravni odnos s drugim pravnim subjektom.
Privatno bi pravo inile norme kojima se ureuju pravni odnosi u koje se pravni subjekti ulaze
svojevoljno te se u tim pravnim odnosima nalaze u odnosu ravnopravnosti (koordiniranosti). Tako
primjerice o javnom pravu govorimo u sluaju kada drava kao nositeljica suverene vlasti obvezuje
pravnim normama pravne subjekte (fizike i pravne osobe) na plaanje porezne obveze u kojem sluaju
drava djeluje iure imperii, a privatno bi pravo tako inili ugovorno pravni odnosi u koje pravni

190
Kriteriji interesa, subjekata pravnog odnosa, objekata pravnog odnosa, pravnih normi te njezinih elemenata i intenziteta
itd. Detaljnije v. Vrban, D., op.cit. (ref.3.), str.384.-385.
191
O pravno filozofskim raspravama v. Radbruch, G., Filozofija prava, Beograd, 1980., str. 159.-164.; Padjen, I., Javno i
privatno pravo (transfer pravnih teorija), Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, 3-4/2007., str. 443.-461.
192
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.169.

47
subjekti, ukljuujui i dravu kao pravni subjekt (koja tada djeluje iure gestionis), ulaze dobrovoljno
kao ravnopravne ugovorne strane.193
U tom smislu valja razlikovati i trgovako pravo kao granu privatnog prava od gospodarskog
(privrednog) prava kao granu javnog prava.

2.4.3. Pravna grupa unutranjeg (internog) i meunarodnog prava

Unutranje ili interno pravo inile bi sve pravne norme koje imaju pravnu snagu odnosno koje
su pravno vaee na jednom dravnom teritoriju.194 Za razliku od unutranjeg prava meunarodno
pravo195 ine one pravne norme kojima se ureuju odnosi nastali izmeu drava, izmeu drava i
meunarodnih organizacija te izmeu drava i pojedinaca (stranaca i njihovih dravljana).196

2.5. POZITIVNO PRAVO

Pozitivno pravo je najvea jedinica pravnog sustava jedne drave, a ine je sve vaee pravne
norme kojima se reguliraju pojedini drutveni odnosi. 197 Sustav pozitivnoga prava nije statika cjelina,
ve je podlona promjenama. Naime, pravne norme koje ureuju drutvene odnose uvelike ovise o
drutvenim mijenama, obvezujui tako zakonodavca da postojee pravne norme neprekidno mijenja,
dopunjuje ili ukida odnosno da donosi nove prave norme i sustavno regulira novo nastale drutvene
odnose.198

193
Ibid. str. 170.
194
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.290.
195
Meunarodno pravo dijeli se na meunarodno javno i meunarodno privatno pravo. Meunarodno privatno pravo nema
karakter meunarodnoga prava ve je to grana je prava unutar pravnog sustava jedne drave koja sadri pravna pravila,
naela i metode za rjeavanje privatnopravnih situacija s meunarodnim obiljejima. Meunarodno javno pravo sastoji se
od vie podgrana poput diplomatskog prava, prava mora, meunarodno ugovornog prava, ratnog i humanitarnog prava te
prava meunarodnih organizacija. V. Vrban, D., op.cit. (ref.3.), str.386.; Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.291.
196
Ibid.
197
V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.143.
198
Ibid.

48
2.6. PRAVO U OBJEKTIVNOM I PRAVO U
SUBJEKTIVNOM SMISLU

U dosadanjem izlaganju o pravnom sustavu koncentrirali smo se na pravo u objektivnom

smislu kao skup pravnih normi kojima se reguliraju odreeni pravni odnosi meu pravnim subjektima.
U tom smislu izlagalo se o pravnoj normi kao najmanjem elementu prava u objektivnom smislu, da bi
se preko pravnih instituta, pravnih grana i grupa prava dolo do pojma pozitivnog prava kao
cjelokupnog pravnog sustava odreene drave.
No, termin pravo ima i drugo znaenje. Osim to se pravom oznaava sustav pravnih normi,
taj termin predstavlja i skup ovlatenja koja odreenom pravnom subjektu u pravnom odnosu priznaju
pravne norme.199 Tada govorimo o pravu u subjektivnom smislu odnosno o subjektivnom pravu.200
Tako primjerice pojam odtetno pravo u objektivnom smislu predstavlja skup pravnih pravila kojima se
regulira odgovornost tetnika za graanski delikt, dok u subjektivnom smislu ono predstavlja ovlatenje
oteenika na popravljanje tete. Jednako tako pravo vlasnitva u objektivnom smislu predstavlja
sustav pravnih pravila kojima se reguliraju vlasnikopravni odnosi, dok u subjektivnom smislu
predstavlja skup ovlatenja koja vlasnik odreene stvari ima u pogledu te stvari (posjedovanje,
uporaba, koritenje, raspolaganje).
Subjektivno pravo je produkt konkretnog pravnog odnosa. Za subjektivno pravo je bitno da ono
kao skup ovlatenja uvijek pripada odreenom pravnom subjektu (nositelj, ovlatenik, titular).201 Da bi
nositelj subjektivnog prava mogao to svoje pravo ostvariti, subjektivno pravo prati zahtjev. Zahtjev je
pravnom normom zajamena mogunost da se od drugoga zahtijeva odreena radnja (injenje,
neinjenje, davanje ili trpljenje) koja ujedno predstavlja i ostvarenje subjektivnog prava. Tako
primjerice vlasnik odreene stvari moe zahtijevati od ostalih subjekata da ne diraju u stvar koja je
predmet njegova vlasnitva, dok oteenik moe od tetnika zahtijevati da mu popravi tetu. Putem
zahtjeva se subjektivno pravo u krajnju ruku moe ostvariti i prisilno, putem suda.
Subjektivnom pravu s jedne strane, odgovara pravna obveza s druge strane. Subjektivno pravo i
pravna obveza predstavljaju lice i nalije pravnog odnosa.202 Tako primjerice, subjektivnom pravu
oteenika na popravljanje tete, s druge strane odgovara obveza tetnika da tu tetu uistinu i popravi.
Za svoje pravne obveze subjekti odgovaraju, po naelu imovinske odgovornosti.

199
Klari, P., Vedri, M., Graansko pravo, Zagreb, 2006., str.63.
200
U engleskom se jeziku primjerice pravi terminoloka razlika izmeu prava u objektivnom smislu (eng. law) i prava u
subjektivnom smislu (eng. right). V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str. 167.-168.
201
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.66.
202
Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.89.

49
51
 Glava II.

Trgovako pravo

52
 1. POJAM I SUBJEKTI TRGOVAKOG PRAVA

Trgovako pravo grana je pozitivnog prava ije pravne norme ureuju pravni poloaj (status),
pravne poslove i odgovornosti pravnih subjekata koji se bave trgovakom i irom gospodarskom
djelatnou.203
Trgovako se pravo izdvojilo u zasebnu granu prava iz grane graanskoga prava u razdoblju
srednjeg vijeka.204 Za razvoj te njegovo izdvajanje u zasebnu pravnu granu zasluan je intenzivan
razvoj unutranje te prekomorske trgovine.205 Iako je trgovako pravo svoj puni razvoj doseglo u
moderno doba, zbog dinamike drutvenih, gospodarskih odnosa koje trgovako pravo regulira njegov
razvoj nee nikada biti dovren.206 Naime, trgovaki odnosi jedni su od dinaminijih drutvenih odnosa
te su kao takvi podloni stalnoj mijeni to ima za posljedicu da se trgovako pravo, kako ugovorno tako
i statusno, neprekidno nadopunjuje novim pravnim pravilima kojima se mijenjaju i/ili nadopunjuju
postojei pravni instituti ili se stvaraju novi instituti.
Danas trgovako pravo odreuje poloaj (status) sudionika u trgovakom prometu, pravne
poslove (ugovori) koje oni sklapaju u obavljanju svoje djelatnosti, pravne institute koji omoguuju i
unapreuju provedbu trgovakih poslova te institute poput steaja i likvidacije, materijalnopravnu
problematiku arbitrae, propise o zatiti industrijskog vlasnitva, nelojalnoj utakmici itd.207 Ta
opsenost podruja reguliranja trgovakog prava imala za posljedicu razvoj razliitih specijalizacija
unutar grane trgovakoga prava pa se tako danas u okviru trgovakog prava razvijaju podgrane poput
prava osiguranja, bankarskog prava, prava industrijskog vlasnitva, transportnog prava (kopneni,
pomorski, zrani i kombinirani multimodalni prijevoz), prava dokumentarnog akreditiva itd.208
Subjekte trgovakog prava pojmovno moemo odrediti kao trgovce, trgovce pojedince te
trgovaka drutva. Za svojstvo trgovca subjekt mora kumulativno udovoljavati odreenim zakonskim
pretpostavkama.

203
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.275.
204
Ibid.
205
Ibid.
206
Ibid.
207
Ibid.
208
Ibid., str.276.

53
 2. PREGLED RAZVOJA TRGOVAKOG PRAVA

Razvoj trgovakog prava kao zasebne pravne grane veemo tek uz razvoj srednjovjekovne lex
mercartorie.
Iako su odreene transakcije danas tipine za trgovako pravo regulirane jo u starom vijeku,
nije bilo posebnih pravila koja bi se odnosila na trgovce profesionalce. Zapise o postojanju posebnih
pravnih pravila vezanih uz trgovinu, poput pravnih pravila o kupoprodaji, prijevozu, posredovanju,
zajmu i sl., nalazimo ve u Zakoniku babilonskog kralja Hamurabija.209 U prvim antikim
kodifikacijama, a u okviru tzv. opeg prava nailazimo na prva pravila o trgovini vezana uz bankarstvo i
pomorsku trgovinu, no takoer bez naznaka te potrebe za razvojem grane trgovakog prava. Rimsko
pravo koje je preuzelo veinu instituta vezanih uz trgovako pravo iz grkog prava, takoer nije razvilo
trgovako pravo u zasebnu granu prava pa su se za potrebe ureenja trgovinskih pravnih odnosa
primjenjivale odredbe rimskog graanskog prava.
Prvi uvjeti za razvoj trgovakoga prava javili su se tek u srednjem vijeku s procvatom
prekomorske trgovine izmeu mediteranskih gradova.210 Time su stvoreni prvi uvjeti za razvoj pravnih
pravila kojima bi se regulirala trgovina odnosno uredio poloaj sudionika u trgovini kao i uvjeti za
reguliranje poslova koje su trgovci meusobno sklapali.211 Sve to imalo je za posljedicu stvaranje
srednjovjekovnog trgovakog prava, tzv. lex mercatoria, kao jedinstvenog prava trgovaca, a kojeg su
uglavnom inili trgovaki obiaji kao pravo mjerodavno za ureenje tadanje trgovine na cijelom
europskom prostoru.212 Stvaranjem nacionalnih drava, a s tim u vezi i donoenjem nacionalnih
kodifikacija koje su postale temelj za ureenje odnosa u trgovini, vanost lex mercatorie je dijelom
umanjena.213
Daljnji razvitak trgovine, a postupno s njom i stvaranje pravnih pravila trgovakoga prava
potakli su vladare jakih nacionalnih drava da cjelokupno dravno podruje i pravni sustav podvrgnu
svom suverenitetu stvarajui prve kodifikacije trgovakoga prava.214 Najpoznatije kodifikacije

209
Goldtajn, A., Privredno ugovorno pravo, Zagreb, 1967., str.17.
210
Goldtajn, A., Trgovako ugovorno pravo meunarodno i komparativno, Zagreb, 1991., str.143.
211
Ibid.
212
Barbi, J., Primjena obiaja u hrvatskom trgovakom pravu, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred
za drutvene znanosti. Knj. 43., 2005., str. 47.
213
Ibid.
214
Goldtajn, A., op.cit. (ref.210.), str.144.

54
trgovakoga prava jesu francuski trgovaki zakonik (Code de commerce) iz l807. godine te njemaki
trgovaki zakonik (Handelsgesetzbuch) iz l897. godine.215 Ostale drave europskog kontinentalnog
pravnog kruga veinom su slijedile praksu francuskog i njemakog zakonodavstva glede donoenja
posebnih trgovakih zakonika.216 Tipino je za to vrijeme zasebno kodificiranje trgovakog prava u
trgovakim zakonicima i zasebno kodificiranje graanskog prava u graanskim zakonicima. Takav je
pristup, koji predstavlja dualizam u normiranju trgovakog i graanskog prava usvojen i u hrvatskoj.
No, u novije se vrijeme u nekim dravama naputa sustav dvojnosti u kodifikaciji graanskih i
trgovakih zakonika i tei se jedinstvenoj regulaciji graanskog i trgovakog prava.217
U Hrvatskoj se trgovako pravo, u razdoblju do drugog svjetskog rata razvijalo ovisno o razvoju
pravnih podruja na koja je podruje Hrvatske bilo podijeljeno, a u skladu sa skladu dravnopravnom
podjelom prije postanka Kraljevine Jugoslavije.218 Tako je u tadanjoj Hrvatskoj i Slavoniji vaio
hrvatski Trgovaki zakon iz 1875. godine, dok je u Dalmaciji bio na snazi austrijski Opi trgovinski
zakon iz 1862. godine. 219
Pojava modernih kodifikacija trgovakog prava u 19. stoljeu odrazila se i na podruje koje
danas obuhvaa Republika Hrvatska.220 Naime, za to su podruje bili vani francuski Code de
commerce iz 1807. godine, hrvatski Trgovaki zakonik iz 1875. godine i austrijski Zakon o ugovoru o
osiguranju iz 1917. godine.221 Nakon francuskog osvajanja Istre, Dalmacije i Dubrovnika, na ta je
podruja uvedeno francusko zakonodavstvo pa time i Code de commerce.222 Francusko pravo nije
nikad ukinuto te se nastavilo primjenjivati u Dalmaciji gdje je imalo snagu zakonskog vrela, a u
podruju Istre i Rijeke primjenjivalo se kao obiajno pravo. 223
Stvaranjem druge Jugoslavije (l945.-l99l.) veina proizvodnih sredstava i sva bogatstva
pretvorena su u dravno vlasnitvo, te je stvorena tzv. socijalistika drava. Likvidiran je sustav
trinog gospodarstva i uveden unitarni sustav, privatna inicijativa bila je potisnuta te je umjesto nje
stvoren socijalistiki privredni sektor.224 Takoer su stvorena dravna privredna poduzea kao
osnovni nositelji gospodarskog ivota.225

215
Na razvoj i kodifikaciju trgovakog prava u svijetu naroito je utjecao francuski Trgovaki zakonik, koji je posluio kao
uzor mnogim trgovakim zakonicima poput Grke, Rumunjske, panjolske. V. Pavi, D., Ugovorno pravo osiguranja,
komentar zakonskih odredbi, Zagreb, 2009., str.25.
216
Goldtajn, A., op.cit. (ref.210.), str.144.
217
Ibid., str.144.-145.
218
Ibid., str.147.
219
Ibid.
220
Barbi, J., Obiaji u hrvatskom trgovakom pravu, Informator, 54, 24/2006., str. 1.
221
Pavi, D., op.cit. (ref.215.), str. 27.
222
Ibid.
223
Ibid., str. 27.-28.
224
Ibid., str 22.-23.
225
Ibid.

55
 Promjene koje su se dogodile od l990. godine u drutvenom, politikom te gospodarskom
ivotu Hrvatske nuno nas upuuju na nov pristup materiji koja je u svijetu poznata i koja se prouava
kao trgovako pravo.226

226
Barbi, J., op.cit. (ref.220.), str.1.

56
 3. PRAVNE GRANE POVEZANE S TRGOVAKIM
PRAVOM

3.1. TRGOVAKO PRAVO I USTAVNO PRAVO

Ustavno pravo je grana prava u kojoj su sadrane najvie norme dravnopravnog poretka.
Ustavnopravne norme predstavljaju osnove politikog i socijalnog ureenja zajednice, jame temeljna
prava, slobode i obveze ovjeka i graanina. Ona reguliraju u osnovnim naelima ostale ustanove
drugih grana prava.227
Tako se Ustavom jame temeljna gospodarska prava koja predstavljaju izvor trgovakog prava.
Naime, jame se poduzetnika i trina sloboda kao temelj gospodarskog ustroja Republike
Hrvatske.228 Nadalje, propisuje se da drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na
tritu, zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom, drava je obvezna
poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana te brinuti se za gospodarski razvitak svih
svojih krajeva itd.229

3.2. TRGOVAKO PRAVO I GRAANSKO PRAVO

Graansko pravo jedno je od najstarijih grana prava. Njime se reguliraju odnosi graana vezano
uz imovinu te pravne poslove vezane imovinsku razmjenu dobara i usluga (ugovori). 230 Stoga je i
predmet graanskoga prava oduvijek bio reguliranje prometa dobara.
Razvojem meunarodne trgovine te razvojem industrijalizacije promet dobara i usluga se
pojaava te se u obvezne odnose ukljuuju novi pravni subjekti.231 To je imalo za posljedicu potrebu da
se iz grane graanskog prava izdvoji nova pravna grana trgovako pravo.232

227
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.272.
228
l. 49. Ustava.
229
l. 49. Ustava.
230
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.273.
231
Ibid., str.275.
232
Ibid.

57
 Graansko i trgovako pravo u biti ureuju istu vrstu odnosa (imovinskopravne odnose) samo s
gledita drugih subjekata, pa se stoga moe rei da se graansko pravo prema trgovakom pravu odnosi
kao ope prema posebnom.233 Taj se odnos oituje i kroz monistiko reguliranje obveznih odnosa u
ZOO-u odredbe ZOO-a to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za
trgovake ugovore nije izrijekom drugaije odreeno.234

3.3. TRGOVAKO PRAVO I RADNO PRAVO

Prije nego li je radno pravo izdvojeno u zasebnu granu prava inilo je dio graanskog prava.235
U to doba predmet radnoga prava bio je pravni institut ugovora o slubi.236 Naime, tada je ugovor o
radu bio reguliran u okviru obveznoga prava pravnim normama dispozitivnog karaktera. 237 Kako su
esto puta ugovori o radu bivali sklapani na tetu radnika kao slabije ugovorne strane, radniki pokreti
postupno su ishodili donoenje kogentnih pravnih pravila kojima se pruala vea zatita pravima
radnika to je imalo za posljedicu izdvajanje radnoga prava u zasebnu granu prava.238
Danas radno pravo ini skup pravnih propisa kojima se ureuje zasnivanje i prestanak radnog
odnosa, zatita osoba u radnom odnosu, prava i obveze iz radnog odnosa itd. Pravni propisi koji tvore
granu radnog prava potjeu iz dravnih pravnih akata (Ustava, zakona i podzakonskih propisa) te
meunarodnih pravnih akata (meunarodnih konvencija i drugih akata koje donosi Meunarodna
organizacija rada).239 U podruju radnog prava naroito su nam vani i autonomni pravni akata koje
dogovaraju radnici i poslodavci poput individualnih i kolektivnih ugovora o radu te razliitih pravilnika
kojima oni ureuju svoje meusobne odnose.240

3.4. TRGOVAKO PRAVO I GOSPODARSKO PRAVO

Uz trgovako pravo u modernim se zakonodavstvima poelo razvijati i gospodarsko (privredno)

pravo pa se stoga i javila potreba pojmovnog razgranienja trgovakog prava od gospodarskog

233
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.12.
234
l. 14. st. 1. ZOO.
235
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.14.
236
Ibid.
237
Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str. 278.
238
Ibid.
239
Ibid. str.277.
240
Ibid., str. 278.

58
prava.241 Naime, u Republici Hrvatskoj se naziv gospodarsko (privredno) pravo dugi niz godina
upotrebljavao kao sinonim za trgovako se pravo, no u svijetu se uz trgovako pravo zaista i razvilo
gospodarsko pravo (Wirtschaftsrecht, Economic Law) kao zasebna pravna grana.242 Razvitak
gospodarskog prava moemo pratiti od vremena nakon Prvog svjetskog rata, a kada su drave nakon
ratnih razaranja obnavljajui svoje gospodarstvo donosile brojne propise kojima su poticale
gospodarske odnose poput propisa o ureenju cijena, o vanjskoj trgovini, nedoputenoj trinoj
utakmici itd.. 243
Stoga danas moemo rei da se uz trgovako pravo razvija gospodarsko pravo, kao zasebna
grana prava, a koja ini dio pravne grupe javnog prava. Da je tome tako nesumnjivo nas upuuje
injenica da su cilj i svrha gospodarskog prava iskljuivo javnopravne prirode, jer se u okviru istog
donose pravna pravila koja su usmjerena na poticanje gospodarstva s ciljem ostvarenja opeg dobra.

3.5. TRGOVAKO PRAVO I PRAVO EUROPSKE UNIJE

Premda se razni aspekti trgovakog prava razvijaju pod utjecajem legislativne aktivnosti
meunarodnih organizacija poput Komisije Ujedinjenih naroda za meunarodno trgovako pravo
(UNCITRAL),244 Meunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava (UNIDROIT), 245 Hake
konferencije o meunarodnom privatnom pravu (HCCH),246 Meunarodne trgovake komore (ICC)247 i
drugih, danas se istaknuta podruja nacionalnog trgovakog (ugovornog i statusnog) prava razvijaju
pod utjecajem supranacionalnih pravila koje donose institucije Europske unije (dalje kao: EU).248 Pravo
trgovakog zastupanja,249 pravila o posljedicama zakanjenja s plaanjima,250 ureenje novih

241
Gorenc, V., Osnove statusnog i ugovornog trgovakog prava, Zagreb, 2005., str.7.
242
Ibid., str.8.
243
Ibid.
244
Vidi vie na https://www.uncitral.org/ (25.4.2016.).
245
Vidi vie na http://www.unidroit.org/ (25.4.2016.).
246
Vidi vie na https://www.hcch.net/ (25.4.2016.).
247
Vidi vie na http://www.iccwbo.org/ (25.4.2016.).
248
O povijesti EU kao organizacije, institucijama, tijelima, ivotu i mogunostima zapoljavanja, poslovanju te pravnom
okviru vidi detaljnije na slubenim mrenim stranicama dostupnim na http://europa.eu/index_hr.htm (25.4.2016.).
249
O pravu trgovakog zastupanja u EU vidi vie u Zubovi, A., Praksa Europskog suda iz podruja trgovinskog
zastupanja, Hrvatska pravna revija, 8/2008, str. 95-99.
250
Vidi vie u afranko, Z., Kritiki osvrt na provedbu Direktive 2011/7/EU u hrvatsko pravo, Pravo u gospodarstvu,
51/2012, str. 457-479.; Tot, I., Razvoj politike suzbijanja zakanjenja s plaanjem u EU, Pravo i porezi, 22/2013, str.
61-69.

59
supranacionalnih oblika trgovakih drutava,251 razvoj prava trita kapitala252 i prava trinog
natjecanja,253 pravo pripajanja i spajanja,254 zatita potroaa,255 zatita dioniara,256 priznanje strunih
kvalifikacija,257 digitalizacija sudskih registara,258 pravila europskog meunarodnog privatnog prava o
priznanju i ovrsi presuda u graanskim i trgovakim predmetima259 te mjerodavnom pravu za ugovorne
obveze,260 zatita prava intelektualnog vlasnitva261 samo su neka podruja u kojima je prisutna
europeizacija nacionalnih prava. Pravo EU je autonomno, tj. ocjenjuje se prema vlastitim kriterijima i
pred vlastitim sudskim institucijama, te se razlikuje od nacionalnih prava drava lanica i
meunarodnopravnog poretka.262 Drave lanice su, ve u fazi pregovora oko punopravnog lanstva u

251
Pored ostalih, o razvoju, ulozi i pravnom ureenju supranacionalnih oblika trgovakih drutava vidi u Horak, H.;
Dumani, K.; Pecoti, Kaufman, J., Uvod u europsko pravo drutava, kolska knjiga, Zagreb, 2010.
252
Vidi vie u Miladin, P. (ur.), Prilagodba hrvatskog prava i ekonomije europskom tritu kapitala, Pravni fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2013.
253
Detaljno o razvoju prava trinog natjecanja te oblicima povrede prava trinog natjecanja, sankcija protiv poduzetnika
te razvoju hrvatskog prava trinog natjecanja u svjetlu europskog prava vidi u Malnar, Butorac V.; Pecoti, Kaufman, J.,
Petrovi, S., Pravo trinog natjecanja, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2013.
254
O razvoju europskog prava spajanja i pripajanja te problemima implementacije u hrvatski pravni poredak vidi u Horak,
H., Dumani, K., Poljanec, K., Neusklaenost prava pripajanja i spajanja na unutarnjem tritu EU kao prepreka
slobodi poslovnog nastana u: Horak, H.; Dumani, K. (ur.) Zakon o trgovakim drutvima: 20 godina primjene u
interdisciplinarnom okruenju, Zbornik radova sa znanstvenog skupa odranog 29.1.2015, Ekonomski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, 2015.
255
O individualnoj i kolektivnoj zatiti potroaa u hrvatskom pravu te modelima potroake zatite vidi Bareti, M.,
Individualna i kolektivna zatita potroaa u hrvatskom pravu u: Tomljenovi, V.; ulinovi-Herc, E.; Butorac Malnar,
V. (ur.), Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom podruju: Rjeavanje trgovakih i potroakih
sporova, Pravni fakultet Rijeka, 2009., str. 241-285; Poljanec, K., Zajednika naela kolektivne pravne zatite EU i
hrvatsko potroako pravo (I. dio), Pravo u gospodarstvu, 54/2015., str. 53-68.
256
Vidi vie u Horak, H.; Dumani, K., Jaanje prava dioniara i pravo dioniara na informacije, Pravni vjesnik,
11/2015, str. 191-217.
257
Vidi vie u Horak, H.; Bodiroga-Vukobrat, N., Dumani, K., Sloboda pruanja usluga na unutarnjem tritu
Europske unije, Zagreb, kolska knjiga, 2015.
258
Vidi vie u Horak, H.; Dumani, K.; Poljanec, K., The Interconnection of Company Data a Way Forward in
Development of Freedom of Establishment?, European Journal of Economics and Management, 3/2016., str. 134-148.,
dostupno na http://www.ejemjournal.com/EJEM_2016_Vol3_No1_Special_Issue.pdf (26.4.2016.).
259
Vidi Sikiri, H., Priznanje sudskih odluka prema Uredbi Vijea (EZ) br.44/2001 od 22. prosinca 2000. o sudskoj
nadlenosti i priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,
62/2012,, str. 289-330.
260
Vidi Sikiri, H., Jessel-Holst, K.; Bouek, V.; Babi, D., Meunarodno privatno pravo : zbirka odluka Suda
Europske unije, Zagreb, Narodne novine, 2014.
261
Adamovi, J. et al., Prilagodba hrvatskog prava intelektualnog vlasnitva europskom pravu, Zagreb, Narodne
novine i Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, 2007.
262
Rodin, S.; apeta, T., Osnove prava Europske unije, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, Narodne novine,
2011., str. 3.

60
EU, dune uskladiti i kontinuirano usklaivati nacionalne propise sa pravom EU.263 Duboka
isprepletenost prava EU i nacionalnih pravila govori u prilog postojanja sloenog odnosa dvaju prava.
Pravo EU obuhvaa pravne norme u bilo kojem obliku koje su sadrane u Osnivakim ugovorima ili su
donesene ili izvedene iz Osnivakih ugovora.264 Pravna steevina EU (fr. acquis communautaire)
obuhvaa ukupnost tih pravnih normi. Izvori prava EU se mogu podijeliti na primarne izvore i
sekundarne izvore.265
Primarni izvori prava EU su pravni izvori koji su bez posredovanja institucija EU, prihvatile
drave lanice.266 U ovu skupinu izvora ulaze Osnivaki ugovori267 i opa naela europskog prava.268
Sve ostale pravne norme temelje se i podreene su normama primarnoga prava. Osnivaki ugovori su
prvobitni ugovori o osnivanju Europske zajednice i EU, izmjene i dopune prvobitnih ugovora,
protokoli pridodani ugovorima, dodatni ugovori, svi ugovori o pristupanju novih drava lanica i
Povelja temeljnih prava EU.269 Osnivaki ugovori propisuju temeljna prava pojedinaca (npr. jamstvo
slobode kretanja roba, usluga, radnika, kapitala, itd.), strukturu institucija EU (Komisija, Vijee,
Parlament, Europsko vijee, Sud EU, Europska sredinja banka, Europski revizorski sud), nadlenosti
EU, nain na koji EU odluuje o pitanjima unutar svoje nadlenosti (zakonodavni postupak i pravni
akti). Trenutano su na snazi Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (EURATOM) i
Lisabonski ugovori.
Sekundarni izvori prava EU su pravni akti koje usvajaju institucije EU,270 meunarodni
sporazumi kojima se ureuju meusobni odnosi EU i drugih meunarodnih organizacija ili treih
drava.271 Nekoliko je vrsta sekundarnih izvora prava s obzirom na obvezujui karakter i pravnu snagu.
Uredbe (engl. regulation, njem. Verordnung, franc. rglement) imaju opu primjenu, obvezujue su u
cijelosti i izravno primjenjive u svim dravama lanicama.272 Europska komisija, Vijee EU i Europski

263
O dunosti iskrene suradnje vidi ibid. O obvezi trajnog usklaivanja vidi ibid., str. 144-145.
264
Ibid., str. 10.
265
Ibid., str. 11.
266
Ibid.
267
Najnovija izmjena i dopuna osnivakih ugovora su dva Lisabonska ugovora: Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o
funkcioniranju Europske unije (konsolidirana verzija, SL C 326, 26.10.2012, str. 47-390, dalje kao: UFEU). Pored
njih, u osnivake ugovore ulazi u Povelja temeljnih prava Europske unije (SL C 326, 26.10.2012, str. 391-407). Ona je
samostalan izvor prava, a po pravnoj je snazi izjednaena sa Ugovorima . V. ibid.
268
Opa naela su se razvila kroz praksu Suda EU i sastavni su dio temeljnog pravnog poretka EU. Rije je o neodreenoj
listi naela, poput naela pravne sigurnosti, efikasne pravne zatite, zabrane retroaktivnosti, zatite temeljnih ljudskih prava
i sl. Naela obvezuju kako institucije EU tako i drave lanice. Ibid., str. 17-18.
269
Ibid., str. 11.
270
Ibid.
271
Ibid., 15.
272
Ibid., str. 11.

61
parlament surauju pri donoenju izvora prava273 kojma se provodi aproksimacija nacionalnih pravila,
a u cilju urednog funkcioniranja unutarnjeg trita.274 Uredbom kao aktom izravne primjene europski
zakonodavac ureuje pojedino podruje na nain da unificira, tj. u potpunosti ujednaava nacionalna
pravila. Europsko pravilo time stupa na mjesto nacionalnog pravila.275 Uredba se neposredno
primjenjuje i za njenu primjenu nije potrebna prethodna implementacija u nacionalni pravni poredak.
Ona ima izravan uinak. Za razliku od uredbe, kao instrumenta snanije integracije nacionalnih pravila,
direktivom se nacionalna pravila harmoniziraju, tj. pribliavaju, postaju slinija, usklaenija.276
Direktive (engl. directive, njem. Richtlinie, franc. directive) su pravno obvezujue u cijelosti i izravno
primjenjive u svim dravama lanicama kojima su upuene u odnosu na rezultat koji je potrebno
ostvariti.277 Jednom usvojenu, direktivu treba implementirati, ugraditi u nacionalni pravni poredak na
nain da se ostvari cilj koji je njome zadan. Izbor oblika i naina na koji e svaka drava lanica to
uiniti preputa se samoj dravi lanici. Drava lanica moe provesti implementaciju tako to e
usvojiti ili izmijeniti nacionalni zakon koji ureuje materiju koja se ureuje direktivom, a moe to
uiniti i podzakonskim propisom, npr. pravilnikom. Stoga direktive ostavljaju dravama lanicama
slobodu izbora oblika i metoda za ostvarivanje ciljeva.278
Odluke (engl. decision, njem. Entscheidung, franc. dcision) su obvezujue u cijelosti. Ako
poblie propisuju kome su upuene, onda su obvezujue samo za u njima navedene adresate.279 Odluke
mogu biti upuene pravnim i fizikim osobama, a stupaju na snagu nakon to su priopene adresatu. I
odluke imaju izravan uinak u dravama lanicama.
Preporuke i miljenja su neobvezujui pravni akti280 (tzv. meko pravo, engl. soft law). Odnose
se na odreene drave lanice, pravne ili fizike osobe. Mogu obvezivati nacionalna tijela ako postoji
neko pitanje koje treba razrijeiti ili ako treba razjasniti sadraj odredbe EU.
U ujednaavanju prava na podruju EU veliku ulogu igra i praksa Suda EU.281 U sluaju spora
pred nacionalnim sudom drava lanica ili upravnim tijelima (carinska uprava, porezna uprava, tijelo

273
Detaljnije o redovnim i posebnim zakonodavnim postupcima u EU vidi ibid., str. 41-43.
274
Vidi l. 114. st. 1. UFEU.
275
Horak et al., op.cit. 8 (ref.251), str. 16. Vidi i Rodin, apeta, op.cit. (ref.262), str. 67.
276
Rodin, apeta, op. cit. u (ref.262), str. 68. O modelima harmonizacije graanskog prava putem direktiva vidi Josipovi,
T., Izazovi harmonizacije graanskog prava putem direktiva, Izazovi harmonizacije graanskog prava putem
direktiva u: Forum za graansko pravo za jugoistonu Evropu. Izbor radova i analiza. Prva regionalna konferencija, Cavtat,
2010. Knjiga 1., Beograd, 2010, str. 201-306. V. Horak, H.; Dumani, K., Harmonisation of the Croatian Company
Law with Aquis Communitaire of the European Union, The Business Review, Cambridge, 2/2011, str. 163-170.
277
Rodin, apeta, op.cit. (ref.262), str. 11-12.
278
Ibid., str. 12.
279
Ibid.
280
Ibid.
281
Sud EU ima tripartitnu strukturu i sastoji se od Europskog suda (Sud), Opeg suda i Slubenikog suda. U Sudu sjedi po
jedan sudac iz svake drave lanice, kao i u Opem sudu, dok u Slubenikom sudu sjedi sedam sudaca. Suci se biraju

62
javne uprave) moe se javiti potreba da se neko sporno nacionalno pravilo protumai u svjetlu prava
EU. Rije je o tzv. prethodnom pitanju ili prethodnom postupku (engl. preliminary reference).282 U tom
sluaju nacionalno tijelo pred kojim se pitanje pojavilo upuuje sporno pitanje (jedno ili vie) Sudu EU.
Sud EU tumai pravo EU, vodei rauna da kroz zatitu subjektivnih prava titi objektivni pravni
poredak EU i temeljne vrijednosti unutarnjeg trita etiri temeljne gospodarske slobode.283 Sud EU
tumai pravo EU s osnovnim ciljem ujednaavanja prava,284 a samo tumaenje se sastoji u
razjanjavanju pojedinih pojmova prava EU, ali i norme u cijelosti, njezinih uinaka, kako u smislu
neposrednih adresata, tako i u smislu njenog odnosa prema nacionalnom pravu.285 Sud EU ne donosi
konanu i meritornu odluku u predmetu ve to ostaje prerogativ nacionalnog tijela koje je uputilo
prethodno pitanje. Presude Suda EU imaju uinak ne samo meu strankama (lat. inter partes ) ve
prema svima (lat. erga omnes).286 Za razliku od presuda Suda EU, presude npr. hrvatskih sudova se
sastoje se od uvoda (tehniki podaci o strankama, sudu, postupku), izreke ili dispozitiva (odluuje se o
predmetu spora) i obrazloenja. U hrvatskom pravu izreka presude stvara pravo iskljuivo izmeu
stranaka u sporu, a ostali dijelovi presude se ne shvaaju se kao izvor prava. U obrazloenju presude
navode se samo injenice koje su relevantne za primjenu pravne norme koja je odluujua za donoenje
sudske odluke.287 Izreka presude Suda EU jest izvor prava, a obrazloenje odluke je od iznimne
vanosti i ire od predmetnog sluaja jer u istom Sud EU zauzima pravno shvaanje o znaenju
odreene pravne norme.288
Meunarodni sporazumi i konvencije obuhvaaju velik raspon ugovora te imaju uinak na sve
drave lanice. Mora ih se potivati u postupku provedbe pravne steevine. Tu ulaze ugovori koje

zajednikom odlukom vlada drava lanica na mandat od est godina, uz mogunost reizbora. Detaljnije vidi u ibid., str. 46.
Pored sudaca, postoji i osam nezavisnih odvjetnika ija se uloga sastoji u sastavljanju miljenja o predmetima u kojima
odluuje Sud.
282
Vidi ibid., str. 48-50.
283
O etiri temeljne trine slobode, njihovom razvoju te moguim ogranienjma vidi vie u ibid., str. 91-114.; Bodiroga,
Vukobrat, N.; Horak, H.; Martinovi, A., Temeljne gospodarske slobode u Europskoj uniji, Inenjerski biro d.d.,
Zagreb, 2011.; Horak, H.; Dumani, K.; Poljanec, K., European Market Law: Textbook, Vol. 1., Faculty of
Economics and Business, University of Zagreb, 2015. (dostupno na mrenim stranicama
http://web.efzg.hr/dok/KID//European%20Market%20Law%20online.pdf). Pregled relevantne prakse Suda Europske unije
sa komentarima dostupan je u Bodiroga Vukobrat, N.; era, D.; Poi, A. (ur.), Zbirka presuda Europskog suda
(Izbor recentne prakse), Inenjerski biro, Zagreb, 2011.; Horak, H.; Dumani, K.; Poljanec, K.; Vuleti, D., European
Market Law Handbook, Vol. 1., Voronezh State University, Faculty of Law and University of Zagreb, Faculty of
Economics and Business, Voronezh Zagreb, 2014. (dostupno na mrenim stranicama
http://web.efzg.hr/dok/kid/EUROPEAN_MARKET_LAW.pdf).
284
Rodin, apeta, op.cit. (ref.262), str. 120.
285
Ibid., str. 124.
286
Ibid., str. 15.
287
Ibid., str. 15-16.
288
Ibid., str. 16.

63
sklopi EU s treim dravama i meunarodnim organizacijama (ovlast se temelji na izriitim odredbama
Ugovora ili implicitno proizlazi iz Ugovora). Na temelju doktrine implicitnih ovlasti EU moe sklapati
meunarodne ugovore u svim onim podrujima u kojima je Osnivaki ugovor ovlauje na regulatornu
aktivnost, bez da je potrebna izriita ovlast za ureenje odnosa na meunarodnoj razini.289
Naela europskog prava ulaze u primarne izvore prava EU. Rije je o nepisanim pravilima koja
su se razvila kroz praksu Suda EU. Njihova praktina funkcija se sastoji u injenici da omoguuju
rjeavanje sporova za koje ne postoji konkretno pisano pravno pravilo. Naela odreuju i odnos izmeu
nacionalnog i europskog prava, obvezuju290 institucije EU i drava lanica.
Naelo ogranienih (dodijeljenih) ovlasti omoguuje da EU djeluje samo u granicama
pojedinanih ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovorom i u okviru ciljeva koji su joj Ugovorom
postavljeni.291 Ovlasti koje nisu prenesene na tijela EU zadravaju same drave lanice. U tom smislu
moe se govoriti o pozitivnim i negativnim ovlastima EU.292 Pravo EU moe ograniiti regulatornu
autonomiju drava lanica u podruju koja su i dalje u njihovim ovlastima.293 Tako bi npr. ureenje
nacionalnog sustava visokog obrazovanja, kojim bi se krilo naelo slobode pruanja usluga ili kretanja
radnika, bilo protupravno.
Naelo supsidijarnosti vrijedi u podrujima u kojima nije odreena iskljuiva nadlenost EU, tj.
podruju podijeljenih ovlasti.294 EU je ovlatena poduzimati mjere i donositi pravne akte samo
iznimno, ako su za to ispunjene izriito odreene pretpostavke koje ju ovlauju na poduzimanje mjere
tj. donoenje pravnog akta. Djelovanje EU u podruju koje ne ulazi u njezinu iskljuivu nadlenosti je
potrebno samo ako drave lanice ne mogu samostalno postii ciljeve kojima se tei ili to mogu uiniti
manje uinkovito.295 Nadovezuje se na naelo dodijeljenih ovlasti. Ako postoji opravdani razlog da se
neko pitanje uredi na razini EU, pri odabiru naina i mjere njegovog ureenja institucije EU moraju
voditi rauna da mjera prava EU ne smije ograniavati ostale interese vie nego to je to potrebno
odnosno treba uvijek tzraiti manje restriktivno rjeenje kojim se moe postii isti cilj. Rije je o
komplementarnom naelu proporcionalnosti.296
Naelo prvenstva prava EU odreuje da pravo EU ima prednost u primjeni pred nacionalnim
pravom drava lanica. Pravo EU ima prednost u primjeni u sluaju da odredba prava EU, koja izravno
vrijedi i primjenjuje se na podruju drava lanica, proturjei odredbi domaeg prava drava lanica jer
odreuje za isti sluaj u istom sporu drukija prava ili obveze u nacionalnom pravu. U tom sluaju e

289
Ibid., str. 15.
290
Ibid., str. 18.
291
Slino ibid., str. 21.
292
Ibid., str. 22.
293
Ibid.
294
Ibid., str. 23.
295
Ibid.
296
Ibid.

64
se primijeniti pravo EU. Davanjem prvenstva pravu Europske unije ostvaruje se jedinstvena primjena
prava EU.
S ovim naelom stoji u vezi naelo nadreenosti (supremacije) prava EU. Pravila EU nadreena
su nacionalnim pravima drava lanica, bez obzira u kojem se obliku to nacionalno pravo nalazi.297 To
ukljuuje i pravna pravila nacionalnog ustavnog prava. U sluaju u kojem bi se se nacionalni sud naao
u situaciji da je na odreenu pravnu situaciju primjenjive norma prava EU i proturjena norma
nacionalnog prava, nacionalni sud ima obvezu izuzeti iz primjene normu nacionalnog prava i izravno
primijeniti ili normu prava EU ili neku drugu normu nacionalnog prava koja ne proturjei pravu EU.298
Naelo izravnog uinka se odnosi na odredbe primarnih i sekundarnih pravnih izvora299 iz
kojih, uz odreene pretpostavke, za drave lanice ili pojedince neposredno proizlaze odreena
subjektivna prava i obveze na koje se njihovi nositelji mogu pozvati pred nacionalnim sudovima ili
javnom upravom drava lanica.300 Izravni uinak podrazumijeva svojstvo prava EU da stvara
subjektivna prava neposredno, bez ikakve dodatne normativne aktivnosti zakonodavne ili izvrne vlasti
drave lanice.301 EU propisuje prava i obveze izravno, ne samo institucijama EU i dravama
lanicama, ve i graanima EU.302
Kada govorimo o odnosu prava EU i prava Republike Hrvatske, ukljuujui i trgovakog, treba
istaknuti kako je temelj primjene prava EU Ustav Republike Hrvatske.303 Ustavom je ureen poloaj
prava EU u hrvatskom pravnom poretku. Ustavnim izmjenama je stvoren okvir za sudjelovanje
Republike Hrvatske u stvaranju europskog zajednitva te su postavljeni ustavnopravni temelji za
povjeru ovlasti institucijama EU potrebne za ostvarivanje prava i ispunjenje obveza proisteklih iz
lanstva.304 Ustav ureuje i pitanja ovlasti za zastupanje Republike Hrvatske u institucijama EU.305
Ustav ureuje i odnos hrvatskog prava i prava EU i obvezu hrvatskih tijela i pravnih osoba sa javnim
ovlastima da neposredno primjenjuju pravo EU.306 Njime su prava koja proizlaze iz pravne steevine
EU izjednaena s ostvarivanjem prava Republike Hrvatske. lankom 146. Ustava se ureuju prava
graana EU.

297
Tako ibid., str. 29. Navedeno pravno shvaanje Sud EU izrazio je u poznatom predmetu Costa v. ENEL iz 1964.
298
Tako ibid., str. 30, 62-64.
299
Ibid.
300
Ibid., str. 54.
301
Ibid. Izravni uinak proizlazi neposredno iz prakse Suda EU, koja poinje s presudom u predmetu Van Gend en Loos iz
1963. Sama norma prava EU pritom mora biti jasna, nedvosmislena i bezuvjetna da bi imala izravan uinak. Detaljno ibid.,
str. 58-62.
302
Ibid., str. 54.
303
U lipnju 2010. Hrvatski sabor je usvojio izmjene Ustava te je unesena Glava VIII. Ustava Europska unija. Pojedine
promjene iz navedene glave su stupile na snagu danom pristupanja RH u punopravno lanstvo Eurospke unije tj., 1.7.2013.
304
l. 143. Ustava RH.
305
l. 144. Ustava RH.
306
l. 145. Ustava RH.

65
 Glede pravnih akata koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama EU, isti se
primjenjuju u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom EU.307 Sudovi u Republici
Hrvatskoj tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini EU.308
Naela prava EU su prisutna i u Ustavu RH. Tako iz l. 145 Ustava RH proizlazi naelo
ekvivalentne i uinkovite pravne zatite. Prava koja proizlaze iz pravne steevine EU su izjednaena s
ostvarivanjem prava Republike Hrvatske. Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u
institucijama EU se primjenjuju u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom EU, to
odraava naelo nadreenosti prava EU. Naelo izravnog uinka je prisutno u pravilu po kojem
hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini EU, a javna tijela i pravne
osobe s javnim ovlastima izravno primjenuju pravo EU.

307
l. 145. st. 2. Ustava RH.
308
l. 145. st. 3. Ustava RH.

66
 4. IZVORI TRGOVAKOG PRAVA

Izvori trgovakoga prava obuhvaaju sve one imbenike koji stvaraju trgovako pravo kao i
oblike preko kojih dobivamo spoznaju o toj grani prava. U tom smislu o trgovakom pravu dobivamo
spoznaju putem zakonskih pravnih pravila, autonomnog trgovakog prava, sudske prakse te pravne
znanosti.
Prije podrobnijeg iznoenja pojedinih izvora trgovakog prava nuno je osvrnuti se ukratko na
redoslijed primjene izvora prava. Na hijerarhijskoj ljestvici pravnih izvora prvenstvo imaju prisilni
propisi, a odmah nakon njih ugovor kao osnovni instrument obveznoga odnosa.
Stranke trgovakih ugovora ovlatene u skladu s naelom ugovorne autonomije slobodno
ureivati svoje odnose proizale iz sklopljenog ugovora, pazei pri tome da sadraj ugovora nije
protivan odredbama Ustava Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva.309 Budui su
odredbe propisa kojima se ureuje ugovorno pravo preteito dispozitivne prirode, dispozitivna e
pravila predstavljati izvor prava u konkretnom odnosu samo kada se stranke nisu drugaije
sporazumjele.310 Valja napomenuti da u odnosima meu trgovcima trgovaki obiaji i ustaljena praksa
imaju prednost pred dispozitivnim odredbama zakona.311
Imamo li na umu sve navedeno, hijerarhija pravnih izvora trgovakog prava, odnosno redoslijed
primjene pojedinih pravnih normi izgledati e ovako:
1. prisilni propisi,
2. izriita ugovorna utanaenja (posebna ugovorne pogodbe),
3. tipizirana ugovorna utanaenja (opi uvjeti ugovora, odnosno formularno pravo),
4. praksa ustanovljena meu ugovornim stranama i trgovaki obiaji,
5. dispozitivni propisi,
6. sudska i arbitrana praksa,
7. pravna znanost.
Obzirom na donositelja pravnih normi razlikuju se tzv. dravni izvori trgovakog prava (Ustav,
pravo Europske unije, zakon, podzakonski propisi) i tzv. autonomni izvori prava (formularno pravo,
obiaji i sl.). Sudska i arbitrana praksa te pravna znanost predstavljaju neizravne izvore trgovakog

309
l. 2. ZOO.
310
l. 11. ZOO.
311
l. 12. st. 3. ZOO.

67
prava, do njihove primjene dolazi ponajvie u vidu tumaenja pojedinih normi dravnih i autonomnih
izvora.

4.1. DRAVNI IZVORI TRGOVAKOG PRAVA

Pod tzv. dravnim izvorima razumijevamo ope pravne akte kojima se ureuje materija koja je
od znaaja za dravu pa ih stoga i donosi zakonodavno tijelo u propisanom postupku.312 Meu ope
pravne propise kojima je regulirana materija trgovakoga prava moemo ubrojiti Ustav te temeljne
zakone poput ZOO i ZTD. Naravno osim prethodno navedenih zakona materija trgovakoga prava
regulirana je i brojnim drugim zakonima te podzakonskim aktima, ali i izvorima prava Europske unije
npr. u podruju trgovinskog zastupanja, zakanjenja s plaanjima i sl. Dravni izvori prava reguliraju
trgovake odnose prisilnim propisima (normama) i dispozitivnim propisima (normama) koje obzirom
na privatnopravni karakter trgovakog prava prevladavaju.

4.1.1. Ustav Republike Hrvatske

Izvor hrvatskog trgovakoga prava ini Ustav kao jedinstveni opi pravni akt u kojemu su
sakupljene sve temeljne pravne norme kojima se ureuje politiki i pravni sustav drave. U okviru
ustavnopravnih normi kojima se utvruju i odreuju temeljne slobode i prava ovjeka i graanina
navodi se poduzetnika i trina sloboda kao temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.313
Sloboda poduzetnitva te trino reguliranje gospodarskih odnosa temelj su uspjenih
gospodarstava314 pa se u okviru tih sloboda naroito jami jednak pravni poloaj poduzetnika na tritu,
zabranjuje se zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom, potie se gospodarski napredak,
tite se prava steena ulaganjem kapitala.315

4.1.2. Zakon o obveznim odnosima

ZOO je opi zakon kojima se reguliraju pitanja vezana uz ureenje obveznih odnosa.316
Strukturalno ZOO je podijeljen na opi i posebni dio. U opem dijelu normirana su opa naela
obveznoga prava, sudionici obveznih odnosa, nastanak, vrste i uinci obveznih odnosa kao i promjene

312
Gorenc, V., op.cit (ref.241.), str.10.
313
Sokol, S., Smerdel, B., Ustavno pravo, Zagreb, 1998., str. 88.
314
Ibid.
315
l. 49. Ustava.
316
Bareti, M., Prikaz izmjena i dopuna zakona o obveznim odnosima, Hrvatska pravna revija, 6/2008., str.13.-22.

68
u obveznim odnosima. Posebni dio regulira ugovorne odnose ureujui opa pitanja ugovora poput
sklapanja, zastupanja, tumaenja, nevaljanosti te uinaka ugovora kao i pojedine ugovora. Takoer u
posebnom dijelu ZOO-a regulirani su izvanugovorni odnosi i to prouzroenje tete, stjecanje bez
osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade te vrijednosni papiri.
ZOO poiva na tzv. monistikoj koncepciji pravnog reguliranja ugovornih odnosa.317 Naime, on
je jedinstveni pravni izvor za ureenje ugovornih odnosa trgovakog i graanskog prava. Njegove
odredbe primjenjuju se kako na graanskopravne tako i na trgovake ugovore pod uvjetom da za
trgovake ugovore318 nije izrijekom drukije odreeno.319

4.1.3. Zakon o trgovakim drutvima

ZTD je temeljni pravni izvor trgovakog statusnog prava. Smatran je jednim od temeljnih
propisa za pravno ureenje odnosa u gospodarstvu. Na njega se nadovezuju brojni drugi zakoni vani
za gospodarstvo (npr. Zakon o osiguranju, Zakon o kreditnim institucijama), no njegova primjena
takoer ovisi o brojnim zakonima (npr. Zakonu o sudskom registru, Zakon o javnom biljenitvu,
Zakon o reviziji, Zakon o raunovodstvu itd.).320
Pravnim pravilima ZTD-a regulirana su pitanja zajednika svim trgovakim drutvima kao npr.
predmet poslovanja, naziv, sjedite, djelovanje trgovakih drutava prema treima odnosno zastupanje,
kao i pitanja kojima se za svaki oblik trgovakog drutva regulira nastanak, odnosi meu lanovima i
prema treima, unutranji ustroj, upravljanje te prestanak.

4.2. AUTONOMNO TRGOVAKO PRAVO

Autonomno trgovako pravo nije formalnopravni, dravni, izvor prava ve je drutveni izvor
321
prava. Njega stvaraju trgovci kojima je to pravo i namijenjeno, u granicama doputenim prisilnim
propisima.322 Autonomno trgovako pravo kao neformalni izvor prava javlja se u obliku poslovnih
(trgovakih) obiaja, uzanci te razliitih oblika formularnog prava (opih uvjeta poslovanja, tipskih te
adhezijskih ugovora).323

317
Niki, S., uveljak, J., Novi Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005., str. 23.
318
Trgovaki ugovori jesu ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet
poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. V. l. 14. st. 2. ZOO.
319
l. 14. st. 1. ZOO.
320
Barbi, J., Pravo drutava Knjiga prva opi dio, Zagreb, 2006., str.103.
321
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.11.
322
Ibid.
323
Ibid., str.12.

69
4.2.1. Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili

Trgovaki obiaji jesu ponaanja ugovornih stranaka iz trgovakih ugovora koja su se tijekom
dugog niza godina ustalila i uobliila.324 Postupanje pravnih subjekata u poslovnoj praksi ima pravno
svojstvo obiaja kad je ono prema ope prihvaenu stajalitu razborito i ope poznato. Do njihove
primjene dolazi budui oni predstavljaju toliko proirenu praksu da subjekti trgovakog prava redovito
oekuju da e se prema toj praksi postupiti i pri sklapanju njihova meusobnog ugovora. 325 Naime,
sklapanjem trgovakih ugovora obiaji postaju sastavni dio tog ugovora, a na temelju autonomne volje
ugovornih stranaka ako stranke nisu izrijekom ili preutno iskljuile njihovu primjenu.326 Stoga se
obiaji primjenjuju glede onih pitanja koja nisu posebno rijeena ugovorom te imaju prednost pred
dispozitivnim propisima.
Praksa koju su trgovci meusobno razvili (course of dealing) ima znaaj pravnog izvora samo
meu konkretnim ugovarateljima, koji su takovu praksu razvili. Rije je o ponaanju koje
suugovaratelji redovito ponavljaju pri sklapanju odreenih ugovora i koje se stoga primjenjuje i na
njihove budue ugovore. Odreeno ponaanje samo u jednom sluaju ne govori o postojanju
meusobno razvijene prakse.327 Praksa koju su trgovci meusobno razvili dolazi do primjene ispred
dispozitivnih propisa, ali i ispred trgovakih obiaja, budui je odnos meusobno razvijene prakse i
trgovakih obiaja, odnos posebnog i opeg.328

4.2.2. Uzance

Uzance su trgovaki (poslovni) obiaji kodificirani od strane ovlatenih tijela poput poslovnih
udruenja, komora, burzi, trgovakih luka i sl.329 Uzance u hijerarhiji pravnih izvora imaju prednost
pred dispozitivnim propisima, no nikako ne smiju biti u suprotnosti sa kogentnim propisima, dakle,
ustavnim naelima, prisilnim propisima i moralom drutva.330
Uzance mogu biti ope i posebne.331 Ope uzance primjenjuju se i zajednike su za sve
sudionike prometa robom u gospodarstvu.332 Najpoznatije ope uzance jesu Ope uzance za promet

324
Ibid.
325
Gorenc, V. (ur.), esi, Z., Kaer, H., Mominovi, H., Pavi, D., Perkui, A., Peuti, A., Slakoper, Z., Vidovi,
A., Vukmir, B., Komentar zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005., str.26.
326
l. 12. st. 4. ZOO.
327
Goldtajn, A., op.cit (ref.210.), str.90.
328
Ibid., str.94.
329
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.13.
330
Ibid., str.14.
331
Zubovi, A., Primjena trgovakih obiaja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2006., str.311.
332
Ibid.

70
robom iz 1954. godine donesene od strane Dravne arbitrae.333 One su ope, jedinstvene i potpune
uzance. Ope su uzance jer su zajednike svim granama prometa robom, jedinstvene uzance jer se
primjenjuju na cijelom dravnom podruju te potpune jer sadre i pravila obveznog prava te djeluju
kao jedinstveni regulativi.334
Posebne uzance za razliku od opih uzanci predstavljanju trgovake obiaje koji se odnose na
neku uu, specifinu gospodarsku djelatnost ili odreenu robu.335 U Republici Hrvatskoj posebne
uzance ovlatena je utvrivati Hrvatska gospodarska komora (HGK), npr. Posebne uzance u
ugostiteljstvu.336 Posebne uzance objavljuju se u slubenom glasilu Republike Hrvatske Narodnim
novinama.337

4.2.3. Formularno pravo

Formularno pravo razvilo se u pravnom prometu kao posljedica pojave velikoga broja
poslovnih uvjeta tiskanih na posebnim obrascima, koji su unaprijed poput ponuda upuivani stankama
u cilju sklapanja ugovora.338 Njihova je osnovna svrha pojednostavljivanje poslovanja te izbjegavanje
dugih pregovora.339 U okviru formularnog prava razvili su se opi uvjeti poslovanja, tipski te adhezijski
ugovori.

4.2.3.1. Opi uvjeti poslovanja

Opi uvjeti poslovanja predstavljaju niz odredaba koje reguliraju odnose iz ugovora odreujui
unaprijed, poput zakona, sadraj samog ugovora.340 Oni ine jednostrani popis ugovornih odredbi
(klauzula) ili ugovorni obrazac koji se upotrebljava u redovitom poslovanju pri sklapanju ugovora.341
Iako su opi uvjeti prvobitno izraz volje jedne ugovorne strane, smatra se da ih prihvatom druga
ugovorna strana konstitutivno i dragovoljno ini sadrajem ugovora pod uvjetom da je na vrijeme bila
upoznata s njihovim sadrajem.342 Kako su opi uvjeti poslovanja sastavni dio ugovora, oni u primjeni

333
Ibid., str.312.
334
Goldtajn, A., op.cit. (ref.210.), str.160.-161.
335
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.13.-14.
336
Ibid., str.14.
337
Ibid.
338
Ibid.
339
Ibid.
340
Ibid., str.15.
341
Ibid., str.16.
342
Ibid.

71
imaju prednost pred dispozitivnim zakonskim odredbama. Od njih je mogue odstupiti u posebnim
pogodbama ugovora, u kojem e sluaju vrijediti posebne ugovorne pogodbe koje sadrava ugovor.343

4.2.3.2. Tipski (standardni) ugovori

Tipski (standardni) ugovori jesu takvi ugovori kod kojih jedna od buduih ugovornih strana
predlae drugoj sklapanje ugovora na nain da joj predouje unaprijed pripremljeni nacrt ugovora.344
Predoenje nacrta budueg ugovora nije nita drugo nego predoenje ponude ugovora. 345 Ponuditelj
takvog nacrta ugovora doputa pregovaranje o sadraju predloenog ugovora te odstupanje od
predloenog formulara.346

4.2.3.3. Adhezijski ugovori

Adhezijski ugovori jesu oni ugovori u kojem jedna od buduih ugovornih strana (ponuditelj)
vee sklapanje ugovora uz prihvaanje svih uvjeta sadranih u formularu koji predlae i ne pristaje ni
na kakvu izmjenu po principu take it or leave it.347 Takva ponuda zapravo ini nacrt budueg
ugovora348, kojeg ponueni moe u cijelosti prihvatiti ili odbiti. Ponueni ne sudjeluje u kreiranju
ugovora, ne postoje elementi pregovaranja, pa se autonomija stranaka svodi na prihvaanje ili odbijanje
ponude u cijelosti.349 Ugovori takve vrste naroito su zastupljeni kod prijevoza robe i putnika, cijene
komunalnih usluga i sl..

4.2.3.4. Klauzule (termini)

Klauzule ine dio formularnog prava te su njihove odredbe tipizirane. 350 One su esto saetak
nekog podrobno formuliranog teksta.351 Izrauju ih pojedina udruenja trgovaca, meudravne agencije
i sl.352 Klauzule postaju sastavni dio ugovora samo ukoliko se ugovorne strane u ugovoru na njih
pozivaju.353

343
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.407.
344
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.16.
345
Ibid.
346
Klari, P., Vedri, M., op. cit. (ref.199.), str.407.
347
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.16.
348
Klari, P., Vedri, M., op. cit. (ref.199.), str.407.
349
Klari, P., Vedri, M., op. cit. (ref.199.), str.407.
350
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.16.
351
Ibid.
352
Ibid.
353
Ibid.

72
 U trgovakoj praksi vrlo je rairena primjena INCOTERMS klauzula koje je donijela
Meunarodna trgovaka komora (MTK) 1936. godine u Parizu.354 Njihov je cilj osigurati jedinstveno
tumaenje termina koji se pojavljuju pri prodaji robe, a kojima se regulira prelazak rizika i trokova
izmeu kupca i prodavatelja.355 Stoga se njima reguliraju primjerice obveze vezane za predaju robe (u
skladitu - prvom prijevozniku - na odreditu itd.), obavljanje carinskih formalnosti, osiguranje robe u
prijevozu, pribavljanje prijevoznog sredstva, pribavljanje posebnih isprava koje prate robu (uvjerenje o
podrijetlu proizvoda, certifikati o obavljenoj kontroli robe), pakiranje robe te podjela trokova izmeu
prodavatelja i kupca i sl.

4.3. SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA

U pravne izvore trgovakog prava svakako treba ubrojiti sudsku i arbitranu praksu koja u
Republici Hrvatskoj nije izravan ve neizravan izvor prava.356 Sudska i arbitrana praksa neposredno
primjenjuje pravna pravila raznih izvora prava pa stoga tumai, a ne stvara pravo. 357
Pod pojmom sudske prakse podrazumijevamo donoenje vie suglasnih presuda od strane istog
suda o istomu pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje ope obvezna pravna norma.358 U
sudskoj praksi kao izvoru prava postoji razlika izmeu zemalja koje pripadaju anglosaksonskomu
pravnom krugu (tzv. common law sustavi) i zemalja koje poput Republike Hrvatske pripadaju
kontinentalnom europskomu pravnom krugu (tzv. civil law sustavi).359 Razlika izmeu predmetnih
pravnih sustava ogleda se prvenstveno u tome to sudovi common law sustava formiraju pravna pravila
(tzv. case law) snagom svojih odluka koje imaju pravno znaenje presedana.360 U common law sustavu
sudovi nieg stupnja vezani su odlukama sudova vieg stupnja ako konkretno injenino stanje
odgovara onom iz precedentnog sluaja (tzv. The Binding Rule of Precedent).
Sudovi kontinentalnih europskih pravnih sustava gore navedeno ovlatenje nemaju. Temeljno
naelo kontinentalno europskih pravnih sustava jest da sudovi sude na temelju ustava i zakona te da
nisu pri donoenju odluka vezani pravnim shvaanjima suda vieg stupnja pa niti svojim prijanjim
pravnim shvaanjima.361

354
Ibid.
355
Zubovi, A., op.cit. (ref.331.), str.313.
356
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.23.
357
Ibid.
358
Ibid.
359
Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.144.
360
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.23.
361
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.17.

73
 Meutim, uloga sudske prakse u kontinentalno europskim pravnim sustavima ipak nije posve
beznaajna. U Republici Hrvatskoj vana je uloga Vrhovnog suda pri donoenju pravnog shvaanja o
jedinstvenoj primjeni zakona, a pravno shvaanje Vrhovnog suda obvezatno je za sudove u svim
postupcima na koje se to pravno shvaanje odnosi.362

4.4. PRAVNA ZNANOST

Pravna znanost ne ubraja se u formalno pravne izvore ve djeluje na sud snagom svoje
uvjerljivosti.363 Iako sudovi pri donoenju odluka nisu vezani stajalitima pravne doktrine te se pri
donoenju odluka ne mogu pozivati na stajalite pravne doktrine, pravna znanost moe posredno
utjecati na donoenje sudskih odluka.364 Kao iznimno vrijedna smjernica u primjeni pojedinih pravnih
instituta trgovakog prava mogu biti kritike studije, prijedlozi zakonodavcu i njihovo obrazloenje,
znanstveno obrazloeni komentari odredaba zakona te poredbenopravne znanstvene studije.365

4.5. OSTALI IZVORI TRGOVAKOG PRAVA

4.5.1. Akti tijela s javnim ovlatenjima

Akti tijela s javnim ovlastima ine izvor trgovakog prava. Njih donose ovlatene gospodarske
organizacije, njihove udruge ili druga tijela, u pravilu na osnovi smjernica drave koja je i ovlatena
provoditi nadzor nad radom tijela s javnim ovlastima.366, 367 Pravne norme akata tijela s javnim
ovlastima ope su obvezatne za sve pravne subjekte u odreenoj grani gospodarstva u okviru ijeg
djelokrugadjeluje tijelo koje ih je donijelo.368
Znaenje akata tijela s javnim ovlastima je iznimno s obzirom na injenicu da se njima u pravilu
popunjavaju pravne praznine u zakonima kojima se reguliraju gospodarski odnosi ili se reguliraju

362
l. 59. st. 7. ZS.
363
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.23.
364
Ibid.
365
Peri, B., op.cit. (ref.151.), str.180.-181.
366
Akti HGK i njezinih tijela. Naime, HGK ovlatena je donositi odluke, zakljuke i preporuke. Odluke i zakljuci imaju
pravnu snagu u statutarnim pitanjima te je njihov sadraj obvezujui za sve lanove HGK.
367
Gorenc, V., op.cit. (ref.241.), str.18.
368
Ibid.

74
odreena pitanja koja su znaajna u podruju trgovakog prava no nisu jo uvijek sazrjela za zakonsko
reguliranje.369

4.5.2. Statuti i drutveni ugovori

Kada govorimo o izvorima trgovakoga prava valja se osvrnuti na statute i drutvene ugovore
kao pravne akte kojim se ureuju pitanja od iznimne vanosti za organizaciju te rad pojedine pravne
osobe odnosno trgovakog drutva. 370
Statuti te drutveni ugovori predstavljaju temeljne akte svake pravne osobe. Svi drugi akti te
pravne osobe moraju biti s njima u skladu.371 No, unato njihovome znaenju kao temeljnog akta
trgovakog drutva oni nemaju pravnu snagu opih izvora trgovakoga prava, ve su autonomni izvor
prava.372 Razlog tome je to se njihova primjena odnosno obvezatnost primjene ograniava iskljuivo
na uzak krug pravnih subjekata. Naime, opi pravni propisi primjenjuju se na sve pravne subjekte koji
sudjeluju u pravnome prometu, dok se statuti odnosno drutveni ugovori primjenjuju samo na pojedine
pravne subjekte regulirajui njihova prava i obveze kako meusobne tako i prema treima.373

369
Ibid.
370
Ibid., str.19.
371
Ibid.
372
Ibid.
373
Ibid.

75
 Glava III.

Trgovako ugovorno pravo

77
 1. OPENITO O TRGOVAKOM
UGOVORNOM PRAVU

U suvremenom drutvu pravni subjekti374 svakodnevno ulaze u drutvene odnose razliitog

sadraja. Najei drutveni odnosi u koje pravni subjekti ulaze jesu odnosi koji imaju gospodarsko -
prometno znaenje.375 To su oni odnosi u koje pravni subjekti ulaze s ciljem razmjene odreenih
dobara i usluga, a kako bi zadovoljili razliite ivotne potrebe.376
Razmjena dobara i usluga kao jedan vid drutvenih odnosa javlja se u najranijim oblicima
drutvenih ureenja pa sve do onih suvremenih. Stoga se potreba za reguliranjem razmjene dobara i
usluga u drutvu javila vrlo rano. Drave su tako nastojale pravnim pravilima obuhvatiti gospodarske
drutvene odnose nastojei pri tome u iste unijeti red, olakati njihovo razumijevanje te omoguiti
pravnim subjektima veu pravnu sigurnost glede prava i obveza koje za njih proizlaze iz tih odnosa. To
je imalo za posljedicu nastanak obveznog prava kao skupa pravnih pravila kojim su se ureivali oni
drutveni odnosi u koje su pravni subjekti ulazili povodom inidaba odnosno pozitivnih ili negativnih
ljudskih radnji usmjerenih na stjecanje odreenih prava odnosno na preuzimanje odreenih dunosti u
okviru razmjene dobara i usluga.377
Temelj razmjene dobara i usluga predstavljaju pravni poslovi, osobito ugovori. Pravni posao se
u teoriji definira kao oitovanje volje pravnog subjekta koje je usmjereno na postizanje odreenih
pravnih uinaka postanak, promjena i prestanak pravnog odnosa. Pravni poslovi mogu biti
jednostrani (unilateralni), dakle oni koji nastaju oitovanjem volje samo jednog subjekta ili dvostrani
(bilateralni) ili viestrani (multilateralni), odnosno oni koji nastaju oitovanjem volje dvaju ili vie
subjekata. Dvostrani i viestrani pravni poslovi nazivaju se ugovorima.
Ugovor je, prema tome, dvostrani ili viestrani pravni posao, koji nastaje suglasnim
oitovanjem volje dvaju ili vie pravnih subjekata i koji kao takav proizvodi odreene pravne uinke.

374
Pravni subjekti su sudionici obveznopravnih odnosa. Oni mogu biti fizike i pravne osobe. V. l. 16. ZOO.
375
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.377.
376
Ibid.
377
Ibid.

79
1.1. UGOVOR KAO TEMELJ OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

Pravni uinci ugovora e u glavnini sluajeva biti usmjereni na nastanak, promjenu i prestanak
obveznopravnih odnosa.378 Tada govorimo o tzv. obveznopravnim (obligacijskim) ugovorima. Kao to
emo vidjeti u daljnjem tekstu, upravo su obveznopravni ugovori temelj razmjene dobara i usluga.379
Obveznopravni ugovori su dvostrani pravni poslovi kojim se jedna ugovorna strana, obvezuje
drugoj ugovornoj strani izvriti odreenu inidbu.380 Primjerice, kod kupoprodaje, kupac preuzima
obvezu da e prodavatelju platiti dogovorenu cijenu. U obveznopravnom odnosu, obveza jedne strane
(dug), uvijek odgovara subjektivnom pravu druge strane (trabina). U okviru gornjeg primjera, obveza
kupca (dug), se sastoji u plaanju dogovorene cijene, a to s druge strane odgovara subjektivnom pravu
prodavatelja (trabini) koje se sastoji u tome da od kupca potrauje plaanje dogovorene cijene.
Sudionici obveznopravnog odnosa nazivaju se dunik i vjerovnik.

1.1.1. inidba kao predmet obveznopravnog odnosa

Predmet obveznopravnog odnosa jest inidba. Izvrenjem inidbe dunik se oslobaa svoje
obveze, a vjerovnik ostvaruje svoje subjektivno pravo. Izvrenjem inidbe u pravilu prestaje
obveznopravni odnos. inidbu moemo definirati kao svaku pozitivnu ili negativnu ljudsku radnju koju
je jedan pravni subjekt (dunik) obvezan uiniti drugoj ugovornoj strani (vjerovniku), a na temelju
obveznog odnosa.381
Da bi se pozitivne ili negativne ljudske radnje mogle smatrati inidbom one moraju imati
odreena svojstva. Naime, one moraju biti ljudske radnje, imati imovinski karakter te biti mogue,
pravno doputene, odreene ili barem odredive.382
Da bi inidba bila doputena ona mora biti ljudska radnja odnosno mora potjecati od oitovanja
ljudske volje.383 Poto su obvezni odnosi pravno regulirani gospodarski odnosi iji je cilj razmjena
dobara i usluga, oni su usmjereni na postizanje odreenih pravnih posljedica koje se odraavaju
posredno ili neposredno na imovinskoj masi pravnih subjekata koji sudjeluju u obveznim odnosima.
Primjerice, darovanje knjige odrazite se na imovinsku masu darovatelja na nain da e ona biti manja
za vrijednost darovane knjige, a imovinska masa obdarenika poveat e se za istu vrijednost darovane
knjige.

378
Vizner, B., Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima knjiga 1., Zagreb, 1978. str.130.
379
Ibid., str.129.
380
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.104.
381
Ibid., str.89.
382
Ibid, str.90.-92.
383
Ibid., str.90.

80
 inidba takoer mora biti mogua.384 Pod mogunou inidbe podrazumijevamo njezinu
objektivnu mogunost, odnosno da se inidba koja je predmet obveznog odnosa moe ispuniti.385 Ako
bi predmet obveze bila inidba koju niti jedan pravni subjekt ne bi mogao ispuniti, pravna obveza bila
bi pravno nevaljala odnosno smatralo bi se da nije niti nastala.386 Primjerice, jedan pravni subjekt
obvee se izgraditi brod u jedan dan.
Da bi pravna inidba bila doputena, njezin se sadraj ne smije protiviti Ustavu Republike
Hrvatske, prisilnim propisima te moralu drutva.387, 388
inidba mora biti i odreena, to znai da mora biti tono oznaena dunikova obveza te
ovlatenje vjerovnika. Ako inidba nije odreena, ona mora biti barem odrediva odnosno mora
postojati mogunost da se odredi iz sadraja samog pravnog posla ili se moe ostaviti treoj osobi da je
odredi. Neodreenost i neodredivost inidbe ima za posljedicu nitetnost obveznopravnog posla.389
inidba se moe sastojati u davanju (dare) i injenju (facere) kao pozitivnim ljudskim radnjama
te u proputanju (non facere) i trpljenju (pati) kao negativnim ljudskim radnjama.390 inidba davanja
(dare) obuhvaa davanje stvari odnosno obvezu dunika da vjerovniku pribavi pravo vlasnitva ili koje
drugo stvarno pravo na nekoj stvari npr. pravo slunosti, zalono pravo itd. injenje (facere)
razumijevamo inidbu rada koja se moe oitovati kao funkcija rada (npr. obavljanje poslova
upravljanja u trgovakom drutvu) te rezultat rada (npr. naslikati sliku). Proputanje ili neinjenje (non
facere) je negativna ljudska radnja koja obuhvaa neispunjavanje odnosno suzdravanje od obavljanja
radnji od strane odreenog subjekta u obveznom odnosu, a koje bi taj subjekt inae mogao ispunjavati.
Primjerice, proputanje da se u odreeno doba dana nee izvoditi graevinski radovi na kui. Pod
pojmom trpljenja razumijevamo nespreavanje negativnih ljudskih radnji koje bi pojedini pravni
subjekt bio ovlaten sprijeiti da nije na osnovi obveznog odnosa duan trpjeti tu radnju. Primjerice, u
sluaju kada susjedu dopustimo postavljanje skela na nae zemljite da bi oliio fasadu svoje kue.

1.1.2. Djelovanje obveznopravnih odnosa

Obvezno pravo po svome je djelovanju relativno.391 To konkretno znai da obvezni odnosi

proizvode pravne uinke samo prema strankama iz tog odnosa (inter partes). Pravni subjekti ulazei u
obvezne odnose stjeu prava i/ili preuzimaju obveze. Ta prava i obveze ovlauju odnosno obvezuju

384
Ibid., str.91.
385
Ibid..
386
l. 270. ZOO.
387
l. 271. ZOO.
388
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.92.
389
l. 272. st. 2. ZOO.
390
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.89., 93.-94.
391
Ibid., str.379.

81
samo subjekte tog obveznog odnosa te njihove univerzalne pravne slijednike, osim ako je to drugo
ugovoreno ili to drugo proizlazi iz naravi obveznog odnosa.392 Trei niti stjeu prava niti im se
nameu obveze. Iznimno, pojedini obvezni odnos imat e pravni uinak i prema treima u sluaju kada
je to izriito ugovorom odreeno (tzv. ugovori u korist treih).393

1.1.3. Ugovorne i izvanugovorne obveze

Obvezni odnosi kao pravni odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba javljaju se u
obliku ugovornih te izvanugovornih odnosa.394
Ugovorni odnosi nastaju oitovanjima volje dviju strana, koja su usmjerena na postizanje
pravnih uinaka u skladu sa odredbama Ustava, prisilnih propisa te morala drutva. 395 Sklapanjem
ugovora stranke zasnivaju meusobne obveze i prava na podruju obveznog prava. 396 Ugovori su oni
oblici obveznih odnosa u kojima je maksimalno izraeno naelo dispozitivnosti obveznoga prava.397 To
se naelo naroito oituje u pravu stranaka da suglasnou volja zasnivaju, mijenjaju te ukidaju
meusobne obveznopravne odnose te u njihovom pravu da ih sadrajno urede u granicama pravno
doputenog i mogueg sadraja.398 Obveznopravni ugovori su najei oblici pravnih poslova putem
kojih stranke nastoje postii doputene pravne uinke odnosno putem kojih stjeu odreena prava te
preuzimaju obveze prihvatom ponude odnosno prijedloga ugovora koji sadri sve bitne sastojke
ugovora.399
Izvanugovorni odnosi jesu oni obvezni odnosi za iji postanak nije mjerodavno suglasno
oitovanje volje njihovih sudionika nego ispunjenje odreenih injenica uz koje pravo vee postanak
obveznog odnosa.400 Njihova svrha je prvenstveno usmjerena na zatitu postojeih pravnih odnosa pa
se njima ne stvaraju novi pravni odnosi.401 Temelji izvanugovornih obveznopravnih odnosa su:
prouzroenje tete, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade te
vrijednosni papiri.402

392
l. 336. st. 2. ZOO.
393
l. 336. st. 3. ZOO.
394
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.377.
395
Ibid., str.413.
396
Ibid.
397
Ibid., str.379.
398
Ibid.
399
l. 253. st. 1. ZOO.
400
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.581.
401
Ibid.
402
Ibid.

82
1.2. TIPOLOGIJA UGOVORA

Ve je navedeno da su ugovori dvostrani ili viestrani pravni poslovi usmjereni na postizanje

odreenih pravnih uinaka, od kojih centralno mjesto predstavlja zasnivanje obveza. Obveznopravne
ugovore mogue je prema razliitim kriterijima klasificirati u odreene kategorije, tipove ugovora. U
tom smislu govorimo o tipologiji ugovora.403
U pravnoj teoriji ugovori se dijele na: imenovane i neimenovane ugovore, konsenzualne i realne
ugovore, dvostrano obvezne i jednostrano obvezne ugovore, naplatne i besplatne ugovore, formalne i
neformalne ugovore, te na graanske, trgovake i potroake ugovore. ZOO propisuje razliite
pretpostavke i razliite pravne uinke za razliite tipove ugovora.

1.2.1. Imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni) ugovori

Kriterij klasifikacije ugovora na nominantne i inominantne jest postojanje odnosno nepostojanje

njihove regulacije u propisima.
Nominantni ugovori su ugovori iji su sadraj, oblik i pravni uinci regulirani propisima
pozitivnog prava. Rije je o ugovorima koji su toliko ustaljeni u pravnom prometu da ih je
zakonodavac odluio regulirati. Tako su, primjerice, nominantni ugovori kupoprodaja, zakup, zajam
itd. U hrvatskom pravu za odreenje nominantnih ugovora, mjerodavne su prije svega odredbe ZOO-
a.404
Za razliku od nominantnih ugovora, inominantni su ugovori oni koji nisu pravno regulirani
propisima. Naime naelo ugovorne autonomije, omoguuje pravnim subjektima da sklope i takvu
pogodbu koja nije normirana propisima. Stranke su pri tome vezane jedino Ustavom, prisilnim

403
V. Goldtajn, A., op.cit. (ref.210.), str.12.-16.; Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.110.-112., 411.-414.
404
ZOO u Glavi VIII., Odjeljak 2. ureuje 35 ugovora (ugovor o kupoprodaji, ugovor o zamjeni, ugovor o prodajnom
nalogu, ugovor o darovanju, ugovor o zajmu, ugovor o posudbi, ugovor o zajmu, ugovor o posudbi, ugovor o zakupu,
ugovor o najmu, ugovor o doivotnom uzdravanju, ugovor o dosmrtnom uzdravanju, ugovor o djelu, ugovor o graenju,
ugovor o ortatvu, ugovor o prijevozu, ugovor o licenciji, ugovor o ostavi, ugovor o uskladitenju, ugovor o nalogu, ugovor
o komisiji, ugovor o trgovinskom zastupanju, ugovor o posredovanju, ugovor o otpremi (pediciji), ugovor o ispitivanju
robe i usluge, ugovor o organizaciji putovanja, posredniki ugovor o putovanju, ugovor o alotmanu, ugovor o osiguranju,
bankarski novani polog, polaganje vrijednosnih papira, bankarski tekui raun, ugovor o sefu, ugovor o kreditu, ugovor
kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira, akreditivi, bankarsko jamstvo). Pored navedenoga, ZOO u opim odredbama
ureuje jo nekolicinu ugovora (ugovor o ustupu, preuzimanje duga, pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja, ugovor o
jamstvu, asignaciju, obnovu, nagodbu, otpust duga). Naravno, ZOO ne iscrpljuje sve nominantne ugovore, on je svakako
najbitniji propis ugovornog prava, ali ne i jedini. Tako su primjerice ugovor o radu, trgovake punomoi, ugovori o
pripajanju i spajanju trgovakih drutava, autorski ugovori i sl. nominantni ugovori, iji su sadraj, oblik i pravni uinci
propisani posebnim propisima.

83
propisima i moralom drutva.405 Inominantne ugovore mogue je podijeliti na tipine i atipine
ugovore. Tipini inominantni ugovori su oni koji su toliko raireni u praksi i ustaljeni u sadraju da su
poslovnim krugovima dobili odreeni naziv.406 Primjer takvih ugovora su B.O.T.407, joint-venture i sl.
Atipini inominantni ugovori nisu sadrajno ustaljeni, i prilagoeni su konkretnim potrebama sluaja
pa ih se stoga jo naziva ugovorima po mjeri (tailor-made).408

1.2.2. Konsenzualni i realni ugovori

Podjela ugovora na konsenzualne409 i realne410 ravna se prema kriteriju perfekcije ugovora

odnosno trenutka u kojemu je ugovor sklopljen.
Konsenzualni ugovori su oni koji nastaju kada se ugovorne strane usuglase o bitnim sastojcima
ugovora, dakle u trenutku kada doe do sporazuma.411 Taj e trenutak u pravilu biti kada ponueni
prihvati ponudu.412 Sama predaja stvari kod konsenzualnih ugovora ne spada u in sklapanja ugovora,
ve eventualno u in ispunjenja ugovorne obveze.413 ZOO je prihvatio koncept konsenzualnih ugovora,
dok se realni ugovori svode na iznimke.
Realni su ugovori oni ugovori koji nastaju predajom stvari. Prema ZOO-u jedini realan ugovor
je ugovor o posudbi.414 Pored toga, realan e biti i svaki ugovor koji je sklopljen u reimu kapare.415
Prema tome i ugovori koji su po svojoj prirodi konsenzualni, nee biti sklopljeni u trenutku postizanja
sporazuma ve u trenutku kada jedna strana drugoj dade kaparu.

405
l. 2. ZOO.
406
Goldtajn, A., op.cit. (ref.210.), str.13
407
B.O.T. (Build-Operate-Transfer) je u bitnome ugovor kojim privatni investitor od drave dobiva koncesiju za izgradnju i
vremenski ogranieno upravljanje odreenim postrojenjem (elektrana, luka, cesta i sl.), a nakon tog vremena vlasnitvo nad
tim postrojenjem prenosi na dravu.
408
Goldtajn, A. op.cit. (ref.210.), str.13-14.
409
Naziv konsenzualni ugovori dolazi od lat. consensus (sporazum).
410
Naziv realni ugovor dolazi od lat. res (stvar).
411
l. 247. ZOO.
412
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.411.
413
Ibid., str.412.
414
Prema l. 509. ZOO-a, ugovor o posudbi nastaje kada posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu
uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon uporabe.
415
l. 303. st. 1. ZOO-a.

84
1.2.3. Dvostrano obvezni i jednostrano obvezni ugovori

Podjela ugovora na jednostrano obvezne i dvostrano obvezne ravna se prema tome preuzima li
ugovornu obvezu samo jedna strana ili obje. Ovo ne treba mijeati s podjelom pravnih poslova na
jednostrane i dvostrane. Naime, svaki je ugovor dvostrani pravni posao, a kao takav moe biti
jednostrano obvezan ili dvostrano obvezan.
Jednostrano obvezni ugovori su oni kojima se samo jedna strana obvezuje izvriti drugoj
odreenu inidbu. Rije je o jednosmjernom obveznopravnom odnosu u kojemu je jedna ugovorna
strana samo vjerovnik, a druga strana samo dunik. Primjerice, jednostrano obvezni ugovori su ugovor
o darovanju kod kojeg je samo darivatelj u obvezi i ugovor o posudbi kod kojega je samo posudovnik u
obvezi.
Najei i najznaajniji za poslovnu praksu su ipak dvostrano obvezni ugovori. Rije je o
ugovorima kod kojih obje ugovorne strane preuzimaju ugovorne obveze pa se i jedna i druga strana
istovremeno javljaju i kao vjerovnik i kao dunik. Tipian primjer dvostrano obveznog ugovora jest
ugovor o kupoprodaji kod kojega prodavatelj preuzima obvezu predaje stvari, a kupac preuzima obvezu
plaanja cijene. Dakle, prodavatelj je istovremeno vjerovnik glede plaanja te dunik glede predaje
stvari, a kupac obrnuto.
Poseban tip dvostrano obveznih ugovora ine sinalagmatini (reciproni) ugovori u kojima se
suugovaratelji obvezuju reciprono, odnosno uzajamnim obvezivanjem druge strane.416

1.2.4. Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) ugovori

Kod naplatnih ugovora se za inidbu daje neka protuinidba, pri emu nije vano da se ona
sastoji u novcu.417 Takav je primjerice ugovor o kupoprodaji te ugovor o zamjeni.418 S druge strane,
besplatni su ugovori oni kod kojih se za inidbu ne daje protuinidba, kao to je primjerice darovanje.
U pravilu e jednostrano obvezni ugovori biti besplatni, dok e dvostrano obvezni ugovori biti naplatni.
No, ovo pravilo nije apsolutno. Tipina su iznimka od toga pravila ugovor o zajmu i ugovor o nalogu
koji su po svojoj prirodi dvostrano obvezni ugovori, no mogu biti i naplatni i besplatni.419

416
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.529.
417
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.111.
418
Ibid.
419
Suprotno u Vizner, B., op.cit (ref.378.), str.130. Autor dri da je beskamatni zajam jednostrano obvezan ugovor.

85
1.2.5. Formalni i neformalni ugovori

Formalni su ugovori one za koje je propisan odreeni oblik, bilo propisom, bilo voljom
stranaka.420 Dakle, odreen oblik ugovora (uglavnom pisani oblik) propisuje se za pojedine ugovore
zakonom kao uvjet njihove valjanosti tzv. forma ex lege. Takav je sluaj primjerice s ugovorom o
kupoprodaji nekretnine, ugovorom o licenciji, ugovorom o trgovinskom zastupanju i sl. Pored toga,
ugovorne strane mogu uiniti ugovor formalnim, na nain da njegov nastanak i valjanost uvjetuju
odreenim oblikom, tzv. forma ex contractu.421 Kod ovih potonjih, ako su stranke ugovorile odreeni
oblik samo da osiguraju dokaz svoga ugovora ili postizanje nekog drugog cilja, ugovor je sklopljen
kada je postignuta suglasnost o njegovu sadraju, a za ugovaratelje je u isto vrijeme nastala obveza da
ugovoru dadu ugovoreni oblik.422 to se tie samog oblika uglavnom e se traiti pisani oblik, no u
odreenim sluajevima se moe traiti i sklapanje ugovora u obliku javnobiljenike isprave, da ugovor
bude sastavljen u jedinstvenom instrumentu (ispravi) i sl.
Za razliku od formalnih, neformalni su ugovori oni za koje zakon ne predvia odreeni oblik,
niti stranke ne ine ugovor zavisnim od odreenog oblika. ZOO poiva na naelu neformalnog
ugovora, dakle posebna je forma potrebna samo kada to zakon izriito navodi.423

1.2.6. Graanski, trgovaki i potroaki ugovori

Kategorizacija ugovore na ugovore graanskog prava, trgovake ugovore i potroake ugovore

ovisit e o tome tko su ugovorne strane. Ova podjela postoji prije svega radi zatite slabije ugovorne
strane. Tako, primjerice, ugovor o kupoprodaji ili pak ugovor o djelu moe biti sklopljen ili kao
graanski ili kao trgovaki ili kao potroaki ugovor. Svaka od navedene tri kategorije ugovora nosi
svoje specifinosti i posebna pravila.424
Tzv. graanski ugovori predstavljaju opu kategorija. O graanskom se ugovoru radi uvijek
kada s obzirom na svojstva suugovaratelja zakon ne propisuje da se radi o kojoj drugoj kategoriji
ugovora. Graanski su ugovori prije svega oni koje sklapaju dva subjekta izvan granica gospodarske
djelatnosti. Takav e ugovor primjerice biti kupnja rabljenog vozila od fizike osobe. Na
graanskopravne ugovore primjenjuju se opa pravila ZOO-a.

420
Ibid., str.112.
421
l. 289. st. 1. ZOO.
422
l. 289. st. 3. ZOO.
423
l. 286. st.1. ZOO.
424
Kao primjer razlikovanja ovih triju kategorija ugovora mogu posluiti odredbe ZOO-a o obvezi kupca na obavijest o
vidljivim materijalnim nedostacima koja se mora dati prodavatelju: (a) kod graanskopravnog ugovora u roku od 8 dana, (b)
kod trgovakih ugovora bez odgaanja, (c) kod potroakih ugovora u roku od 2 mjeseca. V. l. 403. st. 1. i st. 4. ZOO.

86
 Trgovaki ugovori su ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje
ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem te djelatnosti. 425 Na
trgovake se ugovore primjenjuju opa pravila ZOO-a, osim ako za njih nije izrijekom drugaije
odreeno.426 Tipian primjer trgovakog ugovora bio bi kupnja motornih vozila, kada ih trgovako
drutvo koje se bavi prijevozom kupuje radi obavljanja svoje djelatnosti od trgovakog drutva ija je
djelatnost distribucija navedenih vozila.
Potroaki ugovor jest ugovor koji fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili
profesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje
gospodarske ili profesionalne djelatnosti.427 Ova je zakonska definicija dana za potrebe ugovora
kupoprodaji, no nju na odgovarajui nain valja primijeniti na sve ugovore. Inae, ZOO ne ureuje
primarnu zatitu potroaa. Na potroake ugovore primjenjuju se prije svega posebne odredbe Zakona
o zatiti potroaa, a tek supsidijarno odredbe ZOO-a.428

1.3. TEMELJNA NAELA UGOVORNOG PRAVA

1.3.1. Naelo ugovorne slobode (autonomije)

Naelom autonomije stranaka predvieno je slobodno ureivanje obveznih odnosa od strane

njegovih sudionika. Dakle, sudionici u pravnom prometu slobodno ureuju obvezne odnose sukladno
vlastitoj volji, potujui granice postavljene odredbama Ustava Republike Hrvatske, prisilnih propisa i
morala drutva.429
Sadraj ovoga naela je proizaao iz dispozitivnog karaktera reguliranja obveznopravnih
odnosa. Naime, svi sudionici obveznopravnih odnosa ulaze u obvezne odnose kako bi zadovoljili
vlastite potrebe pa u tu svrhu razmjenjuju inidbe odnosno dobra i usluge. Pri tome zakon im doputa
da sadraj meusobnih odnosa urede na nain koji najbolje odgovara njihovim potrebama i eljama.
No, kako dinamika razmjene dobara i usluga moe imati za posljedicu razliite zlouporabe u korist
jednih, a na tetu drugih sudionika obveznopravnih odnosa, ovim naelom se nastojala osigurati pravna
sigurnost u pravnom prometu i to kako samih sudionika obveznih odnosa tako i pravnog poretka u
cjelini.

425
l. 14. st. 2. ZOO.
426
l. 14. st. 1. ZOO.
427
l. 402. st.3. ZOO.
428
V. l. 4. st. 2. Zakon o zatiti potroaa (NN br. 41/14, 110/15; dalje: ZoZP).
429
Vidi l. 2. ZOO

87
1.3.2. Naelo ispunjenja ugovorne obveze

Jedno od temeljnih naela ugovornog prava, na kojemu i poiva koncept konsenzualnih

ugovora, jest dunost ispunjenja ugovorne obveze, pacta sunt servanda.430 Sudionik u
obveznopravnom odnosu je duan ispuniti svoju obvezu i odgovara za njezino ispunjenje.431 Dunik je
duan ispuniti svoju obvezu savjesno u svemu kako ona glasi.432
Naime, da li e ugovor uope biti sklopljen i kakav e biti njegov sadraj ovisi od volje
stranaka. Meutim, jednom kada je ugovor sklopljen, on obvezuje ugovaratelje jednako kao i sam
zakon (pacta dant leges), te za ispunjenje ugovorne obveze ugovaratelji odgovaraju cijelom svojom
imovinom. Ugovorna obveza moe prestati samo na nain predvien zakonom ili sporazumom
stranaka.

1.3.3. Naelo savjesnosti i potenja

Naelom savjesnosti i potenja (bona fides) ustanovljena je dunost pridravanja naela od

strane svih sudionika obveznih odnosa pri zasnivanju te ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa.433
Naelo savjesnosti i potenja jedno je od osnovnih naela obveznog prava, koji korijene svoga nastanka
pronalazi jo u rimskom pravu.434 Odredbama ZOO-a naelo se ne odreuje niti pojmovno ni
sadrajno, pa je na sudu zadaa da pojam i sadraj naela konkretizira u svakom pojedinom sluaju.435
Rije je o pravnom standardu. Naelo savjesnosti i potenja ima veliki znaaj u stvaranju novih pravnih
pravila. To moemo naroito moemo vidjeti na primjeru pojedinih instituta ZOO-a poput npr. zabrane
zlouporabe prava436, instituta predugovorne odgovornosti437 i raskida ugovora zbog promijenjenih
odgovornosti438 itd.439

430
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.381.
431
l. 9. ZOO.
432
l. 342.st. 1. ZOO
433
V. l. 4. ZOO.
434
Za povijesni pregled razvoja naela savjesnosti i potenja v. Bareti, M., Naelo savjesnosti i potenja u obveznom
pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1/2003., str. 572.-575. Za naelo savjesnosti i potenja u komparativnom i
meunarodnom pravu v. Slakoper, Z., Naelo savjesnosti i potenja u trgovakim ugovorima s meunarodnim
obiljejem, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1/1991., str.511.-548.
435
Bareti, M., op.cit. (ref.434.), str.578.
436
l. 6. ZOO.
437
l. 268. st. 6. ZOO.
438
l. 369., l. 371. ZOO.
439
Bareti, M., op.cit. (ref.434.), str.578.

88
1.3.4. Naelo ravnopravnosti i jednake vrijednosti inidaba

Naelo ravnopravnosti ugovornih stranaka propisuje obvezu ravnopravnosti svih pravnih

subjekata koji sudjeluju u obveznim odnosima.440 Ravnopravnost pravnih subjekata u obveznim
odnosima zahtijeva da su njihovi meusobni odnosi koordinirani odnosno da pravni subjekti ne
zasnivaju obvezne odnose na nain da je jedan pravni subjekt subordiniran (podreen) drugome
pravnome subjektu.
Koordiniranost pravnih subjekata u obveznim odnosima zasniva se na odluci suglasnosti volja
pravnih subjekata bez postojanja bilo kojeg vida prisile. To konkretno ima za posljedicu da pravni
subjekti pri zasnivanju meusobnih odnosa nastupaju kao ravnopravni sudionici toga odnosa te stjeu
ekvivalentna prava i/ili preuzimaju njima ekvivalentne obveze.
Naelom jednakosti davanja ili kako ga ZOO naziva naelo jednake vrijednosti inidaba,
zahtijeva se od sudionika obveznih odnosa da pri sklapanju naplatnih pravnih poslova polaze od
jednake vrijednosti uzajamnih inidaba.441 Primjena naela u pravnom prometu konkretno znai da
pravni subjekti u suvremenim gospodarskim odnosima imaju potrebu sklapati razliite pravne poslove
odnosno ulaziti u obvezne odnose kako bi zadovoljili svoje potrebe (npr. zaposlili se, namjestili kuu,
otili na putovanje itd.). Oni ulaze u obvezne odnose razmjenjujui inidbe na nain da jedni od drugih
zahtijevaju odreeno davanje, injenje, proputanje i trpljenje s ciljem razmjene dobara i usluga
odnosno zadovoljenja potreba. Razmjenjujui meusobno inidbe, pravni subjekti moraju imati na umu
da iste moraju biti ekvivalentne po vrijednosti. Dakle, ne smije postojati nerazmjer izmeu vrijednosti
inidbe jednog pravnog subjekta i inidbe drugog pravnog subjekta, koju je on obvezan uiniti na ime
nastanka obveznog odnosa.
Pravni poredak propisujui ovo naelo nastojao je zatititi pravne subjekte u pravnome prometu
od razliitih zlouporaba do kojih lako dolazi u dinaminom gospodarstvu kojeg karakterizira izuzetno
brza razmjena dobara i usluga pa je kao posljedicu nepridravanja pravila ovoga naela predvidio
nevaljanost pravnog posla. Primjena naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba naroito dolazi do
izraaja primjerice kod instituta prekomjernog oteenja442 te zelenakih ugovora.443

440
l. 2. ZOO.
441
l. 7. st. 1. ZOO.
442
Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja oiti nerazmjer,
oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. V. l. 375. st.
1. ZOO.
443
Nitetan je ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim
nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treega korist koja je u oitom
nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. V. l. 329. st. 1. ZOO.

89
1.3.5. Naelo dune panje

Ugovorne su strane u ispunjavanju svoje ugovorne obveze dune postupati panjom koja se od
njih zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa. ZOO u tom smislu postavlja standarde panje
dobrog domaina i panja dobrog gospodarstvenika.444
Standard dobrog domaina zahtijeva ponaanje prosjeno pozornog ovjeka odreene sredine u
obavljanju odreenih poslova i ono je mjerilo za utvrivanje ponaanja ugovorne strane. 445 Standard
dobrog gospodarstvenika odnosio bi se na osobe koje sklapaju ugovore u sklopu svoje gospodarske
djelatnosti, a predstavlja stupanj panje koju uredan trgovac posveuje pri obavljanju svoje
djelatnosti.446
Sudionik u obveznom odnosu duan je u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti postupati s
poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima tzv. panja dobrog strunjaka.447 Ovaj
poveani stupanj panje zahtjeva se kod strunjaka s odreenog podruja, primjerice kod zubara,
arhitekta i sl.
Iako ZOO izriito govori o naelu dune panje pri ispunjavanju obveza, valjalo bi uzeti da se
ono vrijedi i pri zasnivanju ugovornih odnosa, jer se duna panja mora uzeti u obzir u pogledu rizika
to ga nosi odreeni posao, a istu valja upotrijebiti i prilikom pregovaranja kako bi se izbjegla
eventualna predugovorna odgovornost za tetu.

1.3.6. Naelo primjene obiaja i prakse

Naelo primjene dobrih poslovnih obiaja i prakse zahtijeva da trgovci u obveznim odnosima
meu sobom primjenjuju trgovake obiaje iju su primjenu ugovorili te praksu koju su meusobno
razvili, kao i trgovake obiaje koje redovito primjenjuju u obveznim odnosima, a nisu izrijekom ili
preutno iskljuili njihovu primjenu.448
Primjena obiaja i prakse u obveznim odnosima meu trgovcima je prvenstveni izvor prava
putem kojeg se ostvaruje optimalna zatita prava i interesa stranaka te ekonominost u poslovanju.449
Za trgovce kao posebnu kategoriju pravnih subjekata se opravdano smatra da poznaju trgovake

444
l. 10. st. 1. ZOO.
445
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.21.
446
Ibid., str.22.
447
l. 10. st. 2. ZOO.
448
l. 12. st. 1. i st. 2. ZOO.
449
Niki, S., uveljak, J., op.cit. (ref.317.), str.22.

90
obiaje te da ele njihovu primjenu, pa njihovo neznanje o postojanju i/ ili sadraju trgovakog obiaja
ne iskljuuje njihovu primjenu, to trgovakim obiajima daje obiljeje objektivnog prava.450
Uz trgovake obiaje kao izvor prava za trgovce vana je i pravna praksa, koju razvijaju
pojedini pravni subjekti u konkretnom odnosu. Njezin znaaj je izniman. Naime, esto puta sadraj
prakse trgovaca razliit je od trgovakih obiaja to ima za posljedicu preutno iskljuenje primjene
obiaja dajui tako pravnoj praksi znaenje ugovora.451

450
Ibid.
451
Ibid., str.23.

91
 2. SKLAPANJE UGOVORA

Ugovor je dvostrani pravni posao, to znai da nastaje oitovanjem volje najmanje dviju
452
strana. Da bi ugovor nastao, oitovanje volja ugovornih strana mora biti suglasno one se moraju
usuglasiti o minimalnom sadraju ugovora, odnosno o bitnim sastojcima ugovora. 453 Pod bitnim
sastojcima ugovora podrazumijeva se onaj minimalan sadraj ugovora bez kojega taj odreeni ugovor
ne bi mogao postojati, a koji su odreeni prirodom posla ili voljom stranaka. 454 U praksi e do
suglasnosti volja ugovornih strana doi, kada se ugovorne sporazumiju o takvom sadraju ugovora koji
e odgovarati interesima obiju strana.
Da bi se postigla suglasnost volja glede bitnih sastojaka ugovora, vano je da se oitovanja
ugovornih strana spoje te da su istovjetna. Konstitutivni elementi ugovora s aspekta oitovanja volje se
nazivaju ponuda i prihvat. Ugovor e prema tome biti sklopljen kada ponuditelj primi izjavu
ponuenoga da prihvaa ponudu.455
Valja naglasiti da su ugovorne strane prilikom sklapanja ugovora u pravilu potpuno autonomne
one odluuju hoe li uope sklopiti ugovor, s kime e ga sklopiti, u kojem obliku te kakav e biti
njegov sadraj, pri emu su jedino ograniene Ustavom, prisilnim propisima i moralom drutva.456 U
navedenom smislu, zakonom se moe propisati da je neka osoba duna sklopiti odreeni ugovor, a
moe se propisati i obvezan sadraj odreenog ugovora i to u cijelosti ili djelomino.457 U takvim
sluajevima je ugovorna autonomija stranaka u ograniena ili iskljuena, pa do sklapanja odreenog
ugovora moe doi i protiv volje jedne ili ak obje ugovorne strane.

452
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.401.
453
l. 247. ZOO. V. i uveljak, J., Sklapanje ugovora po novom ZOO-u, Pravo i porezi, 11/2005., str.17.
454
Barbi, J., Sklapanje ugovora po Zakonu o obveznim odnosima (suglasnost volja), Zagreb, 1980., str.59.
455
l. 252. st. 1. ZOO.
456
l. 2. ZOO.
457
l. 248. ZOO.

92
2.1. PREGOVORI

Sklapanju ugovora, redovito prethode pregovori, iako tome nije uvijek tako.458 Primjerice, kod
tzv. adhezijskih ugovora, pregovori ne dolaze u obzir sadraj ugovora koji je ponuditelj sastavio u
ponudi nije podloan izmjenama, pa je ponuenom ostavljeno na volju samo hoe li prihvatiti takvu
ponudu ili ne.459
Svrha je pregovora da se postigne suglasnost volja, odnosno da se nae ona toka na liniji
meusobnih prava i obveza u kojoj e interesi obiju ugovornih strana biti zadovoljeni.
Temeljno je pravilo da pregovori ne obvezuju.460 To znai da ugovorna strana koja pristupi
pregovorima nije duna, po zavretku pregovora sklopiti ugovor, te pregovore moe prekinuti u svako
doba bez osobitog opravdanja.
Ipak, pregovori nisu u potpunosti lieni pravnih uinaka. Dunost je svake strane da pristupi
pregovorima u skladu s naelom savjesnosti i potenja.461 Izmeu ostaloga, to znai da odreena
ugovorna strana ne bi smjela pristupiti pregovorima s drugom stranom, bez prave namjere da s drugom
stranom sklopi ugovor. Ugovorna strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu
savjesnosti i potenja, tzv. culpa in contrahendo, odgovarat e drugoj strani za tetu koja je time
prouzroena drugoj strani.462
Osim predugovorne odgovornosti za tetu radi nesavjesnog voenja pregovora, zakon propisuje
i dunost uvanja poslovne tajne. Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive
obavijesti ili joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drugaije ugovoreno, ne smije
uiniti dostupnim treima ili ih koristiti za svoje interese bez obzira je li naknadno sklopljen ugovor ili
nije.463 Povreda ove obveze povlai za sobom odgovornost za tetu, i predaje oteeniku koristi koju je
tetnik tom povredom ostvario.
to se tie trokova pregovora, koji u odreenim sluajevima mogu biti znatni, ako se strane
drugaije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove, a zajednike trokove snose na jednake
dijelove.464

458
Mominovi, H., Pregovori, sklapanje ugovora i predugovor po Zakonu o obveznim odnosima, Pravo i porezi,
1/1997., str.9.
459
Isto Pavlovi, M., Znaaj pregovora, predugovora i glavnog ugovora, Hrvatska pravna revija, 5/2004., str.5.
460
l. 251. ZOO.
461
Princip pregovaranja u skladu s naelom savjesnosti i potenja uveden je u ZOO prema uzoru na Naela europskog
ugovornog prava (Principles of European Contract Law PECL). V. u Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.346.
462
Pavlovi, M., op.cit. (ref.459.), str.7.-8.
463
l. 251. st. 4. ZOO.
464
l. 251. st. 6. ZOO.

93
2.2. PONUDA

2.2.1. Pojam ponude

Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke
ugovora.465 Budui je rije o izjavi volje koja za ponuditelja vee odreene pravne uinke, ponuda je po
svojoj prirodi jednostrani pravni posao.
Uz ponudu, zakon poznaje i tzv. opu ponudu. Rije je o izjavi volje koja sadri sve sastojke
kao i ponuda s tom razlikom da nije upuena odreenoj osobi, ve neodreenom broju osoba. 466 Ako
drugaije ne proizlazi iz obiaja ili okolnosti sluaja, opa ponuda vrijedi kao ponuda.467 Opom
ponudom se smatra izlaganje robe s naznakom cijene.468
Od ponude i ope ponude valja razlikovati tzv. poziv da se uini ponuda. Rije je o radnjama
koje predstavljaju inicijativu da se uini ponuda pod odreenim uvjetima. Kod poziva da se uini
ponuda ne postoji volja za vezanou, dok kod ponude takva volja mora postojati.469 Meutim,
poiljatelj takvih poziva odgovara za tetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije
prihvatio njegovu ponudu. Pozivom da se uini ponuda smatra se slanje kataloga, cjenika, tarifa i
drugih obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima, radiom, televizijom, elektronikim putem i sl.470

2.2.2. Uinci ponude

Ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da odri ponudu iskljuio ili to
iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla.471 To naelno znai da jednom kada ponuda pone djelovati
ponuditelj vie ne moe otkloniti sklapanje ugovora, odnosno da je ponuda neopoziva.472 Ponuda bi se
mogla opozvati, dakle, jedino kada je ponuditelj u samoj ponudi iskljuio svoju obvezu da odri
ponudu ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla.
Valja napomenuti da se ponuda, iako je neopoziva, moe povui, ali samo ako je ponueni
primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom. Razlika izmeu povlaenja

465
l. 253. st. 1. ZOO. V. i Babi, S., Ponuda i prihvat ponude za sklapanje ugovora o prodaji, Pravo i porezi,
11/2002., str.67.
466
Barbi, J., op.cit. (ref.454.), str.26.
467
l. 254. ZOO.
468
Tako Barbi, J., op.cit. (ref.454.), str.29.; V. l. 255. ZOO.
469
Ibid., str.33.
470
l. 256. ZOO.
471
l. 257. st. 1. ZOO.
472
Tako i uveljak, J., op.cit. (ref.453.), str.22.

94
ponude i opoziva ponude je u tome, to je povlaenje mogue samo do trenutka u kojemu ponuda
poinje stvarati pravne uinke, odnosno do trenutka kada je ponueni primio ponudu, dok je opoziv
ponude, kada je predvien, mogu sve do trenutka u kojemu je ponueni otposlao prihvat ponude.473
Kada je rije o uincima ponude, bitno je odrediti vrijeme vezanosti ponuditelja ponudom,
odnosno od kada i do kada ona djeluje.
Ponuda vezuje ponuditelja od trenutka kada ona prispije ponuenom. Iako ZOO to izriito ne
navodi, usvajanje teorije prijema proizlazi iz odredbe prema kojoj se ponuda moe povui jedino prije
ili istovremeno s primitkom ponude.474 U tom smislu, ve napisana ponuda, pa i ona koja je otposlana
primatelju, ne obvezuje ponuditelja ako je ponueni nije zaprimio.
Kad je rije o trenutku do kojega obvezuje ponuda razlikuje se vie sluajeva. Ponuda u kojoj je
odreen rok za njen prihvat obvezuje ponuditelja do isteka tog roka. Rok za prihvat poinje tei od
nadnevka naznaenog u pismu, a ako pismo nije datirano onda od dana kada je pismo predano poti.475
Ako u ponudi nije odreen rok za njen prihvat valja razlikovati situacije u kojima je takva
ponuda uinjena nazonoj osobi od situacija u kojima je ponuda uinjena odsutnim osobama. Pri tome
se nazonim osobama smatraju osobe koje imaju mogunost neposredne i izravne komunikacije (osobe
koje su fiziki prisutne, osobe koje komuniciraju putem telefona, radija, video veze) dok se odsutnim
osobama smatraju osobe koje ne komuniciraju na takav nain (osobe koje komuniciraju putem
pismena, telefaksa, elektronske pote itd.).476 Ponuda uinjena nazonoj osobi obvezuje ponuditelja
vrlo kratko ona e se smatrati odbijenom ako nije prihvaena bez odgaanja, osim ako iz okolnosti
proizlazi da ponuenome pripada stanovit rok za razmiljanje.477 Ponuda uinjena odsutnoj osobi u
kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda
stigne ponuenome, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju.478

2.2.3. Oblik ponude

Ponuda predstavlja in izjave volje pa se ona u pravilu moe izjaviti rijeima, uobiajenim
znacima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju,
sadraju i identitetu davatelja izjave.479 Ponuda se moe izjaviti i pomou raznih komunikacijskih

473
Barbi, J., op.cit. (ref.454.), str.40.
474
l. 257. st. 2. ZOO.
475
l. 258. ZOO.
476
V. Slakoper, Z., Kaer, H., Luttenberger, A., Osnove prava trgovakih ugovora i vrijednosnih papira, Zagreb,
2009., str.113.
477
Ibid.; v. l. 263. ZOO.
478
l. 258. st. 4. ZOO.
479
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.361.

95
sredstava.480 Meutim, kada je rije o ponudi ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik,
ona e obvezivati ponuditelja samo ako je uinjena u tom obliku.481

2.3. PRIHVAT PONUDE

2.3.1. Pojam prihvata

Kada ponueni zaprimi ponudu on se na nju moe oitovati pozitivno na nain da je prihvati ili
negativno na nain da je odbije. Prihvat je jednostrani pravni posao kojim se ponueni pozitivno oituje
na zaprimljenu ponudu. Ako ponuda ne zadovoljava interese ponuenog, on je moe odbiti izjavom
volje ili pak na nju uope ne reagirati to e u pravilu dovesti do toga da ugovor nije sklopljen.
S druge strane, ako bi ponuda samo djelomino zadovoljavala interese ponuenog, pa je on
prihvati uz istodoban prijedlog da se ona u neemu izmjeni ili dopuni, takva se izjava volje nee
tretirati kao prihvat, ve kao odbijanje ponude i stavljanje nove ponude svome prijanjem ponuditelju
tzv. protuponuda.482
Jednako tako, zakanjeli prihvat se ne smatra prihvatom ve novom ponudom od strane
ponuenog. Meutim, ako je prihvat pravodobno otposlan ponuditelju, a ovaj ga je zaprimio nakon
isteka roka za prihvat, te je ponuditelj znao ili morao znati da je prihvat pravodobno otposlan, ugovor
e biti sklopljen, osim ako ponuditelj bez odgaanja poalje obavijest ponuenome da se zbog
zakanjenja ne smatra vezanim ponudom.483

2.3.2. Uinci prihvata

Za razliku od ponude koja vee samo ponuditelja, prihvat, u trenutku kada poine pravno
djelovati, stvara ugovorni odnos. Pravni je uinak prihvata da ponuda i prihvat prestaju biti zasebni
jednostrani pravni poslovi te zajedno ine dvostrani pravni posao, odnosno ugovor.484
Prihvat se moe povui samo ako ponuditelj primi izjavu o povlaenju prije izjave o prihvatu o
prihvatu ili istodobno s njome.485 Ovo je stajalite opravdano budui da prihvat ne proizvodi uinke sve
dok ga ponuditelj nije zaprimio.

480
l. 249. st. 2. ZOO-a
481
l. 259. st. 1. ZOO-a
482
l. 264. ZOO.
483
l. 266. ZOO.
484
Barbi, J., op.cit. (ref.454.), str. 66.
485
l. 262. st. 3. ZOO.

96
2.3.3. Oblik prihvata

Prihvat je kao i ponudu mogue dati bilo rijeima, uobiajenim znacima ili konkludentnim
radnjama.486 Prihvatom se smatra i kada ponueni poalje stvar ili plati cijenu te kada izvri kakvu
drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe
smatrati izjavom o prihvatu.487 Iznimku predstavljaju ugovori za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban
oblik da bi takav ugovor bio sklopljen prihvat mora biti uinjen u obliku koji zakon propisuje za
ugovor koji se sklapa.488 U suprotnom prihvat e biti nevaljan te nee proizvoditi pravne uinke, pa
ugovor nee biti sklopljen.
Glede oblika prihvata valja posebno razmotriti i znaaj utnje ponuenoga u odnosu na ponudu,
odnosno izostanak bilo pozitivne (prihvat ponude) bilo negativne (odbijanje ponude) reakcije na
ponudu.
Temeljno je pravilo da izostanak bilo kakve reakcije od strane ponuenoga ne dovodi do
sklapanja ugovora qui tacet non consentire videtur.489 Dakle, utnja ponuenoga ne znai prihvat
ponude. ak i kada bi u samoj ponudi bilo naznaeno da e se utnja ili primjerice izostanak odbijanja
smatrati prihvatom, izostanak reakcije ponuenog se nee smatrati prihvatom, budui takva odredba u
ponudi nema pravnog uinka.490
Meutim, zakon predvia dva sluaja u kojima e se utnja tretirati kao prihvat ponude:
1. kada ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, smatra se da je
prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio;
2. osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i
osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, duna je izvriti dobiveni
nalog ako ga nije odmah odbila.491

486
V. Miladin, P., utnja i konkludentne radnje u obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 4/2008.,
str.927.
487
l. 262. ZOO.
488
l. 259. st. 2. ZOO.
489
Barbi, J., op.cit. (ref.454.), str.79.
490
l. 265. ZOO.
491
Za utnju na dobiven nalog opirno u Miladin, P., op.cit. (ref.486.) str.929.-948.

97
2.4. TRENUTAK SKLAPANJA (PERFEKCIJA) UGOVORA

2.4.1. Perfekcija konsenzualnih ugovora

Odreivanje trenutka u kojem je ugovor sklopljen vano je iz nekoliko razloga. S obzirom na taj
trenutak e se ocjenjivati postojanje pretpostavaka za valjanost ugovora stranaka sposobnost,
postojanje mana volje, dopustivost inidbe i sl. Osim toga, od tog trenutka ugovor proizvodi pravne
uinke, poinju tei rokovi, nastaju prava i obveze koje su ugovorne strane dune potivati.
Ve je reeno da je ugovor sklopljen kada su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Ugovor e se smatrati sklopljenim i kada su stranke nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima
ugovora ostavile neke sporedne toke za kasnije. Ako se u takvom sluaju ugovorne strane ne suglase o
sporednim tokama, njih e utvrditi sud vodei rauna o voenim pregovorima, utvrenoj praksi
izmeu ugovaratelja i obiajima.492
Meutim, iz navedene se formulacije ne moe utvrditi toan trenutak sklapanja ugovora. U vezi
s time, postoji vie teorija koje pokuavaju odrediti relevantan trenutak u kojemu su se stranke suglasile
o bitnim sastojcima ugovora.
Prema teoriji oitovanja ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada je ponueni vanjskom
manifestacijom oitovao volju da prihvaa ponudu.493 Prema teoriji odailjanja, ugovor se smatra
sklopljenim u trenutku kada je ponueni poslao ponuditelju prihvat njegove ponude. Prema teoriji
primitka, ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada je ponuditelj primio izjavu ponuenog da
prihvaa ponudu odnosno u trenutku kada mu je omogueno da sazna za sadraj izjave ponuenog.
Prema teoriji saznanja, ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada ponuditelj sazna za prihvat od
strane ponuenog.
Od navedenih teorija nae je pravo prihvatilo teoriju primitka ugovor je sklopljen u trenutku
kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu.494
Od navedenoga pravila, meutim, postoji iznimka i to za sluajeve u kojima se utnja
ponuenoga tretira kao prihvat ponude. Budui da utnja kao takva traje od trenutka primitka ponude
do trenutka kada je ponuda prestala vrijediti, to u praksi moe potrajati i danima, a sama izjava o
prihvatu kao vanjska manifestacije volje i ne postoji, nije mogue primjenom koje od izloenih teorija
utvrditi toan trenutak sklapanja ugovora. Stoga se, u navedenim sluajevima smatra da je ugovor
sklopljen u trenutku kada je ponuda stigla ponueniku, ali samo pod uvjetom da je ovaj nije
pravovremeno odbio.495

492
l. 253. st. 2. ZOO.
493
V. Barbi, J., op.cit. (ref.454.), str.66.-71.
494
l. 252. st. 1. ZOO.
495
l. 265. st. 5. ZOO.

98
2.4.2. Perfekcija realnih ugovora

ZOO je naelno prihvatio koncept konsenzualnog ugovora, dakle ugovora koji nastaje u
trenutku suglasnog oitovanja volja.
Ipak, ZOO-u nije ostao nepoznat niti koncept realnog ugovora iako se on svodi na dvije
iznimke, ugovor o posudbi i bilo koji drugi ugovor sklopljen u reimu kapare. Ugovor o posudbi
nastaje kada posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee
vratiti je nakon uporabe.496 Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj strani kaparu,
ugovor se smatra sklopljenim kada je kapara dana, ako nije to drugo ugovoreno.497
Kao to je vidljivo iz navedenih formulacija kod realnih ugovora, trenutak sklapanja ugovora ne
predstavlja trenutak kada je ponuditelj primio prihvat ponude, ve trenutak u kojemu je dolo do
predaje odreene stvari. Suglasnost volje kod realnih ugovora ima znaaj predugovora.

2.5. PREDUGOVOR (PRELIMINAR)

Predugovor (preliminar, pactum de contrahendo) je ugovor kojim se preuzima obveza da se

kasnije sklopi drugi, glavni ugovor.498 Predugovor moe prethoditi bilo kojem ugovoru. Njime stranke
ne preuzimaju obvezu ispuniti inidbu iz glavnog ugovora, ve preuzimaju obvezu sklopiti glavni
ugovor.499 Predugovor moe biti jednostrano obvezan ukoliko je samo jedna strana preuzela obvezu
sklapanja glavnog ugovora ili dvostrano obvezan kada se obje stranke obvezuju sklopiti glavni
ugovor.500
Da bi predugovor obvezivao stranke, on treba udovoljiti odreenim sadrajnim i formalnim
pretpostavkama. Prije svega, on treba sadravati bitne sastojke glavnog ugovora.501 Uz to, predugovor
mora biti sklopljen u obliku koji je propisan za glavni ugovor. 502 Tako e, primjerice, predugovor
ugovora o kupoprodaji nekretnine biti valjan i obvezivati stranke samo ako je sklopljen u pisanom
obliku te ako sadri odredbe kojima se specificira nekretnina koja je predmet prodaje i cijena.
Ako strana koja je predugovorom preuzela obvezu da e sklopiti glavni ugovor to odbije uiniti
druga se strana moe obratiti sudu. Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est

496
l. 509. ZOO.
497
l. 303. st. 1. ZOO.
498
l. 268. st.1. ZOO.
499
Mominovi, H., op.cit. (ref.458.), str.13.
500
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.375.
501
l. 268. st. 3. ZOO.
502
l. 268. st. 2. ZOO.

99
mjeseci, od isteka roka predvienog za sklapanje glavnog ugovora, a ako taj rok nije predvien , onda
od dana kada je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen.
Predugovor prestaje:
1. sklapanjem glavnog ugovora, odnosno ispunjenjem ili
2. temeljem zakona, ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni
sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme (clausula rebus sic stantibus).503

503
Mominovi, H., op.cit. (ref.458.), str.14.-15.

100
 3. VALJANOST UGOVORA

Ugovor kao stranako oitovanje volje je usmjeren na postizanje doputenih pravnih uinaka,
meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog obveznopravnog odnosa.504 Da bi
obveznopravni ugovor bio pravno valjan te kao takav proizvodio pravne uinke koje se pri njegovom
sklapanju oekuju u pravnom prometu, Zakon predvia obvezu ispunjena odreenih pretpostavki. U
tom smislu, ugovor e biti valjan kada se kumulativno ispune sljedee pretpostavke:
1. ugovorne strane moraju biti pravno i poslovno sposobne,
2. volja za sklapanje ugovora mora biti oitovana slobodno i ozbiljno,
3. inidba kao predmet ugovora mora biti mogua, doputena i odreena ili barem odrediva,
4. pobuda za sklapanje ugovora mora biti doputena,
5. ugovor mora biti sklopljen u propisanom obliku.
Ako navedene pretpostavke kod konkretnog ugovora nisu kumulativno ispunjene, ugovor e biti
nevaljan.

3.1. SPOSOBNOST STRANAKA

Sudionici obveznih odnosa, a samim time i ugovornih odnosa, su fizike i pravne osobe.505 Pod
pojmom fizike osobe pravna znanost razumijeva svakog ivog ovjeka506, a pod pojmom pravne
osobe drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost, ima vrstu i stalnu
organizaciju koja predstavlja organizacijsko jedinstvo te ima vlastitu imovinu razliitu od imovine
svojih lanova.507 Dakle, fizike i pravne osobe su pravni subjekti.
Da bi fizike i pravne sobe mogle sudjelovati u pravnom poreku, odnosno da bi mogli ulaziti u
pravne odnose s ciljem zakljuenja obveznopravnih ugovora koji bi po njihovom nastanku proizvodili
doputene pravne uinke od njih pravni poredak zahtijeva postojanje odreenih kvaliteta. Te kvalitete
su pravna i poslovna sposobnost.

504
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.131.
505
l. 16. ZOO.
506
Povijesno gledajui pravna sposobnost nije bila priznavana svakom ivome ovjeku. Tako npr. u robovlasnikim
drutvima robovi nisu bili subjekti, ve objekti prava.
507
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str. 49.

101
 Pravna sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza.508 Rije je o temeljnom svojstvu
koje ima svaki pravni subjekt. Imati pravnu sposobnost znai biti pravni subjekt. To svojstvo fizika
osoba stjee roenjem,509a gubi smru te proglaenjem nestale osobe umrlom.510 Pravna sposobnost
pravne osobe se ne moe oduzeti niti se ista moe stupnjevati. Oduzimanje pravne sposobnosti pravne
osobe znailo bi ujedno i prestanak postojanja te osobe kao pravnoga subjekta. Znailo bi to da je ona
tada svedena na objekt prava.
Pravna osoba poput fizike osobe ima pravnu sposobnost, no obujam te sposobnosti odnosno
obujam prava i obveza koje neka pravna osoba moe imati ovisi o cilju koji ta pravna osoba treba
ostvariti.511 Pravnu sposobnost pravna osoba stjee osnivanjem.512 Naini osnivanja pravnih osoba
ovisiti e o tome radi li se o pravnoj osobi javnoga prava ili pravnoj osobi privatnoga prava. 513 Tako e
pravne osobe privatnoga prava osnivati upisom u odgovarajui registar (sudski registar, registar
udruga), dok e se pravne osobe javnoga prava osnivati zakonom (jedinice lokalne samouprave) ili
obiajima meunarodnog prava (drava).
Poslovna sposobnost jest svojstvo pravnog subjekta da vlastitim oitovanjima volje stjee prava
i preuzima obveze.514 Poslovnu sposobnost fizika osoba stjee punoljetnou.515 Iznimno, fizika
osoba moe stei punu pravnu sposobnost i prije punoljetnosti ukoliko sklopi brak ili pak postane
roditeljem prije punoljetnosti.516
Za razliku od pravne sposobnosti, poslovna sposobnost fizikih osoba moe se stupnjevati
odnosno ograniiti.517 Tako osim potpune poslovne sposobnosti fizika osoba moe biti i ogranieno
poslovno sposobna.518 Moe se rei da su ogranieno sposobne osobe one osobe kojima je djelomino
oduzeta poslovna sposobnost nakon punoljetnosti. Te osobe mogu u pravnome prometu valjano

508
Ibid., str.33.
509
Ponekad se pravna sposobnost priznaje zaetom, a ne roenom djetetu s ciljem ouvanja njegovih prava. Tada se uzima
da je zaeto dijete roeno, kadgod se radi o njegovim probicima, pod uvjetom da se rodi ivo. V. l. 17. st. 2. ZOO.
510
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.34.-35.
511
Pravna osoba ima svoj cilj odnosno svrhu izraenu u statutu ili drugom pravnom aktu osnivanja te pravne osobe, a kojom
se ujedno odreuje i obujam pravne sposobnosti. V. ibid., str.50.
512
Ibid.
513
U pravne osobe javnog prava ubrajaju se drava, jedinice lokalne (podrune) samouprave i uprave, ustanove koje
dobivaju sredstva iz dravnog prorauna i dr. Svrha im je ostvarivati javne ciljeve i interese, financiraju se iz sredstava
dravnog prorauna, a njihovo osnivanje, kontrolu i upravljanje provodi drava te imaju javna ovlatenja. Pravne osobe
privatnoga prava jesu trgovaka drutva, ustanove, udruge, zadruge, sindikati, politike stranke, privatne zaklade i
fundacije, fondovi i dr. O pravnim oblicima pravnih osoba v. u: Petrovi, S., Pravni oblici pravnih osoba za obavljanje
djelatnosti pretpostavke i posljedice, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Poseban broj, 2006., str. 87. i dalje.
514
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.33.
515
Ibid., str.35.
516
Ibid.
517
Ibid., str.154.
518
Ibid.

102
oitovati svoju volju usmjerenu na sklapanje pravovaljanih pravnih poslova glede kojih im poslovna
sposobnost nije ograniena.519
Fizike osobe koje nemaju poslovnu sposobnost bilo da ju jo nisu stekli (npr. maloljetnici) ili
im je ona u potpunosti oduzeta (tzv. osobe potpuno liene poslovne sposobnosti) u pravnom prometu
svoju volju izraavaju putem zakonskog zastupnika ili skrbnika.520
Poslovnu sposobnost pravna osoba stjee u isto vrijeme kada i pravnu sposobnost te se ona ne moe
stupnjevati kao kod fizikih osoba.521 Pravna osoba vlastita oitovanja volje izraava putem svojih
tijela (organa).522

3.2. VALJANO I SUGLASNO OITOVANJE VOLJE

Da bi pravni posao nastao, odnosno da bi ugovor bio zakljuen, potrebno je oitovanje volje od
strane pravnih subjekata odnosno ugovornih strana. Svoju volju ugovorne strane mogu izraziti na
razliite naine i to: rijeima (usmeni govor ili pisane rijei), uobiajenim znakovima (klimanjem
glave, rukovanjem i sl.), drugim ponaanjem iz kojeg se moe zakljuiti o postojanju, sadraju i
identitetu davatelja izjave.523
Izjava volje mora se uiniti slobodno i ozbiljno.524 U suprotnom e doi do nesklada izmeu
volje i oitovanja. Taj nesklad nazivamo manama volje.525 Mane volje javljaju se kao svjesni ili
nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja.526

3.2.1. Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja

Pod pojmom svjesnog nesklada razumijevamo takav nesklad izmeu oitovanja i volje kod
kojega pravni subjekt svjesno oituje kao svoju volju neto to uistinu ne eli, odnosno neto to ne

519
Ibid.
520
l. 18. st. 4. ZOO.
521
l. 18. st. 2. ZOO.
522
Tijelo ili organ je fizika osoba ili skup fizikih osoba preko kojih pravna osoba izraava svoju volju. Tako u Klari,
P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.51.
523
Primjerice ako putnik ue u autobus spreman za vonju znai da je odluio sklopiti ugovor o prijevozu. Tako u Kale,
B., Pretpostavke za sklapanje ugovora, Hrvatska gospodarska revija, 5/2000., str.81.
524
l. 249. st. 3. ZOO.
525
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.140.
526
Ibid., str. 141.

103
odgovara njegovoj pravoj volji.527 To su primjerice oitovanja volje dana kroz kolski primjer i alu,
zatim simulacija, izjave volje uzrokovane prijetnjom i silom, te mentalna rezervacija.528
kolski primjer i ala jest takav oblik svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja kod kojega
pravni subjekt svjesno oituje neto to uistinu ne eli.529 Primjerice, na nastavi tijekom izlaganja
obiljeja ugovora o darovanju nastavnik studentu oituje volju darovanja skupocjenog sata to student
prihvaa. No, poto je volja nastavnika oitovana u cilju razjanjenja ugovora nije nastala obveza za
nastavnika koji je dao oitovanje pa student ne bi mogao potraivati od nastavnika ispunjenje njegove
obveze iz takvog oitovanja ugovora. Kod ale i kolskog primjera nedostaje element ozbiljnosti.
Simulacija je svjesni nesklad izmeu oitovanja i volje kod kojega obje strane svjesno oituju
neto to nije u skladu s njihovom pravom voljom, elei kod treih osoba izazvati dojam da su sklopile
odreeni posao.530 Simulacija se moe javiti kao apsolutna i relativna.531
Apsolutna simulacija sastoji se u prividnom sklapanju ugovora radi zaobilaenja propisa,
prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu. Prividan ugovor nema uinka meu ugovornim
stranama.532 Primjerice, prividno otuenje nekretnine radi stjecanja odreenoga prava, prividan zajam
radi spaavanja neije kreditne sposobnosti itd.533
Relativna simulacija sastoji se za razliku od apsolutne u sklapanju prividnog pravnog posla da
bi se njime prikrio neki drugi pravni posao. Prividni pravni posao naziva se simuliranim, a prikriveni
disimuliranim.534 Simulirani ugovor kao prividan pravni posao je nitetan, a disimulirani je valjan pod
uvjetom da je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost.535 Stranke simuliranog ugovora
ne mogu isticati prema treim savjesnim osobama prigovor da je ugovor izmeu njih prividan
(simuliran).536 Primjerice, prividno sklapanje ugovora o kupoprodaji radi prikrivanja ugovora o
darovanju s ciljem zaobilaenja nepovoljnih propisa o porezu na promet nekretnina.537
U pravnoj se teoriji razlikuje prijetnja kao tzv. psihika prisila (vis compulsiva) od fizike sile
(vis absoluta).538 Ovisno radi li se o fizikoj sili ili prijetnji, ugovor e biti nitetan ili pobojan.
Prijetnja jest izazivanje opravdanog straha kod druge ugovorne strane s ciljem da se istu navede
na sklapanje ugovora.539 Strah e se pri tome smatrati opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je

527
Ibid.
528
Ibid.
529
l. 249. ZOO.
530
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.142.
531
Ibid.
532
l. 285. st. 1. ZOO.
533
Pavlovi, M., Razlozi nitavosti i pobojnosti ugovora, Hrvatska pravna revija, 2/2002., str.44.
534
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.142.
535
l. 285. st. 2. ZOO.
536
l. 285. st. 3. ZOO.
537
Pavlovi, M., op.cit. (ref.533.), str.44.
538
V. u uveljak, J., Prijetnja i sila u obveznom odnosu, Informator, 5548/2007., str. 11.

104
ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe.540
Ugovorna strana koja je pod prijetnjom sklopila ugovor moe zahtijevati da se ugovor poniti.541
Uporaba fizike sile za razliku od prijetnje ima za pravnu posljedicu nitetnost ugovora.542
Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kod kojega jedna strana
izjavljuje kao svoju volju ono to zapravo nee, a druga strana to ne zna. 543 No za razliku od ostalih
oblika svjesnoga nesklada izmeu volje i oitovanja, kod mentalne rezervacije pravni posao je
valjan.544 Razlog tome je pravilo koje vrijedi za mentalnu rezervaciju tko zna ili mora znati posljedice
svog oitovanja ne moe htjeti oitovanje bez posljedica.545 Tako je pravni posao nastao u sluaju kada
je na javnom nadmetanju odnosno drabi osoba koja je dala najbolju ponudu za kupnju predmeta
drabe obvezna sklopiti ugovor bez obzira je li zaista htjela kupiti taj predmet ili je ponudu dala s
ciljem da se zabavlja na drabi.

3.2.2. Nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja

Pod pojmom nesvjesnoga nesklada izmeu oitovanja i volje razumijevamo sluajeve kada
osoba nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli kao svoje oitovanje volje.546 To je primjerice
oitovanje dano u zabludi te u sluaju nesporazuma i prijevare.547
Zabluda se esto definira u hrvatskom ugovornom pravu kao pogrena predodba o stvarnosti548
i to kao pogrena predodba o nekoj injenici (error facti) ili o nekom objektivnom pravu (error juris),
u motivu pri sklapanju ugovora (error in motivo).549 Zabluda glede prava te zabluda u motivu se u
pravilu ne uvaavaju, dok se zabluda o injenicama uvaava.550
Da bi zabluda imala uinak na valjanost odnosno nevaljanost pravnoga posla ona mora biti
551
bitna. Bitnom se smatra ona zabluda koja se odnosi na:

539
l. 279. st. 1. ZOO.
540
l. 279. st. 2 ZOO.
541
l. 279. st. 1. ZOO.
542
l. 279. st. 3. ZOO.
543
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.141.
544
Ibid.
545
Ibid.
546
Ibid..
547
Ibid.
548
Za pravnu narav zablude v. Petrak, M., Pravna narav zablude u rimskom i hrvatskom ugovornom pravu, Zbornik
pravnog fakulteta u Zagrebu, 5/1998., str. 577 i dalje.
549
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str. 155.
550
Ibid.
551
Prijanji ZOO koji je u Republici Hrvatskoj bio na snazi od 1978., uz bitnost zablude propisivao je i neskrivljenost kao
bitnu pretpostavku za postajanje zablude kao razloga pobojnosti. Tako je neskrivljena bila ona zabluda ako je stranka koja

105
 1. objekt ugovora,
2. bitna svojstva objekta ugovora,
3. osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, te
4. okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja
je u zabludi ne bi inae sklopila takav ugovor.
Stranka koja je pri sklapanju ugovora bila u zabludi moe zahtijevati ponitaj tako sklopljenog
ugovora.552 No, ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo, strana koja je u
zabludi ne moe se pozivati na zabludu.553 Kod besplatnih pravnih bitnom zabludom se smatra i
zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze.554
Nesporazum jest takav nesvjesni nesklad izmeu oitovanja i volje do kojega dolazi kada
ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi
ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, pa u tom sluaju ugovor uope ne nastaje.555 Pravna
posljedica nesporazuma je nitetnost pravnoga posla.
Prijevara jest svjesno izazivanje zablude u druge ugovorne strane ili njezino odravanje u
zabludi s nakanom da je se navede na sklapanje ugovora.556 Ukoliko je prijevaru uinila trea osoba,
prijevara utjee na ugovor pod uvjetom da je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala
ili morala znati za prijevaru.557 Besplatni se ugovor moe ponititi i kad je prijevaru uinila trea osoba,
bez obzira na to je li druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za
prijevaru.558

3.3. KVALIFICIRANA INIDBA

Pod pojmom inidbe razumijevamo svaku pozitivnu ili negativnu ljudsku radnju koju je dunik
na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku. 559 inidba se moe sastojati u davanju stvari,
injenju (npr. rad: fiziki ili intelektualni), neinjenju ili proputanju (neobavljanje neega to bi mogao

je u zabludi pri sklapanju ugovora s pozornou koja se zahtijeva u prometu za tu vrstu pravnih poslova (npr. pozornost
dobrog gospodarstvenika/dobrog domaina, pozornost dobrog strunjaka).
552
l. 280. st. 1. i st. 2. ZOO.
553
l. 280. st. 4. ZOO.
554
l. 281. ZOO.
555
l. 282. ZOO.
556
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.170.
557
l. 284. st. 3. ZOO.
558
l. 284. st. 4. ZOO.
559
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.378.

106
obavljati da nije u obveznom odnosu) te trpljenju (nesprjeavanje obavljanja tue radnje koju bi bio
ovlaten sprijeiti da se ne nalazi u obveznom odnosu).560
Da bi pravni posao bio valjan odnosno da bi proizvodio pravno valjane uinke inidba mora biti
mogua, doputena, odreena ili barem odrediva. Kada inidba ima navedene kvalitete rije je o
kvalificiranoj inidbi. Nedostatak navedenih kvaliteta ini ugovor nitetnim.561
Pod moguom inidbom razumijevamo onu inidbu koja je objektivno mogua.562 To
konkretno znai da tu inidbu moe ispuniti svatko.563 Prvobitna nemogunost ispunjenja odreene
inidbe ne utjee na valjanost pravnoga posla.564 Dakle, ako pri zakljuenju pravnoga posla inidbu nije
mogue izvriti zbog pojedinih razloga, a kasnije u razdoblju koje slijedi nakon zakljuenja ugovora, a
prije dospijea obveze ugovorne strane na ispunjenje te inidbe, otpadne razlog nemogunosti
ispunjenja pravni posao je valjan.565 Isto vrijedi i ako je pravni posao sklopljen uz odgodni uvjet ili rok,
pa ispunjenje inidbe postane mogue prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka.566 U sluaju subjektivne
nemogunosti ispunjenja inidbe, odnosno ako ugovorna strana koja je obvezna ispuniti inidbu na
koju se obvezala pri sklapanju ugovora istu ne moe ispuniti, duna je drugoj ugovornoj strani
naknaditi tetu.567
Nedoputena je ona inidba koja je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili
moralu drutva.568
Nadalje, da bi ugovor bio valjan inidba treba biti odreena ili barem odrediva. Odreena je ona
inidba koja je u svim pojedinostima oznaena, dok odrediva inidba u poetku nije tono odreena, ali
se moe naknadno odrediti po objektivnim kriterijima, a da stranke ne moraju sklapati novi ugovor
(ugovor sadri podatke pomou kojih se inidba moe odrediti ili su stranke ostavile treoj osobi da ih
odredi).569

560
l. 269. ZOO.
561
l. 270. ZOO.
562
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.91.
563
Ibid.
564
Ibid., str.92.
565
Ibid.
566
Ibid.
567
Ibid.
568
l. 271. ZOO.
569
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.92.

107
3.4. DOPUTENA POBUDA

Pobuda za sklapanje pravnog posla je unutarnji subjektivni psihiki imbenik koji utjee na
donoenje odluke o sklapanju odreenog ugovora.570 U naelu pobude suugovaratelja ne utjeu na
valjanost ugovora, no ako je suugovaratelj znao ili morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala
na odluku drugog ugovaratelja, ugovor je nitetan.571 Kod besplatnih ugovora, ugovor e biti nitetan
bez obzira je li je suugovaratelj znao ili morao znati za nedoputenu pobudu.572

3.5. PROPISANI OBLIK UGOVORA

ZOO poiva na naelu neformalnosti oblika. To konkretno znai da se ugovor moe sklopiti u
bilo kojem obliku osim kada se propisom odreeni oblik zahtijeva kao pretpostavka valjanosti (forma
ex lege)573, odnosno kada su se ugovorne strane sporazumjele da odreeni oblik ugovora bude uvjet
njegove valjanosti (forma ex contractu).574 Nepotivanje obvezatnosti propisanoga oblika ima za
pravnu posljedicu da pravni posao nema pravni uinak, osim ako iz cilja propisa kojim je odreen oblik
ne proizlazi to drugo.575

3.6. NEVALJANOST UGOVORA

Neispunjenje prethodno navedenih pretpostavki za valjanost pravnih poslova ima za posljedicu

nevaljanost ugovora.576 U hrvatskome obveznome pravu pod pojmom nevaljanosti pravnih poslova
razumijevamo nitetnost i pobojnost ugovora.577 Pravni poredak ustanovljavanjem nitetnosti kao
oblika nevaljanosti pravnih poslova nastoji tititi temeljna naela ustanovljena ustavnim i zakonskim
normama te normama morala drutava, dok pobojnou nastoji primarno zatiti interese pojedinih
stranaka.578

570
Ibid., str.146.
571
Ibid.
572
Ibid.
573
l. 286. st. 1. ZOO.
574
l. 289. st. 1. ZOO.
575
l. 290. st. 1. ZOO.
576
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.137.
577
Ibid.
578
Pavlovi, M., Nevaljanost ugovora i pravne posljedice nevaljanosti, Hrvatska pravna revija, 11/2001, str. 17.

108
3.6.1. Nitetnost

Nitetnost ugovora tei je oblik nevaljanosti. Na nitetnost se bez vremenskoga ogranienja

mogu pozivati kako pravni subjekti koji su sklopili ugovor, tako i svaka trea osoba koja ima pravni
interes.579 Isticanje nitetnosti nije vezano za rok pa se na nju uvijek moe pozivati svatko tko za to ima
pravni interes.
Nitetni ugovori ne proizvode nikakve pravne uinke.580 Kod tih ugovora uzima se kao da nisu
ni sklopljeni.581 Nitetnost nastupa po samom zakonu (ex lege) odnosno uz ispunjenje zakonom
propisanih uvjeta.582 Sud na nitetnost pazi po slubenoj dunosti (ex offo) i kada je utvrdi donijet e
deklaratornu odluku.583 Ako bi naknadno otpao razlog nitetnosti, ugovor nee konvalidirati, meutim,
nitetni se ugovori mogu pretvoriti u valjane pod pretpostavkom da udovoljavaju uvjetima za valjanost
nekog drugog pravnog posla.584 Meu ugovarateljima vaiti e taj drugi pravni posao ako bi to bilo u
suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su posao sklopili kao i ako se moe uzeti da
bi oni sklopili taj posao da su znali za nitetnost svog ugovora.585
Pravni posao moe biti u cijelosti nitetan, ali i djelomino. Djelomina nitetnost nema za
posljedicu nitetnost cijelog ugovora, pod pretpostavkom da ugovor moe opstati bez te nitetne
odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.586

3.6.2. Pobojnost

Pobojnost je za razliku od nitetnosti laki oblik nevaljanosti ugovora.587 Pobojni ugovori

proizvode pravne uinke kao da su valjani, ali se iz odreenih zakonom predvienih razloga i u
odreenom roku mogu ponititi.588 Ako protekne rok za pobijanje, oni ostaju na snazi kao valjani
ugovori.589 Dakle, pobojan ugovor proizvodi pravne uinke iako je nevaljan i to tako dugo dok ne bude

579
Pravni interes ima ona osoba koja kao zainteresirana strana u sudskome postupku proglaenja pravnoga posla nitetnim
moe navesti kakvu bi graanskopravnu korist njemu trebala donijeti zatraena deklaracija nitetnosti. V. Radolovi, A.,
Nevaljanost pravnih poslova, u: Novi Zakon o obveznim odnosima - najznaajnije izmjene, novi instituti, Zagreb, 2005.,
str.93.
580
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.137.
581
Ibid.
582
Ibid.
583
Ibid.
584
Ibid., str.178.
585
l. 325. ZOO.
586
l. 324. ZOO.
587
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.153.
588
Ibid.
589
Ibid.

109
poniten. Razlozi zbog kojih se pred sudom moe isticati pobojnost ugovora su ograniena poslovna
sposobnost stranaka, odreene mane volje (prijetnja, zabluda, prijevara), prekomjerno oteenje,590
pravne radnje dunika na tetu vjerovnika.591Na razloge pobojnosti sud ne pazi po slubenoj dunosti
ve samo na zahtjev ovlatene osobe.592 Ovlatena osoba na pobijanje pravnih poslova je ona osoba u
ijem je interesu odnosno u iju je korist ustanovljena pobojnost.593 Iznimno, pobijanje mogu traiti
tree osobe (npr. zakonski zastupnik poslovno nesposobne osobe).594 Rok u kojemu ovlatene osobe
mogu traiti ponitaj ugovora je godinu dana od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od 3
godine od sklapanja ugovora.595 Povodom tube za ponitaj pobojnog ugovora sud donosi konstitutivnu
odluku.
Pravne posljedice nevaljanosti pravnih poslova zajednike su i za nitetne kao i za pobojne
pravne poslove, a to su obveza restitucije (svaka stranka duna je vratiti ono to je primila temeljem
nevaljanog ugovora) te odgovornost za tetu kad restitucija nije mogua (prema cijenama u vrijeme
donoenja sudske odluke). I nitetni i pobojni ugovori su prema ZOO-u pravno nevaljani ex tunc
odnosno od samoga njihovoga zakljuenja.

590
O prekomjernom oteenju govorimo kada postoji u vrijeme sklapanja ugovora postoji oiti nerazmjer izmeu
inidbe i protuinidbe. Ugovor moe ostati na snazi ako druga strana ponudi nadopunu do pune vrijednosti. V. l.
375. ZOO.
591
Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastalo moe pobijati pravnu radnju svog dunika
koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako uslijed njezina
izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraivanja.
592
Klari, P., Vedri., M., op.cit. (ref.199.), str.153.
593
Ibid., str.176.
594
Ibid.
595
Ibid.

110
 4. SREDSTVA ZA OSIGURANJE
ISPUNJENJA UGOVORNE OBVEZE

Temeljna svrha, radi koje odreeni subjekti sklapaju ugovore, jest ispunjenje. U ispunjenju
ugovorne obveze od suprotne ugovorne strane, svaki suugovaratelj pronalazi svoj ugovorni interes bez
ijeg postojanja ne bi niti sklopio ugovor. Jednom sklopljeni ugovor stvara za ugovorne strane obveze,
koje su one dune ispuniti ba kao to su dune ispuniti i obveze koje im nameu zakoni pacta dant
leges. Ipak, bilo bi pretenciozno i pomisliti da e apsolutno svaka ugovorna obveza prestati na eljeni
nain ispunjenjem u svemu kako ona glasi. Valjano ispunjenje ugovorne obveze moe izostati iz
razliitih razloga od nemogunosti ispunjenja zbog vie sile do jednostavnog odbijanja ispunjenja od
strane dunika bez opravdanog razloga.
Upravo iz navedenih razloga zakon je predvidio niz pravnih instituta, iji je cilj na izravan ili
neizravan nain osigurati da doe do ispunjenja ugovorne obveze, odnosno da doe do urednog i
pravovremenog ispunjenja ugovorne obveze tzv. sredstva za pojaanje ugovora. Navedena sredstva u
pravilu ne proizlaze iz samoga zakona, ve ih ugovorne strane moraju posebno ugovoriti.

4.1. JAMSTVO

4.1.1. Pojam jamstva

Jamstvo je ugovor izmeu vjerovnika i tree osobe (jamca) kojim se trea osoba obvezuje
vjerovniku da e mu ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika, ako to ovaj ne uini.596 Ugovor o
jamstvu je jednostrano obvezan597 i formalan ugovor598 pretpostavka njegove valjanosti jest da je
sklopljen u pisanom obliku.

596
l. 104. ZOO.
597
Jeli, O., Obveznopravno osiguranje jamstvo i pravo zadranja, u: Zatita vjerovnika stvarnopravno,
obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina, Zagreb, 2005., str. 64.
598
l. 105. ZOO.

111
 Jamstvom se vjerovniku daje vea sigurnost naplate potraivanja jer e on svoju trabinu moi
ostvariti ili od dunika ili od jamca. Budui da obvezu ispunjenja ovdje uz dunika preuzima jo jedna
osoba, jamstvo predstavlja osobno pojaanje ugovora.599
Po svojoj funkciji jamstvo je akcesoran (ovisan) ugovor ije postojanje nije mogue bez
postojanja valjane ugovorne obveze iz glavnog ugovora ijem osiguranju slui.600 Tako primjerice
prestankom glavnog duga prestaje i jamstvo, zastarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza
jamca, nitetnost glavne obveze povlai za sobom i nitetnost jamstva.601
Jamstvom se u pravilu moe osigurati bilo koja trabina, bitno je da je obveza pravovaljana.
Mogue je jamiti i za uvjetnu obvezu kao i za odreenu buduu obvezu.602 Jednako tako, moe se
jamiti kako za ugovorne, tako i za izvanugovorne obveze.

4.1.2. Opseg jameve odgovornosti

Jameva obveza ne moe biti vea od obveze glavnog dunika.603 Ukoliko bi drugaije bilo
ugovoreno, jameva se obveza po samom zakonu svodi na mjeru dunikove obveze. Mogue je
meutim ugovoriti da jamac odgovara samo za dio dunikove obveze. Ako nita nije ugovoreno uzima
se da je jamac odgovoran za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio. 604 Jamac, meutim, ne
odgovara samo za ispunjenje glavnice, ve i za sporedne obveze dunika kao to su trokovi ispunjenja
ili zatezne kamate koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu.
Valja napomenuti da smanjenje obveze glavnog dunika u steajnom postupku ne povlai za
sobom i odgovarajue smanjenje jameve obveze.605

4.1.3. Oblici jamstva

Jamstvo moe biti supsidijarno606 ili solidarno.607O supsidijarnom je jamstvu rije kada stranke
nisu nita posebno ugovorile. U tom sluaju e vjerovnik moi zahtijevati ispunjenje od jamca samo
ako obvezu nije ispunio glavni dunik u roku koji je odreen u pisanom pozivu. Izuzetno, vjerovnik e
moi zahtijevati ispunjenje izravno od jamca, odnosno bez pisanog poziva glavnom duniku, ako je

599
uveljak, J., Jamstvo (Poruanstvo), Hrvatska pravna revija, 7/2007., str.27.
600
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.158.
601
V. Jeli, O., op.cit. (ref.597.), str.64.
602
l. 108. ZOO.
603
l.109. st. 1. ZOO.
604
l. 109. st. 2. ZOO.
605
l. 114. ZOO.
606
uveljak, J., op.cit. (ref.599.), str.30.
607
Ibid., str.31.

112
oito da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti ispunjenje obveze ili ako je glavni dunik
pao pod steaj.608
O solidarnom je jamstvu rije ako se jamac obvezao kao jamac platac.609 Za obveze iz
trgovakog ugovora jamac odgovara solidarno s glavnim dunikom, ako drugaije nije ugovoreno. Kod
solidarnog jamstva, jamac odgovara vjerovniku kao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe
zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika, bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme.

4.1.4. Zakonska subrogacija i regres

Na jamca koji je vjerovniku ispunio obvezu za koju je jamio prelazi po zakonu ta trabina sa
svim sporednim pravima i osiguranjima njezina ispunjenja.610 U tom sluaju dolazi do promjene
vjerovnika zakonskom personalnom subrogacijom. Dug dunika prema vjerovniku se gasi, no nastaje
dug dunika prema jamcu. Jamac moe od dunika zahtijevati da mu naknadi sve to je isplatio za
njegov raun zajedno s kamatama od dana isplate i trokovima.611
Kad ima vie jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu trabinu on ima pravo regresa prema
ostalim jamcima od njih moe zahtijevati da mu svaki naknadi dio koji otpada na njega.612

4.2. UGOVORNA KAZNA

4.2.1. Pojam ugovorne kazne

Ugovorna kazna predstavlja specifinu vrstu osobnog pojaanja ugovora koju je mogue
ugovoriti samo za nenovane obveze.613 Rije je o najee koritenoj ugovornoj klauzuli u poslovnom
prometu.614 Ugovornom se kaznom pojaava disciplina stranaka, a moe biti i osobno sredstvo
osiguranja vjerovnika da e dunik uredno ispuniti svoju obvezu.615 Osim toga, ugovorna kazna u jednu
ruku predstavlja zamjenu za naknadu tete prouzroenu neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem.

608
l. 111. st. 2. ZOO.
609
l. 111. st. 3. ZOO.
610
l. 110. ZOO.
611
l. 120. ZOO.
612
l. 125. ZOO.
613
l. 350. st. 3. ZOO.
614
Tako Miladin, P., Odnos ugovorne kazne i srodnih instituta, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 6/2006., str. 1762.
615
uveljak, J., Ugovorna kazna, Hrvatska pravna revija, 4/2004., str.21.

113
 Ugovorna kazna predstavlja obvezu dunika da e vjerovniku platiti odreeni novani iznos ili
pribaviti neku drugu materijalnu korist ako:
1. ne ispuni svoju ugovornu obvezu ili
2. zakasni s ispunjenjem svoje ugovorne obveze ili
3. neuredno ispuni svoju ugovornu obvezu.616
Ako to drugo nije ugovoreno, smatra se da je ugovorna kazna ugovorena za sluaj da dunik
kasni s ispunjenjem.
Ugovorna kazna je akcesoran posao koji dijeli pravnu sudbinu glavnog posla.617 U praksi e se
najee raditi o jednoj odredbi glavnog ugovora iako nije iskljueno da ugovorne strane naknadnim
sporazumom odrede ugovornu kaznu. Ugovorna kazna mora biti propisana u obliku propisanom za
ugovor iz kojega je nastala obveza na ije se ispunjenje odnosi.618

4.2.2. Visina ugovorne kazne

Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svojoj volji u ukupnom iznosu, u postotku, za
svaki dan zakanjenja ili na drugi nain.619 No, ako je iznos ugovorne kazne nerazmjerno visok u
odnosu na vrijednost i znaenje objekta obveze, dunik moe traiti od suda da smanji iznos ugovorne
kazne.620

4.2.3. Vjerovnikova prava

Vjerovnikova prava e ovisiti o tome za koji je sluaj ugovorena ugovorna kazna. Kada je
ugovorna kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, vjerovnik e u sluaju neispunjenja moi zahtijevati
ili isplatu ugovorne kazne ili dalje inzistirati na ispunjenju. Ovu opciju meutim nema dunik ako
drugaije nije dogovoreno, dunik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ispunjenja
ugovora.621

616
l. 350. ZOO.
617
Uz tzv. akcesornu ugovornu kaznu postoji i tzv. samostalna ugovorna kazna. O tome v. u Miladin, P., op.cit. (ref.614.),
str.1763. i dalje.
618
l. 351. st. 2. ZOO.
619
l. 351. st. 1. ZOO.
620
l. 354. ZOO.
621
O ugovornoj kazni kao odustatnini v. Kaer, H., Petri, S., Ugovorna kazna, u: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i
pravne prakse: graansko, trgovako, radno i procesno pravo u praksi, Zagreb, 2001., str.317.

114
 S druge strane, kada je ugovorna kazna odreena za sluaj zakanjenja, odnosno neurednog
ispunjenja vjerovnik ima pravo zahtijevati i isplatu ugovorne kazne i ispunjenje.622 Meutim, ako nije
bez odgaanja, nakon ispunjenja, izvijestio dunika da zadrava pravo na ugovornu kaznu, vjerovnik e
izgubiti pravo na ugovornu kaznu.

4.2.4. Odnos ugovorne kazne, prava na naknadu tete

i zakonskih penala

Ve je reeno da ugovorna kazna u jednu ruku predstavlja i zamjenu za naknadu tete. Naime,
neispunjenje odnosno zakanjelo ili neuredno ispunjenje mogu vjerovniku prouzroiti odreenu tetu.
U tom sluaju vjerovnik e imati pravo na naknadu tete i to u iznosu stvarne tete.
Kada je ugovorena ugovorna kazna, tada vjerovnik ima pravo zahtijevati njezinu isplatu u
punom iznosu i kad njezin iznos premauje visinu stvarne tete, pa i kada tete uope nije bilo. S druge
strane, ako je stvarna teta vea od iznosa ugovorne kazne, vjerovnik e, pored isplate ugovorne kazne,
moi zahtijevati i razliku do potpune nadoknade tete.623
Ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za sluaj zakanjenja s ispunjenjem
zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade i sl., a ugovorne su
strane pored toga ugovorile ugovornu kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu
i naknadu odreenu zakonom, osim ako je to zakonom doputeno.624

4.3. ZATEZNE KAMATE

4.3.1. Pojam zateznih kamata

Suprotno od ugovornih kamata ija je funkcija naknada za koritenje tueg novca (ugovor o
zajmu, ugovor o kreditu), funkcija je zateznih kamata625 uvoenje ugovorne discipline te osobno

622
l. 353. st. 4. ZOO.
623
l. 355. ZOO.
624
l. 356. ZOO.
625
Novim ureenjem zateznih kamata u ZOO-u iz 2005. Republika Hrvatska je izvrila svoju obvezu provedbe Direktive
europskog parlamenta i vijea 2000/35/EZ o sprjeavanju zakanjelih plaanja u trgovakim ugovorima. V. Niki, S.,
Ugovorne i zatezne kamate novine iz Zakona o obveznim odnosima, Financije i porezi, 6/2006., str.33. O novom
ureenju zateznih kamata opirno u Giunio, M., Novo pravno ureenje kamata, Pravo u gospodarstvu, 4/2007., str.187. i
dalje.

115
osiguranje da e novana trabina biti namirena pravodobno.626 Dunik koji zakasni s ispunjenjem
novane obveze, duguje vjerovniku pored glavnice i zatezne kamate.627
Za razliku od ugovorne kazne, zatezne kamate predstavljaju sredstvo osiguranja iskljuivo
novanih obveza. Osim toga, pravo na zatezne kamate nastaje po samom zakonu, dovoljno je dakle da
dunik zakasni s ispunjenjem novane inidbe. Ugovorne strane, meutim, mogu regulirati visinu stope
zatezne kamate.

4.3.2. Stopa zateznih kamata

Stopu zatezne kamate odreuje zakon. Meutim, u odnosima izmeu trgovaca te trgovaca i
osoba javnog prava mogue je ugovoriti i drukiju stopu zateznih kamata. Prema tome stopa zatezne
kamate moe biti zakonska i ugovorena.
Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe
javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem prosjene kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovakim drutvima izraunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekuem polugoditu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima
za tri postotna poena. .628
Kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovac i osobe javnog prava stranke mogu ugovoriti
i drukiju stopu od zakonske stope no ona ne smije biti vea od zakonske stope zatezne kamate
uveane za polovinu te stope.629 Meutim, nitetna je odredba ugovora ako na temelju okolnosti
sluaja, trgovakih obiaja i naravi predmetne obveze proizlazi da je ugovorenom stopom zateznih
kamata, suprotno naelu savjesnosti i potenja prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i
obvezama ugovornih strana.630

4.3.3. Odnos zateznih kamata i prava na naknada tete

Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate, neovisno o tome da li mu je zakanjenjem ispunjenja

novane obveze nastala kakva teta ili nije. No ako je stvarna teta koju je vjerovnik pretrpio zbog

626
V. Mominovi, H., Ugovorne i zatezne kamate pravna vienja nakon 1. sijenja 2008., Pravo u gospodarstvu,
1/2009., str.94.
627
l. 29. st. 1. ZOO.
628
l. 29. st. 2. ZOO.
629
l. 29. st. 2. u vezi s l. 26. st. 2. ZOO.
630
l. 29. st. 4. ZOO.

116
dunikova zakanjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati
razliku do potpune naknade tete.631

4.3.4. Zabrana anatocizma

Zakonom je u pravilu zabranjen anatocizam. Na dospjele, a ne isplaene kamate ne teku zatezne

kamate, osim kada je to zakonom odreeno.632 Iznimno, zakonom se dozvoljava tzv. procesna kamata
na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kada je sudu podnesen
zahtjev za njihovu isplatu.633

4.4. KAPARA I ODUSTATNINA

4.4.1. Pojam i funkcija kapare

Kapara je novana svota ili druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna
strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti. 634 Iz
navedenog pojma kapare proizlaze njezine dvije temeljne funkcije.
Kapara je znak da je ugovor sklopljen.635 Rije je o institutu koji bilo koji konsenzualni ugovor
pretvara u realni ugovor na nain da e za perfekciju ugovora relevantan moment biti moment predaje
stvari, a ne moment postizanja suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora.
Kapara predstavlja i sigurnost da e se ispuniti obveza.636 Kapara predstavlja realno pojaanje
ugovorne obveze, za razliku od jamstva i ugovorne kazne, jer e se vjerovnik, kada se za to ostvare
pretpostavke, moi namiriti samo iz stvari koje su mu dane kao kapara.

4.4.2. Pravni uinci kapare

Pravni uinci davanja kapare, osim to tim inom dolazi do sklapanja ugovora, razlikuju se
ovisno o tome da li je ugovor sklopljen u reimu kapare ispunjen, neispunjen ili je djelomino ispunjen.

631
V. Mominovi, H., op.cit. (ref.626.), str.109.
632
l. 31. ZOO
633
Niki, S., op.cit. (ref.625.), str.36.
634
V. Gorenc (ur.), op.cit. (ref.325.), str.439.
635
Raffaelli, B., Kapara, Financije i porezi, 3/2005., str.99.
636
Ibid.

117
Prema tome, kada je ugovor sklopljen u reimu kapare ispunjen, kapara se mora vratiti ili uraunati u
ispunjenje.
Ako ugovor nije ispunjen bit e relevantno koja je ugovorna strana odgovorna za neispunjenje.
Kada je za neispunjenje odgovorna ugovorna strana koja je dala kaparu, suprotna strana moe po
svojem izboru:
1. zahtijevati ispunjenje ugovora ili
2. traiti naknadu tete (kapara se pri tome uraunava u naknadu tete ili se vraa) ili
3. se zadovoljiti primljenom kaparom.637
Kada je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, ugovorna strana koja je dala
kaparu moe po svom izboru:
1. zahtijevati ispunjenje ugovora ili
2. traiti naknadu tete (kapara se pri tome uraunava u naknadu tete ili se vraa) ili
3. traiti vraanje dvostruke kapare.638
U sluaju djelominog ispunjenja, vjerovnik ne moe zadrati kaparu ve moe zahtijevati
ispunjenje ostatka obveze i naknadu tete zbog zakanjenja pri emu e se dana kapara uraunati u
naknadu tete ili zahtijevati naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja pri emu e se dana kapara
uraunati u naknadu tete.639
Kapara sama po sebi ne daje ugovornoj strani pravo da odustane od ugovora ostavljajui drugoj
strani kaparu.640 To e pravo imati samo kada je izriito ugovorena kapara kao odustatnina. Kada je uz
kaparu dogovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom, i svaka
strana moe odustati od ugovora. U tom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, ona e ju
izgubiti, a kada je odustala strana koja je primila kaparu, duna ju je vratiti u dvostrukom iznosu.641

4.4.3. Pojam i pravni uinci odustatnine

Za razliku od kapare, odustatnina ne predstavlja znak da je ugovor sklopljen ve samo sredstvo

za pojaanje ugovora.642 Odustatnina e se davati samo u sluaju neispunjenja pa se stoga ne moe
uraunati u ispunjenje kao to je sluaj s kaparom. Sporazumom ugovornih strana, moe se ovlastiti
jedna ili obje ugovorne strane da odustanu od ugovora davanjem odustatnine.643 Iz navedenoga
proizlazi da se odustatnina ne daje prilikom zakljuenja ugovora ve prilikom odustanka od ugovora.

637
l. 304. st. 1. ZOO.
638
l. 304. st. 2. ZOO.
639
l. 305. ZOO.
640
l. 303. st. 3. ZOO.
641
l. 307. ZOO.
642
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.445.
643
l. 306. st. 1. ZOO.

118
Ako strane nisu ugovorile rok za odustanak, ovlatena strana moe odustati od ugovora dok ne
protekne rok odreen za ispunjenje njezine obveze.644

4.5. PRAVO ZADRANJA (RETENCIJE)

Pravo zadranja (retencije) je ovlatenje vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u

njegovim rukama zadri do ispunjenja trabine te da se, ako ispunjenje izostane, naplati iz njezine
vrijednosti.645 Kod prava zadranja rije je o stvarnom pojaanju ugovora.646 Pravo zadranja nastaje
na temelju zakona kada se ostvare sljedee pretpostavke:
1. vjerovnik ima prema duniku dospjelu trabinu (iznimno moe biti rije i o nedospjeloj trabini
ako je dunik postao nesposoban za plaanje) i
2. vjerovnik dri u svom posjedu stvar647 koja pripada duniku.
Pravo zadranja nije mogue imati na stvari koja je izala iz dunikova posjeda protiv njegove
volje kao i na stvari koja se ne moe izloiti prodaji.648
Vjerovnik koji dri dunikovu stvar na temelju prava zadranja ima se pravo naplatiti iz njezine
vrijednosti na isti nain kao i zaloni vjerovnik, ali je duan prije nego to pristupi ostvarenju naplate o
svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika.649

644
l. 306. st. 4. ZOO.
645
V. Jeli, O., op.cit. (ref.597.), str.86.
646
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.433.
647
Predmet retencije mogu biti pokretne stvari i nekretnine u prometu. Tako Jeli, O., op.cit. (ref.597.), str.90. Vjerovnik
ne moe zadrati punomo dobivenu od dunika, ni druge dunikove isprave, iskaznice, dopise i ostale sline stvari, kao ni
druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. V. l. 73. st. 2. ZOO.
648
l. 73. st. 1. ZOO.
649
l. 75. ZOO.

119
 5. PROMJENE U UGOVORNIM
OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA

Obveznopravni odnos je po svojoj naravi trajni odnos. To znai da on nastaje kada se ispune
odreene zakonom propisane pretpostavke vezane uz nastanak obveze650 te traje sve dok se ne ispune
pretpostavke uz koje zakon vee prestanak obveze.651 Za vrijeme trajanja obveznopravnog odnosa taj je
odnos podloan razliitim promjenama. Te promjene mogu biti posljedica volje samih sudionika u
konkretnom obveznopravnom odnosu kao to je primjerice cesija, ali mogu nastati i bez obzira na
njihovu volju kao to je primjerice zapljena i prijenos umjesto ispunjenja trabine u ovrnom postupku.
Budui je konkretan obveznopravni odnos odreen subjektima i sadrajem, promjene u
obveznopravnom odnosu se mogu manifestirati kao promjene subjekata ili kao promjene sadraja.
Promjene subjekata ne utjeu na identitet obveznopravnog odnosa.652 Obveznopravni odnos e i
nadalje biti isti bez obzira to je na mjesto starog vjerovnika stupio novi vjerovnik odnosno to je na
mjesto staroga dunika stupio novi dunik.653 To proizlazi iz injenice to novi subjekt (pravni sljednik,
sukcesor) koji stupa u obveznopravni odnos, stupa u pravni poloaj staroga subjekta (pravni prednik),
glede konkretne obveze, pa njegova prava i obveze ne mogu biti niti manja niti vea nego to su bila
prava i obveze staroga subjekta glede konkretnog obveznopravnog odnosa.
Kada je rije o promjeni na strani subjekata valja napomenuti kako do promjene moe doi na
strani vjerovnika u vidu ustupa trabine tj. cesije i subrogacije, te do promjene na strani dunika
preuzimanje duga. Sline uinke preuzimanju duga imaju i pristupanje dugu te preuzimanje ispunjenja,
iako kod navedenih poslova ne dolazi do promjene subjekta obveznopravnog odnosa.
Poseban sluaj predstavlja prijenos ugovora kod kojega dolazi do prijenosa cijele ugovorne
pozicije s jednog subjekta na drugi zajedno sa svim pravima i obvezama pa e u tom u sluaju u pravilu
doi do promjene i vjerovnika i dunika u osobi nove ugovorne stranke.
Budui je identitet ugovornog odnosa odreen glavnom inidbom i pravnom osnovom,
promjene sadraja obveznopravnog odnosa koje se odnose na ove elemente uzrokuju i promjenu

650
V. l. 20. ZOO.
651
V. l. 160. ZOO.
652
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.433.
653
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.129.

120
identiteta obveznopravnog odnosa.654 U tom pogledu valja razmotriti obnovu (novaciju). Ostale
promjene sadraja, koje se primjerice odnose na rokove, uvjete, osiguranja i sl., ne mijenjaju identitet
obveznopravnog odnosa.

5.1. USTUP TRABINE (CESIJA)

Ustup trabine (cesija) je ugovor kojim vjerovnik prenosi neku svoju otuivu trabinu na drugu
655
osobu. Ustupom trabine na drugu osobu, ta druga osoba postaje nositeljem trabine, odnosno
vjerovnik, dok dotadanji vjerovnik izlazi iz konkretnog obveznopravnog odnosa i prestaje biti
vjerovnikom. Sama trabina i dunik kod cesije ostaju nepromijenjeni.656
Kod cesije starog vjerovnika nazivamo ustupitelj (cedent), novog vjerovnika primatelj
(cesionar), a dunika cesus. Navedeno bi moglo upuivati da je cesija trostrani ugovor, meutim rije je
o dvostranom ugovoru. Naime, ugovor o cesiji sklapaju ustupitelj i primatelj, a predmet ugovora je
trabina prema duniku. Pristanak dunika za cesiju nije potreban budui se sadraj njegove obveze ne
mijenja ni u kojem pogledu, pa mu je naelno svejedno da li e svoju obvezu morati ispuniti prijanjem
vjerovniku ili novome vjerovniku.657
ZOO ureuje tzv. ugovornu cesiju koja je u praktinom ivotu i najea, meutim, cesija u
irem smislu znai svaki prijenos trabine s jednog subjekta na drugi subjekt, a ne samo onaj prijenos
koji se temelji na ugovoru. U tom smislu pravna osnova cesije moe biti ugovor, propis ili odluka suda,
odnosno tijela dravne vlasti.658 U kontekstu obveznih odnosa svakako je najzanimljivija ugovorna
(dobrovoljna) cesija.
Ugovorna cesija je u pravilu akcesoran pravni posao koji slijedi neki glavni posao, pa se tako
prijenos trabine moe temeljiti na kupoprodaji, darovanju, prijenosu trabine na ime zaloga ili na
svojevrsnom kreditiranju, to je sluaj u navedenom primjeru.659

654
Ibid.
655
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.444.
656
Pavlovi, M., Pravni uinci promjena subjekata u obveznopravnom odnosu, Hrvatska pravna revija, 2/2002., str.10.
657
Grbin, I., Promjena subjekata obveznog odnosa te pristupanje dugu i preuzimanje ispunjenja, u: Zbornik radova
Novi zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005., str.65.
658
Pavlovi, M., op.cit. (ref.656.), str.10.
659
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.130.

121
5.1.1. Trabina kao predmet cesije

Trabina je po svojoj prirodi subjektivno pravo koje svojem nositelju (vjerovniku) daje
ovlatenje da od odreenog dunika zahtjeva ispunjenje odreene obveze. Budui nositelji subjektivnih
prava u pravilu mogu disponirati svojim pravima, nema smetnje da ih i prenose na druge osobe.
Meutim, odreena su prava neprenosiva. U tom smislu i trabine mogu biti prenosive i neprenosive.
Predmetom cesije mogu biti samo one trabine koje su prenosive, nije bitno da li su one dospjele,
uvjetovane, sporne itd. ak i budue trabine, odnosno one koje u trenutku ustupa jo ne postoje mogu
biti predmetom ustupa, ali pod pretpostavkom da su odreene ili odredive.660
Zakon propisuje kako predmetom cesije mogu biti sve trabine osim:
1. trabina iji je prijenos zabranjen zakonom (npr. trabine javnih tijela s naslova poreza),
2. trabina koje su strogo osobne naravi (npr. trabine s naslova uzdravanja),
3. trabine koje se po svojoj naravi protive prenoenju na drugoga (npr. novane naknade za
neimovinsku tetu).661
Pored navedenih sluajeva neprenosivosti trabine, postoji mogunost da vjerovnik i dunik
ugovore da vjerovnik svoju trabinu ne moe ustupati drugim osobama, odnosno da je ne moe ustupati
bez pristanka dunika tzv. pactum de non cedendo.662 Ako bi vjerovnik svoju trabinu ustupio unato
takvome ugovornom ogranienju, cesija ne bi imala uinka prema duniku.663

5.1.2. Uinci cesije

Ustupom, primatelj u cijelosti stupa u pravni poloaj ustupitelja glede odreene trabine spram
odreenog dunika. Na njega prelazi trabina, ali i sva sporedna prava, kao to su pravo prvenstvene
naplate, hipoteka, zalono pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl.664
Ipak, ustupitelj moe predati zaloenu stvar primatelju samo uz privolu zalogodavca (dunika), inae
ona ostaje kod ustupitelja koji je uva za raun primatelja. Smatra se da su dospjele, a nenaplaene
kamate ustupljene zajedno s glavnom trabinom.665

660
Grbin, I., op.cit. (ref.657), str.67.
661
l. 80. st. 1. ZOO.
662
Grbin, I., op.cit. (ref.657), str.68.
663
l. 80. st. 2. ZOO.
664
l. 81. st. 1. ZOO.
665
l. 81. ZOO

122
5.1.3. Notifikacija

Ve je navedeno kao je cesija ugovor ustupitelja i primatelja, te kako dunik ne moe utjecati na
sklapanje tog ugovora, osim ako s ustupiteljem nije drugaije ugovorio. Meutim, kako se cesijom
mijenja osoba vjerovnika, s tom injenicom valja upoznati dunika, kako bi ovaj znao kome treba
ispuniti obvezu. U tom je smislu, ustupitelj duan obavijestiti dunika o izvrenoj cesiji te o osobi
novog vjerovnika, odnosni primatelja. Navedena se obavijest naziva notifikacija.
Notifikacija nije pretpostavka valjanosti cesije, no ukoliko ona izostane ne moe se oekivati od
dunika da obvezu ispuni primatelju.666 Iz navedenoga razloga, ispunjenje obveze starom vjerovniku
(ustupitelju) prije notifikacije, pravovaljano je i oslobaa dunika obveze, ali samo ako nije znao za
ustupanje, inae obveza ostaje i on ju je duan ispuniti novom vjerovniku (primatelju).667

5.1.4. Viestruko ustupanje

U praksi se moe dogoditi da vjerovnik jednu trabinu istovremeno ustupi raznim osobama.668
U takvome se sluaju postavlja pitanje kojemu je od vie cesionara dunik duan ispuniti obvezu.
Prema ZOO-u, ukoliko je vjerovnik istu trabinu ustupio raznim osobama, trabina pripada primatelju
o kome je ustupitelj prvo obavijestio dunika, odnosno primatelju koji se prvi javio duniku.669 Iz
navedenoga proizlazi kako u sluaju viestruke cesije nije relevantan trenutak sklapanja ugovora o
cesiji ve trenutak notifikacije.

5.1.5. Odnos ustupitelja i primatelja

Odnos ustupitelja i primatelja je ugovorni odnos. Ugovor o cesiji je konsenzualni ugovor

dakle ugovor koji e biti sklopljen u kada se ustupitelj i primatelj usuglase o bitnim sastojcima,
odnosno kada se definira trabina koja se prenosi, te eventualno naknada ukoliko se radi o naplatnom
ustupu.
Ustupitelj je duan primatelju predati obveznicu ili drugu ispravu o dugu, te druge dokaze o
ustupljenoj trabini i sporednim pravima. Ako se prenosi samo dio trabine, ustupitelj je duan
primatelju predati ovjerovljeni prijepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje
ustupljene trabine. Ako primatelj to zahtjeva, ustupitelj mu je duan izdati i ovjerovljenu potvrdu o

666
Pavlovi, M., op.cit. (ref.656.), str.13.
667
l. 82. ZOO.
668
Markovinovi, H., Stjecanje bez osnove i cesija, Pravo u gospodarstvu, 4/2006., str.307.
669
l. 83. ZOO.

123
ustupanju.670 Svrha predaje navedenih isprava ima razliite funkcije. Prije svega pomou navedenih
isprava cesionar e se pred dunikom, odnosno pred sudom moi legitimirati kao zakoniti nositelj
trabine. Ako je trabina prenesena samo djelomino, putem isprava e se moi utvrditi u kojem je
dijelu ona prenesena na primatelja, a u kojem dijelu je ostala ustupitelju. Kada se cesijom prenose
trabine koje su inkorporirane u vrijednosnom papiru, tada se predaje i sama isprava (vrijednosni papir)
budui da se bez nje trabina ne moe ostvariti.
Kada je ugovor o cesiji naplatan, odnosno kada primatelj ustupitelju daje kakvu naknadu za
ustupljeno pravo, cedent e cesionaru odgovarati za postojanje trabine u vrijeme sklapanja ugovora o
cesiji, tzv. odgovornost za veritet.671 Kod besplatne cesije ovakva odgovornost ustupitelja ne postoji.
Pored odgovornosti za postojanje trabine, mogue je ugovoriti i odgovornost ustupitelja za
naplativost trabine, tzv. odgovornost za bonitet.672 Tada e ustupitelj odgovarati primatelju i za sluaj
kada mu dunik ne bi ispunio obvezu, ali samo do visine onoga to je primio od primatelja, te za
naplativost kamata i trokova.673 Kod odgovornosti za naplativost trabine bitno je zapamtiti kako ona
ne proizlazi iz zakona i da bi kao takva postojala mora biti izriito ugovorena ugovorom o cesiji.

5.1.6. Odnos primatelja i dunika

Primatelj prema duniku ima jednaka prava kao to ih je imao i ustupitelj prije ustupanja.674
Naime, nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego to ih ima. To znai da e prema duniku
glede ustupljene trabine, primatelj moi postavljati sve zahtjeve koje je mogao postavljati i ustupitelj.
to se tie prigovora, dunik moe isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu
(primjerice prigovor prijeboja) i prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do asa kada je saznao za
ustupanje (primjerice prigovor zastare ustupljene trabine).675

5.1.7. Posebni oblici cesije

ZOO predvia i neke posebne sluajeve ustupanja trabine koji su se ustalili u praksi:
1. ustupanje umjesto ispunjenja676 kada dunik umjesto ispunjenja svoje obveze svom
vjerovniku ustupi trabinu koju ima prema treoj osobi, pa se time gasi obveza dunika prema
vjerovniku;

670
l. 85. ZOO.
671
l. 86. ZOO.
672
l. 87. ZOO.
673
Grbin, I., op.cit. (ref.657), str.69.
674
l. 84. st. 1. ZOO.
675
l. 84. ZOO.

124
 2. ustupanje radi ispunjenja677 kada dunik umjesto ispunjenja svoje obveze svom vjerovniku
ustupi trabinu koju ima prema treoj obvezi, s time da e obveza dunika prema vjerovniku
prestati tek kada vjerovnik naplati ustupljenu trabinu od te tree osobe;
3. ustupanje radi osiguranja678 kada se radi osiguranja primateljeve trabine prema ustupitelju
izvri ustupanje, primatelj je duan brinuti panjom dobrog domaina/gospodarstvenika o
naplati ustupljene trabine te nakon naplate, poto zadri koliko je potrebno za namirenje
vlastite trabine prema ustupitelju, ovome predati viak.

5.2. PREUZIMANJE DUGA

Dug se moe preuzeti ugovorom izmeu dunika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik. 679
Za razliku od cesije kod koje je dovoljna obavijest (notifikacija) duniku, kod ugovora o preuzimanju
duga trai se pristanak vjerovnika.680 Ovo stoga, to bi vjerovnik mogao doi u bitno loiji poloaj kod
preuzimanja duga, ako bi, primjerice, preuzimatelj duga bio prezaduen.681 O sklopljenom ugovoru
vjerovnika moe obavijestiti bilo dunik, bilo preuzimatelj duga, a svoj pristanak, odnosno protivljenje,
vjerovnik moe priopiti bilo kome od njih. Ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o
preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne dade svoj pristanak o preuzimanju duga, ili i kasnije ako
odbije dati pristanak.682
Po pristanku vjerovnika, dolazi do preuzimanja duga, ime preuzimatelj stupa na mjesto
prijanjeg dunika, a prijanji se dunik oslobaa obveze.683 Preuzimanjem duga, izmeu preuzimatelja
i vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika. Ako je
u vrijeme pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimatelj duga bio prezaduen, a vjerovnik to
nije znao niti je morao znati, prijanji se dunik ne oslobaa obveze, a ugovor o preuzimanju duga ima
uinak ugovora o pristupanja dugu.684
Budui preuzimatelj duga ulazi u pravni poloaj dunika, vjerovnik e prema njemu imati sve
zahtjeve koje je imao i prema prijanjem duniku. Preuzimatelj e moi, s druge strane, vjerovniku

676
l. 88. st. 1. ZOO.
677
l. 88. st. 2. ZOO.
678
l. 89. ZOO.
679
l. 96. st. 1. ZOO.
680
Grbin, I., op.cit. (ref.657), str.74.
681
Ibid., str.75.
682
l. 96. st. 5. ZOO.
683
l. 98. st. 1. ZOO.
684
l. 98. st. 2. ZOO.

125
isticati sve prigovore iz pravnog odnosa izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika iz kojega potjee
preuzeti dug, ali i svoje vlastite prigovore koje ima prema vjerovniku.

5.3. PRISTUPANJE DUGU

Ugovorom o pristupanju dugu trea se osoba obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu

trabinu koju ima prema duniku.685 Time trea osoba stupa u obvezu pored dunika, dakle, dunik se
ne oslobaa obveze prema vjerovniku.
Poseban sluaj pristupanja dugu postoji kod prijenosa neke imovinske cjeline, primjerice
poduzea.686 U tom sluaju, osoba na koju prijee neka imovinska cjelina odgovara za dugove koji se
odnose na tu cjelinu solidarno s prijanjim imateljem, ali samo do vrijednosti njezine aktive. Ugovorna
odredba kojom bi navedena odgovornost bila ograniena ili iskljuena, ne bi imala pravnog uinka
prema vjerovnicima.

5.4. PREUZIMANJE ISPUNJENJA

Ugovorom o preuzimanju ispunjenja, trea se osoba obvezuje duniku da e ispuniti njegovu

obvezu prema duniku.687 Trea osoba ovime ne ulazi u pravni odnos s vjerovnikom, niti bi vjerovnik
od te osobe mogao zahtijevati ispunjenje. Vjerovnik je i nadalje ovlaten zahtijevati ispunjenje jedino
od dunika. Meutim, trea osoba ima obvezu prema duniku, pa e mu odgovarati ako pravodobno ne
ispuni obvezu vjerovniku, a ovaj zatrai ispunjenje od dunika.

5.5. PRIJENOS UGOVORA

Prijenosom ugovora jedna ugovorna strana (prenositelj) prenosi svoj cjelokupni ugovorni
poloaj na neku treu osobu (primatelja), dakle sva prava i sve obveze koje proizlaze iz odreenog
ugovora.688 U tom smislu prijenos ugovora predstavlja koheziju cesije i preuzimanja duga. Za prijenos

685
l. 101. ZOO
686
l. 102. ZOO.
687
l. 103. ZOO.
688
l.127. st. 1. ZOO.

126
ugovora na treu osobu svoj pristanak mora dati i druga ugovorna strana jer se prijenosom ugovora
moe bitno pogorati njezin pravni poloaj.689
Prijenosom ugovora, ugovorni odnos izmeu prenositelja i druge ugovorne strane prelazi na
primatelja i drugu ugovornu stranu u asu kada je druga strana pristala na prijenos, a ako je pristanak
dala unaprijed, u asu kada je obavijetena o prijenosu. Pristanak na prijenos ugovora mora se dati u
propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora.
Prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog ugovora. 690 Prenositelj e odgovarati
primatelju za ispunjenje od druge ugovorne strane i obrnuto samo kada se na to izriito obvezao.691

5.6. OBNOVA (NOVACIJA)

Obnova (novacija) je ugovor izmeu vjerovnika i dunika kojim prestaje postojea obveza, a na
njeno mjesto stupa nova obveza koja ima razliitu glavnu inidbu ili pravnu osnovu.692 Budui da kod
obnove dolazi do izmjene glavne inidbe ili pravne osnove, rije je o promjeni koja mijenja identitet
obveznopravnog odnosa prijanja obveza prestaje, a na njezino mjesto dolazi nova obveza.
Sporazum vjerovnika i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, mjestu ili nainu
ispunjenja, naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja ili o kojoj drugoj
sporednoj odredbi, a i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu ne smatraju se obnovom.693
Da bi dolo do obnove potrebno je da se ispune odreene pretpostavke. Prije svega valja
napomenuti da se obnova ne predmnijeva. To znai da e ugovorne strane morati jasno izraziti svoju
volju da se nastankom nove obveze gasi prijanja, jer e u suprotnom nova obveza nastati pored stare
obveze.694 Nadalje, da bi dolo do obnove treba postojati prijanja obveza. Ako bi prijanja obveza bila
nitetna, obnova nee biti valjana. Meutim, ako je prijanja obveza bila samo pobojna, a pobojnost je
bila poznata duniku, obnova e biti valjana.695

689
I ovdje vrijedi ono to je reeno za preuzimanje duga. U teoriji bi se moglo postaviti pitanje opravdanosti traenja
pristanka tree osobe za prijenos jednostrano obveznog ugovora kod kojega bi primatelj stjecao samo prava, ali ne i obveze,
budui bi takva transakcija svodila samo na cesiju.
690
l. 128. st. 1. ZOO.
691
l. 128. st. 2. ZOO.
692
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.456.
693
l. 145. st. 2. ZOO.
694
l. 146. ZOO.
695
l. 148. ZOO.

127
 6. PRESTANAK UGOVORNE OBVEZE

Ugovorni je odnos u pravilu trajan odnos. On nastaje perfekcijom ugovora, a prestaje poto
ugovorne strane izvre svoje ugovorne obveze, odnosno kada realiziraju inidbu koja je predmetom
ugovora. Navedeno izvrenje ugovorne obveze u svemu kako ona glasi ispunjenje (solutio) redovan
je i oekivani nain prestanka ugovorne obveze jer upravo kroz ispunjenje ugovorne strane ostvaruju
svoje interese, radi kojih su, naposljetku, i zasnovale ugovorni odnos.
Ipak, ispunjenje ugovorne obveze u svemu kako ona glasi nije nuan epilog svakog ugovornog
odnosa. Ne treba zaboraviti da ugovorno pravo poiva na naelu stranake autonomije, pa su stranke
slobodne, ako to nije u suprotnosti s Ustavom, prisilnim propisima ili javnim moralom, svoj ugovorni
odnos suglasno raskinuti. Jednako, tako ugovorne strane mogu suglasno ugovorni odnos obnoviti,
mijenjajui pravnu osnovu ili glavnu inidbu pri emu prijanja ugovorna obveza prestaje, a na njezino
mjesto stupa neke nova ugovorna obveza.
Prestanak ugovornog odnosa, meutim, nee uvijek biti u domeni suglasnosti volje ugovornih
strana, kao to je sluaj kod sporazumnog raskida ugovora i obnove. Pod odreenim pretpostavkama
ugovorni prestaje po samom zakonu bez obzira na volju ugovornih stranaka, kao npr. kod sjedinjenja
(konfuzije) ili raskida ugovora zbog nemogunosti ispunjenja. U drugim pak sluajevima zakon
doputa jednoj ugovornoj strani da jednostrano raskine ugovor, i to bez obzira slae li se s time druga
ugovorna strana ili se ne slae. U odreenim situacijama na raskid ugovora biti e ovlaten sud. Do
prestanka ugovorne obveze, izmeu ostaloga moe doi i prijebojem ili otpustom duga.
Na posljetku, valja rei da se kod odreenih ugovornih odnosa inidba sastoji u nekom trajnom
djelanju ili u povremenim davanjima. Takvi e ugovorni odnosi po logici stvari prestati istekom roka
na koji su sklopljeni ili ako su sklopljeni na neodreeno vrijeme otkazom ugovora.

6.1. ISPUNJENJE

Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dune

inidbe.696 Ono se sastoji u izvrenju onoga to ini predmet obveze, nekakvom injenju, davanju,
trpljenju odnosno proputanju. Dunik svoju obvezu ne moe ispuniti neim drugim, niti vjerovnik

696
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.466.

128
moe zahtijevati neto drugo to nije predmet obveze.697 Tako, primjerice, kod kupoprodaje govorimo
o ispunjenju kada kupac plati ugovorenu cijenu, a prodavatelj preda kupcu stvar koja predstavlja
predmet kupoprodaje. Bilo koja druga inidba koja ne predstavlja predmet ugovora nee predstavljati
ispunjenje, te nee rezultirati prestankom obveze. Ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar, a
vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i
zahtijevati dugovanu stvar.698 Pravodobnim ispunjenjem glavne obveze gase se jamstvo zalog i druga
sporedna prava.699

6.1.1. Subjekti ispunjenja

Kada je rije o subjektima ispunjenja, postavljaju se pitanja tko moe ispuniti obvezu i kome se
moe ispuniti obveza. Prema logici stvari, obvezu je duan ispuniti dunik, a ovlaten je na ispunjenje
vjerovnik, to e u kontekstu ugovornog odnosa znaiti da su subjekti ispunjenja ujedno i ugovorne
strane.
Od ovoga pravilapostoje i izuzeci. Vjerovnik je tako duan primiti ispunjenje od svake osobe
koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena, pa ak i kada se dunik protivi takvom ispunjenju.700
Takav je sluaj, primjerice, kod jamstva jamac platac e biti ovlaten ispuniti dunikovu novanu
obvezu vjerovniku i kada se dunik tome izriito protivi. Njegov pravni interes da se obveza ispuni je
nesumnjiv. Naime, jamac platac odgovara solidarno s dunikom, pa ako novana obveza ne bude
pravodobno ispunjena, vjerovnik bi se mogao namiriti izravno od jamca platca i to ne samo glede
glavnica ve i glede zateznih kamata, pa i trokova. Ipak, ako je dunik ponudio da sam ispuni odmah
svoju obvezu, vjerovnik ne moe primiti ispunjenje od tree obveze.701
Kada je dunik s time suglasan, vjerovnik je duan primiti ispunjenje od bilo koje tree osobe.
Takav je sluaj kod asignacije ili preuzimanja ispunjenja. No, kada dunik prema ugovoru ili prirodi
obveze ovu treba ispuniti osobno, vjerovnik nije duan primiti ispunjenje od tree osobe. Ako smo,
primjerice, angairali renomiranog slikara da izradi na portret, portret koji je izradila trea osoba bez
slikarskog umijea, a koju je slikar ovlastio da umjesto njega izradi na portret, nee predstavljati
uredno ispunjenje.
S druge strane obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi odreenoj zakonom, sudskom
odlukom, ugovorom izmeu vjerovnika i dunika ili onoj koju odredi vjerovnik. Ispunjenje je

697
l. 166. st. 1. ZOO.
698
l. 166.st. 2. ZOO.
699
l. 160. ZOO.
700
l. 161. st.2. ZOO.
701
l. 161. st.5. ZOO.

129
pravovaljano i kada je uinjeno treoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili se njime
koristio.702
Zakon posebnu panju obraa na ispunjenje kod kojega sudjeluju poslovno nesposobne osobe.
U vezi s time i poslovno nesposoban dunik moe pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino
postojanje nesumnjivo i ako je dospjela.Takvo e se ispunjenje moi pobijati ako je poslovno
nesposobna osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potjee iz igre ili oklade.703
S druge strane, obveza prema poslovno nesposobnom vjerovniku treba se ispuniti njegovom
zakonskom zastupniku. Iznimno, dunik e se osloboditi obveze i kada je ispunio obvezu izravno
poslovno nesposobnom vjerovniku ako je to bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja jo
nalazi kod njega. Kad stekne poslovnu sposobnost, vjerovnik moe odobriti ispunjenje koje je primio u
vrijeme poslovne nesposobnosti, pa e se u tom sluaju dunik osloboditi obveze bez obzira je li
ispunjenje bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja nalazio kod njega.704

6.1.2. Predmet ispunjenja

Ve je u uvodnom izlaganju reeno da se ispunjenje sastoji iskljuivo u izvrenju onoga to ini

sadraj obveze. Vjerovnik nije duan primiti djelomino ispunjenje ako priroda obveze ne nalae
drukije. No kod novanih obveza, vjerovnik je duan primiti i djelomino ispunjenje obveze, osim ako
ima poseban interes da ga odbije.705

6.1.3. Vrijeme ispunjenja

Uredno ispunjenje pretpostavlja ispunjenje obveze u svemu kako ona glasi. Izmeu ostaloga, to
znai da se duna inidba ima izvriti pravodobno, odnosno po dospijeu. Vrijeme ispunjenja, odnosno
dospijee obveze subjekti su ovlateni odrediti suglasno, dakle ugovorom. 706 U tom e sluaju dunik
biti duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien ugovorom. Ako su ugovorne stranke propustile
ugovorom odrediti vrijeme ispunjenja, tada je dunik duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien
zakonom.707 Ako rok ispunjenja nije odreen ni ugovorom ni zakonom, a cilj posla, narav obveze i

702
l. 164. ZOO.
703
l. 162. ZOO.
704
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.),str.226.
705
l.169. ZOO.
706
l. 173. ZOO.
707
Za dvostranoobvezne ugovore v. l. 358. ZOO, za novane obveze kod trgovakih ugovora v. l. 174. ZOO, za obvezu
prodavatelja v. l. 392. ZOO, za obveze kupca v. l. 438. ZOO, za obvezu zajmodavca v. l. 501. ZOO, za obvezu
zajmoprimca v. l. 504. ZOO, za obveze izvoaa v. l. 597. ZOO itd.

130
ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati odmah ispunjenje
obveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje.

6.1.4. Mjesto ispunjenja

Kao i glede vremena ispunjenja, zakon ugovornim stranama doputa da same odrede mjesto
gdje se odreena obveza ima ispuniti. Ako ugovorne strane to propuste uiniti, mjesto ispunjenja
odreuje zakon, razlikujui pritom nenovane i novane obveze.
Kada mjesto ispunjenja nije odreeno ugovorom, a ne moe se odrediti niti po cilju posla,
naravi obveze ili ostalim okolnostima, nenovana obveza se mora ispuniti u mjestu u kojem je dunik u
vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita svoje
boravite.
Suprotno tome, novane se obveze imaju ispuniti u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite
odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita boravite. Kada je rije o virmanskom plaanju,
novana obveza se izvrava u sjeditu pravne osobe (banke) kod koje se vode vjerovnikova novana
sredstva.

6.1.5. Zakanjenje

Zakanjenje je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodranju ugovornih ili

zakonskih rokova ispunjenja (zakanjenje dunika) ili primitka ispunjenja (zakanjenje vjerovnika).708
Dunik dolazi u zakanjenje kada ne ispuni obvezu po dospijeu, odnosno u roku odreenom za
ispunjenje.709 Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kada ga vjerovnik
pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili iniciranjem postupka iji je
cilj da se postigne ispunjenje. Pravne posljedice zakanjenja su mnogobrojne: odgovornost za
tetu,710kod novanih obveza dunik e pored glavnice biti duan platiti i zateznu kamatu,711dok je za
sluaj zakanjenja glede nenovanih obveza mogue ugovoriti ugovornu kaznu.712Naposljetku
zakanjenje dunika moe rezultirati i raskidom ugovora po samom zakonu.713 Zakanjenje dunika

708
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.474.
709
l. 183. ZOO.
710
l.342. ZOO.
711
l. 29. ZOO.
712
l. 350. ZOO.
713
l. 361. ZOO.

131
prestaje im on ponudi ispunjenje dune inidbe714 kao i u trenutku kada vjerovnik padne u
zakanjenje.715
O zakanjenju vjerovnika je rije kada on bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga
svojim ponaanjem prijei te u sluaju kada je vjerovnik spreman primiti ispunjenje, ali ne nudi
ispunjenje svoje istodobne reciprone obveze.716 Zakanjenjem vjerovnika prestaje zakanjenje dunika
na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti stvari, prestaju tei zatezne kamate, te za vjerovnika
nastaje eventualna obveza naknade tete i trokova uvanja stvari.

6.1.6. Polaganje i prodaja dugovane stvari

Kada je vjerovnik u zakanjenju ili nije poznat, odnosno kada je vjerovnik poslovno
nesposoban, a nema zakonskog zastupnika, dunik se moe osloboditi obveze tako da za vjerovnika
poloi dugovanu stvar kod stvarno nadlenog suda prema mjestu ispunjenja, odnosno kod druge
ovlatene osobe. O takvom polaganju dugovane stvari dunik je duan obavijestiti vjerovnika, naravno,
ukoliko mu je ovaj poznat.717 Ako stvar nije pogodna za uvanje u sudskom pologu, sud e na zahtjev
dunika odrediti osobu kojoj e se predati stvar da je uva o troku i za raun vjerovnika. Kada je rije
o obvezi iz trgovakog ugovora, predaje stvari koja nije pogodna za sudski polog, moe se predati na
uvanje javnom skladitu.718 Polaganjem dugovane stvari, dunik se oslobaa obveze te prestaje
njegovo zakanjenje ako je bio u zakanjenju.
Ako je dugovana stvar neprikladna za uvanje ili kada njezino uvanje iziskuje nerazmjerne
trokove, dunik je ovlaten takvu stvar, umjesto polaganja, prodati na javnoj prodaji, a postignuti
iznos nakon odbitka trokova prodaje, poloiti kod suda ili za to zakonom ovlatene osobe. O
namjeravanoj prodaji dunik je duan obavijestiti vjerovnika kad god je to mogue, a nakon prodaje ga
je duan obavijestiti o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda.719

6.2. RASKID UGOVORA

Jedan od moguih naina prestanka ugovorne obveze predstavlja i raskid ugovora. Raskid je
nain prestanka obveznopravnih odnosa specifian za ugovorne obveze dok ugovorni odnosi mogu

714
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.256.; Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.475.
715
l. 185. ZOO.
716
l. 184. ZOO.
717
l.186. ZOO
718
l.188. ZOO
719
l.192. ZOO

132
prestati i raskidom i na druge naine, ostali obveznopravni odnosi (izvanugovorni) ne mogu prestati
raskidom ve samo na druge naine.720 Pretpostavke za raskid ugovora su postojanje valjanog ugovora
koji nije u cijelosti ispunjen. Kada ugovor nije valjan on ne moe prestati raskidom ve e prestati
ponitajem ili ponitenjem. S druge strane ako su sve ugovorne obveze ve ispunjene one ne mogu
prestati raskidom jer su ve prestale ispunjenjem.721
Do raskida ugovora moe doi sporazumom ugovornih strana, jednostranom izjavom volje, po
samom zakonu ili odlukom suda. Uzroci koji dovode do raskida ugovora mogu biti razliiti
neispunjenje, zakanjenje, nemogunost ispunjenja ili nastup okolnosti koje bitno oteavaju ispunjenje.

6.2.1. Sporazumni i jednostrani raskid ugovora

Ugovorno pravo poiva na naelu stranake autonomije. To naelno znai da su ugovorne

strane ovlatene ulaziti u ugovorne odnose te ih oblikovati shodno svojim potrebama i interesima,
ukoliko takve dispozicije ne prelaze granice to ih postavljaju Ustav, prisilni propisi i javni moral.
Budui ugovorne strane sklapaju odreeni ugovor suglasnim oitovanjem volje kada za to imaju
interes, logino je, da im se priznaje pravo na raskid ugovor na jednak nain, dakle suglasnim
oitovanjem volje. Sporazumni raskid ugovora predstavlja novi ugovor kojim ugovorne strane odustaju
od ranije sklopljenog ugovora, jer vie nemaju interesa za ispunjenje tog ugovora. Vano je napomenuti
da se ugovor moe raskinuti samo kada on nije u cijelosti ispunjen. Ukoliko su ugovorne strane ve u
cijelosti ispunile svoje ugovorne obveze, nee doi do raskida ugovora, ve eventualno do sklapanja
novog ugovora u kojemu e stranke imati obrnute obveze.722
U pojedinim sluajevima ugovor moe raskinuti i samo jedna strana izjavom volje, bez obzira
slae li se druga ugovorna strana s time ili ne. Ovlatenje na takav jednostrani raskid ugovorna strana
moe crpiti iz zakona ili iz samog ugovora. Zakonom je, primjerice, pravo na jednostrani raskid
ugovora predvien kod odustatnine.723 S druge strane, ugovorne se strane mogu ve prilikom sklapanja
ugovora sporazumjeti da jedna ili obje strane imaju pravo na jednostrani raskid ugovora tzv. clausula
irritatoria.

720
Slakoper, Z., Raskid ugovora zbog zakanjenja i neispunjenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci,
3/2003, str.525.
721
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.477-478.
722
Vizner, B., op.cit. (ref.378.), str.506.
723
l. 306. ZOO.

133
6.2.2. Raskid ugovora zbog neispunjenja

Kod dvostrano obveznih ugovora, kada jedna strana ne ispuni svoju ugovornu obvezu, druga
strana je ovlatena ili inzistirati na ispunjenju ili raskinuti ugovor, a u svakom sluaju ima pravo na
naknadu tete prouzroene neurednim ispunjenjem.724 Kod raskida ugovora radi neispunjenja potrebno
je razlikovati ugovore s fiksnim rokom od ugovora bez fiksnog roka.
Kada je ispunjenje obveze u odreenom roku bitan sastojak ugovora (tzv. fiksni ugovor, ugovor
s fiksnim rokom),725 pa dunik ne ispuni svoju obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu
ex lege, bez potrebe da vjerovnik daje kakve izjave duniku ili poduzima kakve druge radnje.726
Meutim, vjerovnik moe odrati ugovor na snazi izjavi li bez odgaanja duniku da i dalje inzistira na
ispunjenju. Ako vjerovnik u tom sluaju ne bi dobio ispunjenje u razumnom roku, on je ovlaten
raskinuti ugovor jednostranom izjavom volje.
U drugim sluajevima, kada ispunjenje obveze u odreenom roku nije bitan sastojak ugovora, a
dunik ne ispuni svoju obvezu u dogovorenom roku, vjerovnik koji eli raskinuti ugovor, mora duniku
ostaviti primjereni naknadni rok za ispunjenje. Ako dunik ne ispuni obvezu niti u tom naknadnom
roku ugovor se raskida ex lege kao i kod fiksnih ugovora.727 Meutim, vjerovnik moe raskinuti ugovor
i bez ostavljanja primjerenog roka ako iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti
ni u naknadnom roku.
Kada je prije isteka roka za ispunjenje obveze (dospijea) oito da jedna strana nee ispuniti
svoju obvezu iz ugovora , druga strana moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. 728 Za razliku
od prethodna dva sluaja kod kojih vjerovnik ima pravo na raskid ugovora tek poto dunik nije
ispunio svoju obvezu po dospijeu, u ovom sluaju vjerovnik moe raskinuti ugovor i prije dospijea.

6.2.3. Prigovor neispunjenja i neizvjesnog ispunjenja

Kod dvostrano obveznih ugovora vrijedi pravilo istodobnog ispunjenja, ako togod drugo nije
ugovoreno ili odreeno zakonom. To znai da je svaka ugovorna strana, zahtjevu suprotne ugovorne
strane, ovlatena prigovoriti neispunjenju exceptio non adimpleti contractus, ako ta suprotna strana
ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, te odgoditi svoju obvezu do trenutka
ispunjenja protuinidbe od strane druge ugovorne strane. Po prirodi stvari ovaj prigovor dunik nee

724
l. 360 ZOO.
725
O fiksnom ugovoru je rije kada su se stranke sporazumjele da e ugovor biti raskinut ne bude li ispunjen u odreenom
roku, te kada je ispunjenje ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla. V. l. 361. st. 4. ZOO.
726
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.543
727
l. 362. ZOO.
728
l. 364. ZOO.

134
moi isticati u sluajevima kada je ugovorom ili zakonom odreeno da on ima prvi ispuniti svoju
obvezu. Meutim, u takvom sluaju, ako su se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge
strane pogorale u toj mjeri da je neizvjesno hoe li ona moi ispuniti svoju obvezu, ugovorna strana
koja se obvezala prva ispuniti obvezu moe odgoditi ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju
obvezu ili ne dade dovoljno osiguranje da e je ispuniti po dospijeu, prigovarajui neizvjesnom
ispunjenju.

6.2.4. Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja

U odreenim sluajevima, do neispunjenja jedne od ugovornih strana moe doi i uslijed

nemogunosti ispunjenja. Nemogunost ispunjenja moe biti faktina nemogunost uzrokovana viom
silom (npr. predmet prodaje prije predaje izgori od posljedica udara groma) ili pravna nemogunost
(npr. donoenje propisa kojim se predmet prodaje stavlja izvan prometa).729
Kada ispunjenje obveze jedne strane iz navedenih razloga postane nemogue, ex lege se gasi i
obveza druge strane, a ako je ova ve neto ispunila, moe to zahtijevati natrag.730 Da bi dolo do
raskida ugovora zbog nemogunosti ispunjenja moraju se ostvariti sljedee pretpostavke:
1. ispunjenje je postalo nemogue zbog izvanrednih vanjskih dogaaja,
2. dogaaji su nastupili nakon sklapanja ugovora, a prije dospijea obveze,
3. ugovorna strana nije mogla sprijeiti, izbjei ili otkloniti dogaaje.
Ako bi radi navedenih dogaaja dolo samo do djelomine nemogunosti ispunjenja (npr.
prodavatelj moe isporuiti samo etiri aviona, a ne est kako je ugovoreno), suprotna strana moe
raskinuti ugovor ukoliko djelomino ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama ili odrati ugovor na
snazi i zahtijevati razmjerno snienje svoje obveze.731
Kada je pak ispunjenje jedne strane postalo nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga
strana, njezina se obveza gasi, ali ona zadrava svoju trabinu prema drugoj strani no umanjenu za
onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od vlastite obveze.732

6.2.5. Izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Do raskida ugovora, u pojedinim sluajevima, moe doine samo kada ispunjenje obveze jedne
od ugovornih strana postane nemogue, ve i kada ispunjenje obveze za jednu od ugovornih strana,
uslijed promijenjenih okolnosti, postane pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki

729
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.476.
730
l. 373. st. 1. ZOO.
731
l. 373. st. 2. ZOO.
732
l. 374. ZOO.

135
gubitak733 (npr. radi zatvaranja Sueskog kanala prijevoznik bi trebao oploviti afriki kontinent kako bi
prevezao robu od Indije do Hrvatske).
Teorija o promijenjenim okolnostima i njihovom utjecaju na ugovorne obveze, tzv. clausula
rebus sic stantibus, temelji se na pretpostavci da svaki ugovor sadri klauzulu prema kojoj je ugovorna
strana vezana sadrajem ugovora samo ako se okolnosti koje su postojale u trenutku sklapanja ugovora
ne izmjene na taj nain da bi inzistiranje na ispunjenju ugovorne obveze zahtijevalo pretjeranu rtvu
dunika.734
Da bi dolo do raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti, moraju se ispuniti sljedee
pretpostavke:
1. nakon sklapanja ugovora, a prije dospjelosti obveze mora doi do promjene okolnosti,
2. nove okolnosti moraju biti izvanredne, nepredvidive, neizbjene i nesavladive,
3. zbog nastupa novih okolnosti ispunjenje mora biti pretjerano oteano za jednu stranu ili joj
predstavlja pretjerano velik gubitak.
Meutim, i kada su ispunjene povie navedene pretpostavke ugovor se nee raskinuti po samom
zakonu, ve e pogoena strana moi zatraiti od suda da izmjeni ugovor, odnosno da ga raskine.735
Odluka suda o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti je konstitutivne prirode.

6.2.6. Pravni uinci raskida ugovora

Bez obzira doe li do raskida ugovora na temelju zakona, sudske odluke ili izjave volje, sve
ugovorne obveze prestaju, osim eventualno obveze na naknadu tete.736 Ako je jedna strana ispunila
ugovor u cijelosti ili djelomino ima pravo na povrat onoga to je dala te na naknadu za koristi koje je u
meuvremenu imala druga strana od onoga to je duna vratiti. Ugovorna strana koja vraa novac,
duna je platiti i zatezne kamate od dana kada je primila isplatu.

733
Slakoper, Z., Promijenjene okolnosti danas i u Nacrtu Zakona o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, 1/2005., str. 430.
734
afranko, Z., Rebus sic stantibus, Pravo u gospodarstvu, 5/2010., str. 1279.
735
Kada jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se
odgovarajue odredbe ugovora pravino izmjene. V. l. 369. st. 4. ZOO-a.
736
l. 368. ZOO.

136
6.3. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)

Prijeboj predstavlja prestanak ugovorne obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom.737

Za razliku od ostalih naina prestanka obveza, prijebojem uvijek prestaju dvije obveze trabina
vjerovnika i protutrabina dunika.738 Prijebojem se otklanja faktino ispunjenje inidbe, a postie se
isti uinak kao da je dolo do faktinog ispunjenja.
Uzmimo primjer gdje je A duan B-u 100 kn, a B je istovremeno duan A-u 100 kn. Umjesto da
se inzistira na obostranom ispunjenju, A i B mogu izvriti prijeboj navedenih na nain da niti jedna
strana ne ispuni svoju obvezu ve da obje otpiu svoju trabinu u iznosu od 100 kn. S ekonomskog
gledita, uinak prijeboja e biti jednak kao da je dolo do obostranog ispunjenja, odnosno i A i B e
imati jednaku korist od prijeboja kao to bi je imali i od obostranog ispunjenja.
Da bi dolo do prestanka obveze prijebojem potrebno je da se ispune odreene pretpostavke:
1. istovrsnost trabina obje moraju glasiti na novac ili druge zamjenjive stvari istoga roda i iste
kakvoe,
2. dospjelost trabina obje trabine moraju biti dospjele,
3. utuivost trabina niti jedna trabina koja se prebija u pravilu ne smije biti zastarjela (iznimno
se moe izvriti prijeboj sa zastarjelom trabinom ako ona jo nije bila zastarjela u asu kad su
se stekli uvjeti za prijeboj),
4. uzajamnost trabina stranke koje sudjeluju u prijeboju moraju istovremeno jedna drugoj biti i
vjerovnik i dunik (iznimno jamac moe prebiti dunikove obveze prema vjerovniku s
dunikovom trabinom prema vjerovniku).
Do prijeboja, meutim ne dolazi po samom zakonu kada se ispune povie navedene
pretpostavke ve tek poto jedna strana dade drugoj izjavu o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra
se da je uinak prijeboja nastao onoga trenutka kada su se ispunile pretpostavke za to.
Ne moe prestati prijebojem trabina koja se ne moe zaplijeniti, trabina stvari ili vrijednosti
koje su duniku dane na uvanje ili posudbu ili koje je dunik uzeo ili zadrao bespravno, trabina
nastala namjernim prouzroenjem tete, trabine naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili
prouzroenjem smrti i trabine koje proistjeu iz zakonske obveze uzdravanja.

737
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.485.
738
Slakoper, Z., Kaer, H., Luttenberger, A., op.cit. (ref.476.), str. 211.

137
6.4. OTPUST DUGA

Ugovorna obveza prestaje i kada vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino
ispunjenje, a dunik se s time suglasi.739 Kod otpusta duga dolazi izraaja naela stranake autonomije
vjerovnik je ovlaten disponirati svojom trabinom i na nain da oprosti dug svom duniku. Otpust
duga se od sporazumnog raskida ugovora razlikuje utoliko ukoliko kod otpusta duga prestaje obveza
samo jedne ugovorne strane dok kod sporazumnog raskida ugovora prestaju obveze obiju ugovornih
strana.
Da bi ugovorna obveza prestala otpustom duga nijedovoljna samo izjava vjerovnika, ve se trai
i suglasnost dunika. Dunik bi svoj pristanak mogao primjerice uskratiti zbog ponosa. 740 Budui da je
za otpust duga potrebna suglasnost volja obiju stranaka, ono ima znaaj ugovora.741 Za pravovaljanost
tog ugovora nije potreban oblik u kojem je sklopljen ugovor iz kojega proizlazi obveza.742
Ako za obvezu, pored dunika odgovara i jamac, vjerovnik moe otpustiti dug samo jamcu u
kojem se sluaju dunik ne oslobaa obveze, dok otpust duga duniku oslobaa obveze i jamca.743

6.5. SJEDINJENJE (KONFUZIJA)

Ugovorna obveza prestaje sjedinjenjem, kada jedna te ista osoba postane i dunik i vjerovnik.
Sjedinjenjem obveza prestaje po samom zakonu, spajanjem trabine i duga kod jedne osobe, jer po
prirodi stvari niti jedna osoba ne moe biti sam sebi vjerovnik, odnosno dunik.744 Do sjedinjenja
dolazi kada dunik naslijedi i trabinu svog vjerovnika prema samom sebi.

6.6. PROTEK VREMENA I OTKAZ

Osim trenutnih ugovornih obveza koje se sastoje u ispunjenju jednokratnih inidaba postoje i
trajne ugovorne obveze koje se sastoje ili u nekoj trajnoj inidbi ili u ispunjenju vie uzastopnih
inidaba u kontinuitetu.745 Trajni ugovorni odnosi u pravilu prestaju istekom vremena ili otkazom.

739
l. 204. st. 1. ZOO.
740
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str. 488.
741
Slakoper, Z., Kaer, H., Luttenberger, A., op.cit. (ref.476.), str. 214.
742
l. 204. st. 2. ZOO.
743
l. 205. ZOO.
744
Slakoper, Z., Kaer, H., Luttenberger, A., op.cit. (ref.476.), str.215.
745
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.292.

138
 Kada je odreen rok trajanja ugovora, ugovorni odnos prestaje istekom toga roka, osim kada je
ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje na neodreeno
vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan.746
Kada nije odreen rok trajanja ugovora, svaka ga ugovorna strana moe okonati tako da drugoj
ugovornoj strani dostavi otkaz. Otkaz se moe dati u svako doba, osim u nevrijeme. Ako stranke nisu
drugaije ugovorile, otkazani ugovorni odnos prestaje istekom otkaznog roka odreenog ugovorom, a
ako ugovorom nije odreen taj rok, istekom otkaznog roka odreenog zakonom ili obiajem, odnosno
istekom primjerenog roka.747
Tipian primjer prestanka ugovornog odnosa na ovaj nain predstavlja ugovor o radu, koji ako
je sklopljen na odreeno u pravilu prestaje protekom vremena, a ako je sklopljen na neodreeno u
pravilu prestaje otkazom.

6.7. SMRT UGOVORNE STRANE

Ugovorna obveza prestaje smru jedne od ugovornih strana samo iznimno, ako je ta obveza
nastala obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dunika.748

6.8. ZASTARA

Zastara predstavlja protek vremena nakon kojeg dunik moe uskratiti ispunjenje svoje obveze
radi pasivnog dranja vjerovnika. Zastara tee od trenutka dospjelosti obveze, a nastupa protekom
vremena odreenog zakonom (zastarni rok).749 Posljedica je zastare da se trabina vie ne moe
ostvariti prisilnim putem.750 Zastarom, dakle, ne prestaje obveza, ve prestaje samo vjerovnikov zahtjev
za ispunjenje koji prati njegovu trabinu.751 Ako bi dunik pak ispunio zastarjelu obvezu, on ne bi
mogao traiti povrat danoga s naslova stjecanja bez osnove.752

746
l. 211. ZOO.
747
l.212. ZOO.
748
l. 213. ZOO.
749
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.295.
750
Ibid.
751
l.214. ZOO.
752
l.221. ZOO.

139
6.8.1. Zastarni rokovi

Zastarni rokovi su zakonski rokovi u kojima je vjerovnik ovlaten zahtijevati ispunjenje obveze.
Oni poinju tei prvog dana nakon dospjelosti obveze,753 a prestaju protekom posljednjeg dana
zakonom odreenog vremena.754 Vano je napomenuti da su odredbe zakona o zastarnim rokovima
prisilne prirode, pa ih ugovorne stranke nisu u mogunosti suglasno skratiti ili produljiti, a dunik se ne
moe odrei zastare prije proteka zastarnog roka.
Opi zastarni rok, onaj koji se odnosi na sve obveze za koje nije propisan posebni zastarni rok,
jest pet godina.755 Posebni zastarni rokovi primjenjuju se samo u posebnim sluajevima koji su
propisani zakonom. Tako je primjerice, trogodinji zastarni rok predvien za meusobne obveze iz
ugovora o prometu robe i usluga, kao i za trabine zakupnine i najamnine, dok trabine utvrene
sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog tijela zastarijevaju za deset godina.

6.8.2. Zastoj i prekid zastare

Pod odreenim okolnostima koje predvia zakon zastarni rokovi ne teku. U tom smislu govori
se o zastoju zastare. Tako, primjerice, zastara zastaje, odnosno ne tee izmeu branih drugova za
trajanja braka,756 za osobe na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije,757 te vjerovniku koji zbog
nesavladivih prepreka nije bio u mogunosti podnijeti tubu.758 Po prestanku okolnosti koje su
uzrokovale zastoj zastare, zastara nastavlja tei tamo gdje je stala prije zastoja.
Za razliku od zastoja zastare, kod prekida zastare zastarni rok ne nastavlja tei tamo gdje je stao
ve se prekida i poinje tei iznova. Do prekida zastare dolazi kada dunik prizna dug, odnosno kada
vjerovnik podnese tubu ili koju drugu radnju usmjerenu na utvrivanje, osiguranje ili ostvarenje
trabine.

6.8.3. Zastara i prekluzija

Zastaru i zastarne rokove potrebno je razlikovati od prekluzije i prekluzivnih rokova.

Prekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih ugovorna stranka mora poduzeti odreene

753
l. 215. ZOO.
754
l. 216. ZOO.
755
l.225. ZOO.
756
l. 235. ZOO.
757
l. 236. ZOO.
758
l. 237. ZOO.

140
radnje ako nee da joj se ugasi ne samo zahtjev ve i samo subjektivno pravo. 759 Primjer prekluzivnog
roka u ZOO-u je estomjeseni rok za postavljanje zahtjeva za sklapanje glavnog ugovora temeljem
predugovora. Od zastare se prekluzija razlikuje i po tome to na nju sud po slubenoj dunosti, dok na
zastaru pazi samo po prigovoru.

759
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.184.

141
 7. POJEDINI UGOVORI

7.1. UGOVOR O KUPOPRODAJI

7.1.1. Pojam i obiljeja ugovora o kupoprodaji

Ugovor o kupoprodaji je ugovor kojim se prodavatelj obvezuje predati kupcu odreenu stvar u
vlasnitvo, odnosno pribaviti mu neko pravo, a ovaj se obvezuje za to platiti prodavatelju cijenu.760
Ugovor o kupoprodaji je imenovani ugovor reguliran odredbama ZOO-a. Nadalje, rije je o
konsenzualnom ugovoru ugovor o kupoprodaji je sklopljen kada su se stranke sporazumjele o bitnim
sastojcima ugovora (predmet prodaje i cijena). Meutim, ugovor o kupoprodaji je mogue sklopiti i u
reimu kapare u kojem e se sluaju raditi o realnom ugovoru.
Sklapanjem ugovora o kupoprodaji obveze preuzimaju i prodavatelj i kupac iz ega slijedi da je
ugovor o kupoprodaji dvostrano obvezan. Rije je o recipronim ugovoru jer su obje ugovorne strane
ujedno i vjerovnik i dunik. Kupac je glede obveze na predaju stvari vjerovnik, a glede obveze na
isplatu cijene dunik, dok je glede prodavatelja situacija obrnuta. Radi se nadalje o naplatnom ugovoru,
budui se za inidbu daje protuinidba.
Za pravovaljanost ugovora o kupoprodaji nije propisan odreeni oblik. Dakle, ugovor o
kupoprodaji je neformalan ugovor. On moe biti sklopljen u usmenom ili pisanom obliku, pa i
konkludentnim radnjama, primjerice ubacivanjem kovanica u automat i izborom artikla. Iznimno, za
valjanost ugovora o kupoprodaji bit e potreban pisani oblik kada je rije o kupoprodaji nekretnine i
kupoprodaji s obronom otplatom cijene.761
Naposljetku, kupoprodaja je kauzalan posao iz ugovora o kupoprodaji jasno je vidljiva svrha
ugovora, a to je stjecanje prava vlasnitva na stvari, odnosno stjecanje odreenog prava.762

760
l. 376. ZOO.
761
l. 377. i l. 465. ZOO.
762
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.494.

142
7.1.2. Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji

Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji, dakle minimalan sadraj ugovora predstavljaju predmet
prodaje i cijena. Kao to je vidljivo iz pojma ugovora o kupoprodaji, predmetom kupoprodaje mogu
biti i stvari i prava.
Pod stvarima se podrazumijevaju tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi koje slue ljudima za
uporabu. Stvarima se smatraju i prirodne sile ako su podlone ljudskoj vlasti, primjerice elektrina
energija. Zakonom mogu neke vrste prava ili togod drugo biti izjednaeno sa stvarima. 763 Da bi
ugovor o kupoprodaji bio valjan stvar koja je predmet ugovora mora biti u prometu.764 Kupoprodaja
stvari koja se smatra opim dobrom, primjerice, voda u moru ili zrak, bit e stoga nitetan. Valjanost
ugovora o kupoprodaji kojega su predmet stvari iji je promet ogranien, primjerice lijekovi,
radioaktivne tvari i sl. prosuivat e se prema posebnim propisima.765 Predmet ugovora o kupoprodaji
moe biti i budua stvar, dakle stvar koja u trenutku sklapanja ugovora jo ne postoji.766 Ugovor o
kupoprodaji je valjan i obvezuje stranke i kada je predmet kupoprodaje tua stvar, a ne prodavateljeva,
no tada e kupac koji za to nije znao, odnosno nije morao znati moi raskinuti ugovor i zahtijevati
naknadu tete, ako se zbog toga ne moe ostvariti svrha ugovora.767 No, ugovor o kupoprodaji nema
uinak ako je u trenutku njegova sklapanja stvar koja je predmet kupoprodaje propala.
Ve je navedeno da predmet kupoprodaje, osim stvari mogu biti i odreena imovinska prava,
primjerice trabina. U tom e sluaju ugovor biti valjan kada je rije o otuivim pravima primjerice, ne
moe se primjerice prodati pravo na ivot. I sporno pravo moe biti predmetom kupoprodaje, no
nitetan je ugovor kojim bi nalogoprimac kupio sporno pravo ije mu je ostvarivanje povjereno.768
Osim predmeta kupoprodaje bitan element ugovora ini i cijena, no samo kod tzv.
graanskopravnih ugovora o kupoprodaji. Ugovor e biti nitetan ako cijena nije odreena ili barem
odrediva.769 Cijena je odrediva kada ugovor sadri dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla
odrediti.
No kod trgovakih ugovora o kupoprodaji cijena ne predstavlja bitan sastojak. Stoga e
trgovaki ugovor o kupoprodaji biti valjan i kada u njemu nije odreena cijena pa i kada se ona ne
moe odrediti temeljem podataka sadranih u ugovoru. U tom sluaju kupac je duan platiti cijenu koju
je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kada takve cijene nema, duan je

763
l. 2. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,
79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje: ZV)
764
l. 380. st. 1. ZOO.
765
l. 380. st. 2. ZOO.
766
l. 380. st. 3. ZOO.
767
l. 382. ZOO.
768
l. 383. ZOO.
769
l. 384. st. 1. ZOO.

143
platiti razumu cijenu.770 Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a
ako se ona ne moe utvrditi, onda cijena koju je utvrdio sud prema okolnostima sluaja.
Odreivanje cijene moe biti ostavljeno i nekoj treoj osobi, primjerice vjetaku. Ako ta trea
osoba ne eli ili ne moe odrediti cijenu, smatra se da je ugovorena razumna cijena. No odredba
ugovora kojom bi se davalo pravo jednoj od ugovornih strana da odredi cijenu smatra se kao da nije ni
ugovorena i kupac je u tom sluaju duan platiti cijenu kao u sluaju kad cijena nije odreena.771

7.1.3. Obveze prodavatelja

Temeljna je obveza prodavatelja predaja stvari u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom.

Predaja stvari s pravnog gledita predstavlja znaajan moment i proizvodi odreene pravne uinke.
Naime inom predaje stvari s prodavatelja na kupca prelazi rizik za sluajnu propast stvari, a kada je
rije o pokretninama i pravo vlasnitva.772
Kada nadnevak predaje stvari nije odreen ugovorom, prodavatelj je duan izvriti predaju u
razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti.773 Kada
mjesto predaje nije odreeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku
sklapanja ugovora imao prebivalite, odnosno boravite ili sjedite.774 Ali ako je ugovarateljima u
trenutku sklapanja ugovora poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izraena, predaja se
obavlja u tom mjestu. Glede trokova prouzroenih predajom stvari, ako drugaije nije ugovoreno,
trokove predaje i trokove koji su prethodili predaji snosi prodavatelj dok trokove odvoenja snosi
kupac.775
Predajom stvari, prodavateljeva obveza prestaje ispunjenjem, no on i dalje odgovara kupcu za
materijalne i pravne nedostatke te za ispravnost prodane stvari ako je izdao garanciju.

7.1.3.1. Odgovornost za materijalne nedostatke stvari

Prodavatelj odgovara kupcu za materijalne nedostatke stvari koji su postojali u trenutku
prijelaza rizika na kupca, ali i onih koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica

770
l. 384. st. 2. ZOO.
771
l. 387. ZOO.
772
U naem pravu ugovor predstavlja samo osnovu (titulus) stjecanja vlasnitva. Sklapanjem ugovora o kupoprodaji kupac
ne postaje vlasnikom stvari ve je samo ovlaten zahtijevati da mu se stvar dade u posjed. Nain stjecanja vlasnitva
(modus) e se razlikovati prije svega od toga radi li se o pokretnim stvarima ili o nekretninama. Tako se vlasnitvo na
pokretnoj stvari stjee predajom stvari kupcu u posjed dok se vlasnitvo na nekretninama stjee uknjibom prava vlasnitva
u zemljinim knjigama u korist kupca.
773
l. 392. ZOO.
774
l. 393. ZOO.
775
l. 396. ZOO.

144
uzroka koji je postojao prije toga, bez obzira je su li mu oni bili poznati ili ne.776 Prodavatelj nee
odgovarati za neznatan materijalni nedostatak. Isto tako nee odgovarati ni za nedostatak koji je u
trenutku sklapanja ugovora bio poznat kupcu ili mu nije mogao ostati nepoznat, osim ako nije izriito
izjavio da stvar nema nikakve nedostatke.777
O materijalnom nedostatku stvari je rije:
1. ako stvar nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet,
2. ako stvar nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila
poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata,
3. ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili preutno ugovorene, odnosno propisane,
4. kad je prodavatelj predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili
model pokazani samo radi obavijesti,
5. ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao
opravdano oekivati prema naravi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavatelja,
proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaavanje stvari i dr.),
6. ako je stvar nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montae ukljuena u ispunjenje
ugovora o prodaji,
7. ako je nepravilna montaa posljedica nedostataka u uputama za montau.778
Po preuzimanju stvari kupac je duan stvar pregledati na uobiajen nain i o vidljivim
nedostacima (nedostaci koji se mogu zapaziti uobiajenim pregledom) obavijestiti prodavatelja u roku
od osam dana, kod trgovakih ugovora bez odgaanja, a kod potroakih ugovora u roku od dva
mjeseca.
Kada se nakon primitka stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki nedostatak koji se nije
mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari (skriveni nedostatak), kupac je
duan o tome nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca od dana kad je nedostatak
otkrio, a kod trgovakih ugovora bez odgaanja. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokau
poto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci.
Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku moe:
1. zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni,
2. zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka,
3. zahtijevati razumno snienje cijene,
4. izjaviti da raskida ugovor.779

776
l. 400. ZOO.
777
l. 402. ZOO.
778
l. 401. ZOO. O tome v. u: Petri, S., Odgovornost za materijalne nedostatke stvari prema novom Zakonu o
obveznim odnosima, Zbornik pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2006., str.104. i dalje.
779
l. 410. ZOO.

145
 Pravo na raskid ugovora kupac ima samo ako je prethodno dao prodavatelju dao primjereni rok
za uredno ispunjenje (otklanjanje nedostataka ili predaja druge stvari bez nedostataka), osim ako je
prodavatelj nakon obavijesti o nedostacima izjavio kupcu da nee ispuniti ugovor ili ako to proizlazi iz
okolnosti sluajeva, u kojem se sluaju moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja dodatnog roka.
Bez obzira da li je kupac zahtijevao otklanjanje nedostatka, predaju druge stvari bez nedostatka,
razmjerno snienje cijene ili je raskinuo ugovor, on ima i pravo na naknadu tete.780
Ugovaratelji mogu sporazumom ograniiti ili potpuno iskljuiti odgovornost prodavatelja za
materijalne nedostatke, no takva e ugovorna odredba biti nitetna:
1. ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca,
2. kada je prodavatelj nametnuo odredbu o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za materijalne
nedostatke koristei se svojim monopolskim poloajem i
3. kada je rije o potroakim ugovorima.781

7.1.3.2. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija)

Pored odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, prodavatelj i proizvoa e
odgovarati kupcu i za ispravnost prodane stvari u tijeku odreenog vremena, ako je prodavatelj kupcu
predao jamstveni (garancijski) list.782
Iako se odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke stvari i odgovornost iz jamstva
donekle preklapaju, njih nikako ne treba poistovjetiti.783 Odgovornost za materijalne nedostatke
proizlazi iz zakona i postoji uvijek dok odgovornost iz jamstva postoji samo kada je kupcu predan
jamstveni list. Za materijalne nedostatke odgovara samo prodavatelj, dok e se za ostvarenje prava iz
jamstva kupac moi obratiti i prodavatelju i proizvoau stvari. Nadalje, odgovornost za materijalne
nedostatke postoji samo glede nedostatka koji je postojao u trenutku prelaska rizika s prodavatelja na
kupca dok odgovornost iz jamstva postoji bez obzira na to kada se nedostatak pojavio. Naposljetku,
vano je naglasiti kako izdavanje jamstva ni na koji nain ne iskljuuje primjenu pravila o
odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari.784
Jamstveni list treba sadravati prava iz jamstva koja pripadaju kupcu, naznaku da jamstvo ne
utjee na ostala prava koja pripadaju kupcu, pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje
njegovih prava, a posebno trajanje jamstva te teritorijalno podruje vaenja, te ime naziv i adresu osobe
koja je izdala jamstvo. Meutim, nedostatak kojega od navedenih elemenata nee utjecati na valjanost
jamstva.785

780
l. 410. st. 2. ZOO.
781
l. 408. st. 2. ZOO.
782
l. 423. st. 1. ZOO.
783
Za odnos garancije i odgovornosti za materijalne nedostatke stvari v. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.662.
784
l. 423. st. 2. ZOO.
785
l. 423. st. 3. st. 5. ZOO.

146
 Kada je prodavatelj kupcu dao jamstvo, kupac moe u sluaju neispravnosti stvari zahtijevati od
prodavatelja odnosno proizvoaa popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka. Uz to, kupac
ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio to je bio lien uporabe stvari od trenutka traenja popravka
ili zamjene do njihova izvrenja.786 Ako prodavatelj u razumnom roku ne izvri popravak ili zamjenu
stvari, kupac ima pravo na raskid ugovora ili snienje cijene.
Prava iz jamstva mogu se ostvarivati u roku koji je odreen jamstvenim listom. Taj se rok
produljuje za onoliko koliko je kupac bio lien uporabe stvari kada su u pitaju manji popravci, dok kod
veih popravaka odnosno zamjene stvari poinje tei iznova.

7.1.3.3. Odgovornost za pravne nedostatke stvari (zatita od evikcije)

O pravnim nedostacima stvari je rije kada na prodanoj stvari postoji neko pravo treega koje
iskljuuje, umanjuje ili ograniuje kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije bio obavijetenniti je
pristao uzeti stvar optereenu tim pravom.787 Tako, primjerice, ako je prodana tua stvar, tree osoba
koja je vlasnik te stvari mogla bi protiv kupca ustati sa zahtjevom za oduzimanjem te stvari (evikcija).
Kada se pokae da trea osoba polae pravo na neku stvar, kupac je duan o tome obavijestiti
prodavatelja i pozvati ga u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega (zatita od
evikcije).788 Ako kupac nije obavijestio prodavatelja o evikciji te se upustio u spor s treom osobom i
taj spor izgubio, moe se ipak pozvati na prodavateljevu odgovornost, osim ako prodavatelj dokae da
je raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe.
Ako prodavatelj po obavijesti kupca, ne oslobodi stvar od prava treega pa doe do oduzimanja
stvari od kupca (potpuna evikcija), ugovor se raskida po samom zakonu. U sluaju kada nije dolo do
oduzimanja stvari, meutim prava tree strane umanjuju ili ograniavaju prava kupca (djelomina
evikcija), kupac je ovlaten ili raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. 789 Kupac e u
svakom sluaju imati i pravo na naknadu tete, osim ako je u asu sklapanja ugovora znao da postoji
mogunost da mu stvar bude oduzeta ili da njegovo pravo bude ogranieno ili umanjeno.
Ugovaratelji mogu sporazumom ograniiti ili potpuno iskljuiti odgovornost prodavatelja za
pravne nedostatke, no takva e ugovorna odredba biti nitetna ako je u trenutku sklapanja ugovora
prodavatelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu.790

786
l. 424. ZOO.
787
l. 430. st. 1. ZOO.
788
l. 431. ZOO.
789
l. 432. ZOO.
790
l. 435. ZOO.

147
7.1.4. Obveze kupca

Temeljne obveze kupca su isplata cijene i preuzimanje stvari. Kupac je duan platiti cijenu u
vrijeme i u mjestu odreenom u ugovoru. Ako ugovorom nita nije odreeno, kupac je duan platiti
cijenu u vrijeme i na mjestu koje je odreeno obiajem, a u nedostatku obiaja u trenutku i u mjestu u
kojem se obavlja predaja stvari.791 Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, plaanje se obavlja
u prebivalitu odnosno sjeditu prodavatelja.
U sluaju uzastopnih isporuka kupac je duan platiti cijenu za svaku isporuku prilikom
preuzimanja stvari, a ako je kupac prodavatelju dao predujam, iz predujma se naplauju prve
isporuke.792
Osim isplate cijene, ugovorna se obveza kupaca sastoji u preuzimanju stvari, odnosno
poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua te u odnoenju stvari. Kupac koji bez
opravdanog razloga odbije preuzeti stvar na dogovoreni nain pada u zakanjenje. Osim toga
prodavatelj e u tom sluaju, ima li razloga posumnjati da e kupac isplatiti cijenu, imati pravo
jednostrano raskinuti ugovor.793

7.1.5. Kupoprodaje s posebnim pogodbama

Ugovor o kupoprodaji, kao najraireniji ugovor, mogue je sklopiti s razliitim pogodbama koje
je razvila praksa. One najkoritenije pogodbe u kupoprodajnom ugovoru ureuje zakon.

7.1.5.1. Kupoprodaja s pravom prvokupa794

Ugovorom o kupoprodaji moe se obvezati kupac da e izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj
prodaji stvari odreenoj osobi, o uvjetima prodaje i da e mu ponuditi da on kupi stvar za istu cijenu.
Prodavatelj je duan obavijestiti kupca da e se koristiti pravom prvokupa u roku od mjesec dana od
dana primitka obavijesti o namjeravanoj prodaji te istodobno isplatiti cijenu. Pravo prvokupa pokretnih
stvari ne moe se ni otuiti niti naslijediti niti se prodavatelj ne moe pozivati na pravo prvokupa u
sluaju prisilne javne prodaje. Pravo prvokupa prestaje poslije pet godina od sklapanja ugovora ako
nije dogovoren krai rok.
Ako je kupac prodao stvar i prenio vlasnitvo na treega bez obavijesti i ponude prodavatelju, a
trei je znao ili morao znati za pravo prvokupa, prodavatelj moe u roku od est mjeseci od saznanja za

791
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.686.
792
l. 440. ZOO.
793
l. 441. ZOO.
794
l. 449. l. 455. ZOO.

148
taj prijenos, a najvie u roku od pet godina od prijenosa prava vlasnitva stvari na treega, zahtijevati
da se prijenos poniti i da se stvar proda njemu pod istim uvjetima.

7.1.5.2. Kupnja na pokus795

Kada je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba kako bi utvrdio odgovara li
njegovim eljama, duan je o tome ostaje li pri ugovoru obavijestiti prodavatelja u roku utvrenom
ugovorom ili obiajem, a ako takvoga roka nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj,
inae se smatra da je odustao od ugovora. No ako je stvar predana kupcu da je isproba do odreenog
roka, a on je ne vrati bez odgaanja nakon isteka roka ili ne izjavi prodavatelju da je odustao od
ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru.
Kupnju na pokus kod koje kupac ima pravo da odustane od ugovora iz nekih svojih subjektivnih
razloga tzv. subjektivan pokus, valja razlikovati od tzv. objektivnog pokusa koji je ugovoren da bi se
utvrdilo ima li stvar odreena svojstva ili je li prikladna za odreenu uporabu i kod kojega odranje
ugovora ne ovisi od kupeva nahoenja, ve od toga ima li stvar zaista odreena svojstva, odnosno je li
prikladna za odreenu uporabu.796

7.1.5.3. Kupoprodaja po uzorku ili modelu797

U sluaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije
jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti prodavatelja za
materijalne nedostatke stvari, a u drugim sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje
obveze. Prodavatelj, meutim, ne odgovara za nedostatak jednakosti ako je uzorak, odnosno model
podnio kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja jednakosti.

7.1.5.4. Kupoprodaja sa specifikacijom798

Ako je ugovoreno pravo kupca da kasnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a
kupac ne dostavi specifikaciju do ugovorenog nadnevka, ili do proteka razumnog roka raunajui od
prodavateljeva traenja da to uini, prodavatelj moe izjaviti da raskida ugovor ili nainiti specifikaciju
prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. U sluaju da prodavatelj naini specifikaciju,
on je duan obavijestiti kupca o njezinim pojedinostima i odrediti mu razuman rok da sam pripremi
specifikaciju, protekom kojega roka e biti mjerodavna specifikacija koju je nainio prodavatelj.

795
l. 456. l. 459. ZOO.
796
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.718.
797
l. 460. ZOO.
798
l. 461. ZOO.

149
7.1.5.5. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva799

Kada prodavatelj posebnom odredbom ugovora pridri pravo vlasnitva i poslije predaje stvari
kupcu sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.800 Pridraj prava vlasnitva pokretne stvari ima
uinak prema kupevim vjerovnicima samo ako je uinjen u obliku isprave javno ovjerovljene prije
kupeva steaja ili prije pljenidbe stvari. Meutim, na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne
javne knjige, kao to su primjerice zrakoplovi i brodovi, moe se pridrati pravo vlasnitva samo ako je
to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga.

7.1.5.6. Kupoprodaja s obronom otplatom cijene801

Ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obronom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj
predati kupcu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje
isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima. Taj ugovor treba biti
sklopljen u pisanom obliku.
Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji s obronom otplatom cijene pored stvari i cijene su i
ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u asu sklapanja ugovora, iznos
pojedinih otplata, njihov broj. Pored toga, isprava o ugovoru mora, pod prijetnjom nitetnosti,
sadravati odredbu da kupac moe raskinuti ugovor ako to pisano priopi prodavatelju u roku od tri
dana od potpisivanja isprave te da se ovoga prava kupac ne moe odrei unaprijed. Pored toga, kupac je
ovlaten uvijek odjednom isplatiti ostatak cijene, te bi suprotna ugovorna odredba bila nitetna.
Prodavatelj moe raskinuti ugovor ako kupac doe u zakanjenje s poetnom otplatom. Nakon
isplate poetne otplate prodavatelj moe raskinuti ugovor ako kupac doe u zakanjenje s najmanje
dvije uzastopne otplate, koje ine najmanje osminu cijene, a iznimno, prodavatelj moe raskinuti
ugovor kad kupac doe u zakanjenje s isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijelog ostatka
cijene nije predvieno vie od etiri otplate. Umjesto da raskine ugovor, prodavatelj je ovlaten
zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije toga zahtjeva duan ostaviti kupcu
naknadni rok od petnaest dana.

799
l. 462. l. 463. ZOO.
800
V. u uveljak, J., Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva, Pravo i porezi, 4/2006., str.19.
801
l. 464. l. 473. ZOO.

150
7.2. UGOVOR O ZAMJENI

7.2.1. Pojam i obiljeja ugovora o zamjeni

Ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje svom suugovaratelju predati odreenu stvar
u vlasnitvo, odnosno pribaviti odreeno pravo.802 Kao to je vidljivo, predmet zamjene mogu biti
stvari i prava. inidba obje strane se mora sastojati u davanju. Mogue su zamjene stvar za stvar, stvar
za pravo i pravo za pravo. Novac, osim iznimno, ne moe biti predmet zamjenejer bi se u tom sluaju
radilo o kupoprodaji.
Ugovor o zamjeni je imenovani i konsenzualni ugovor. Nadalje, rije je o dvostrano obveznom
ugovoru, budui da sklapanjem ugovora o zamjeni obje ugovorne strane preuzimaju obveze. Ugovor o
zamjeni je specifian ugovor po tome to su ugovorne obveze stranaka jednake, a razlikuju se samo po
predmetu inidbe. Iako ugovor o zamjeni ne podrazumijeva novane obveze, rije je o naplatnom
ugovoru jer svaka strana za svoju inidbu daje odreenu protuinidbu.803
Za pravovaljanost ugovora o zamjeni nije propisan odreeni oblik. No analognom primjenom
odredaba o kupoprodaji treba uzeti da e ugovor o zamjeni biti valjan samo ako je sklopljen u pisanom
obliku, ako je jedan od predmeta zamjene nekretnina. Kauza ugovora o zamjeni je, kao i kod
kupoprodaje, stjecanje prava vlasnitva na stvari, odnosno stjecanje odreenog prava.

7.2.2. Novac kao predmet zamjene

Predmet zamjene mogu biti stvari i prava. Predmetom zamjene s jedne strane ne bi, meutim,
mogao biti novac, jer se u tom sluaju ne bi radilo o zamjeni ve o kupoprodaji. Jednako tako nee se
raditi o zamjeni ako se mijenja primjerice domaa valuta za stranu, primjerice hrvatska kuna za euro,
ve e se i tada raditi o kupoprodaji kod koje je predmet kupnje odreen iznos eura za koji valja platiti
cijenu izraenu u hrvatskim kunama.804 Meutim, o zamjeni e se raditi ako jedna strana dade drugoj
jednu novanicu od 200 kuna, a za to dobije dvije novanice od po 100 kuna.805

802
l. 474. ZOO.
803
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str. 111.
804
Ibid., str.506.
805
Ibid.

151
7.2.3. Obveze ugovornih stranaka

Iz ugovora o zamjeni nastaju za svakog ugovaratelja prava i obveze koja iz ugovora o

kupoprodaji nastaju za prodavatelja.806 Rije je o obvezi na predaju stvari. Uz to e svaka ugovorna
strana odgovarati suprotnoj za materijalne i pravne nedostatke stvari. Meutim, valja uzeti da iz
ugovora o zamjeni za ugovaratelje proizlazi i jedna obveza karakteristina za kupca, a to je obveza
preuzimanja stvari.

7.3. UGOVOR O ZAJMU

7.3.1. Pojam i obiljeja ugovora o zajmu

Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili
odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu nakon stanovitog
vremena isti iznos novca, odnosno istu koliinu zamjenjivih stvari807 iste vrste i kakvoe.808 Na
primljenim stvarima zajmoprimac stjee pravo vlasnitva, a isto tako i zajmodavac na vraenim
stvarima.809
Ugovor o zajmu je imenovani, neformalan, konsenzualan i dvostrano obvezan ugovor. Obveza
zajmodavca se sastoji u davanju iznosa novca odnosno zamjenjivih stvari, a obveza zajmoprimca se
sastoji u vraanju istog iznosa novca, odnosno iste koliine zamjenjivih stvari.
Specifino je za ugovor o zajmu to on moe biti i besplatan i naplatan ugovor. U pravilu je
zajam besplatan ugovor zajmodavac nema nikakve koristi od zajma jer ono to je dao, primit e
nakon stanovitog vremena natrag. No zajmoprimac se moe obvezati da pored glavnice duguje i
kamate.810 U tom sluaju kamate predstavljaju naknadu za davanje zajma pa e ugovor o zajmu biti
naplatan ugovor. Kod trgovakih ugovora o zajmu, zajmoprimac duguje kamate uz glavnicu iako nisu
posebno ugovorene, pa e se raditi o naplatnom poslu. Ipak i kod trgovakih zajmova mogue je
iskljuiti kamate i uiniti zajam besplatnim poslom. Valja napomenuti, da je kod ugovora o zajmu rije
o ugovornim kamatama, a ne o zateznim kamatama. Ugovorne kamate predstavljaju naknadu za

806
l. 475. ZOO.
807
Zamjenjive (generike) stvari su one koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd (primjerice ito, vino,
eer). Kod navedenih stvari je u prometu bespredmetno razlikovanje pojedinih stvari unutar vrste (primjerice zrno ita).
Tako u Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.78.
808
l. 499. st. 1. ZOO.
809
l. 499. st. 2. ZOO.
810
l. 500. ZOO.

152
uporabu tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari dok zatezne kamate predstavljaju sankciju za
zakanjenje u ispunjenju novanih inidaba.811
Zajam je kauzalan posao, a cilj mu je ostvarenje kredita.812 Iako se zajmom stjee pravo
vlasnitva, to nije cilj zajma ve samo nuna posljedica ostvarenja cilja kreditiranja. 813 Naime, da bi se
ostvario cilj kreditiranja, nuno je da zajmoprimac moe raspolagati predmetom zajma, a to je
ovlatenje vlasnika. Ako primjerice pozajmimo kilogram eera od susjeda jer elimo napraviti tortu,
jasno je da emo pozajmljeni eer potroiti, a susjedu vratiti kilogram eera koji smo sutradan kupili
u duanu. Ako bi se susjedu obvezali vratiti onaj isti eer koji smo od njega dobili, ne bi bilo rijei o
zajmu ve o posudbi, no takav posao ne bi imao gospodarskog rezona.

7.3.2. Obveze zajmodavca

Temeljna je obveza zajmodavca predati zajmoprimcu predmet zajma u roku koji je odreen
ugovorom, a ako ugovorom nije odreen rok, onda kada to zajmoprimac zatrai.814 Pravo zajmoprimca
da zahtijeva predaju predmeta zajma zastarijeva u roku od tri mjeseca od dolaska zajmodavca u
zakanjenje, a u svakom sluaju za godinu dana od sklapanja ugovora.
Ako su se nakon sklapanja ugovora, a prije predaje predmeta zajma, materijalne prilike
zajmoprimca toliko pogorale da je neizvjesno da e moi vratiti zajam, zajmodavac moe odbiti
predati predmet zajma, osim ako zajmoprimac ili trea osoba dade dovoljno osiguranje.815

7.3.3. Obveze zajmoprimca

Temeljna je obveza zajmoprimca da po isteku zajma izvri povrat zajma zajedno s kamatama
ako je rije o naplatnom zajmu. Kada rok za vraanje zajma nije odreen ugovorom, niti se on moe
odrediti prema okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji
ne moe biti krai od dva mjeseca od zajmodaveva zahtjeva.816 Zajmoprimac je ovlaten izvriti
povrat zajma i prije isteka roka odreenog za vraanje, ali je duan obavijestiti zajmodavca o svojoj
namjeri te mu nadoknaditi tetu koja bi mu mogla nastati radi prijevremenog ispunjenja.817 Ovo se
pravo zajmoprimca, meutim, moe iskljuiti ugovorom.

811
Giunio, M., op.cit. (ref.155.), str.191. i 196.
812
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str. 531.
813
Ibid.
814
l. 501. ZOO.
815
l. 502. ZOO.
816
l. 504. ZOO.
817
l. 507. ZOO.

153
 Kada zajam nije dan u novcu, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu, on je
ovlaten vratiti pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u
mjestu koji su ugovorom odreeni za vraanje.818 Isto e vrijediti i u sluaju kada nije mogue vratiti
istu koliinu stvari, iste vrste i kakvoe.

7.3.4. Namjenski zajam

Ugovorom o zajmu se moe odrediti da se zajam daje u neku osobitu svrhu. Ugovaranje svrhe
moglo bi ugovornim stranama biti bitno, kada se primjerice radi o financiranju neke gospodarske
aktivnosti kojom e zajmoprimac ostvariti dobit, a samim time zajmodavac e donekle dobiti sigurnost
da e mu zajam biti vraen. Namjena zajma se ne podrazumijeva i mora biti ugovorena. Kod
namjenskog zajma, zajmodavac e moi raskinuti ugovor ako zajmoprimac predmet zajma koristi u
svrhu koja nije odreena ugovorom.819

7.4. UGOVOR O ZAKUPU

7.4.1. Pojam i obiljeja ugovora o zakupu

Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku odreenu stvar na koritenje, a

ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu zakupninu.820
Ugovor o zakupu je imenovani ugovor ureen odredbama ZOO-a. Valja napomenuti da ZOO
sadri opa pravila o zakupu koja se nee primjenjivati na zakupe ureene posebnim zakonom, osim
podredno.821 Tako je primjerice zakup poslovnog prostora ureen Zakonom o zakupu poslovnog
prostora, zakup broda Pomorskim zakonikom itd.822
Rije je nadalje o konsenzualnom, dvostrano obveznom i naplatnom ugovoru. Zakup je
kauzalni posao ija je svrha koritenje tue stvari. Upravo se prema navedenoj svrsi ugovor o zakupu
razlikuje od ugovora o najmu ija svrha nije koritenje tue stvari ve uporaba tue stvari. 823 Koritenje

818
l. 505. ZOO.
819
l. 508. ZOO.
820
l. 519. ZOO.
821
l. 520. ZOO.
822
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.794.
823
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.515.

154
stvari, naime daje ira ovlatenja od uporabe stvari jer ono pored prava na uporabu stvari daje i pravo
na crpljenje plodova od stvari.824
Prema opim pravilima ZOO-a, zakup je neformalan ugovor, no posebni propisi mogu
zahtijevati i poseban oblik ugovora o zakupu. Tako e primjerice ugovor o zakupu broda i ugovor o
zakupu poslovnog prostora, morati biti sklopljeni u pisanom obliku da bi bili valjani.825

7.4.2. Obveze zakupodavca

Zakupodavac je prije svega duan predati zakupniku zakupljenu stvar u ispravnom stanju,
zajedno s njenim pripadcima,826 pri emu se uzima da je stvar u ispravnom stanju ako je u stanju
odreenom ugovorom, a u nedostatku ugovornih odredbi, ako je u stanju da moe posluiti svrsi radi
koje je ugovor sklopljen.827
Isto tako, on je duan zakupljenu stvar odravati u ispravnom stanju za vrijeme trajanja zakupa,
te obavljati potrebne popravke na stvari.828 Ukoliko je zakupnik imao kakve trokove vezane uz
uzdravanje stvari, zakupodavac mu ih je duan nadoknaditi. No trokovi sitnijih popravaka izazvani
redovitim koritenjem stvari, kao i trokovi samog koritenja stvari padaju na teret zakupnika.829 Ako
bi popravci na zakupljenoj stvari znatno ometali njezino koritenje zakupnik je ovlaten raskinuti
ugovor, odnosno pravo na snienje zakupnine razmjerno ogranienju koritenja stvari.830 Jednako, tako
zakupodavac ne moe bez pristanka zakupnika initi izmjene na stvari za vrijeme trajanja zakupa,
ukoliko bi to ometalo koritenje.831 U sluaju da zakupnik odobri izmjene na stvari, pa ga to ometa u
koritenju stvari, on ima pravo na razmjerno snienje zakupnine.
Zakupodavac odgovara zakupniku za materijalne nedostatke stvari, i to bez obzira da li je za
njih znao ako ti nedostaci smetaju koritenju stvari, osim ako su ti nedostaci u trenutku sklapanja
ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati.832 Ako predmet zakupa ima
nedostatak koji se ne moe otkloniti, zakupnik je ovlaten, po svom izboru raskinuti ugovor ili
zahtijevati snienje zakupnine. Kada se nedostatak moe otkloniti, a predaja u roku nije bitan sastojak

824
Ibid.
825
V. l. 659. st. 1. Pomorski zakonik (NN br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15; dalje: PZ) i l. 4. st. 3. Zakon o
zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN br. 125/11, 64/15dalje: ZZKPP).
826
Pripadak ili pertinencija je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slui svrsi neke
glavne stvari. Tako je primjerice daljinski upravlja pripadak televizije, a tanjuri je pripadak alice za aj.
827
l. 521. ZOO.
828
l. 522. ZOO.
829
l. 522. st. 3. ZOO.
830
l. 523. ZOO.
831
l. 524. ZOO.
832
l. 525. ZOO.

155
ugovora zakupnik moe zahtijevati snienje zakupnine ili otklanjanje nedostatka u primjerenom roku,
bezuspjenim protekom kojega zakupnik moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. U
svakom sluaju zakupnik ima pravo na naknadu tete.
Zakupodavac snosi i odgovornost za pravne nedostatke stvari.833 Kada se pojavi trea osoba ije
pravo u potpunosti iskljuuje pravo zakupnika na koritenje stvari, ugovor o zakupu se raskida ex lege.
Ukoliko bi pravo treega samo ograniavalo zakupnikovo pravo, on moe raskinuti ugovor ili
zahtijevati snienje zakupnine. U svakom sluaju, zakupnik ima pravo na naknadu tete.

7.4.3. Obveze zakupnika

Zakupnik je duan koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain na nain
kako je to odreeno ugovorom ili namjenom stvari.834 Ako zakupnik koristi stvar suprotno ugovoru ili
njezinoj namjeni on odgovara za tetu koja bi tako nastala. U tom sluaju zakupodavac ga moe
opomenuti, a oglui li se zakupnik na opomenu, zakupodavac moe otkazati ugovor bez ostavljanja
otkaznog roka.
Druga je zakupnikova obveza plaanje zakupnine u rokovima koji su odreeni ugovorom,
zakonom ili obiajem.835 Ako to drugo nije ugovoreno zakupnina se plaa polugodinje kada je stvar
dana u zakup za jednu ili vie godina, a ako je dana za krae vrijeme, onda po isteku zakupa. Ako
zakupnik ne plati zakupninu ni u roku od 15 dana od poziva zakupodavca, ovaj moe otkazati ugovor.
Nakon prestanka zakupa, zakupnik je duan vratiti neoteenu stvar zakupniku u stanju u kojem
je stvar bila kada mu je predana u zakup.836 Zakupnik ne odgovara zakupodavcu za istroenost stvari
koja je nastala njezinim redovnim koritenjem, a ni za oteenja koja potjeu od njezine dotrajalosti.
Zakupnik po isteku zakupa moe odnijeti dodatke na stvari koje je on napravio, ako se oni mogu
odvojiti bez njezina oteenja, ali ih zakupodavac moe zadrati ako nadoknadi njihovu vrijednost u
vrijeme vraanja.

833
l. 531. ZOO.
834
l. 532. ZOO.
835
l. 534. ZOO.
836
l. 536. ZOO.

156
7.4.4. Podzakup

Ugovorom o podzakupu, zakupnik prenosi svoje ovlatenje na koritenje stvari temeljem

ugovora o zakupu na podzakupnika.837 Zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup ako drugaije
nije odreeno ugovorom o zakupu i ako se time ne nanosi teta zakupodavcu.838 Sklapanjem ugovora o
podzakupu ne nastaje odnos izmeu zakupodavca i podzakupnika, ve izmeu zakupnika i
podzakupnika. Iz navedenoga razloga zakupnik jami zakupodavcu da e podzakupnik koristiti stvar
prema ugovoru o zakupu. To proizlazi iz injenice da nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava
nego to mu i samom pripada, pa shodno tome, podzakupnik ne moe imati vea ovlatenja od
zakupnika.
Ako je stvar dana u podzakup bez ovlatenja zakupodavca, a takvo se ovlatenje trai po zakonu
ili ugovoru, zakupodavac je ovlaten otkazati ugovor o zakupu.839 Pored toga, zakupodavcu pripada
pravo da radi naplate svojih trabina od zakupnika nastalih iz zakupa, zahtijeva izravno od
podzakupnika isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupniku po osnovi podzakupa.840 Podzakup prestaje na
iste naine kao i zakup, a u svakom sluaju prestaje kada prestane zakup.

7.4.5. Prestanak zakupa

Zakup je trajni obvezni odnos, pa prema tome on prestaje protekom vremena ili otkazom. Ako
je ugovor o zakupu sklopljen na odreeno vrijeme, on prestaje protekom toga vremena. 841 Isto vrijedi
kada je u nedostatku volje ugovaratelja trajanje zakupa odreeno zakonom. No ako nakon proteka
vremena na koje je ugovor sklopljen, zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tome ne
usprotivi, smatra se da je sklopljen novi ugovor o zakupu, na neodreeno vrijeme, pod istim uvjetima
kao i prethodni qui tacet consentire videtur.842
Zakup na neodreeno vrijeme prestaje otkazom.843 Ugovor o zakupu sklopljen je na neodreeno
vrijeme ili kada je to izriito ugovoreno ili ako ugovorom nije odreeno trajanje zakupa niti se ono
moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja. Otkaz, uz potivanje otkaznog roka, moe dati svaka

837
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str. 518. Vice versa, poslovni se prostor moe dati u podzakup samo kada je to
izriito ugovoreno. V. u Breanski J., Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora primjena u praksi, Zbornik
Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2005., str.569.-570.
838
l. 537. ZOO.
839
l. 538. ZOO.
840
l. 539. ZOO.
841
l. 545. ZOO.
842
l. 546. ZOO.
843
l. 547. ZOO.

157
ugovorna strana bez navoenja razloga. Otkaz se meutim ne moe dati u nevrijeme. Ako otkazni rok
nije ureen ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajem on iznosi osam dana.
Bilo da se radi o zakupu na odreeno vrijeme ili na neodreeno vrijeme on e prestati ex lege
bude li zakupljena stvar unitena zbog dogaaja vie sile.844 No bude li zakupljena stvar samo
djelomino unitena, zakupnik moe raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje zakupnine.
Smrt zakupnika ili zakupodavca ne povlai za sobom prestanak ugovora o zakupu, ako suprotno nije
ugovoreno.845 Zakup se u tom sluaju nastavlja s nasljednicima.

7.5. UGOVOR O DJELU

7.5.1. Pojam i obiljeja ugovora o djelu

Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao kao to je izrada ili popravak
neke stvari, izvrenje kakvog fizikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to
naknadu.846 Ugovor o djelu je imenovani, konsenzualan, dvostrano obvezan, naplatni i neformalan
ugovor.
Kauza ugovora o djelu je rezultat kakvoga posla. ZOO primjerice navodi poslove kao to su
izrada neke stvari (npr. izrada namjetaja), popravak kakve stvari (npr. popravak stroja za rublje),
izvrenje kakvoga fizikog rada (npr. ienje prostorije) ili umnoga rada (npr. analiza trita). Kod
ugovora o djelu predmet nije obavljanje pravnog posla ve materijalnog posla, po emu se ugovor o
djelu razlikuje od ugovora o nalogu.847 Jednako tako valja naglasiti da je predmet ugovora o djelu
rezultat nekoga rada, a ne sam rad, po emu se ugovor o djelu razlikuje od ugovora o radu, odnosno od
ugovora o slubi.848
ZOO ini posebnu razliku izmeu ugovora o kupoprodaji i ugovora o djelu. Naruimo li
primjerice ormar po mjeri, te on bude izraen i isporuen, postavlja se pitanje treba li takav ugovor
klasificirati kao ugovor o djelu ili pak kao ugovor o kupoprodaji. ZOO ovu dvojbu rjeava uzimajui u
obzir koja strana daje materijal za izradu stvari. Prema tome, smatrat e se da je sklopljen ugovor o
kupoprodaji obvee li se koja strana od svog materijala izraditi pokretnu stvar, no ako je druga strana
dala bitan dio materijala smatra se da je sklopljen ugovor o djelu.849 No, bez obzira koja strana daje

844
l. 548. ZOO.
845
l. 549. ZOO.
846
l. 590. ZOO.
847
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.884.
848
Ibid., str.885.
849
l. 591. st. 1. i st. 2. ZOO.

158
materijal za izradu stvari, smatrat e se da je sklopljen ugovor o djelu ako su stranke imale na umu
osobitu vrijednost izvoaeva rada.850

7.5.2. Obveze izvoaa

Izvoa je duan izvriti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke, u roku koji je ugovoren,
a ako rok nije ugovoren onda u razumnom roku za takve poslove. 851 Kada to odgovara naravi posla,
izvoa je duan naruitelju omoguiti nadzor nad obavljanjem poslova. Kada se ustanovi da se ne dri
uvjeta ugovora i ne radi kako bi trebao, naruitelj mu je ovlaten odrediti primjeren rok da svoj rad
uskladi sa svojim obvezama, a po bezuspjenom proteku istoga moe raskinuti ugovor.852
Izvoa nije duan obaviti posao osobno, ako to ne proizlazi iz ugovora ili naravi posla, no on i
nadalje odgovara za izvrenje posla naruitelju i kad ga nije osobno izvrio.
Izvoa je nadalje duan upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koje mu je ovaj predao, a
koje je primijetio ili morao primijetiti, inae e odgovarati za tetu.853 Ako naruitelj inzistira da se
stvar izradi od materijala koje je predao izvoau, a na ije mu je nedostatke izvoa ukazao, izvoa
je duan postupiti po zahtjevu naruitelja, osim u sluaju da materijal oito nije podoban za narueno
djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla natetiti njegovu ugledu, u kojem je sluaju
ovlaten raskinuti ugovor. Isto tako izvoa je duan upozoriti naruitelja na nedostatke u njegovu
nalogu, jer u suprotnom odgovara za tetu.
Izraenu ili popravljenu stvar, izvoa je duan predati naruitelju, te mu odgovara za
materijalne nedostatke stvari.854

7.5.3. Obveze naruitelja

Naruitelj je duan primiti djelo izraeno prema odredbama ugovora i pravilima struke te
izvoau platiti naknadu.855 Naknada se odreuje ugovorom ako nije odreena tarifom ili drugim
obveznim aktom.856 Ako naknada nije odreena, utvrdit e je sud prema vrijednosti djela, prema
normalno potrebnom vremenu za taj posao te prema uobiajenoj naknadi za takav posao.

850
l. 591. st. 3. ZOO.
851
l. 597. ZOO.
852
l. 598. ZOO.
853
l. 596. ZOO.
854
l. 603. l. 611. ZOO.
855
l. 612. ZOO.
856
l. 613. ZOO.

159
 Radi osiguranja naplate naknade za rad i utroeni materijal, izvoa ima pravo zadranja na
stvarima to ih je napravio ili popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s
njegovim radom.857

7.6. UGOVOR O LICENCIJI

7.6.1. Pojam i obiljeja ugovora o licenciji

Ugovorom o licenciji, obvezuje se davatelj licencije, ustupiti stjecatelju licencije u cjelini ili
djelomino pravo iskoritavanja izuma, znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije
obvezuje se platiti mu za to odreenu naknadu.858
Ugovor o licenciji je nominantan ugovor te dvostrano obvezan (sinalagamatian) i naplatni
pravni posao.859 Za sklapanje ugovora o licenciji dovoljno je da su se ugovorne strane suglasile o
bitnim sastojcima predmetu licencije i naknadi, dakle rije je o konsenzualnom ugovoru. Ugovor o
licenciji je formalan ugovor, koji, da bi bio valjan mora biti sklopljen u pisanom obliku.860
Kauza ovoga ugovora je gospodarsko iskoritavanje izuma, znanja i iskustva, iga, uzorka ili
modela. Rije je naime o nematerijalnim dobrima koja ulaze u kategoriju prava industrijskog vlasnitva
ijim imateljima, pod odreenim pretpostavkama, zakon prua zatitu i pravo na iskljuivo
iskoritavanje.

7.6.2. Predmet licencije

Ve je pri definiranju ugovora o licenciji reeno da predmetom licencije mogu biti izum, ig,
znanje i iskustvo te uzorak ili model. Radi boljeg shvaanja ugovora o licenciji, potrebno je razmotriti
pojedine predmete tog ugovora, njihovu pravnu zatitu te pravne uinke te zatite.
Prema lanku 1. Parike konvencije za zatitu industrijskog vlasnitva iz 1883. godine
predmetom zatite industrijskog vlasnitva jesu inventivni patenti, korisni modeli, industrijski uzorci i
modeli, tvorniki ili trgovaki igovi, usluni igovi, trgovako ime, oznaka ili ime podrijetla i
suzbijanje nelojalne utakmice.861 U tom smislu, moe se rei da predmetom ugovora o licenciji mogu

857
l. 618. ZOO.
858
l. 699. ZOO.
859
Verona, A., Obvezno pravo (trea knjiga) Licencni ugovor u jugoslavenskom, inozemnom i meunarodnom
pravu, Zagreb, 1981., str. 21.
860
l. 700. ZOO.
861
Verona, A., Pravo industrijskog vlasnitva, Zagreb, 1978., str.1.

160
biti nematerijalna dobra koja su predmet zatite industrijskog vlasnitva. U nastavku teksta dajemo
pregled pojedinih predmeta ugovora o licenciji.

7.6.2.1. Izum
Zakonom o patentu,862 kojim se ureuje pravna zatita izuma, nije odreen pojam izuma. Takav
je pristup naeg zakonodavca sasvim opravdan poto je definicija izuma u pravnoj teoriji sporna. U tom
smislu kree se i izjava Plinija Bolle da je ope poznato to je izum, ali da jo nitko nije uspio dati
njegovu jasnu definiciju.863 Nesporno je da je izum umna tvorevina. Na je zakonodavac pokuao
definirati izum nabrajajui to se ne smatra izumom: otkria,864znanstvene teorije, i matematike
metode, estetske tvorevine, zatim pravila upute i metode za izvoenje umnih aktivnosti, igara ili za
obavljanje poslova, prikazivanje informacija i raunalni programi.865
Izum sam po sebi ne daje izumitelju nikakva prava na iskoritavanje koja iskljuuju tree osobe.
Da bi izumitelj mogao gospodarski iskoritavati svoj izum, te iz toga iskljuiti tree osobe, on e morati
zatititi svoj izum, to e u pravilu uiniti patentom. Patent je prema tome iskljuivo pravo nositelja
patenta u pogledu gospodarskog iskoritavanja izuma.866
Da bi se izum mogao zatititi patentom on mora biti patentabilan, odnosno nov,867 mora imati
inventivnu razinu868 i industrijsku primjenjivost.869 Prijava za priznanje patenta se podnosi Dravnom
zavodu za intelektualno vlasnitvo (DZIV), koje provodi postupak za priznanje patenta. Jednom kada
se za izum prizna patentna zatita, nositelj patenta ima iskljuivo pravo iskoritavanja zatienog izuma
te je bez njegova odobrenja, u bitnome, svim drugim osobama zabranjeno:
1. izraivati, prodavati i upotrebljavati proizvod koji je izraen prema izumu,
2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu te
3. proizvoditi, prodavati i upotrebljavati predmet koji je direktno dobiven postupkom koji je
predmet izuma.
U tom smislu ugovor o licenciji ima velik znaaj jer upravo tim ugovorom nositelj patenta daje
pravo treim osobama da iskoritavaju patentirani izum, to bi im bez licencije bilo zabranjeno.

862
Zakon o patentu (NN br. 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11, 76/13; dalje: ZoP).
863
Verona, A., op.cit. (ref.861.), str.76.
864
Otkrie je spoznaja o neemu to postoji u prirodi, ali nam jo nije poznato.
865
l. 5. st. 6. ZoP.
866
l. 2. ZoP.
867
Izum je nov ako nije sadran u stanju tehnike, odnosno ako nije uinjen dostupan javnosti u svijetu na bilo koji nain. V.
l. 7. ZoP.
868
Izum ima inventivnu razinu ako za strunu osobu iz odgovarajueg podruja ne proizlazi na oigledan nain iz stanja
tehnike. V. l. 10. ZoP.
869
Izum je industrijski primjenjiv ako se njegov predmet moe proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije,
ukljuujui i poljoprivredu. V. l. 11. ZoP.

161
Naposljetku valja istaknuti da patentna zatita traje 20 godina raunajui od datuma podnoenja prijave
patenta.

7.6.2.2. ig
ig je zatieni znak koji se moe grafiki prikazati, osobito rijei, ukljuujui osobna imena,
crtee, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzijske oblike, boje, kao i
kombinacije svih naprijed navedenih znakova, a koji je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga
jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika.870 U Republici Hrvatskoj, ig se
stjee upisom iga u registar igova koji vodi DZIV.
Registrirani ig nositelju daje iskljuiva prava koja proizlaze iz iga, te ima pravo sprijeiti
tree strane da bez njegova odobrenja u trgovakom prometu rabe:
1. svaki znak koji je istovjetan s njegovim igom u odnosu na proizvode ili usluge koje su
istovjetne s onima za koje je ig registriran,
2. svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim igom ili slinosti njegovu igu i istovjetnosti ili
slinosti proizvodima ili uslugama obuhvaenima tim igom i znakom, postoji vjerojatnost
dovoenja javnosti u zabludu, to ukljuuje vjerojatnost dovoenja u svezu toga znaka i iga,
3. svaki znak koji je istovjetan s njegovim igom ili slian njegovu igu u odnosu na proizvode i
usluge koji nisu slini onima za koje je ig registriran, kad taj ig ima ugled u Republici
Hrvatskoj i kada uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepoteno iskoritava razlikovni
karakter ili ugled iga ili im teti.
Pored toga, nositelj iga moe zabraniti:
1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima,
2. nuenje proizvoda ili njihovo stavljanje na trite ili skladitenje u te svrhe pod tim znakom, ili
nuenje i pruanje usluga pod tim znakom,
3. uvoz ili izvoz proizvoda obiljeenih tim znakom,
4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju.
Razdoblje zatite zatienog iga traje 10 godina raunajui od datuma podnoenja prijave za
registraciju iga, a moe se produljivati neogranien broj puta.871

7.6.2.3. Industrijski dizajn

Prema ZOO-u i uzorak i model mogu biti predmetom ugovora o licenciji. Uzorak i model
predstavljaju prototipove industrijskog dizajna. Uzorak je slika ili crte koja slui za uzor pri
prenoenju na industrijski ili obrtniki predmet.872 Model je trodimenzionalno tijelo prema ijem se

870
l. 2. Zakon o igu (NN br. 173/03, 54/05, 76/06,30/09, 49/11; Zo).
871
l. 43. i l. 44. Zo.
872
Verona, A., op.cit. (ref.861.)., str.144.

162
uzoru mogu oblikovati takvi predmeti.873 Bitno je istaknuti da i uzorak i model predstavljaju iskljuivo
estetske tvorevine koje nemaju ni tehnika ni funkcionalna svojstva.
Uzorak i model (dizajn) se mogu zatititi industrijskim dizajnom ako su novi i imaju
individualan karakter. Industrijski dizajn se stjee donoenjem rjeenja o registraciji industrijskog
dizajna i njegovim upisom u registar koji vodi DZIV.874
Nositelj industrijskog dizajna ima iskljuivo pravo koritenja registriranog dizajna i spreavanja
drugih osoba da se tim dizajnom koriste bez njegova odobrenja.875 Zatita industrijskog dizajna traje 5
godina raunajui od datuma primitka prijave, te se moe produljivati za razdoblja od po 5 godina do
najdue 25 godina.

7.6.2.4. Znanje i iskustvo

Predmetom licencije moe biti i znanje i iskustvo (know-how). U uem smislu, rije je o
primijenjenom tehnikom znanju i podacima potrebnim za praktino ostvarenje i primjenu tehnike koja
slui u industrijske svrhe.876 U irem smislu znanje i iskustvo se rabi za cjelokupno znanje i iskustvo
potrebno za suvremeno poslovanje npr. organizacija trgovakog drutva. Treba istaknuti da se znanje i
iskustvo ne moe patentirati, pa e se uglavnom zatititi poslovnom tajnom.

7.6.3. Obveze davatelja licencije

Davatelj licencije duan je stjecatelju licencije u odreenom roku predati predmet licencije uz
svu dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licencije, te sve upute i obavijesti koje su
potrebne za uspjeno iskoritavanje predmeta licencije.877
On stjecatelju licencije jami za izvodljivost i uporabljivost predmeta licencije te da pravo
iskoritavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u
korist nekoga treega.878

7.6.4. Obveze stjecatelja licencije

Stjecatelj licencije duan je iskoritavati predmet licencije na ugovoren nain, u ugovorenom

opsegu i ugovorenim granicama.879 Ako nije drugaije ugovoreno on nije ovlaten iskoritavati

873
Ibid.
874
l. 14. Zakon o industrijskom dizajnu (NN br. 173/03, 54/05, 76/07, 30/09, 49/11; dalje: ZoID).
875
l.17. ZoID.
876
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.1042.
877
l. 704. ZOO.
878
l. 706. i l. 707. ZOO.

163
naknadna usavravanja predmeta licencije. Kada je predmet licencije nepatentirani izum ili tajno znanje
i iskustvo, stjecatelj je duan drati ga u tajnosti.880
Kada se licencija odnosi na proizvodnju robe, a uz nju je ustupljena i licencija za uporabu iga,
stjecatelj licencije moe stavljati u promet robu s tim igom samo ako je njezina kakvoa ista kao to je
kakvoa robe koju proizvodi davatelj licencije. Takvu robu je stjecatelj licencije duan obiljeiti
oznakom o proizvodnji po licenciji, obzirom da bi se u suprotnom kupac mogao dovesti u zabludu
glede podrijetla robe.881
Osim navedenoga, stjecatelj licencije je duan davatelju licencije isplatiti naknadu u vrijeme i
na nain kako je to odreeno ugovorom.882 Ako se naknada odreuje u zavisnosti od opsega
iskoritavanja predmeta licencije, stjecatelj licencije duan je podnijeti davatelju licencije izvjee o
opsegu iskoritavanja i obraunati naknadu svake godine, ili u kraem roku ako je tako ugovoreno. Ako
je ugovorena naknada postala oito nerazmjerna u odnosu prema prihodu koji stjecatelj licencije ima od
iskoritavanja predmeta licencije, zainteresirana strana moe zahtijevati izmjenu ugovorene naknade.883

7.6.5. Oblici ugovora o licenciji

7.6.5.1. Iskljuiva i neiskljuiva licencija884

Ugovorom o licenciji stjecatelj licencije stjee iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta

licencije samo kada je to izriito ugovoreno. U tom je sluaju rije o iskljuivoj licenciji. Kod
iskljuive licencije, nitko osim stjecatelja licencije ne moe iskoritavati predmet licencije. Davatelj
licencije u tom sluaju nee moi niti sam iskoritavati predmet licencije niti e to moi povjeriti
nekome treemu, primjerice davanjem licencije. Pored jamstava koje davatelj iskljuive licencije daje
stjecatelju licencije prema opim pravilima, kod iskljuive licencije davatelj licencije jo jami da
pravo iskoritavanja nije ustupio drugome ni potpuno ni djelomino.
Ako ugovorom o licenciji nije naznaeno o kakvoj se licenciji radi, smatra se da je dana
neiskljuiva licencija. Kod neiskljuive licencije, pored stjecatelja licencije predmet ugovora e moi
iskoritavati i davatelj licencije, a i druge osobe koje je on na to ovlastio.

879
l. 709. ZOO.
880
l. 711. ZOO.
881
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.1054.
882
l. 714. ZOO.
883
l. 716. ZOO.
884
Slakoper, Z., Kaer, H., Luttenberger, A., op.cit (ref.476.), str.237.

164
7.6.5.2. Prostorno ograniena i prostorno neograniena licencija885

Pravo iskoritavanja predmeta licencije moe biti prostorno ogranieno samo ako to nije
protivno hrvatskom Ustavu i zakonima. U sluaju prostorno ograniene licencije, stjecatelj licencije e
predmet ugovora o licenciji moi iskoritavati samo na odreenom geografskom prostoru. Ako
ugovorom o licenciji nije prostorno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licencije, smatra se da je
licencija prostorno neograniena.

7.6.5.3. Podlicencija886

Stjecatelj licencije moe pravo iskoritavanja predmeta licencije ustupiti drugome (podlicencija)
samo uz doputenje davatelja licencije. Kada je rije o iskljuivoj licenciji, stjecatelj iskljuive licencije
moe dati podlicenciju i bez prethodnog doputenja davatelja licencije, ako drugaije nije ugovoreno.
Kada je doputenje za podlicenciju potrebno kod iskljuive licencije, davatelj licencije moe odbiti
doputenje samo iz ozbiljnih razloga. Ugovor o podlicenciji ne stvara se poseban odnos izmeu
stjecatelja podlicencije i davatelja licencije, no davatelj licencije moe radi naplate svojih trabina od
stjecatelja licencije nastalih iz licencije zahtijevati neposredno od stjecatelja podlicencije isplatu iznosa
koje ovaj duguje davatelju podlicencije po osnovi podlicencije.

7.6.6. Prestanak licencije

Ugovor o licenciji sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena za koje je

sklopljen te nije potrebno da bude otkazan.887 Licencija za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili
modela ne moe biti sklopljena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zatite tih prava. 888 Meutim, kad
nakon proteka vremena za koje je ugovor o licenciji bio sklopljen stjecatelj licencije nastavi
iskoritavati predmet licencije, a davatelj licencije se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov
ugovor o licenciji neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prijanji.889
Ugovor o licenciji ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana moe dati
drugoj, potujui ugovorom odreeni otkazni rok.890 Ako ugovorom nije odreen, otkazni rok iznosi
est mjeseci.

885
Ibid.
886
Ibid., str.274.
887
l. 721. ZOO.
888
l. 701. ZOO.
889
l. 722. ZOO.
890
l. 723. ZOO.

165
7.7. UGOVOR O NALOGU

7.7.1. Pojam i obiljeja ugovora o nalogu

Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzimati za raun nalogodavca

odreene poslove.891 Nalog sam po sebi nije ugovor ve jednostrani pravni posao nalogodavca tek
prihvatom naloga od strane nalogoprimca nastaje ugovor o nalogu.892
Ugovor o nalogu je nominantan ugovor. Iako iz zakonske definicije ugovora o nalogu ne
proizlazi da nalogodavac preuzima kakvu ugovornu obvezu, iz daljnjih odredaba zakona proizlaze i
obveze nalogodavca, to ugovor o nalogu ini dvostrano obveznim ugovorom. Izmeu ostaloga,
nalogoprimac ima pravo na nagradu za svoj trud, osim ako je drugaije ugovoreno ili proizlazi iz naravi
meusobnog odnosa nalogodavca i nalogoprimca.893 U tom smislu ugovor o nalogu je naplatni pravni
posao. No ako je ugovoreno da nalogoprimac nee primiti naknadu za izvrenje naloga, ili takvo to
proizlazi iz odnosa nalogodavca i nalogoprimca, ugovor o nalogu e biti besplatan pravni posao. Bez
obzira na naplatni odnosno besplatni karakter ugovora o nalogu, on e i nadalje biti dvostrano obvezni
ugovor budui nalogodavac preuzima i druge obveze osim eventualnog nagraivanja nalogoprimca za
njegov trud.
Kauza ugovora o nalogu je poduzimanje odreenih poslova za raun nalogodavca. Iz dikcije za
raun nalogodavca proizlazi da je nalogodavac gospodar tih poslova, a nalogoprimac samo izvritelj.
Uglavnom e biti rije o pravnim poslovima, kao to su sklapanje ugovora, davanje jednostrane izjave
volje iako nije iskljueno da se radi i o faktinim poslovima kao to su primitak ispunjenja i sl. Upravo
se po naravi poslova razlikuju ugovor o nalogu i ugovor o djelu dok je predmet ugovora o djelu
iskljuivo izvrenje posla faktine prirode, predmet ugovora o nalogu e uglavnom biti obavljanje
pravnog posla.894
Kako je obveza nalogoprimca poduzimati uglavnom pravne poslove, kod naloga u pravilu
dolazi do dva pravna odnosa. Prvi je unutarnji odnos, izmeu nalogodavca i nalogoprimca koji se
temelji na ugovoru o nalogu. Meutim, da bi nalogoprimac ispunio svoju obvezu iz ugovora o nalogu
on e za raun nalogodavca morati stupiti u odnos s nekim treim osobama vanjski odnos. Kada smo
primjerice poslali prijatelja u duan po namirnice i on je to prihvatio, sklopili smo s njime ugovor o
nalogu, no kako bi on izvrio svoju obvezu iz naloga, on e morati otii u duan i sklopiti ugovor o
kupoprodaji. Nalogoprimac u pravilu prema treim osobama nastupa u svoje ime, a za raun
nalogodavca, pa nalogodavac ne stupa u izravan odnos s treim osobama, niti tree osobe znaju tko je

891
l. 763. ZOO.
892
Klari, P., Vedri, M., op.cit. (ref.199.), str.554.
893
l. 763. st. 2. ZOO.
894
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.325.), str.1122.

166
gospodar posla. No ako je uz nalog dana i punomo, nalogoprimac e biti ovlaten zastupati
nalogodavca, odnosno s treima osobama stupati u odnose za ime i za raun nalogodavca.
Ugovor o nalogu je konsenzualan i neformalan pravni posao. Tko se bavi obavljanjem tuih
poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za obavljanje tih poslova, duan je, ako ne eli prihvatiti
ponueni nalog, koji se odnosi na te poslove, o tome bez odgaanja obavijestiti drugu stranu, inae
odgovara za tetu koju bi ova pretrpjela zbog toga.895

7.7.2. Obveze nalogoprimca

Temeljna je obveza nalogoprimca da izvri nalog kako on glasi, dakle, prema primljenim
uputama s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina.896 Kada nalogoprimac smatra
da bi izvrenje naloga po primljenim uputama moglo biti od tete za nalogodavca o tome je duan
obavijestiti nalogodavca i traiti nove upute. Ako nije primio upute od nalogodavca, on je duan
izvriti nalog rukovodei se interesima nalogodavca, a ako je nalog bez naknade, duan je postupiti
kako bi u istim okolnostima postupio u vlastitoj stvari.
Nalogoprimac je ovlaten odstupiti od uputa samo kada ima suglasnost nalogodavca, a kada
zbog kratkoe vremena ili iz drugih razloga nije mogao traiti suglasnost nalogodavca, moe odstupiti
od uputa samo ako je po procjeni okolnosti zakljuio da to nalau interesi nalogodavca.897
Ako nije drugaije ugovoreno, nalogoprimac je duan izvriti nalog osobno, osim kada to
zahtijevaju okolnosti sluaja.898 Kada je uz doputenje nalogodavca izvrenje naloga prepustio
drugome, nalogoprimac e odgovarati nalogodavcu samo za izbor zamjenika i upute koje mu je dao
(culpa in eligendo). U ostalim sluajevima odgovarat e nalogodavcu i za rad zamjenika te za sluajnu
propast ili oteenje stvari koja je bila kod zamjenika.
Po izvrenom nalogu, nalogoprimac je duan nalogodavcu poloiti raun i predati mu sve to je
primio na temelju povjerenog mu posla. Na zahtjev nalogodavca, nalogoprimac je duan poloiti
raune i izvijestiti ga o stanju poslova i prije izvrenja naloga.

7.7.3. Obveze nalogodavca

Nalogodavac je duan nadoknaditi nalogoprimcu sve trokove koji su bili potrebni za izvrenje
naloga zajedno s kamatama od dana kada su oni uinjeni, pa ak i u sluaju da je trud nalogoprimca bez

895
l. 764. ZOO.
896
l. 765. ZOO.
897
l. 766. ZOO.
898
l. 767. ZOO.

167
njegove krivnje ostao bez uspjeha.899 Kada to nalogoprimac zahtijeva, nalogodavac mu je duan
predujmiti stanoviti iznos novaca za predviene trokove. Po izvrenju naloga, nalogodavac je duan
preuzeti na sebe sve obveze to ih je nalogoprimac uzeo obavljajui povjerene poslove, ili ga na drugi
nain osloboditi od njih.
Kod naplatnog ugovora o nalogu, ako nije to drugo ugovoreno, nalogodavac je duan
nalogoprimcu platiti naknadu u uobiajenoj visini, a ako o tome nema obiaja, onda pravinu
naknadu.900 Ako je nalogoprimac bez svoje krivnje samo djelomino obavio nalog, ima pravo na
razmjerni dio naknade. Naknada se plaa po izvrenom poslu ako suprotno nije ugovoreno.
Valja istaknuti da nalogoprimac, radi osiguranja naknade i trokova ima zalono pravo na
pokretnim stvarima nalogodavca to ih je dobio po osnovi naloga, a i na novanim iznosima koje je
naplatio za raun nalogodavca.901

7.7.4. Prestanak naloga

Nalog prestaje:
1. odustankom nalogodavca od ugovora ( u tom sluaju, ako je rije o naplatnom nalogu,
nalogodavac je duan nalogoprimcu isplatiti odgovarajui dio njegove naknade te mu
nadoknaditi tetu ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga);
2. otkazom nalogoprimca;902
3. smru nalogoprimca;
4. smru nalogodavca samo ako je to ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga obzirom na
svoje osobne odnose s nalogodavcem;
5. ako je nalogodavac ili nalogoprimac pravna osoba, nalog prestaje kada ta osoba prestane
postojati;
6. otvaranjem steajnog postupka nad nalogodavcem ili nalogoprimcem;
7. potpunim ili djelominim lienjem poslovne sposobnosti nalogodavca ili nalogoprimca.
Kada je nalog prestao iz razloga na strani nalogodavca (odustanak od ugovora, smrt, steaj,
gubitak poslovne sposobnosti) nalog prestaje u trenutku kada je nalogoprimac saznao za razlog zbog
kojega nalog prestaje.

899
l. 773. ZOO.
900
l. 775. ZOO.
901
l. 777. ZOO.
902
Nalogoprimac moe otkazati u svako doba osim u nevrijeme. I nakon otkaza, nalogoprimac je duan nastaviti poslove
koji ne trpe odgaanja sve dok ih nalogodavac ne preuzme.

168
7.8. UGOVOR O KOMISIJI

7.8.1. Pojam i obiljeja ugovora o komisiji

Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju jedan ili vie poslova u svoje
ime i za raun komitenta.903 Komisionar ima pravo na proviziju i kad ona nije ugovorena.904 Budui se
ugovor o komisiji temelji se na nalogu kojeg komitent daje komisionaru, na taj se ugovor podredno
primjenjuju pravila ZOO-a o nalogu.905
Ugovor o komisiji je nominantan, konsenzualan, dvostrano obvezni i neformalan ugovor. Za
razliku od ugovora o nalogu, ugovor o komisiji je uvijek naplatan ugovor.
U praksi e ugovor o komisiji najee imati karakter komisione prodaje. U tom sluaju
komitent daje komisionaru svoju robu, a ovaj je prodaje treim osobama u svoje ime, a za raun
komitenta. Roba pri tome ostaje u vlasnitvu komitenta sve do njene prodaje treoj osobi. Cijena koju
trea osoba za kupljenu robu plati komisionaru, pripada komitentu, a ovaj je duan komisionaru
isplatiti proviziju koja e u praksi predstavljati odreeni postotak od prodajne cijene.

7.8.2. Obveze komisionara

Odnos komisionara i komitenta se temelji na nalogu, pa je temeljna obveza komisionara sklopiti

jedan ili vie poslova pod uvjetima odreenim nalogom. Ako je komisionar sklopio neki posao pod
nepovoljnijim uvjetima od onih koji su odreeni nalogom, duan je nadoknaditi komitentu razliku te
mu odgovara za tetu, no ako je sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih odreenim nalogom,
sva tako postignuta korist pripada komitentu.906
Kada je rije o komisionoj prodaji, komisionar je duan uvati povjerenu mu robu s panjom
dobrog gospodarstvenika. Za sluajnu propast ili oteenje robe on e odgovarati samo ako je nije
osigurao, a to je bio duan uiniti.907
Prilikom preuzimanja robe, komisionar je duan utvrditi njezino stanje i bez odgaanja
obavijestiti komitenta o danu primitka robe te o vidljivim oteenjima ili manjku.908 Komisionar je isto
tako duan obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na
vrijednosti, a ako nema vremena za ekanje uputa, u sluaju znatnijeg oteenja robe, duan ju je

903
l. 785. st. 1. ZOO.
904
l. 785. st. 2. ZOO.
905
l. 786. ZOO.
906
l. 787. ZOO.
907
l. 790. ZOO.
908
l. 791. ZOO.

169
prodati na najpovoljniji nain.909 Komisionar je duan priopiti komitentu imena osoba s kojima je
obavio povjereni mu posao, osim kada je sluaj o prodaji pokretnih stvari putem komisionih
prodavaonica.
Po obavljenom poslu, komisionar je duan bez odgaanja komitentu poloiti raun, te mu
predati sve to je primio za njegov raun po osnovi izvrenog posla.910
Ugovorom o komisiji, komisionar moe preuzeti tzv. delkredere jamstvo. U tom sluaju on
jami komitentu da e trea osoba s kojom je sklopio posao uredno ispuniti svoje obveze, te mu
odgovara za ispunjenje solidarno s tom treom osobom. U tom sluaju komisionar ima pravo i na
poveanu proviziju delkredere provizija.911

7.8.3. Obveze komitenta

Temeljna obveza komitenta iz ugovora o komisiji jest isplata provizije. Ako bi ugovorne strane
iskljuile ovu obvezu komitenta vie ne bi bilo rijei o ugovoru o komisiji. Komitent je duan isplatiti
proviziju po obavljenom poslu ili ako ispunjenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za koji
odgovara komitent. U sluaju postupnog ispunjavanja posla komisionar moe zahtijevati dio provizije
poslije svakog djelominog ispunjenja. Ako ne doe do ispunjenja sklopljenog posla iz uzroka za koji
ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za trud.912
Iznos provizije se odreuje ugovorom ili tarifom, a ako nije odreen na taj nain, komisionar ima pravo
na proviziju prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu.913
Osim obveze na plaanje provizije, komitent je komisionaru duan nadoknaditi sve trokove
koji su bili potrebni za izvrenje naloga, zajedno s kamatama od dana kada su oni nastali. Duan je
platiti i posebnu naknadu za koritenje komisionarovih skladita i prijevoznih sredstava, ako to nije
obuhvaeno provizijom. Komitent, meutim nije duan komisionaru dati predujam za obavljanje
poslova, ako drugaije nije dogovoreno.
Radi osiguranja naplate provizije i naknade trokova, komisionar ima zalono pravo na stvarima
koje su predmet ugovora o komisiji dok se one nalaze kod njega.914

909
l. 792. ZOO.
910
l. 794. ZOO.
911
l. 795. ZOO.
912
l. 796. ZOO.
913
l. 797. ZOO.
914
l. 800. ZOO.

170
7.9. UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU

7.9.1. Pojam i obiljeja ugovora o trgovinskom zastupanju

Ugovorom o trgovinskom zastupanju,915 obvezuje se zastupnik916 da e za vrijeme trajanja

ugovora, pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca, te da e ako
je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a nalogodavac se
obvezuje zastupniku da e za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim
djelovanjem platiti odreenu proviziju.917 Nalogodavac pri tome, na odreenom podruju, moe imati i
vie zastupnika za odreenu vrstu poslova. S druge strane, zastupnik bez pristanka nalogodavca ne
moe preuzeti obvezu da na istom podruju i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca.
Ugovor o trgovinskom zastupanju je nominantni, konsenzualan, dvostrano obvezni i naplatni
ugovor. Da bi bio valjan, ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku, dakle, rije je o formalnom
pravnom poslu.918
Svrha ovog ugovora je da zastupnik na odreenom podruju, kroz odreeno vrijeme i glede
odreenih poslova djeluje kao produljena ruka nalogodavca, odnosno da skrbi o njegovim interesima i
nastoji dovesti do sklapanja to vie poslova za nalogodavca na odreenom teritoriju.919

7.9.2. Obveze zastupnika

Temeljna je obveza zastupnika da uini sve to je potrebno kako bi posredovao odnosno vodio
pregovore radi sklapanja ugovora, te ako je za to ovlaten sklapao ugovore u ime i za raun
nalogodavca, drei se pritom njegovih uputa. On je pri tome duan postupati u skladu s naelom
savjesnosti i potenja i panjom dobrog gospodarstvenika, vodei brigu o interesima nalogodavca. 920

915
Odredbama ZOO-a iz 2005. o trgovinskom zastupanju, provedena je u hrvatsko pravo Direktiva Vijea 86/653/EEZ od
18.12.1986. o koordinaciji prava drava lanica koje se odnosi na samostalne trgovake zastupnike. U tom smislu,
pozitivnopravna regulacija trgovinskog zastupanje se bitno razlikuje od regulacije trgovinskog zastupanja ZOO-om iz 1978.
Osobiti znaaj imaju dva potpuno nova instituta pravo na posebnu naknadu i ugovorna odredba o zabrani ili ogranienju
obavljanja djelatnosti.
916
Zastupnikom u smislu ugovora o trgovinskom zastupanju se ne smatra osoba koja je po zakonu ovlatena na zastupanje
druge osobe, primjerice direktor u dionikom drutvu. V. l. 804. st. 2. ZOO.
917
l. 804. ZOO.
918
l. 806. ZOO.
919
Slakoper, Z., Kaer, H., Luttenberger, A., op.cit (ref.476.), str.327.
920
l. 811. i l. 813. ZOO.

171
Bez posebnog ovlatenja, zastupnik ne moe ni primiti ni zahtijevati ispunjenje trabine iz poslova u
kojima je posredovao i koje je sklopio u ime i za raun nalogodavca.921
Kao i kod ugovora o komisiji, kod ugovora o trgovinskom zastupanju moe se ugovoriti
delkredere jamstvo, pa e u tom sluaju zastupnik odgovarati nalogodavcu za ispunjenje poslova u
ijem je sklapanju posredovao ili koje je po ovlatenju sklopio u ime i za raun nalogodavca, ali e
imati i pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija).
Zastupnik je, nadalje, duan obavjetavati nalogodavca o stanju na tritu, te okolnostima
znaajnim za svaki pojedini posao, a osobito o ispunjenju svojih obveza, o osobama koje su spremne
pregovarati s nalogodavcem ili s njime sklopiti ugovor te o ugovorima koje je sklopio u ime i za raun
nalogodavca.922
On je duan uvati poslovnu, profesionalnu i slubenu tajnu svog nalogodavca koju je doznao u
vezi s povjerenim poslom, te odgovara ako je iskoristi za sebe ili otkrije treim osobama i poslije
prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju.923
Po prestanku ugovora, zastupnik je duan vratiti nalogodavcu sve stvari koje mu je ovaj dao na
uporabu radi obavljanja poslova za vrijeme trajanja ugovora.924

7.9.3. Obveze nalogodavca

Nalogodavac je duan u svom odnosu sa zastupnikom postupati u skladu s naelom savjesnosti

i potenja i panjom dobrog gospodarstvenika, te mu o svom troku staviti na raspolaganje uzorke,
nacrte, cjenike, ope uvjete poslovanja i drugu dokumentaciju, kada je to potrebno za obavljanje
zastupnikovih poslova.925 Takoer, nalogodavac je duan dati zastupniku sve potrebne obavijesti za
ispunjenje njegovih ugovornih obveza, a osobito obavijesti o prihvatu ili odbijanju ponude te
neispunjenju ugovora u ijem je sklapanju zastupnik sudjelovao.
Nalogodavac je nadalje zastupniku duan isplatiti proviziju:
1. za ugovore koji su u vrijeme trajanja trgovinskog zastupanja sklopljeni posredovanjem
zastupnika,
2. za ugovore koje je zastupnik sklopio u ime i za raun nalogodavca,
3. za ugovore koje je nalogodavac sklopio izravno s klijentima koje je pronaao zastupnik,

921
l. 808. ZOO-a
922
l. 812. ZOO.
923
l. 814. ZOO.
924
l. 815. ZOO.
925
l. 817. ZOO.

172
 4. ako je zastupniku povjereno iskljuivo pravo posredovanja na odreenom podruju ili s
odreenim klijentima, ima pravo i na proviziju za ugovore koje je nalogodavac izravno sklopio
s tim klijentima ili na tom podruju, bez posredovanja zastupnika,
5. za ugovore koje je zastupnik sklopio po prestanku trgovinskog zastupanja, ako je sklopljeni
ugovor preteito posljedica djelovanja zastupnika prije prestanka trgovinskog zastupanja.926
Provizija se odreuje ugovorom ili tarifom, a kada nije na taj nain odreena, zastupnik ima
pravo na proviziju u iznosu koji je uobiajen za tu vrstu posla u mjestu u kojem je zastupnik obavljao
poslove za nalogodavca.927 Zastupnik koji je po ovlatenju nalogodavca naplatio neku njegovu trabinu
ima pravo i na posebnu proviziju od naplaenog iznosa.
Pravo na proviziju zastupnik stjee u trenutku kada je nalogodavac ispunio ili trebao ispuniti
svoju inidbu iz ugovora izmeu njega i tree osobe ili, ako je trea osoba na temelju ugovora s
nalogodavcem duna prva ispuniti svoju inidbu, u trenutku kada je trea osoba ispunila odnosno
trebala ispuniti svoju inidbu.928 Zastupnik gubi pravo na proviziju ako ugovor izmeu nalogodavca i
tree osobe ostane neispunjen iz uzroka koji nisu na strani nalogodavca.929
Ako drugaije nije ugovoreno, zastupnik nema pravo na naknadu trokova koji proizlaze iz
redovitog obavljanja poslova, no ima pravo na naknadu posebnih trokova koje je uinio u korist
nalogodavca ili po njegovu nalogu.930

7.9.4. Prestanak trgovinskog zastupanja

Ugovor o trgovinskom zastupanju je trajni ugovor. Ako nije drugaije odreeno, smatra se da je
ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen na neodreeno vrijeme, pa e on u pravilu prestati otkazom.
Duina otkaznog roka ovisi o trajanju ugovora i iznosi po mjesec dana za svaku zapoetu godinu
trajanja ugovora, a ako je ugovor trajao dulje od pet godina, otkazni rok iznosi est mjeseci.931
Kada je ugovor sklopljen na odreeno vrijeme on prestaje protekom vremena na koje je
sklopljen, meutim, ako strane nastave ispunjavati ugovor sklopljen na odreeno vrijeme i nakon
proteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatrat e se da su sklopile novi ugovor istog sadraja na
neodreeno vrijeme.932
Iz vanih razloga koje mora navesti, a poglavito zbog neispunjenja ugovorne obveze druge
strane ili zbog promijenjenih okolnosti, svaka strana moe raskinuti ugovor sklopljen na neodreeno

926
l. 819. ZOO.
927
l. 820. ZOO.
928
l. 822. ZOO.
929
l. 824. ZOO.
930
l. 825. ZOO.
931
l. 828. ZOO.
932
l. 827. ZOO.

173
vrijeme bez otkaznog roka, odnosno raskinuti ugovor sklopljen na odreeno vrijeme prije isteka
vremena na koje je sklopljen.933

7.9.4.1. Posebna naknada

Po prestanku ugovora zastupnik stjee pravo na posebnu naknadu ako je nalogodavcu naao
nove stranke ili mu je znaajno poveao opseg poslovanja s postojeim strankama, a nalogodavac je i
po prestanku ugovora imao znatne koristi od tih stranaka, te ako plaanje te naknade opravdavaju
okolnosti sluaja, poglavito gubitak provizije u poslovanju s tim strankama.934 Prilikom odreivanja
posebne naknade treba voditi rauna i o proviziji koju je zastupnik dobio za ugovore sklopljene po
prestanku ugovornog odnosa s nalogodavcem kao i moebitnu zabranu ili ogranienje obavljanja
djelatnosti po prestanku odnosa s nalogodavcem. Iznos posebne naknade ne moe premaiti iznos
prosjene godinje provizije u zadnjih pet godina, a ako je ugovorni odnos trajao krae od pet godina
iznos prosjene godinje provizije u razdoblju trajanja ugovora.

7.9.4.2. Ugovorna odredba o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti

Ugovorom o trgovinskom zastupanju, moe se ugovoriti da zastupnik nakon prestanka ugovora,
najvie dvije naredne godine, nee smjeti obavljati u potpunosti ili djelomino djelatnost trgovinskog
zastupanja.935 Takva ugovorna odredba mora biti sklopljena u pisanom obliku i odnositi se na isto
podruje, iste osobe i istu robu na koje se odnosi i ugovor o trgovinskom zastupanju.
U tom sluaju ako ugovor prestane zbog razloga na strani nalogodavca, zastupnik e biti vezan
navedenom ugovornom odredbom samo ako mu nalogodavac po prestanku ugovora plati posebnu
naknadu i ako mu u razdoblju trajanja zabrane ili ogranienja plaa dodatnu mjesenu naknadu u
iznosu koji je jednak prosjenom mjesenom iznosu provizije u posljednjih pet godina ugovora, a ako
je ugovor trajao krae od pet godina, tada u iznosu koji je jednak prosjenom mjesenom iznosu
provizije za trajanja ugovora.

7.10. UGOVOR O POSREDOVANJU

7.10.1. Pojam i obiljeja

Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi

s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu proviziju, ako

933
l. 829. ZOO.
934
l. 830. ZOO.
935
l. 834. ZOO.

174
ugovor bude sklopljen.936 Ako je ugovoreno da e posrednik imati pravo na odreenu proviziju i ako
njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru sudit e se prema odredbama to vrijede za
ugovor o djelu.937
Ugovor o posredovanju je nominantan ugovor. Pored toga, radi se o dvostrano obveznom,
konsenzualnom, naplatnom i neformalnom ugovoru.

7.10.2. Obveze posrednika

Posrednik je duan traiti s panjom dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje odreenog

ugovora i upoznati s njome nalogodavca.938 U tu svrhu on je ovlaten oglaavati se te reklamirati
nalogodavca. On je duan obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima znaajnim za namjeravani
posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate. Posrednik, meutim, nema dunost da
posreduje u pregovorima, ako se na to nije posebno obvezao.
Posrednik je nadalje duan voditi posredniki dnevnik u koji se biljee bitni podaci o ugovoru
koji je sklopljen njegovim posredovanjem te izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane.939
Nalogodavac, meutim nije duan stupiti u pregovore odnosno sklopiti ugovor osobom koju je
pronaao posrednik.

7.10.3. Obveze nalogodavca

Temeljna je obveza nalogodavca da posredniku isplati proviziju.940 On je to duan i kada

provizija nije ugovorena. Ako visina provizije nije odreena ni tarifom ili kojim drugim opim aktom,
ni ugovorom, a ni obiajem, odredit e je sud prema posrednikovu trudu i uinjenoj usluzi.
Posrednik stjee pravo na proviziju u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao, ako to
drugo nije ugovoreno.941 Ali ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, posrednik stjee pravo na
proviziju tek kad se uvjet ostvari, a ako je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom, ostvarenje uvjeta
nema utjecaja na posrednikovo pravo na proviziju. U sluaju nevaljanosti ugovora posrednik ima pravo
na proviziju ako mu uzrok nevaljanosti nije bio poznat.

936
l. 835. ZOO.
937
l. 836. ZOO.
938
l. 840. ZOO.
939
l. 843. ZOO.
940
l. 844. ZOO.
941
l. 845. ZOO.

175
 Posrednik ima pravo na naknadu trokova uinjenih u obavljanju naloga samo kada je to
posebno ugovoreno. U tom sluaju posrednik e imati pravo na naknadu trokova i u sluaju kada
ugovor nije sklopljen.

7.10.4. Posredovanje za obje strane

Ako drukije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana
moe zahtijevati od svake strane samo polovicu provizije i naknadu polovice trokova ako je naknada
trokova ugovorena. Posrednik je duan da se s panjom dobrog gospodarstvenika skrbi o interesima
obiju strana izmeu kojih posreduje.942

942
l. 847. ZOO.

176
 Glava IV.

Pravo trgovakih drutava

177
 1. OPENITO O STATUSNOM TRGOVAKOM
PRAVU

1.1. POJAM TRGOVCA

Pojam trgovca943 odreen je u l. 1. st. 1. ZTD-a. Prema navedenoj odredbi trgovac je svaki
subjekt kod kojega su ispunjene sljedee pretpostavke:
1. trgovac mora biti pravna ili fizika osoba,
2. trgovac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost,
3. trgovac mora trajno obavljati gospodarsku djelatnost,
4. trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti,
5. gospodarsku djelatnost trgovac mora obavljati se proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem
usluga na tritu.
Dakle, da bi se odreeni subjekt u smislu odredaba ZTD-a smatrao trgovcem on mora
kumulativno ispunjavati sve povie navedene pretpostavke. Primjerice, navedene pretpostavke, u
skladu s odreenjem posebnih propisima, zadovoljavaju obrtnici, zadruge i drutvo za uzajamno
osiguranje, pa navedene subjekte valja smatrati trgovcima u smislu l. 1. st. 1. ZTD-a. Suprotno tome,
posebnim je propisima odreeno da se udruge i ustanove ne osnivaju radi stjecanja dobiti, slijedom
ega navedene subjekte ne moemo smatrati trgovcima u smislu l. 1. st. 1. ZTD-a. Tajno drutvo
takoer nije trgovac jer nema svojstvo pravne osobe.
Za odreene osobe, da bi se smatrale trgovcem, zakon uz ispunjenje svih uvjeta iz l. 1. st. 1.
ZTD-a zahtjeva i dodatne pretpostavke. Tako, e se osobe koje se bave slobodnim zanimanjima
(odvjetnici, javni biljenici, revizori, lijenici, psiholozi, porezni savjetnici i sl.) ureenim posebnim
propisima smatrati trgovcima samo ako je to u tim propisima odreeno.944 Primjerice, odvjetnici, iako u
pravilu zadovoljavaju sve uvjete propisane u l. 1. st. 1. ZTD-a nisu trgovci, budui da Zakon o
odvjetnitvu945 to nigdje ne odreuje.

943
Za pojam trgovca opirno u: Para, Z., Trgovac tko je i tko bi mogao (trebao) biti, Pravo u gospodarstvu, 6/2001.
944
l. 1 st. 2. ZTD.
945
Zakon o odvjetnitvu (NN br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11; dalje: ZO).

179
 Iako u pravilu ispunjavaju sve uvjete propisane u l. 1. st. 1. ZTD-a, individualni poljodjelci
nisu trgovci, budui im to svojstvo zakon izriito odrie.946

1.2. TRGOVAKO DRUTVO KAO TRGOVAC

Trgovako drutvo je pravna osoba ije su osnivanje i ustroj odreeni pravilima ZTD-a.947
Zakonom su izriito navedena trgovaka drutva i to javno trgovako drutvo, komanditno drutvo i
gospodarsko interesno udruenje kao drutva osoba, te drutvo s ogranienom odgovornou i dioniko
drutvo kao drutva kapitala.948 U ZTD-u se glede trgovakih drutava odstupa od naelnog
objektivnog mjerila za odreenje pojma trgovca te se usvaja subjektivno mjerilo.949 Trgovako se
drutvo, naime, moe osnovati za obavljanje gospodarske, ali i bilo koje druge djelatnosti, i bez obzira
na to uvijek e se smatrati trgovcem.950
Prema tome, dok se za ostale pravne i fizike osobe, da bi se smatrale trgovcem, trai da
obavljaju gospodarsku djelatnost, trgovako se drutvo uvijek smatrati trgovcem, pa i onda kada ne
obavlja gospodarsku djelatnost ve se, primjerice, iskljuivo bavi dobrotvornim radom.
Meutim, s organizacijskog gledita, trgovaka su drutva najpogodnija za obavljanje upravo
gospodarskih djelatnosti. Svrha udruivanja u trgovako drutvo jest prije svega ostvarivanje odreenih
gospodarskih ciljeva, koje pojedinac ne bi mogao ostvariti sam, radi nedostatka financijskih sredstava,
strunosti i sl. Upravo stoga, u praksi je najvei broj krupnih gospodarskih subjekata ustrojeno kao
trgovako drutvo, osobito kao drutvo kapitala, dok se manji poslovni pothvati mogu ostvarivati i u
vidu obrta.
Trgovaka drutva ulaze u skup privatnopravnih udruenja koja se nazivaju drutvima. Drutva
se openito, mogu podijeliti na:
1. drutva pravne osobe i drutva bez pravne osobnosti, ovisno o tome je li drutvo samostalan
pravni subjekt odvojen od svojih lanova (trgovaka drutva) ili je samo rije o ugovornom
udruivanju radi ispunjenja zajednikog cilja (tajno drutvo, ortatvo);
2. unutarnja i vanjska drutva, ovisno o tome ulaze li drutva u odnose s treim osobama
(trgovaka drutva) ili ostaju li iskljuivo stvar lanova (tajno drutvo);
3. trgovaka drutva i ostala drutva, ovisno o tome propisuje li zakon za odreeno drutvo da je
trgovako drutvo ili ne.

946
l. 1. st. 3. ZTD.
947
l. 2. st. 1. ZTD.
948
l. 2. st. 2. i st. 3. ZTD.
949
Petrovi, S., Osnove prava drutava, Zagreb, 2005., str.18.
950
l. 2. st. 4. i st. 5. ZTD.

180
1.3. TRGOVAC POJEDINAC

Iako i sam naziv ZTD-a navodi na zakljuak da on ureuje materiju trgovakih drutava, njime
je ureen i institut trgovca pojedinca. Trgovaka drutava su pravne osobe. Kao to je ve navedeno,
trgovac moe biti i fizika osoba, primjerice obrtnik ili trgovac pojedinac.
Trgovac pojedinac je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s
propisima o obrtu951 i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac.952 Da bi fizika osoba koja
posluje u skladu s propisima o obrtu stekla status trgovca pojedinca, njezin godinji prihod mora
prelaziti iznos od 2.000.000,00 kuna. Tada obrtnik moe zatraiti upis u sudski registar kao trgovac
pojedinac. S druge strane, on je duan zatraiti upis u sudski registar ako mu je godinji prihod vei od
15.000.000,00 kuna. Taj upis u registar duan je zatraiti u roku 60 dana od dana podnoenja godinjih
financijskih izvjea Financijskoj agenciji (FINA) u kojima je takav prihod iskazan.
Svojstvo trgovca pojedinca stjee se upisom u sudski registar,953 a gubi se brisanjem iz njega.
Ako po ZTD-u vie ne postoji obveza osobe da u sudskom registru bude upisana kao trgovac pojedinac
(prihod mu ne dosee 15.000.000, kuna), ona moe prijavom koju podnese registarskom sudu traiti da
ga se brie iz tog registra, odnosno registarski sud e po slubenoj dunosti brisati iz sudskog registra
trgovca pojedinca za kojega dobije godinje financijsko izvjee iz kojeg proizlazi da vie ne ispunjava
pretpostavke za upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (prihod mu ne dosee 2.000.000,00 kuna).
Bitne razlike izmeu trgovca pojedinca i obrtnika u pravilu i nema. Jedina se prednost trgovca
pojedinca u odnosu na obrtnika oituje u injenici da se trgovac pojedinac upisuje u sudski registar, pa
e za razliku od obrtnika moi davati prokuru954 te osnivati podrunice.955

1.4. SUDSKI REGISTAR

Trgovaki sudovi u izvanparninom postupku postupaju u registarskim stvarima i vode sudske

registre.956 Registar je javna knjiga koja sadri podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u
registar propisan zakonom.957 U sudski registar upisuju se sve osobe koje se prema ZTD-u smatraju
trgovcima, ali i odreene pravne osobe koje nisu trgovci. Matini broj subjekta upisa u registru (MBS)

951
Zakon o obrtu (NN br. 143/13., dalje: ZOb).
952
l. 3. ZTD.
953
l. 3. St. 2. ZTD.
954
l. 53. i l. 54. ZTD.
955
l. 7. ZTD.
956
l. 21.. ZS.
957
l. 2. Zakon o sudskom registru (NN NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14,
110/15; dalje: ZSR).

181
je identifikacijski broj koji se svakom subjektu upisa odreuje kod upisa u registar, a jedinstven je,
nepromjenjiv i neponovljiv.
Subjekti upisa u sudski registar su:
1. javno trgovako drutvo,
2. komanditno drutvo,
3. gospodarsko interesno udruenje,
4. dioniko drutvo,
5. drutvo s ogranienom odgovornou,
6. trgovac pojedinac,
7. europsko drutvo (Societas Europea SE),
8. europsko gospodarsko interesno udruenje (EGIU), 958
9. europska zadruga (Societas Cooperativa Europaea SCE),959
10. ustanova,960
11. zajednica ustanova,
12. zadruga,961
13. savez zadruga,
14. kreditna unija,962
15. druge osobe za koje je upis propisan zakonom.963

1.4.1. Javnost registra

Sudski registar je javna knjiga. To znai da svaka osoba moe u radno vrijeme suda i u
prisutnosti ovlatenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, te u isprave na temelju
kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom

958
Sukladno l. 47. Zakona o uvoenju Europskog drutva Societas Europea (SE) i Europskoga gospodarskoga
interesnog udruenja (EGIU) (NN br. 107/07), taj je zakon stupio na snagu danom prijama Republike Hrvatske u
punopravno lanstvo Europske unije. Za SE opirno u Horak, H., Dumani, K., Europsko drutvo Societas Europea
kao novost u hrvatskom pravu, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 2007., str.127.-152.
959
Zakon o uvoenju Europske zadruge Societas Cooperativa Europaea (SCE) (NN br. 63/08), koji je sukladno l.
12. stupio na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
960
Zakon o ustanovama (NN br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08).
961
V. Zakon o zadrugama (NN br. 34/11, 125/13, 76/14).
962
Zakon o kreditnim unijama (NN br. 141/06, 25/09, 90/11).
963
Na ovaj nain je zakonodavac listu subjekata upisa u sudski registar ostavio otvorenom za nove oblike pravnih subjekata
za koje e se traiti upis u sudski registar, to bi mogao biti sluaj s primjerice Europskim privatnim drutvom (European
Private Company). V. Horak, H., Dumani, K., Europsko privatno drutvo novi oblik trgovakog na jedinstvenom
europskom tritu, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1/2009., str.69.

182
iskljuena primjena naela javnosti registra.964 Osim toga, svaka osoba moe dobiti ovjereni prijepis ili
fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa
za odreenog trgovca.
Sud ne smije od osobe koja trai uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili presliku
podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu zbog koje to trai.

1.4.2. Uinak upisa u registar

Nitko se ne moe pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru koji su
objavljeni na nain propisan ZTD-om ili aktima trgovakog drutva.965
Svaka osoba moe se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlunih podataka i
injenica koji se sukladno ZTD-u i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se
dokae da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u
registru.966 Osoba koja je u dobroj vjeri, ne moe trpjeti tetu zbog toga to se glede pravno odlunih
podataka i injenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.

964
l. 65. st. 1. ZTD.
965
l. 66. st. 1. ZTD.
966
l. 66. st. 3. ZTD.

183
 2. TRGOVAKA DRUTVA

2.1. TRGOVAKO DRUTVO KAO PRAVNA OSOBA

Trgovaka drutva su pravne osobe. Svojstvo pravne osobe trgovako drutvo stjee upisom u
sudski registar, a gubi ga brisanjem iz njega.967 Dan upisa u sudski registar je objektivno utvren rok od
kada postoji trgovako drutvo. Upis u sudski registar trgovaki sud objavljuje bez odgaanja na
internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar. Smatra se da je upis objavljen istekom dana
objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.968 Upis ima konstitutivan znaaj.969

Upisom u sudski registar trgovako drutvo postaje zaseban subjekt, razliit od svojih lanova
te stjee pravu sposobnost kao svojstvo da bude nositeljem prava i obveza,970 te poslovnu sposobnost
kao svojstvo da vlastitim oitovanjem volje stvara pravne uinke.971 Putem navedenih svojstava
trgovako drutvo u svoje ime i za svoj raun sudjeluje u pravnom prometu, sklapa ugovore, preuzima
obveze, stjee imovinu.

2.1.1. Odgovornost za obveze drutva i tzv. proboj pravne osobnosti

Za obavljanje odreene gospodarske djelatnosti nuno je da trgovako drutvo ulazi u pravne

odnose s drugim pravnim subjektima. Iz tih odnosa ono e izai kao nositelj odreenih subjektivnih
prava, ali i obveza. U smislu navedenoga bitno je razmotriti pitanje odgovornosti trgovakih drutava
za vlastite obveze.
Temeljno je pravilo da je svaki subjekt duan ispuniti svoju obvezu te da odgovara za njezino
ispunjenje. I ZTD prihvaa to naelo trgovako drutvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom
imovinom.972 Ipak, u odreenim sluajevima pored drutva, za obveze drutva odgovaraju i njegovi
lanovi. Takav je sluaj prije svega kod drutava osoba obzirom na injenicu da kod njih ne postoji

967
l. 4. ZTD.
968
l. 64. ZTD.
969
Gorenc, V. (ur.), Filipovi, V., Slakoper, Z., Brkani, V., Komentar Zakona o trgovakim drutvima, Zagreb,
2004., str.12.
970
l. 17. st. 1. i st. 5. ZOO.
971
l. 18. st. 1. i st. 2. ZOO.
972
l. 9. ZTD.

184
obveza unosa i odravanja temeljnog kapitala. lanovi javnog trgovakog drutva i komplementari u
komanditnome drutvu odgovaraju za obveze drutva osobno, solidarno i neogranieno cijelom svojom
imovinom. S druge strane lanovi drutva s ogranienom odgovornou, dioniari dionikog drutva i
komanditori u komanditnom drutvu ne odgovaraju za obveze drutva.
Meutim, injenica da lanovi drutva kapitala i komanditori naelno ne odgovaraju za obveze
drutva, ne znai da je njihova odgovornost iskljuena u svakom sluaju. Naime, onaj tko
zloupotrebljava okolnost da kao lan drutva ne odgovara za obveze drutva ne moe se pozvati na to
da po zakonu ne odgovara za obveze toga drutva.973 Navedeni se sluaj u pravnoj teoriji naziva
probojem pravne osobnosti. Do proboja pravne osobnosti, odnosno odgovornosti lana drutva koji
inae ne odgovara za obveze drutva dolazi naroito:
1. ako lan koristi drutvo za cilj koji mu je inae zabranjen,
2. ako lan koristi drutvo da bi otetio vjerovnike,
3. ako lan protivno zakonu upravlja imovinom drutva kao da je njegova imovina,
4. ako lan u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu drutva, iako je znao ili
morao znati da ono nee moi podmiriti svoje obveze.

2.1.2. Preddrutvo

Prije upisa trgovakog drutva u sudski registar i nastanka drutva pravne osobe postoji
preddrutvo. Preddrutvo nastaje sklapanjem drutvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i
preuzimanjem svih dionica od strane osnivaa trgovakog drutva.974 Svrha je preddrutva obavljanje
svih radnji koje su prijeko potrebne za osnivanje drutva pravne osobe prije upisa u sudski registar
(npr. ishoenje dozvola, unoenje uloga u stvarima i pravima, uplate uloga i sl.) kao i radnji koje su
potrebne za poetak rada trgovakog drutva kada ono nastane (npr. zakup poslovnog prostora, nabava
opreme, raspisivanje natjeaja za zaposlenje i sl.).975
Preddrutvo nema pravne osobnosti, ono ne moe biti nositelj prava i obveze, zato preddrutvo
u ime i za raun trgovakog drutva stjee prava i preuzima obveze koje na trgovako drutvo prelaze u
trenutku njegova upisa u sudski registar.976 Prava steena u ime trgovakog drutva prije njegova upisa
u sudski registar zajednika su nepodijeljena imovina osnivaa.977

973
l. 10. st. 3. ZTD.
974
l. 6. st. 1. ZTD.
975
Barbi, J., op.cit (ref.320.), str.172.-174.
976
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.22.
977
l. 6. st. 2. ZTD.

185
 Za obveze koje se preuzmu u ime trgovakog drutva prije njegovog upisa u sudski registar,
odgovaraju oni koji su ih preuzeli u ime drutva i osnivai. Preuzme li ih vie osoba, one odgovaraju
solidarno i neogranieno itavom svojom imovinom.
Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovako drutvo obveze tako da ono
nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dunika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna
suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako
drutvo ili dunik u tome roku to priope vjerovniku.978
Ako se u ime trgovakog drutva poduzmu poslovi prije nego se ono upie u sudski registar, pa
u vrijeme upisa drutva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to odreeno u
drutvenom ugovoru, odnosno statutu ili izjavi o osnivanju drutva, osnivai su duni u korist drutva
uplatiti iznos koji nedostaje.
Poslove preddrutva vode i zastupaju ga, te odgovaraju za preuzete obveze one osobe koje su
za odgovarajui oblik trgovakog drutva na to ovlatene zakonom. Za obveze preddrutava drutava
osoba odgovaraju oni lanovi preddrutva koji po zakonu odgovaraju za obveze drutva ovisno o vrsti
drutva koje e iz preddrutva nastati (svi lanovi javnog trgovakog drutva, komplementari kod
komanditnog drutva, svi lanovi gospodarskog interesnog udruenja).lanovi preddrutva drutava
kapitala ne odgovaraju vjerovnicima za obveze preuzete u ime takvog drutva.979
Upisom trgovakog drutva u sudski registar preddrutvo prestaje. Steena prava i obveze
preuzete djelovanjem preddrutva u ime trgovakog drutva prava su i obveze trgovakog drutva. 980

2.1.3. Podrunice

Trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati podrunice u kojima obavljaju
svoju djelatnost.981 Da bi neki dio trgovakog drutva bio podrunica on mora biti izvan sjedita
trgovakog drutva i u njemu se mora obavljati djelatnost koja ulazi u predmet poslovanja trgovakog
drutva.982

978
l. 6. st. 4. ZTD.
979
Barbi, J., op.cit. (ref.320.), str.165.
980
l. 6. st. 6. ZTD.
981
l. 7. ZTD.
929
Pojam podrunice valja razlikovati od pojma poduzea. Pojam poduzea odreen je kao gospodarska djelatnost koju
obavlja trgovako drutvo ili trgovac pojedinac kao nositelj takve djelatnosti u organizacijskom smislu. Tako trgovako
drutvo moe imati vie poduzea (npr. pojedini pogoni unutar tvornice) od kojih niti jedno nije upisano u sudski registar
ve je u sudski registar upisana pravna osoba kojoj pripadaju. Poduzee nije identian pojam s trgovakim drutvom.
Poduzee je sredstvo za djelovanje trgovakog drutva i trgovca pojedinca i njima pripada, oni su njegovi nositelji.
Poduzee je organizirana gospodarska i pravna cjelina kojom njegov nositelj djeluje na tritu u ostvarenju svojih

186
 Podrunice nisu pravne osobe.983 Poslovanjem podrunice prava i obveze stjee trgovako
drutvo koje ju je osnovalo. Podrunica je poslovna jedinica trgovca odvojena od njegova sjedita s
odreenom samostalnou u obavljanju poslova iz predmeta poslovanja.984
Podrunica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili ovlateni organ trgovakog
drutva u skladu s izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom odnosno statutom drutva.
Odluku o osnivanju podrunice mora ovjeriti javni biljenik. Podrunica prestaje ako osniva donese
odluku o prestanku podrunice, ako osniva prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan
iz sudskog registra.
Podrunica se upisuje u sudski registar suda nadlenog prema mjestu sjedita drutva
osnivaa.985 Nakon upisa u sudski registar suda nadlenog po mjestu osnivaa, taj sud po slubenoj
dunosti dostavlja registarskom sudu sjedita podrunice, primjerak prijave za upis s prilozima,
izvornik ili ovjereni primjerak rjeenja o upisu na papiru ili elektronikim putem u skladu s posebnim
propisom.
Podrunica moe poslovati pod svojom tvrtkom.986 Tvrtka podrunice mora sadravati tvrtku ili
skraenu tvrtku trgovakog drutva odnosno trgovca pojedinca, naznaku djelatnosti podrunice te rijei
iz kojih se vidi da se radi o podrunici. Kada posluje pod svojom tvrtkom, podrunica mora navesti
svoje sjedite i sjedite osnivaa. Sjedite podrunice je mjesto odreeno odlukom osnivaa
podrunice. Kako se sjedite odreuje mjestom i adresom drutva, podrunica se moe osnovati za
obavljanje djelatnosti i u istome mjestu, ali na drugoj adresi u istome mjestu (primjerice na drugoj
adresi u istome gradu, jer je to dovoljno za fiziku odvojenost obavljanja djelatnosti od one koja se
obavlja u sjeditu drutva).987
Izmjene i dopune ZTD-a, inozemnim trgovakim drutvima i inozemnim trgovcima
pojedincima omoguuju povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti odnosno obavljanje
pojedinog posla bez obveze osnivanja podrunice u Republici Hrvatskoj988 I dalje postoji obveza
osnivanja podrunice, ukoliko prethodno spomenuta inozemna trgovaka drutva i inozemni trgovci
pojedinci trajno obavljaju djelatnosti na podruju Republike Hrvatske. Osniva, sjedite kojeg nije u
dravi lanici Europske unije niti u dravi koja je stranka Ugovora o europskom ekonomskom prostoru,

gospodarskih ciljeva. O tome v. vie u Barbi, J., op.cit. (ref.320.). U pravu konkurencije EU pojam poduzea obuhvaa
svaku pravnu ili fiziku osobu koja obavlja gospodarsku djelatnost u razliitim fazama industrije. O tome v. u Horak, H.,
Pojam poduzea u pravu konkurencije EZ, Raunovodstvo i financije, 2/2003, str.90.; oljan, V., Vladajui poloaj na
tritu i njegova zlouporaba u pravu trinog natjecanja EZ, Zagreb, 2004. i sl.
983
l. 7. st. 3. ZTD.
984
Gorenc, V., Pravni znaaj i zadaa podrunice, Pravo i porezi, 10/1998., str.1051.
985
l. 8. ZTD.
986
l. 26. ZTD.
987
Barbi, J., Podrunica drutva inozemnih osoba, Raunovodstvo, revizija i financije, 12/1998., str.2203.
988
l. 612. st. 2. i st. 3. ZTD.

187
moe osnovati podrunicu ako je najmanje dvije godine bio upisan u registar u dravi u kojoj ima
sjedite. Ako se radi o vie podrunica istog osnivaa, tada se predaja godinjih financijskih izvjea i
drugih financijskih isprava osnivaa, objava kojih je predviena zakonom, upisuje u registar suda kod
kojeg je upisana glavna podrunica.

2.2. TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA

Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i sudjeluje u pravnom prometu.989 Uz tvrtku
su vezana sljedea naela:
1. naelo zakonitosti, prema kojemu e sud odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s
odredbama ZTD-a,
2. naelo prvenstva, ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se
meusobno jasno ne razlikuju, sud e upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena,
3. naelo jedinstvenosti, prema kojemu svaki dio trgovakog drutva mora poslovati pod istom
tvrtkom, s time da joj se moe dodati oznaka da se radi o dijelu drutva,
4. naelo istinitosti, prema kojemu podaci sadrani u tvrtki moraju biti istiniti
5. naelo javnosti, prema kojemu se tvrtka i sve njene promjene upisuju se u sudski registar,
6. naelo iskljuivosti, po kojemu sud po slubenoj dunosti pazi da na odreenom podruju u
sudski registar ne mogu biti upisane dvije tvrtke ili vie njih pod istim nazivom, i
7. naelo stalnosti koje znai da trgovako drutvo moe i nakon odreenih promjena nastaviti
poslovati pod istom tvrtkom.
Trgovako drutvo ili trgovac pojedinac moe imati samo jednu tvrtku. Trgovako drutvo
moe upotrebljavati i skraenu tvrtku, te se ista upisuje u sudski registar. Tvrtki trgovakog drutva
koje je u steaju ili likvidaciji, dodaje se oznaka u steaju ili u likvidaciji, to se upisuje u sudski
registar. Naznaka imena tvrtke trgovakog drutva mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu ili
na slubenom jeziku drave lanice Europske unije i latininom pismu, a mogu se koristiti i arapski
brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu. U sudski se registar
moe upisati i tvrtka u prijevodu na jedan ili vie stranih jezika. Iznimno, tvrtka moe sadravati i
pojedine strane rijei drugih jezika.990

989
l. 11. st. 1. ZTD.
990
l. 20. st. 2. ZTD. Tvrtka moe sadravati strane rijei ako one ine ime, odnosno tvrtku lana drutva, ako one ine
robni ili usluni ig lana zatien u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova drutva registriranog u Republici Hrvatskoj ako
su te rijei uobiajene u hrvatskom jeziku, ako za te rijei u hrvatskom jeziku nema odgovarajue rijei u hrvatskom jeziku
ili ako se radi o rijeima na mrtvom jeziku.

188
2.2.1. Sadraj tvrtke

Tvrtka trgovakog drutva mora sadravati:

1. naznaku kojom se poblie obiljeava ime trgovakog drutva i
2. naznaku predmeta poslovanja drutva, te
3. naznaku oblika drutva (tvrtka javnog trgovakog drutva mora sadravati rijei javno
trgovako drutvo ili naznaku j.t.d., tvrtka komanditnog drutva mora imati rijei
komanditno drutvo ili naznaku k.d., tvrtka dionikog drutva mora sadravati rijei
dioniko drutvo ili naznaku d.d., tvrtka drutva s ogranienom odgovornou sadri rijei
drutvo s ogranienom odgovornou ili naznaku d.o.o., tvrtka jednostavnog drutva s
ogranienom odgovornou rijei jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou ili
naznaku j.d.o.o., tvrtka gospodarskog interesnog udruenja mora sadravati rijei gospodarsko
interesno udruenje ili oznaku GIU, tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati njegovo ime i
prezime, te naznaku t.p.).
Tvrtka podrunice mora sadravati tvrtku ili skraenu tvrtku trgovakog drutva odnosno
trgovca pojedinca koji je njezin osniva, naznaku djelatnosti podrunice i rijei iz kojih je vidljivo da
se radi o podrunici.
Rije Hrvatska i njezine izvedenice, zastava i grb Republike Hrvatske, ukljuivi i njihovo
oponaanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili dravnog tijela
koje Vladu za to ovlasti.991 Tvrtka ne moe sadravati ni imena, grbove, zastave ni druge dravne
ambleme drugih drava ili meunarodnih (meudravnih) organizacija, niti slubene znakove za
kontrolu i garanciju kvalitete, a ne moe ih oponaati u heraldikom smislu, osim uz dozvolu
nadlenog organa odgovarajue drave ili meunarodne (meudravne) organizacije, te u sluaju da su
ti sastojci sadrani u tvrtki ili u imenu osnivaa koji se unose u tvrtku trgovakog drutva.Ime ili dio
imena neke osobe mogu se unijeti u tvrtku samo uz njezin pristanak odnosno uz pristanak njezinih
nasljednika ako je ta osoba umrla. Za prijenos na drugoga tvrtke koja sadri ime neke osobe, potrebna
je izriita suglasnost te osobe odnosno njezinih nasljednika.
U pravnom prometu trgovako drutvo moe upotrebljavati i skraenu tvrtku. Ona mora
sadravati karakteristini dio tvrtke i naznaku oblika trgovakog drutva. I skraena se tvrtka upisuje u
sudski registar.

991
l. 15. ZTD.

189
2.2.2. Odreivanje tvrtke

Tvrtka trgovakog drutva odreuje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom,
odnosno statutom drutva, a mijenja se na nain odreen tim istim aktima drutva. 992 Tvrtka i sve
njezine promjene upisuju se u sudski registar, a prijavu za upis promjene podnosi uprava drutva,
odnosno lanovi koji vode poslove drutva.

2.2.3. Zatita tvrtke

Sud e odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a i tvrtku koja je
jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtku koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke.993 Na ovo sud
pazi po slubenoj dunosti. Ako se sudu radi upisa prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se meusobno jasno
ne razlikuju, sud e upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. Iznimno, sud e upisati kasnije
prijavljenu tvrtku ako podnositelj kasnije prijave dokae da je vrijeme podnoenja ranije prijave tu
tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tritu kao oznaku svoga poduzea ili kao robni
ili usluni znak za oznaivanje svojih proizvoda ili usluga te da je to inio prije podnositelja ranije
prijave.
Ako ipak doe do upisa istih ili slinih tvrtki kod istoga ili drugoga suda, trgovac kome druga
osoba upotrebom ili upisom iste ili sline tvrtke, koja je upisana, vrijea njegova prava ili ugroava
njegov poloaj u trinoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i poloaj u trinoj utakmici
budu povrijeeni, odnosno ugroeni, ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim
poslovnim ugledom ili ga prisvaja, moe tubom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu
tvrtku, da se tvrtka te druge osobe brie iz registra, te da je sud obvee na naknadu tete poinjene
upotrebom tvrtke.994

992
l. 11. ZTD.
993
Prema pravnom shvaanju prihvaenom na sjednici sudaca VTSRH 6. srpnja 2006., registarski sud je temeljem l. 49.
ZSR duan prije donoenja rjeenja o upisu, po slubenoj dunosti provjeriti je li pod istom tvrtkom ili nazivom upisan ili
uredno prijavljen za upis u registar neki drugi subjekt upisa, te je li se tvrtka ili naziv subjekta upisa jasno razlikuje od ve
upisanih ili uredno prijavljenih tvrtki na podruju istoga suda. Ako je drutvo brisano iz sudskoga registra, njegova se tvrtka
moe upisati kod drugih subjekata upisa
994
l. 31. st. 1. ZTD.

190
2.3. PREDMET POSLOVANJA I SJEDITE TRGOVAKOG
DRUTVA

2.3.1. Predmet poslovanja

Predmet poslovanja su sve one djelatnosti kojima se trgovac bavi. Predmet poslovanja je zbroj
svih poslovnih aktivnosti obuhvaenih u jednoj ili vie djelatnosti.995 Predmet poslovanja trgovakog
drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti, dakle one koja nije zakonom zabranjena ili
nije suprotna moralu drutva.996
Predmet poslovanja trgovakog drutva utvruje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim
ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva te se upisuje u sudski registar naznakom djelatnosti
koje ga ine.
Posebnim zakonima se moe propisati, da se neke se djelatnosti mogu obavljati samo u
odreenim oblicima trgovakih drutava. Tako je Zakonom o kreditnim institucijama997 predvieno da
bankovne poslove mogu obavljati samo dionika drutva. Uz to odreene se djelatnosti mogu obavljati
samo kao jedina djelatnost. U ovim sluajevima primjenjuju se posebni zakoni, te e registarski sud
odbiti upis onih trgovakih drutava koja ne udovoljavaju posebno propisanim pretpostavkama za
upis.998
Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju
suglasnosti, dozvole ili drugog akta ovlatenog tijela, upis te djelatnosti u sudski registar provest e se
samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole tog nadlenog tijela. Isto tako ako je zakonom
propisano da trgovako drutvo moe poeti obavljati djelatnost ili djelatnosti koje ine predmet
njegovog poslovanja upisan u sudskom registru nakon to registarskom sudu podnesu odluku
nadlenog tijela kojom se utvruje da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim
uvjetima propisanim za obavljanje te djelatnosti, ono ne smije poeti obavljati takvu djelatnost prije
nego to registarskom sudu podnese takvu odluku.
Trgovako drutvo moe obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru (glavne djelatnosti).
Osim glavnih djelatnosti trgovako drutvo moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju
djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobiajeno obavljaju uz
upisanu djelatnost (sporedne djelatnosti). Prema treima valjani su i pravni poslovi koje sklopi
trgovako drutvo izvan djelatnosti upisane u sudski registar. Ako doe do ovakvog sklapanja ugovora,

995
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.39.
996
l. 32. ZTD.
997
l. 29 Zakona o kreditnim institucijama (NN br. 159/13, 19/15, 102/15)
998
Prema pravnom shvaanju prihvaenom na sjednici sudaca VTSRH 6. srpnja 2006, djelatnosti ureene posebnim
propisima upisuje se onako kako ih ti propisi definiraju (ugostiteljstvo, turizam, bankarska i sl.)

191
predmetni pravni posao bit e valjan, ali pritom se ne iskljuuje eventualna imovinska i kaznena
odgovornost drutva zbog prekoraenja ovlasti, sklapanja pravnih poslova izvan djelatnosti trgovakog
drutva i sl.999

2.3.2. Sjedite trgovakog drutva

Sjedite trgovakog drutva je mjesto u Republici Hrvatskoj u kojem se nalazi uprava drutva i
odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojem drutvo trajno obavlja svoju djelatnost.
Sjedite drutva odreuju osnivai izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno
statutom drutva. Trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite. Ono se upisuje u sudski
registar.1000
Ako je uprava trgovakog drutva u mjestu razliitom od mjesta koje je kao sjedite drutva
upisano u sudski registar ili ako drutvo trajno obavlja svoju djelatnost u mjestu razliitom od mjesta
koje je kao sjedite drutva upisano u sudski registar, sjeditem trgovakog drutva smatra se mjesto
upisano u sudskom registru, ali se tree osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjeditu drutva mogu
pozivati na mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili na mjesto u
kojemu drutvo obavlja svoju djelatnost.

2.4. ZASTUPANJE TRGOVAKOG DRUTVA

2.4.1. Zastupnici po zakonu

Ovlast za zastupanje trgovakog drutva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik tog
drutva odreene odredbama ZTD-a, tzv. zastupnici po zakonu.1001 Kod dionikih drutava to su
lanovi uprave,1002 odnosno izvrni direktori,1003 kod drutva s ogranienom odgovornou i

999
V. Gorenc, V., Trgovaki pravo drutva, Zagreb, 2003., str.40. Autor tumai kako je l. 35. ZTD-a naputena doktrina
ultra vires engleskog prava. Prema toj doktrini bez uinka su akti drutva koji prelaze predmet njegova poslovanja ili su ih
donijeli neovlateni drutveni organi, ili su ovlateni organi prekoraili svoje ovlasti, ili ti akti imaju neki nedostatak u
obliku. U takvom sluaju, ako bi trgovako drutvo s treim sklopilo pravni posao koji izlazi iz okvira njegova poslovanja,
prema doktrini ultra vires, ugovor ne bi obvezivao drutvo. Naputanje doktrine ultra vires znai da je prema treima valjan
i pravni posao sklopljen izvan djelatnosti upisanih u sudski registar. Zbog prekoraenja svojih ovlasti, sklapanja pravnih
poslova izvan djelatnosti trgovakog drutva i sl. ne iskljuuje se eventualna imovinska i kaznena odgovornost drutva
odnosno njegovih zastupnika, ali bez obzira na to pravni je posao valjan.
1000
l. 37. ZTD.
1001
l. 41. st. 1. ZTD.
1002
l. 241. ZTD.

192
gospodarskog interesnog udruenja uprava,1004 kod javnog trgovakog drutva to su svi njegovi
lanovi,1005 a u komanditnom drutvu komplementari.1006 Imena zakonskih zastupnika i ogranienja
njihovih ovlasti ako djeluju prema treima, upisuju se u sudski registar.
Zastupnici po zakonu ovlateni su u ime i za raun drutva poduzimati sve pravne poslove
sklapati ugovore, davati jednostrane izjave volje, preuzimati obveze, otuivati i optereivati imovinu
drutva, te zastupati drutvo pred sudovima i upravnim tijelima. No oni ne mogu bez posebne ovlasti
trgovakog drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za
svoj raun, u svoje ime a za raun drugih osoba, ili u ime i za raun drugih osoba.

2.4.2. Punomonici

Zastupnik po zakonu moe dati punomo drugoj osobi. Meutim, ne moe dati punomoniku
vee ovlasti nego to ih ima sam. Glede opsega ovlasti mjerodavne su ovlasti zastupnika upisane u
sudski registar.
Ogranienje da bez posebne ovlasti drutva ne mogu u odnosu prema drutvu nastupati kao
druga ugovorna strana i tako sklapati ugovore s drutvom u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime i za
raun druge osobe ili u ime i za raun druge osobe, odnosi se i na punomonike.
ZTD ureuje etiri vrste punomoi, koje u pravilu, izuzev punomoi po zaposlenju moe dati
samo osoba koja se u smislu odredaba ZTD-a smatra trgovcem. Te su punomoi:
1. punomo po zaposlenju,
2. prokura,
3. trgovaka punomo,
4. punomo trgovakom putniku.

2.4.2.1. Punomo po zaposlenju

Osoba ija je dunost da kao radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitom
tijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno poduzimanje odreenih pravnih radnji,
ovlatena je da kao punomonik drutva sklapa ugovore i poduzima pravne radnje u granicama poslova
koje obavlja.1007 Ogranienje glede sklapanja ugovora sa samim sobom, koje se odnosi na zastupnike
po zakonu i druge kako je ranije navedeno, odnosi se i na punomonike po zaposlenju.1008

1003
l. 272.m ZTD.
1004
l. 426. i l. 605. ZTD.
1005
l. 91. ZTD.
1006
l. 142. ZTD.
1007
l.43. st. 1. ZTD.
1008
Punomonici po zaposlenju bili bi na primjer zaposlenici u banci, poti, turistikoj agenciji i sl., dakle svi oni koji u
okviru svog redovnog posla sklapaju ugovore i poduzimaju pravne radnje u granicama posla koji obavljaju.

193
2.4.2.2. Prokura
Prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni ZTD-om. Kod prokure su
ovlasti i ogranienja prokurista odreeni zakonom. Prokura je najira trgovaka punomo. Prokuru
moe dati samo pravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a.1009 Prokura se mora dati u
pisanom obliku. Njezino davanje i nain davanja te ostali potrebni sastojci moraju se predvidjeti
izjavom o osnivanju drutva, drutvenim ugovorom odnosno statutom drutva.
Prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dunost koju
obnaa i poslove koje obavlja, izuzev ako to drugo nije predvieno izjavom o osnivanju drutva ili
drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva.1010 Prokura se ne moe dati pravnoj
osobi.
Prokura se moe dati jednoj osobi ili veem broju osoba. Prokura dana veem broju osoba moe
biti pojedinana ili skupna. Pojedinana pak prokura moe biti dana bilo jednoj osobi bilo veem broju
osoba. Pojedinanu prokuru drutvo daje jednom prokuristu ili veem broju prokurista koji su ovlateni
samostalno svaki za sebe zastupati trgovako drutvo u granicama ovlasti utvrenih ZTD-om. Kod
skupne prokure dvoje ili vie prokurista mogu zastupati drutvo samo zajedno. Smatra se da je rije o
skupnoj prokuri samo ako je tako izriito naznaeno u prokuri. Izjave volje ili pravne radnje koje uine
skupni prokuristi proizvode pravne uinke samo ako ih uine svi skupni prokuristi zajedno. Valjane su i
izjave volje ili pravne radnje koje uini jedan od skupnih prokurista uz izriitu prethodnu suglasnost ili
izriito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.1011 Izjave volje ili pravna radnja uinjena
prema jednome prokuristi ima, meutim, pravni uinak kao da je uinjena prema svima.
Prokurist moe sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun trgovakog
drutva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim dravnim organima, ustanovama s
javnopravnim ovlastima, te dravnim i izabranim sudovima.1012
Bez posebne ovlasti prokurist ne moe:
1. otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakog drutva,
2. davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se zapoinje steajni postupak ili drugi
postupak koji dovodi do prestanka drutva,
3. nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u
svoje ime, a za raun drugih osoba ili u ime i za raun drugih osoba,
4. davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama i prenijeti prokuru na druge osobe.

1009
Budui se davanje prokure i njezin opoziv upisuju u sudski registar (l. 54. ZTD), prokuru e moi dati smo oni trgovci
u smislu odredaba ZTD koji su ujedno i subjekti upisa u sudski registar. Primjerice, obrtnici koji su nesumnjivo trgovci u
smislu l. 1. st. 1. ZTD, ne mogu dati prokuru jer za razliku od trgovca pojedinca nisu subjekti upisa u sudski registar.
1010
Izjavom o osnivanju, drutvenim ugovorom ili statutom mogle bi se odrediti i druge pretpostavke za davanje prokure
kao npr. odreena struna sprema, odreene godine staa i iskustva i sl.
1011
Horak, H., Dumani, K., Prokura i zakonsko zastupanje, Pravo i porezi, 7/2006, str.19.-26.
1012
l. 47. ZTD.

194
 Ogranienje prokure koje nije predvieno ZTD-om nema uinka prema treim osobama, bez
obzira na to je li trea osoba za njih znala ili morala znati. Prokura se moe jedino ograniiti na
poslovanje jedne ili vie podrunica, a takvo ogranienje ima uinak prema treim osobama samo ako
je upisano u sudskom registru.1013
Prokura najee prestaje opozivom davatelja prokure prokuristu. Osim opozivom prokura
moe prestati i na druge naine, primjerice, prestankom drutva, otkazom prokurista, smru prokurista,
gubitkom poslovne sposobnosti prokurista, otvaranjem steaja nad imovinom prokurista ili drutva,
otuenjem poduzea u cijelosti, ako je prokura vezana za prokuristov radni odnos pa mu on prestaje i
sl.1014
Dodjela prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar
prilae se odluka o davanju prokure odnosno odluka kojom se ona opoziva. U sudski registar upisuje se
prokuristovo ime i prezime te njegov osobni identifikacijski broj (OIB), a njegov se ovjereni potpis
pohranjuje. Ukoliko je prokura ograniena na poslovanje jedne ili vie podrunica, takvo se
ogranienje upisuje u sudske registre za drutvo i podrunicu. Prema treim osobama u dobroj vjeri
opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

2.4.2.3. Trgovaka punomo

Trgovaki punomonik je radnik u trgovakom drutvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da
vodi cijelo njegovo poduzee ili dio njegova poduzea.1015 Trgovaka punomo je ua od prokure, jer
trgovaki punomonik ne moe obavljati pojedine poslove bez posebne ovlasti.1016 Trgovaki
punomonik ovlaten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve radnje koje su u prometu uobiajene pri
voenju poduzea, no bez posebne ovlasti on ne moe otuiti ni opteretiti nekretnine vlastodavca,
mjenino niti ekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se ili
voditi spor.
Trgovaka punomo daje se u pisanom obliku. Za razliku od prokure, koju mogu dati samo
trgovaka drutva i trgovci pojedinci, trgovaku punomo mogu, osim njih, dati i osobe koje ne mogu
dati prokuru, npr. steajni upravitelj.1017

1013
l. 48. ZTD.
1014
Horak, H., Dumani, K., op.cit. (ref.1011.), str.56.
1015
l. 55. st. 1. ZTD.
1016
O tome v. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str. 61. Trgovaki punomonik moe biti radnik u trgovakom drutvu, ,
ali i svaka trea osoba koju trgovac ovlasti na obavljanje poslova iz trgovake punomoi.
1017
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str. 57.

195
2.4.2.4. Punomo trgovakom putniku
Trgovac moe svom radniku ili drugoj osobi dati punomo kao trgovakom putniku.1018 Ta se
punomo mora dati u pisanom obliku.
Trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji
vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca
glede robe koja je predmet tih ugovora. On je ovlaten u ime i za raun vlastodavca davati izjave i
poduzimati druge pravne radnje radi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ga je sklopio u
njegovo ime i za njegov raun.

1018
l. 57. ZTD.

196
 3. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

3.1. POJAM I OBILJEJA

Javno trgovako drutvo (JTD) je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog
trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima
drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. lan drutva moe biti svaka fizika ili
pravna osoba.1019 Ako zakonom nije drukije propisano, na JTD primjenjuju se odredbe ZOO-a kojima
je ureen ugovor ortatvu.1020
Karakteristike javnog trgovakog drutva su:
1. javno trgovako drutvo je drutvo osoba,
2. mora imati najmanje dva lana,
3. lanovi drutva mogu biti fizike i pravne osobe,
4. djelatnost drutva se mora obavljati trajno,
5. djelatnost se mora obavljati pod zajednikom tvrtkom,
6. temelj udruivanja je ugovor (tzv. drutveni ugovor),
7. svi lanovi drutva odgovaraju za obveze drutva neogranieno, solidarno cijelom svojom
imovinom.
Po svojoj pravnoj prirodi javno trgovako drutvo je zapravo ZTD-om ureena varijanta
ortatva s pravnom osobnou upisanom u sudski registar.1021

3.2. OSNIVANJE

Javno trgovako drutvo stjee svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar, a gubi ga
brisanjem iz tog registra. Prijava za upis u sudski registar javnog trgovakog drutva mora sadravati:

1019
l. 68. ZTD.
1020
Ortatvo je obvezno pravna zajednica dvije ili vie osoba. Ugovorom o ortatvu uzajamno se obvezuju dvije ili vie
osoba uloiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednikog cilja. Ortatvo je zajednica osoba i dobara bez pravne
osobnosti. V. l. 637. ZOO. Iz ugovora o ortatvu razvio se i ugovor o zajednikom pothvatu (joint venture). Ove vrste
ugovora pogodne su za postizanje razliitih vrsta ciljeva, odnosno za zadovoljenje zajednikih interesa ortaka.
1021
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.76.

197
 1. tvrtku,
2. sjedite i predmet poslovanja,
3. ime i prezime odnosno tvrtku, prebivalite odnosno sjedite i OIB svih lanova,
4. imena i prezimena osoba ovlatenih za zastupanje, te njihova ovlatenja.
Kao drutvo osoba, javno trgovako drutvo temelji se na osobama koje su njegovi lanovi. Za
taj oblik drutva vanije su osobine lanova nego li kapital koji je u njega uloen. 1022 Javno trgovako
drutvo, kao i druga drutva osoba, nema temeljnog kapitala. Prijavi za upis u sudski registar prilae se
ugovor o osnivanju drutva - drutveni ugovor.

3.3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA DRUTVA

3.3.1. Drutveni ugovor

Pravni odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom, a odredbe ZTD-a koje
se odnose na pravne odnose izmeu lanova javnog trgovakog drutva primjenjuju se ako lanovi
svoje odnose u drutvu drugaije ne urede drutvenim ugovorom.1023 Drutvenim ugovorom odreuju
se unutarnji odnosi izmeu lanova drutva.
Drutveni ugovor, kao temeljni akt javnog trgovakog drutva, nema zakonom taksativno
propisani sadraj, ali se drutvo ne moe registrirati bez drutvenog ugovora. 1024 Kako bi se odredili
njegovi bitni sastojci potrebno je stoga razmotriti druge odredbe ZTD-a koje odreuju koji se podaci
upisuju u drutveni ugovor. To su:
1. ime, prezime i prebivalite odnosno tvrtka i sjedite, te OIB svakog lana drutva koji je u
vrijeme osnivanja drutva i njegov osniva,
2. tvrtka drutva,
3. sjedite drutva,
4. predmet poslovanja,
5. doprinos na koji se lanovi drutva obvezuju za ispunjenje cilja drutva.1025

1022
Poblie o tome vidi Ledi, D., Javno trgovako drutvo, Suvremeno poduzetnitvo, 10/2003, str.144.-150.
1023
l. 71. ZTD.
1024
Terek, D., Opi akti, tijela i imenovanja u trgovakim drutvima, Raunovodstvo i financije, 2/2007., str.134.
1025
V. primjer drutvenog ugovora u Mlikotin Tomi, D., Horak, H., Pecoti, J., tajfer, J., Praktikum trgovakog
prava, Zagreb 2005., str.344.

198
3.3.2. Obveze lanova

Temeljna obveza lanova drutva je unos uloga u drutvo. Veliina uloga pojedinih lanova
utvruje se ugovorom. lanovi drutva mogu se dogovoriti o tome koliki e udjel svaki od njih unijeti
u drutvo.1026 Ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju unijeti jednake uloge. lan drutva
moe u drutvo uloiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovanog uloga
lanovi sporazumno odreuju u novcu.
lan drutva nije obvezan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji
zbog gubitka drutva.
lan koji pravodobno ne uplati novani ulog ili koji novac primljen za drutvo ne preda na
vrijeme drutvu, ili koji za sebe neopravdano uzme novac drutva, ili zakasni s unosom drugih uloga,
duan je drutvu platiti zatezne kamate, ako drutvenim ugovorom nisu ugovorene vie kamate od dana
kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac.
Drutvo moe postaviti zahtjev za naknadu vee tete, ako ju je ono takvim postupanjem lana
pretrpjelo. U ispunjenju svojih obveza lan drutva duan je postupati pozornou urednog i savjesnog
gospodarstvenika.1027

3.3.3. Zabrana konkurencije

lan drutva ne smije bez izriitog pristanka ostalih lanova voditi poslove koji ulaze u predmet
poslovanje drutva niti u kojem drugom trgovakom drutvu sudjelovati kao lan koji osobno odgovara
zabrana konkurencije.1028 Zabranom su obuhvaeni poslovi iz predmeta poslovanja drutva iz svih
djelatnosti koje su upisane u sudskom registru. Zabrana konkurencije zahvaa svakog lana bez obzira
na to koje poslove on obavlja u drutvu, pa ak i kad ne obavlja nikakve poslove.1029
Povrijedi li lan drutva obvezu glede zabrane konkurencije, drutvo moe od njega zahtijevati
naknadu tete ili da poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za raun drutva,
odnosno da drutvu preda sve to je primio od poslova koje je obavio za tui raun ili da mu ustupi
pravo na ono to bi trebao primiti iz takvog posla.

1026
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.83.
1027
Pozornost dobrog domaina odnosno dobrog gospodarstvenika znai da je sudionik u obveznim odnosima duan u
ispunjenju svoje obveze postupati s pozornou koju zahtijeva poslovni promet u odreenoj vrsti obveznih odnosa, a to je
pozornost dobrog domaina ili pozornost dobrog gospodarstvenika, ovisno o tome je li u pitanju graansko-pravni ili
trgovako-pravni obvezni odnos.. V. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.21.
1028
l. 76. st. 1. ZTD.
1029
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.86.

199
 O ostvarivanju prava drutva u sluaju povrede obveze glede zabrane konkurencije odluuju
ostali lanovi drutva, a zahtjevi drutva zastarijevaju za tri mjeseca od dana kad su ostali lanovi
saznali za povredu obveze, odnosno u roku od pet godina od dana uinjene povrede.

3.3.4. Voenje poslova

Pravne radnje i sve ostale aktivnosti u interesu drutva koje proizlaze iz zajednikog cilja,
ukljuujui i voenje svih poslova koji spadaju pod pojam menadmenta (voenje trgovakih knjiga,
dopisivanje i sl.) spadaju u voenje poslova (poslovodstvo).1030
Svaki lan drutva ima pravo i obvezu voditi poslove drutva.1031 Ako je drutvenim ugovorom
voenje poslova prenijeto na jednoga ili na vie odreenih lanova drutva, ostali lanovi drutva su
od toga iskljueni. Svaki se lan drutva moe, pa i kada je iskljuen od voenja poslova drutva
obavijestiti o poslovima drutva, pregledavati poslovne knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za
sebe sastaviti godinja financijska izvjea drutva. Ta prava svakog lana drutva ne mogu se
iskljuiti ni ograniiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi drutva ne vode poteno ni
uredno.1032
Voenje poslova drutva moe biti pojedinano i skupno. Pojedinano poslovodstvo pod-
razumijeva da, ako su svi lanovi drutva ili vie njih ovlateni voditi poslove drutva, svaki od njih je
ovlaten da ih sam vodi. Ako je drutvenim ugovorom odreeno da lanovi drutva koji su ovlateni
voditi poslove drutva to mogu uiniti samo skupno, za poduzimanje svakog posla potrebna je
suglasnost svih ovlatenih lanova.

3.3.4.1. Pojedinano poslovodstvo

Ako su svi lanovi drutva ili vie njih ovlateni voditi poslove drutva, svaki je od njih
ovlaten voditi ih samostalno uvijek:
1. kada su svi lanovi drutva ili vie njih ovlateni voditi poslove drutva,
2. kada je drutvenim ugovorom voenje poslova prenijeto na jednoga ili na vie lanova drutva,
ostali lanovi drutva su od toga iskljueni.
Ako se neki od lanova drutva koji su ovlateni voditi poslove, usprotivi poduzimanju neke
radnje drugog ovlatenog lana, ta se radnja ne moe poduzeti (pravo protivljenja ili pravo veta).
Protivljenje se iskazuje prema slobodnom uvjerenju lana koji ulae veto pri emu:
1. protivljenje ne smije biti openito, ve se mora odnositi na odreeno djelo ili vrstu djela,
2. protivljenje se ne smije provoditi ikanom,

1030
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.90.
1031
l. 78. ZTD.
1032
l. 84 ZTD.

200
 3. protivljenje se ne smije odnositi na ostvarivanje osobnog prava lana koji ga je postavio,
4. protivljenje se mora odnositi na mjere koje su nune za opstanak javnog trgovakog drutva ili
njegove imovine.1033

3.3.4.2. Skupno poslovodstvo

Ako je drutvenim ugovorom odreeno da lanovi drutva koji su ovlateni voditi poslove
drutva to mogu initi samo skupno, za poduzimanje svakog posla potrebna je suglasnost svih
ovlatenih lanova, osim ako postoji opasnost od odgode.1034 Ta se suglasnost ne trai ako postoji
opasnost da bi odgodom poduzimanja posla drutvo moglo pretrpjeti tetu. Skupno poslovodstvo mora
se utvrditi drutvenim ugovorom.1035

3.3.4.3. Pridravanje uputa

Drutvenim se ugovorom moe predvidjeti da se lanovi drutva koji su ovlateni voditi poslove
drutva moraju pridravati uputa koje daju ostali lanovi drutva. Postoji li obveza pridravanja uputa
utvrena drutvenim ugovorom, ovlateni lan ne mora ih se pridravati ako, s obzirom na okolnosti,
smatra da one nisu opravdane, o emu mora odmah izvijestiti lanove drutva (bez obzira jesu li
ovlateni ili ne) i priekati njihovu odluku.

3.3.4.4. Opseg ovlasti za voenje poslova

S obzirom na opseg ovlasti za voenje poslova drutva razlikujemo redovno i izvanredno
poslovodstvo.1036 Redovno poslovodstvo obuhvaa sve radnje koje se redovito poduzimaju u
poslovanju drutva. Redovno poslovodstvo moe biti pojedinano i skupno poslovodstvo. Izvanredno
poslovodstvo obuhvaa poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovitog poslovanja, primjerice
osnivanje podrunica i tome slino. Za poduzimanje takvih radnji potrebna je suglasnost svih lanova
drutva, dakle i onih koji nisu ovlateni za voenje poslova drutva.
Za davanje prokure u javnom trgovakom drutvu potrebna je suglasnost svih lanova
ovlatenih da vode poslove drutva, osim ako bi postojala opasnost od odgaanja. Prokuru moe
opozvati svaki lan drutva koji ju je ovlaten podijeliti sam ili zajedno s drugim lanovima drutva.

1033
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.90.
1034
l. 79. st. 2. ZTD.
1035
V. primjer drutvenog ugovora u Mlikotin Tomi, D. i dr., op.cit. (ref.1025.), str.344.-345.
1036
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str. 95.

201
3.3.5. Pravo na obavijetenost

Svaki lan drutva, pa i kada je iskljuen od voenja poslova drutva, moe se osobno
obavijestiti o poslovima drutva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju te za sebe sastaviti
godinja financijska izvjea.1037
Pravo lana na obavijetenost, moglo bi se iskljuiti ili ograniiti drutvenim ugovorom, ali ako
ima razloga za pretpostavku da se poslovi drutva ne vode poteno ni uredno, tada ovakvo ogranienje
prava ne vrijedi.

3.3.6. Donoenje odluka

Zakonom nisu predvieni organi javnog trgovakog drutva. Sva pitanja vezana za odnose
unutar drutva ureuju se drutvenim ugovorom. Za donoenje odluka potrebna je suglasnost svih
lanova koji su ovlateni sudjelovati u odluivanju. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da se
odluke ne donose jednoglasno nego veinom glasova.1038 U tom se sluaju veina rauna prema broju
lanova.

3.3.7. Sudjelovanje u dobiti

Raun dobiti i gubitka utvruje se krajem svake poslovne godine. Na temelju tog rauna
svakome se lanu izraunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, razmjerno njegovom udjelu u
drutvu.1039 Drutvo u kojem nijedan lan nije fizika osoba duno je godinja financijska izvjea
zajedno s izvjeem o stanju drutva, bez odgaanja nakon to ih prihvate lanovi drutva, te izvjeem
revizora, kada je revidiranje godinjih financijskih izvjea propisano zakonom ili odreeno drutvenim
ugovorom, predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.1040
Dobit se dijeli meu lanovima prema kljuu odreenom u drutvenom ugovoru, a ako
drutveni ugovor nema odredaba o podjeli dobiti, ona e se dijeliti kombinacijom kapitalnog i
personalnog naela. Jedna treina dobiti tekue godine dijeli na lanove drutva tako da svakome od
njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu drutva, to je odraz kapitalnog naela
podjele dobiti. Preostali dio dobiti tekue godine koji prelazi udjele u dobiti izraunate prema

1037
l. 84. ZTD.
1038
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.97.
1039
l. 86. st. 1. ZTD.
1040
Ukoliko je drutvo prema raunovodstvenim propisima mali poduzetnik, ono nije duno izraditi izvjee o stanju
drutva. V. l. 86. st. 3. ZTD.

202
kapitalnom naelu, dakle dvije treine dobiti u tijeku poslovne godine, dijele se na lanove drutva na
jednake dijelove neovisno o njihovu udjelu u drutvu, to je odraz personalnog naela podjele dobiti.

3.4. PRAVNI ODNOSI LANOVA DRUTVA PREMA TREIM

OSOBAMA

3.4.1. Zabrana raspolaganja udjelima

Javno trgovako drutvo je u tolikoj mjeri osobno da je svima u drutvu bitno tko je lan
drutva. lanska prava i obveze ine cjelinu i ima ih onaj kome pripada i udjel u drutvu. Prijenosom
udjela prenose se i lanska prava i obveze.1041 Zbog toga i postoji zabrana da lan drutva raspolae
svojim udjelom u drutvu bez suglasnosti ostalih lanova.1042

3.4.2. Zastupanje

Pod zastupanjem razumijeva se rad za drutvo u odnosu prema treima. Zastupanje se ne mora
poklapati s poslovodstvom, tj. lan ovlaten za voenje poslova drutva ne mora biti ovlaten i za
zastupanje drutva.1043Svaki lan je ovlaten zastupati drutvo ako drutvenim ugovorom nije iskljuen
od zastupanja.1044 Zastupanje je pojedinano ako lanovi nisu nita posebno ugovorili.
Drutvenim ugovorom moe se odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati drutvo samo
skupno. lanovi drutva ovlateni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine izmeu sebe da u ime
drutva poduzimaju odreene poslove ili odreene vrste poslova. Za izjavu volje treih prema drutvu
dovoljno je da je ona izjavljena jednom od lanova ovlatenih da skupno zastupaju drutvo.
Drutvenim ugovorom moe se odrediti da su lanovi drutva, kada vie njih ne djeluje skupno,
ovlateni zastupati drutvo samo zajedno s prokuristom. U tom se sluaju na odgovarajui nain
primjenjuju odredbe o skupnom zastupanju u poduzimanju odreenih poslova ili vrste poslova te
primanju izjave volje treih prema drutvu.

1041
O tome v. Barbi, J., Pravo drutava, Knjiga trea drutva osoba, Zagreb, 2002., str.338.
1042
l. 90. ZTD.
1043
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.103.
1044
l. 91. ZTD.

203
3.4.2.1. Opseg ovlasti za zastupanje
lan drutva moe sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega
tako da moe otuiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru.1045 Opseg ovlasti za zastupanje
lana drutva najira je zakonska ovlast za zastupanje predviena ZTD-om. Kod zastupanja, za razliku
od voenja poslova drutva nema razlike izmeu redovitih i izvanrednih poslova niti se na zastupnike
odnose ogranienja koja se odnose na prokuriste. Zakonske ovlasti zastupnika javnog trgovakog
drutva mogu se ograniiti, ali samo u unutarnjem odnosu izmeu lanova, dok prema treima takva
ogranienja nemaju pravni uinak.1046 Ogranienje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema treima. To
napose vrijedi ako se ovlast ograniava samo na odreene poslove ili vrste poslova, a ako se treba
ostvariti samo pod odreenim okolnostima, za odreeno vrijeme ili na odreenom mjestu.

3.4.2.2. Oduzimanje ovlasti za zastupanje

Po tubi ostalih lanova drutva sud moe lanu drutva oduzeti ovlast za zastupanje ako za to
postoji vaan razlog. Vanim razlogom naroito se smatra teka povreda obveza ili nesposobnost lana
da uredno zastupa drutvo.1047 Iz ovoga slijedi da je za oduzimanje ovlasti za zastupanje potrebna
sudska odluka, odnosno potrebno je pokrenuti postupak kod nadlenog suda. Vaan razlog odreuje se
prema okolnostima sluaja, a vanim razlogom se naroito smatra teka povreda obveza ili
nesposobnost lana da uredno zastupa drutvo. Ako sud donese odluku o oduzimanju ovlasti za
zastupanje ne mora istovremeno oduzeti ovlast za poslovodstvo.

3.4.3. Odgovornost lanova

Osim drutva, za obveze drutva vjerovnicima odgovara svaki lan drutva cijelom svojom
imovinom osobno, neogranieno i solidarno s ostalim lanovima drutva.1048 To znai da e vjerovnik
drutva svoju trabinu koju ima prema drutvu moi ostvariti ili od drutva, ili od bilo kojeg lana
drutva ili od nekih ili svih lanova i drutva zajedno. Pri tom lanovi drutva odgovaraju vjerovniku
drutva i svojom osobnom imovinom i to do visine pokria cjelokupne trabine bez obzira na visinu
udjela u drutvu. lan drutva u tom sluaju vjerovniku moe staviti sve prigovore koje moe istai i
drutvo (npr. zastara trabine), a isto tako i svoje osobne prigovore (npr. prijeboj s trabinom koju lan
ima prema vjerovniku drutva). Jednako tako, lan moe odbiti da vjerovniku ispuni trabinu, ako
drutvo ima pravo pobijati valjanost pravnog posla iz kojega ona proizlazi.1049 lan svoju odgovornost

1045
l. 92. ZTD.
1046
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.105.
1047
l. 93. ZTD.
1048
l. 94. ZTD.
1049
l. 95. ZTD.

204
za obveze drutva ne moe prenijeti na drugoga niti je iskljuiti, ali je moe pojaati npr. jamstvom.1050
Suprotan sporazum lanova drutva glede njihove odgovornosti za obveze drutva nema uinka prema
treima.1051

3.5. PRESTANAK JAVNOG TRGOVAKOG DRUTVA

3.5.1. Razlozi za prestanak javnog trgovakog drutva

Ve je napomenuto da javno trgovako drutvo prestaje postojati brisanjem iz sudskog registra.

Da bi dolo do brisanja drutva iz sudskog registra, prethodno se moraju ostvariti razlozi za prestanak
drutva, te u pravilu provesti likvidacija u kojoj e drutvo podmiriti svoje dugove i naplatiti svoja
potraivanja.
Trgovakom sudu mora se podnijeti prijava za upis u sudski registar nastanka razloga za
prestanak drutva, osim ako je razlog za prestanak otvaranje steaja nad drutvom.
Prema ZTD-u, razlozi za prestanak javnog trgovakog drutva su sljedei:
Istek vremena. Trgovaka se drutva se uglavnom osnivaju na neodreeno vrijeme. Ako bi se
javno trgovako drutvo osnovalo na odreeno vrijeme, ono prestaje istekom toga vremena. Takva se
klauzula unosi u drutveni ugovor.
Odluka lanova drutva. lanovi javnog trgovakog drutva u svakom trenutku mogu donijeti
odluku o prestanku drutva. To je ujedno jedan od najeih razloga za prestanak drutva. Za donoenje
odluke o prestanku drutva potrebna veina predviena zakonom odnosno drutvenim ugovorom.
Otkaz lana. Ovlast lana na otkaz drutvenog ugovora ovisi o tome je li drutvo osnovano na
odreeno ili na neodreeno vrijeme. Ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme, svaki lan
drutva moe otkazati drutveni ugovor. Drutveni ugovor moe otkazati samo s posljednjim danom
poslovne godine uz otkazni rok od najmanje est mjeseci koji mora istei do tog dana. Drutveni
ugovor drutva osnovanoga na neodreeno vrijeme moe se otkazati u svako doba, a otkaz se mora
izjaviti svakom lanu. Otkaz mora biti jasan i bezuvjetan. Nitetan je svaki sporazum kojim se
iskljuuje pravo lana drutva da otkae drutveni ugovor ili kojime mu se oteava to pravo.
Sudska odluka. Svaki lan drutva ima pravo tubom upravljenom protiv svih ostalih lanova
drutva traiti od suda da donese odluku o prestanku javnog trgovakog drutva zbog vanog razloga.
Kad je drutvo osnovano na odreeno vrijeme, takvu odluku sud moe donijeti i prije isteka tog
vremena, a ako je osnovano na neodreeno vrijeme, i bez otkaznog roka. Vaan razlog naroito postoji
ako koji od drugih lanova drutva nakanom ili grubom nepanjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu

1050
Za pojaanje osobne odgovornosti lana drutva jamstvom v. Gorenc, V., op.cit. (ref.969.), str.112.
1051
l. 94. ZTD.

205
ili ako ispunjenje takve obveze odnosno svrhe drutva postane nemogue, ili je ta svrha ve
postignuta.1052
Otkaz vjerovnika lana. Vjerovnik lana drutva koji u posljednjih est mjeseci bezuspjeno
pokua provesti ovrhu nad pokretnom imovinom lana drutva i na temelju ovrne isprave zaplijeni
njegov udio u drutvu i prenese zahtjev za isplatom onoga to bi lanu pripalo iz drutva nakon to ono
prestane, moe otkazati drutveni ugovor est mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira da li je to
drutvo osnovano na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Vjerovnik moe od drutva zahtijevati samo
ono to bi lanu pripalo nakon prestanka drutva.1053
Smrt ili prestanak lana te steaj lana. Jedan od razloga prestanka javnog trgovakog drutva
je smrt fizike osobe odnosno prestanak nekog od lanova drutva kad se radi o pravnoj osobi. Kad
drutvo prestane zbog smrti nekoga od lanova, njegov nasljednik mora ostale lanove drutva o tome
obavijestiti bez odgode i ako postoji opasnost od odgaanja mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve
dok lanovi zajedno s njim ne odrede neto drugo. Drutvo e se ovisno o odluci nastaviti ili prestati.
Kada je drutvenim ugovorom predvieno da e u drutvu poslije smrti lana nastaviti djelatnost
njegovi nasljednici, drutvo ne prestaje smru lana.

1052
Drutvo moe prestati na temelju presude suda ako postane nemogue ostvarivanje svrhe drutva ili ako u drutvu
postoje drugi vani razlozi za njegov prestanak. Poremeeni odnosi izmeu dvaju lanova drutva ne mogu imati za
posljedice prestanak rada drutva, ali mogu biti razlog za istupanje iz drutva. lanovi drutva koji imaju poslovne udjele
iji temeljni ulozi ine najmanje deseti dio temeljnog kapitala, mogu kod trgovakog suda ustati tubom i traiti donoenje
presude o prestanku drutva. lanovi drutva to mogu traiti ako postane nemogue da se ostvaruje cilj drutva, ako u
prilikama drutva postoji drugi vaan razlog za njegov prestanak. Rije je o vanom razlogu i o zatiti prava manjinskih
lanova koji time brane svoj interes u drutvu od stava veine koji, iako ne postoje uvjeti za daljnji rad drutva, ne ele
odluiti da drutvo prestane. To pravo se manjini ne moe drutvenim ugovorom iskljuiti niti ograniiti, no da bi sud
usvojio tubu kojom se trai prestanak drutva, mora postojati vaan razlog, za takav prestanak. Taj vaan razlog mora biti
u prilikama samog drutva. Tako bi to, primjerice, mogla biti dugotrajna nerentabilnost poslovanja za koju se ne oekuje da
je samo prolazna, teka svaa meu lanovima drutva koju nije prouzroio tuitelj o znaajnim pitanjima drutva, trajna
pravna ili gospodarska nemogunost postizanja cilja drutva, a to e doi do izraaja napose kada se u drutvu nalaze samo
dva lana, pa se ne mogu sloiti oko vanih pitanja djelovanja drutva. Pri tom valja uzeti da je tuba za prestanak drutva
krajnje sredstvo kada se na drugi nain ne moe doi do rjeenja odnosno kad se ne moe razumno oekivati da e lan
istupiti iz drutva, biti iz njega iskljuen i da e komu prenijeti svoj poslovni udio. Kako u konkretnom sluaju sama
tuiteljica izraava svoju namjeru da istupi iz drutva, to ima pravo u sluaju da drugi lan ne eli pristupiti postupku radi
istupanja lana iz drutva, zahtijevati od suda pravnu zatitu na nain da joj se omogui istup iz drutva. Na taj nain
ostvarit e ista prava koja bi imala da drutvo prestane. Pored prava na istupanje tuiteljica se moe koristiti i pravom da od
suda zahtijeva da sud u posebnom postupku imenuje lana uprave umjesto onog lana kojeg je drutvo imenovalo. Tek ako
lan drutva ne moe na opisani nain ostvariti svoja lanska prava, pa i pravo na istupanje iz drutva, krajnje sredstvo je
prestanak samog drutva.
VTS RH, P-4231/00 od 14. svibnja 2002.
1053
l. 101. ZTD.

206
3.5.2. Likvidacija

Nakon nastanka razloga za prestanak drutva provodi se likvidacija, ako lanovi ne dogovore
drugaiji nain obrauna i podjele ili se nad drutvom ne otvori steaj. 1054 Likvidacija javnog
trgovakog drutva nije obvezan postupak pri prestanku drutva. Zakonodavac je glede toga dao
lanovima slobodu izbora, u prvom redu zato to nema opasnosti za vjerovnike drutva jer lanovi
javnog trgovakog drutva i nakon prestanka drutva dalje odgovaraju za obveze drutva neposredno i
solidarno svom svojom imovinom,1055 a odgovornost lanova drutva prestaje nakon pet godina od
prestanka drutva.1056
Likvidaciju provode svi lanovi drutva kao likvidatori, ako odlukom lanova ili drutvenim
ugovorom nije odreeno drugaije, odnosno ako ne odrede da e ju provesti samo pojedini lanovi
drutva ili druge osobe. Trgovaki sud na ijem je podruju sjedite drutva moe za likvidatore
imenovati i osobe koje nisu lanovi drutva. Likvidatori se mogu opozvati jednoglasnom odlukom
lanova drutva ili odlukom suda, ako za njihov opoziv postoji vaan razlog. Likvidatori se upisuju u
sudski registar.
Nakon okonanju likvidacije svi likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja
drutva iz sudskog registra. Drutvo konano prestaje postojati brisanjem iz sudskog registra.1057

1054
l. 113. ZTD.
1055
Gorenc, V., op.cit. (ref.969.), str.135.
1056
l. 129. ZTD.
1057
l. 127. ZTD.

207
 4. KOMANDITNO DRUTVO

4.1. POJAM I OBILJEJA

Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog
obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva
solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za
obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor).1058
U komanditnom drutvu, u usporedbi s ostalim trgovakim drutvima, postoje dvije vrste
lanova iji se poloaj razlikuje obzirom na njihovu odgovornost. Komanditno drutvo je po svojim
obiljejima jednako javnom trgovakom drutvu, osim kad je rije o odgovornosti lanova za obveze
drutva.
Iz odreenja komanditnog drutva, kao varijante javnog trgovakog drutva proizlaze ova
njegova obiljeja: udruuju se najmanje dvije osobe, cilj drutva je trajno obavljanje djelatnosti pod
zajednikom tvrtkom, temelj udruivanja je ugovor, trgovako je drutvo osoba, pravna osoba i
trgovac, lanovi razliito odgovaraju za obveze drutva.1059
Odredbama ZTD-a o komanditnom drutvu ureen je prvenstveno poloaj komanditora.
Komanditno drutvo je drutvo osoba, te se na njega primjenjuju odredbe koje se odnose na javno
trgovako drutvo, ako nema posebnih odredaba o komanditnom drutvu.1060 Glede osobno odgovornih
lanova komanditnog drutva, primjenjuju se odredbe ZTD-a o javnom trgovakom drutvu u onoj
mjeri u kojoj nije ZTD za komanditno drutvo drukije propisao. Na komanditore se, u pomanjkanju
odredaba o komanditnom drutvu, takoer primjenjuju one odredbe ZTD-a o javnome trgovakom
drutvu koje se ne protive svrsi komanditnog drutva.1061

1058
l. 131. ZTD.
1059
O tome v. Barbi, J., op.cit. (ref.1041.), str.467.
1060
l. 132. ZTD.
1061
O tome v. Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.143.

208
4.2. OSNIVANJE

Komanditno drutvo se osniva ugovorom (drutveni ugovor). Drutvenim ugovorom moraju se

odrediti lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komplementara kao i lan ili lanovi drutva koji
imaju poloaj komanditora.1062
Osim podataka koji se u sudski registar upisuju za javno trgovako drutvo, u sudski registar
upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih. Prilikom objave upisa drutva
objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u drutvo.
Prijavu za upis u sudski registar moraju podnijeti svi komplementari. U prijavi, pa ak i u
objavi, mora biti naznaen broj komanditora. Svatko se s podacima koji se odnose na lanove, pa i o
imenima komanditora, njihovim ulozima i drugim podacima moe upoznati uvidom u sudski
registar.1063

4.3. PRAVNI ODNOSI MEU LANOVIMA

Komanditno drutvo mora imati najmanje dva lana. U tome drutvu mora biti najmanje jedan
komplementar i najmanje jedan komanditor. lanstvo u komanditnom drutvu razlikuje se od lanstva
u javnom trgovakom drutvu samo po drukijem poloaju komanditora. lanstvo u komanditnom
drutvu se stjee osnivanjem komanditnog drutva, pristupom drutvu, prijenosom udjela na novog
lana i sveopim sljednitvom.1064

4.3.1. Sloboda ugovaranja

Svi odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom. Odredbe ZTD-a u cijelosti su
dispozitivne naravi i primjenjuju se samo ako drutvenim ugovorom nije to drugo odreeno, osim ako
iz pojedine odredbe ne proizlazi drugaije.1065

1062
l. 133. ZTD.
1063
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.144.
1064
Barbi, J., op.cit. (ref.1041.), str.487.
1065
l. 135. ZTD.

209
4.3.2. Upravljanje drutvom

Drutvom upravljaju komplementari, a komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima drutva.

Komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i
postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovitog poslovanja drutva.1066
Opseg ovlasti komplementara u voenju poslova drutva isti je kao i opseg ovlasti lanova
javnog trgovakog drutva u voenju poslova drutva. Postoji mogunosti da se voenje poslova
drutva povjeri samo nekim komplementarima ili da se za to ovlaste druge osobe (ukljuujui i
komanditore), te se u tom sluaju primjenjuju zakonske odredbe koje su propisane za javno trgovako
drutvo.1067
Komanditno drutvo zastupaju iskljuivo komplementari. Komanditori po zakonu nisu ovlateni
zastupati drutvo. Komanditori bi drutvo mogli zastupati samo temeljem punomoi (prokure ili
trgovake punomoi) koju bi im svojom jednoglasnom odlukom dali komplementari.1068

4.3.3. Pravo nadzora

Komanditor nije ovlaten upravljati drutvom, ali ima pravo nadzora poslovanja drutva.
Komanditor ima pravo zahtijevati da mu se predaju prijepis ili fotokopija godinjih financijskih
izvjea drutva radi provjere njihove ispravnosti te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige
drutva.1069

4.3.4. Zabrana konkurencije

Odredbe koje se odnose na zabranu konkurencije, kako je to odreeno u zakonu za javno

trgovako drutvo, ne odnose se na komanditore.1070 Komanditori u komanditnom drutvu sudjeluju
samo ulogom u kapitalu. Komanditorima je stoga doputeno da i izvan drutva vode poslove iz
djelatnosti drutva. Budui da je i ova odredba dispozitivna, drutvenim se ugovorom moe odrediti i
drukije, npr. da se komanditoru povjeri voenje poslova drutva.1071 Ako mu se povjeri voenje
poslova drutva, onda se zabrana utakmice odnosi i na njega.

1066
l. 136. ZTD.
1067
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.67.
1068
l. 142. ZTD.
1069
l. 137. ZTD.
1070
l. 138. ZTD.
1071
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str. 147-148.

210
4.3.5. Udio u dobiti i gubitku

Odredbe koje se odnose na sudjelovanje u dobiti i snoenju gubitka lanova javnog trgovakog
drutva, primjenjuju se i na komanditore. Dobit se komanditoru isplauje ako je u cijelosti uplatio ulog
na koji se obvezao. Ako to nije uinio, dobit tekue godine pripisuje se komanditorovu ulogu u kapital
drutva sve dok on ne dosegne iznos koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. 1072
Komanditor sudjeluje i u snoenju gubitka nastalog poslovanjem drutva, ali samo do visine svoga
udjela u kapitalu drutva. Ako nije uplatio ugovoreni ulog u cijelosti, sudjeluje u gubitku i neuplaenim
dijelom iznosa koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.
Obraun udjela u dobiti i gubitku provodi se na isti nain kao i kod javnog trgovakog drutva.
1/3 dobiti svake tekue godine dijeli se na lanove drutva razmjerno udjelu lana u kapitalu drutva
bez obzira je li lan drutva komplementar ili komanditor (kapitalno naelo). Preostali iznos od 2/3
koji prelazi opseg utvren temeljem kapitalnog naela i udjel u snoenju gubitka, utvruje se prema
omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima (personalno naelo).1073 Odredbe o predaji
izvjea drutva u sudski registar koje obvezuju pravne osobe, kada su one jedini lanovi JTD-a, na
odgovarajui se nain primjenjuju i na komanditno drutvo u kojem nijedan komplementar nije fizika
osoba.

4.4. PRAVNI ODNOSI LANOVA DRUTVA PREMA TREIMA

Pravni odnosi prema treima, zbog zatite njihovih interesa, preteno su ureeni prisilnim
propisima. Komanditno drutvo zastupaju komplementari, a komanditor nije ovlaten zastupati drutvo.
Iznimno, komanditoru se moe odlukom svih komplementara dati prokura i trgovaka punomo.

4.4.1. Odgovornost lanova komanditnog drutva

Glede odgovornosti komplementara, ve je ranije napomenuto da on za obveze komanditnog

drutva odgovara jednako kao i lan javnog trgovakog drutva, dakle solidarno i neogranieno cijelom
svojom imovinom.
S druge strane, komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji
se obvezao drutvenim ugovorom.1074 Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao

1072
l. 139. st. 2. ZTD.
1073
l. 140 ZTD.
1074
l. 143. st. 1. ZTD.

211
drutvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima
drutva do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio.1075 Odredba ugovora izmeu lanova
drutva kojom se komanditor oslobaa obveze uplate svog uloga ili mu se ta obveza odgaa nema
uinka prema vjerovnicima drutva.
Ako se komanditoru isplati (tj. vrati) njegov ulog, to prema vjerovnicima drutva djeluje kao da
ulog nije uplaen. Isto vrijedi i onda kad komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov
uplaeni udjel u kapitalu drutva smanjen zbog gubitka.
Komanditor nije duan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godinjih financijskih
izvjea primio u dobroj vjeri kao udjel u dobiti drutva. Posebna zatita vjerovnika drutva uz
poveanu odgovornost komanditora predviena je onda kada nijedan komplementar nije fizika osoba
te vjerovnici drutva imaju na raspolaganju ogranienu imovinsku masu iz koje se mogu namiriti. Tada
se u odnosu prema vjerovnicima smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao
drutvenim ugovorom, ako drutvo u komplementarima dri udjele.1076 Ovo ne vrijedi u sluaju ako je
komplementar javno trgovako drutvo ili komanditno drutvo u kojima je lan fizika osoba koja
osobno odgovara za obveze drutva.
lan drutva koji u ve postojee komanditno drutvo pristupa kao komanditor, odgovara kao
komanditor za obveze drutva nastale prije njegova pristupa. Odredbe drutvenog ugovora ili
naknadnog sporazuma stranaka suprotne spomenutoj odredbi o kasnijem pristupu bez pravnog su
uinka prema treima.

4.4.2. Smanjenje uloga

Prema vjerovnicima drutva bez uinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne upie
u sudski registar. Smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima drutva ije su trabine ve bile nastale u
vrijeme upisa u sudski registar.1077 Svi lanovi drutva moraju sudu podnijeti prijavu za upis poveanja
i smanjenja uloga u sudski registar. Odluke o smanjenju uloga komanditora djeluju samo prema
vjerovnicima, a meu lanovima drutva vrijedi ono to se u pogledu smanjenja uloga dogovore.1078

1075
l. 143. st. 2. ZTD.
1076
l. 143. st. 7. ZTD.
1077
l. 145. ZTD.
1078
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.156.

212
4.5. PRESTANAK KOMANDITNOG DRUTVA

Smrt fizike osobe ili prestanak pravne osobe komanditora nema za pravnu posljedicu prestanak
komanditnog drutva.1079 Na njihovo mjesto stupaju nasljednici odnosno pravni slijednici. Ako svi
komanditori odnosno njihovi nasljednici i pravni slijednici ispadnu iz drutva, drutvo nastavlja kao
javno trgovako drutvo.
O drugim razlozima za prestanak, osim smrti komanditora, te o likvidaciji komanditnog drutva,
nema posebnih propisa pa se primjenjuju odgovarajue odredbe ZTD-a o javnom trgovakom drutvu
odnosno posebnosti konkretnog drutvenog ugovora. Ako nije drukije utvreno drutvenim ugovorom
ili odlukom lanova drutva, svi komanditori su i likvidatori.1080

1079
l. 147. ZTD.
1080
O pitanju smrti ili prestanka komanditora v. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.206.

213
 5. TAJNO DRUTVO

Tajno drutvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku imovinsku vrijednost
u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju tog uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i u
gubitku poduzetnika.1081 Poduzetnik je osoba koja se smatra trgovcem, a tajni lan moe biti bilo koja
fizika ili pravna osoba.
Tajno drutvo razlikuje se od drugih drutava po ovim obiljejima:
1. tajno drutvo nije pravna osoba,
2. tajno drutvo nije trgovako drutvo,
3. tajno drutvo je iskljuivo unutarnje drutvo,
4. kod tajnog drutva nema zajednike imovine lanova.1082
Tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni
tvrtka tajnog lana.1083
Odnosi izmeu poduzetnika i tajnog lana ureuju se ugovorom.1084 Na odnose izmeu tajnog
lana i poduzetnika primjenjuju se propisi kojima se ureuju obvezni odnosi o ortatvu samo ako ti
odnosi nisu ureeni ugovorom i drugim odredbama o tajnom drutvu iz ZTD-a. Iz ovog proizlazi da su
odredbe ZTD-a dispozitivne prirode. Pa, tek ako se neka pitanja izmeu poduzetnika i tajnog lana ne
urede ugovorom, a nisu rijeena ni odredbama zakona, na njihov odnos primijenit e se propisi kojima
se ureuje ortatvo.
Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i iskljuivi je nositelj svih prava i obveza.1085 Tajni lan
bi eventualno mogao djelovati samo kao zastupnik tajnoga drutva temeljem punomoi (prokure ili
trgovake punomoi) koju bi mu trebao dati poduzetnik, ali pritom bi djelovao na temelju svojstva
tajnoga lana. Za obveze tajnoga drutva odgovara samo i iskljuivo poduzetnik. 1086
Na kraju poslovne godine utvruje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzea, te se tajnom
lanu isplauje njegov udio u dobiti.1087 Tajni lan sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzea samo

1081
l. 148. st.1. ZTD.
1082
V. Barbi, J., op.cit. (ref.1041.), str.527.
1083
l. 148. st. 3. ZTD.
1084
l. 149. ZTD.
1085
l. 148. st.4. ZTD-a.
1086
O tome v. Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.74.
1087
l. 152. ZTD.

214
do iznosa uplaenog uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao platiti na temelju ugovora o
tajnom drutvu. Za iznos gubitka iskazanog poslovanjem poduzetnikovog poduzea smanjuje se ulog
tajnog drutva. U sluaju gubitka iskazanog u poslovanju poduzetnikovog poduzea, tajni lan nije
duan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaena, ali e se njegov udio u dobiti pripisati njegovom
ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni lan obvezao
uplatiti na temelju ugovora o tajnom drutvu. Poduzetnik i tajni lan mogu ugovoriti i drukiji nain
obrauna, meutim ako ne ugovore drukije, iznos obraunate dobiti koje tajni lan nije naplatio ne
poveavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnom drutvu.
Razlozi za prestanak tajnog drutva su:
1. protek vremena na koje je sklopljen ugovor o tajnom drutvu,
2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnom drutvu ili ako ostvarivanje tog cilja
postane nemogue,
3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba,
4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost,
5. otvaranje steajnog postupka nad tajnim lanom, otvaranje steajnog postupka nad
poduzetnikom ili nad tajnim lanom,
6. otkazom ugovora.

215
 6. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE

6.1. POJAM I OBILJEJA

Gospodarsko interesno udruenje (udruenje) je pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie
fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine
predmete njihovog poslovanja te da bi poboljale ili poveale njihov uinak, ali tako da ta pravna osoba
za sebe ne stjee dobit.1088
Za gospodarsko interesno udruenje znaajna su ova obiljeja:
1. udruuju se najmanje dvije osobe,
2. cilj mu je strogo propisan Zakonom i razlikuje se od cilja svih ostalih drutava,
3. temelj udruivanja je ugovor,
4. pravna je osoba i trgovako drutvo
5. lanovi odgovaraju za obveze udruenja.1089
Gospodarsko interesno udruenje ureeno je odredbama ZTD-a o tom drutvu. Ako tim dijelom
ZTD-a nije neto drugo odreeno, na gospodarsko interesno udruenje primjenjuju se odredbe ZTD-a
o javnom trgovakom drutvu, a supsidijarno odredbe ZOO-a o ortatvu.
Za odreenje udruenja bitno je naglasiti da ono ne smije stjecati dobit za sebe, ve eventualno
za svoje lanove.1090 Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti udruenja jest dobit lanova i dijeli se
meu njima u omjeru odreenom ugovorom o osnivanju udruenja, a ako o tome nema odredaba, na
jednake dijelove.1091 Iznosi za koje izdaci prelaze prihode udruenja trebaju snositi njegovi lanovi u
omjeru koji je predvien ugovorom o osnivanju, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake
dijelove.1092
Predmet poslovanja udruenja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju
lanovi udruenja s time da uz to moe obavljati samo pomonu djelatnost.1093

1088
l. 583. st. 1. ZTD.
1089
O tome v. Barbi, J., op.cit. (ref.1041.), str.578.
1090
O tome v. Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.68.
1091
l. 593. st. 1. ZTD.
1092
l. 593. st. 2. ZTD.
1093
l. 584. ZTD.

216
6.2. OSNIVANJE

Gospodarsko interesno udruenje osniva se bez temeljnog kapitala. Djelatnost udruenja mora
biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih lanova kao pomona djelatnost njihovim
djelatnostima. Prava lanova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. Drukija odredba ugovora o
osnivanju ili oduka lanova udruenja je nitetna.1094
ZTD-om je izriito propisano to udruenje ne smije:
1. ostvarivati izravne ni neizravne ovlasti voenja ni nadzora nad djelovanjem njegovih lanova u
cjelini ili njegovih dijelova, drugih drutava i fizikih osoba
2. izravno ni neizravno drati dionice ili udjele u drutvima lanova; ono to ne moe initi ni u
drugim drutvima izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja udruenja, ali samo za raun
lanova
3. biti lanom drugoga udruenja
4. pribavljati sredstva na tritu kapitala.
Gospodarsko interesno udruenje nastaje sklapanjem ugovora o njegovu osnivanju koji mora
biti sastavljen u obliku javnobiljenike isprave i mora sadravati:
1. tvrtku udruenja,
2. sjedite udruenja,
3. predmet poslovanja udruenja,
4. tvrtku odnosno ime i prezime, pravni oblik, sjedite odnosno prebivalite lanova udruenja, te
registar i broj pod kojim su u tome registru upisani,
5. vrijeme trajanja udruenja, ako se ono osniva na odreeno vrijeme.
Udruenje se upisuje u sudski registar suda na ijem se podruju nalazi sjedite udruenja
navedeno u ugovoru o osnivanju.1095

6.3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA

Na udruenje se primjenjuju odredbe ZTD-a o javnom trgovakom drutvu. Za obveze

udruenja prema treima u prvom redu odgovara udruenje, a lanovi odgovaraju supsidijarno.1096
lanovi udruenja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. U udruenje se mogu
ulaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima (odvjetnici, lijenici, i sl.) iji je status ureen
posebnim propisima, dakle ne iskljuivo trgovci u smislu ZTD-a.

1094
l. 583. st. 2. ZTD.
1095
l. 588. st. 1. ZTD.
1096
l. 592. st. 1. i st. 2. ZTD.

217
 ZTD u dijelu gdje se ureuje gospodarsko interesno udruenje sadri samo odredbe o pristupu
novog lana u udruenje i o prijenosu udjela lana udruenja, odnosno o derivativnom stjecanju
lanstva. Ne spominje stjecanje lanstva nastankom udruenja, ali ureuje njegov nastanak, ime
posredno propisuje i nain kako lanom udruenja postaje njegov osniva pa e za originarno stjecanje
lanstva vrijediti isto to i za stjecanje takva lanstva u javnom trgovakom drutvu.1097
lanovi gospodarskog interesnog udruenja odgovaraju za obveze udruenja neogranieno
cijelom svojom imovinom. Do okonanja likvidacije udruenja vjerovnik moe po svom izboru
zahtijevati ispunjenje obveze od svakog lana udruenja, ako prethodno u pisanom obliku pozove
udruenje da podmiri svoju obvezu, a ono to ne uini ni u primjerenom roku po primitku poziva.1098
lanovi udruenja odgovaraju meusobno solidarno i solidarno s udruenjem.
Pri odluivanju, svaki lan udruenja ima jedan glas, ali je ugovorom o osnivanju mogue
predvidjeti da odreeni lanovi imaju i vie glasova, ali pod uvjetom da jedan lan ne moe sam imati
veinu glasova.1099
lanovi udruenja odluke o izmjeni predmeta poslovanja udruenja, izmjeni uvjeta za
donoenje odluka udruenja, nastavljanju udruenja nakon isteka vremena za koje je inicijalno bilo
odreeno njegovo trajanje, izmjeni doprinosa lanova udruenja za financiranje udruenja, izmjeni
obveza lanova udruenja te izmjeni ugovora o osnivanju udruenja mogu donositi samo jednoglasno.
U svim ostalim sluajevima za koje ZTD nije odredio da se odluke donose jednoglasno, ugovorom o
osnivanju se mogu predvidjeti uvjeti koji se moraju ispuniti za odluivanje i veina koja je potrebna za
donoenje svih ili odreenih odluka. Ako o tome u ugovoru nema odredbe i ostale odluke se donose
jednoglasno.1100
Udruenje se ne osniva radi stjecanja dobiti. Meutim, dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti
udruenja jest dobit lanova i dijeli se meu njima u omjeru odreenom ugovorom o osnivanju
udruenja, a ako o tome u njemu nema odredaba, dijeli se na jednake dijelove.
Iznos za koji izdaci prelaze prihode udruenja snose njegovi lanovi u omjeru koji je predvien
ugovorom o osnivanju, a ako o tome nema odgovarajuih odredaba, na jednake dijelove.
Svaki lan udruenja moe djelomino ili u cjelini ustupiti svoje sudjelovanje u udruenju
drugom lanu ili treoj osobi. Ustupanje je mogue samo ako se time suglase svi lanovi udruenja.
Trea osoba kojoj se ustupaju ta prava mora zadovoljavati sve uvjete koje ZTD propisuje za lana
udruenja.1101

1097
O tome v. Barbi, J., op.cit. (ref.1041.), str.600.
1098
l. 592. ZTD.
1099
l. 602. st. 2. ZTD.
1100
l. 602. st. 3. ZTD.
1101
O tome v. Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.179.-181.

218
6.4. ORGANI UDRUENJA

Za razliku od ostalih drutava osoba, gospodarsko interesno udruenje ima svoje organe i to:
lanovi koji djeluju zajedno i uprava udruenja, a ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti i drugi
organi, primjerice nadzorni organ.1102
Uprava je obvezni organ udruenja koji se sastoji od jednog ili vie lanova. lanovi uprave ne
moraju biti lanovi udruenja. lan ili lanovi uprave udruenja mogu biti samo fizike osobe koje se
imenuju ugovorom o osnivanju udruenja ili odlukom lanova.1103 lan uprave ne moe biti osoba koja
prema odredbama ZTD-a ne moe biti lan uprave ili nadzornog odbora u drutvima kapitala.
Uprava obavlja poslove poslovodstva i zastupanja. Prema treima udruenje zastupa samo
osoba koja ini upravu udruenja, a ako ih je vie, svaka od njih. Prema treima se ne moe isticati
ogranienje ovlasti lana uprave sadrano u ugovoru o osnivanju ili u odluci lanova drutva, ak i ako
je objavljeno, ugovorom o osnivanju moe se predvidjeti da lanovi uprave zastupaju samo skupno dva
ili vie lanova uprave. Ta se odredba moe isticati prema treima samo ako je objavljena.

6.5. PRESTANAK UDRUENJA

Gospodarsko interesno udruenje moe prestati odlukom lanova udruenja, odlukom suda i
steajem.
U svim sluajevima prestanka udruenja, osim steajem, valja provesti njegovu likvidaciju.
Svaki lan uprave i svaki likvidator udruenja duan je zatraiti otvaranje steajnog postupka nad
udruenjem kad su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti, a svaki je lan udruenja ovlaten zatraiti
otvaranje steajnog postupka nad udruenjem kad su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti.
lanovi udruenja mogu donijeti odluku o prestanku udruenja. Odluka se donosi jednoglasno,
osim ako ugovorom o osnivanju nije drukije odreeno.1104 lanovi udruenja moraju donijeti odluku o
prestanku udruenja ako je isteklo vrijeme trajanja odreeno ugovorom o osnivanju ili je nastupio neki
drugi razlog koji je u njemu predvien za prestanak udruenja ili je ostvaren predmet poslovanja
udruenja ili ga se vie ne moe ostvariti.
Po tubi svakog lana udruenja ili tree osobe koja za to ima pravni interes ili nadlene vlasti
sud e donijeti odluku o prestanku udruenja, osim ako se uinjeni nedostatak ne otkloni prije nego to
se ta odluka donese.1105

1102
l. 601. st. 1. ZTD.
1103
l. 604. ZTD.
1104
l. 607. ZTD.
1105
l. 608. ZTD.

219
220
 7. DIONIKO DRUTVO

7.1. POJAM I OBILJEJA

Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u

temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice.1106 Dioniko drutvo je drutvo kapitala. To znai da za
dioniko drutvo nije bitno tko je lan (dioniar) drutva jer se lanstvo manifestira kroz dionice kao
udjele u temeljnom kapitalu, a ne kroz osobna svojstva lanova kao to je sluaj kod javnog trgovakog
drutva. Dioniko drutvo moe imati i samo jednog lana (dioniara), a lanovi ne odgovaraju za
obveze drutva, osim u sluajevima proboja pravne osobnosti.
Dioniko drutvo karakterizira:
1. dioniko drutvo je pravna osoba,
2. dioniko drutvo je trgovako drutvo i drutvo kapitala,
3. dioniko drutvo mora imati temeljni kapital, a taj je temeljni kapital podijeljen na dionice,
4. temeljni akt dionikog drutva je statut,
5. dioniko drutvo moe imati i samo jednog lana,
6. lanovi dionikog drutva ne odgovaraju za obveze drutva.

7.2. TEMELJNI KAPITAL

Temeljni kapital je u statutu oznaena najmanja poetna svota kapitala drutva ije se namicanje
i ouvanje osigurava zakonom. Temeljni kapital je zapravo zbroj nominalnih svota dionica koje slue
kao mjerilo za ureenje unutarnjih odnosa izmeu dioniara.1107
Temeljni kapital dionikog drutva je podijeljen na dionice. Temeljni kapital i dionice, osim
onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose izraene u kunama. 1108 Najnii iznos
temeljnog kapitala dionikog drutva je 200.000,00 kn.1109 Kako je ZTD lex generalis, u odnosu na
pojedina dionika drutva moe se posebnim propisom (lex specialis) odrediti da minimalni temeljni

1106
l. 159. ZTD.
1107
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.178.
1108
l. 161. ZTD.
1109
l. 162. ZTD.

221
kapital dionikih drutava koja obavljaju pojedine zakonom odreene djelatnosti bude vii od tog
iznosa. Takve odredbe o povienim iznosima potrebnim za registraciju pojedinih dionikih drutava
nalazimo primjerice u Zakonu o osiguranju, Zakonu o kreditnim institucijama i sl.
Registarski sud, kome se podnosi prijava za upis dionikog drutva u sudski registar, odbit e
upis dionikog drutva iji je temeljni kapital manji od najnieg propisanog. Prijava registarskom sudu
mora, izmeu ostalog, sadravati i dokaz o uplaenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da drutvo
moe s njima slobodno raspolagati koju potvrdu izdaje ovlatena kreditna institucija.

7.3. DIONICE

Pojam dionica ima trojako znaenje:

1. dionica je dio temeljnog kapitala,
2. dionica predstavlja skup lanskih prava i obveza koja pripadaju njezinu imatelju,
3. dionica je korporativni vrijednosni papir.1110

7.3.1. Dionica kao dio temeljnog kapitala

Temeljni kapital dionikog drutva podijeljen je na dionice. Svaka dionica predstavlja

razmjeran dio temeljnog kapitala drutva.1111 Drutvo moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili
bez nominalnog iznosa.
Nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kn. Ako je nominalni iznos dionice manji
od ovog iznosa, dionica je nitetna. Nominalni iznosi dionica koji su vei od 10,00 kn moraju glasiti na
iznos koji su viekratnici od iznosa od 10,00 kn. Ako se izdaju dionice u nominalnom iznosu, zbroj
njihovih nominalnih iznosa mora odgovarati temeljnom kapitalu dionikog drutva.
Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu drutva u jednakome dijelu.
Dioniko drutvo moe slobodno izabrati hoe li izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez
nominalnog iznosa, ali ne moe imati obje vrste dionica.
Nominalni iznos dionice i njezina vrijednost na tritu kapitala nije ista stvar. Vrijednost
dionice na tritu (trina cijena) moe biti vea, jednaka ili manja od nominalnog iznosa na koji
dionica glasi, to e ovisiti, prije svega o ponudi i potranji na tritu kapitala, odnosno burzi.
Jednako tako, od nominalnog iznosa dionice valja razlikovati i iznos za koji se izdaju
dionice.1112 Ukupan iznos za koji se dionice izdaju ne smije biti nii od najnieg iznosa temeljnog

1110
O tome v. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.184.
1111
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.79.
1112
l. 164. ZTD.

222
kapitala, a pojedina se dionica ne moe izdati za iznos koji je nii od njezina nominalnog iznosa,
odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa. Zabranjeno
je dakle izdavanje dionica sub pari.
S druge strane, dozvoljeno je izdavanje dionica za vii iznos od dijela temeljnog kapitala koji na
njih otpada (izdavanje dionica super pari). Ukoliko je dionica izdana super pari razlika izmeu
nominalnog iznosa dionice i iznosa za koji je ona izdana naziva se premijom (agio) i unosi se u rezerve
kapitala.1113

7.3.2. Dionica kao skup lanskih prava i obveza

Dionica oznauje i skup prava i obveza vezanih za lanstvo u dionikom drutvu koja se stjeu
ulaganjem ije imovine u drutvo pa ta imovina postaje dijelom imovine drutva, a ulaga u zamjenu
dobiva lanstvo u drutvu.1114
Dionice koje daju ista prava ine rod dionica.1115 Iz navedenoga proizlazi da drutvo moe
izdavati nekoliko rodova dionica koje e svojim imateljima davati razliita prava. U tom smislu ZTD
razlikuje redovne i povlatene dionice.1116

7.3.2.1. Redovne dionice

Redovne dionice su dionice koje svojem imatelju daju pravo glasa na glavnoj skuptini, pravo
na isplatu dijela dobiti drutva (dividendu) i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno
steajne mase drutva.1117

7.3.2.2. Povlatene dionice

Povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. pravo na dividendu
u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva
pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa
zakonom i statutom drutva.1118
Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlatena dionica daje
imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih

1113
Barbi, J., Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala (svezak I.: dioniko drutvo), Zagreb, 2010., str.55.
1114
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.184.
1115
l. 168. ZTD.
1116
l. 167. st. 1. ZTD.
1117
l. 167. st. 2. ZTD.
1118
l. 167. st. 3. ZTD.

223
dividendi prije isplate dividende imateljima redovnih dionica.1119 Participativna povlatena dionica daje
imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i
dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.1120
Uz odreena povlatena imovinska prava, povlatene dionice svojim imateljima daju i pravo
glasa. No za razliku od redovnih dionica koje uvijek moraju davati pravo glasa, povlatene dionice je
mogue izdati i bez prava glasa. Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve povlatene
dionice bez prava glasa ne smije prijei polovinu iznosa temeljnog kapitala drutva.1121 Svrha izdavanja
povlatenih dionica bez prava glasa je u tome to znatan broj dioniara ne zanima voenje poslova
drutva zbog osobne nesklonosti za obavljanje takvih poslova ili zbog spoznaje da kao mali dioniar i
ne moe mnogo utjecati na poslovanje drutva.1122

7.3.3. Dionica kao vrijednosni papir

Jedna je od specifinosti dionikog drutva upravo mogunost da se dionica izrazi kao

vrijednosni papir. Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu
upisanu u toj ispravi njezinu zakonitu imatelju.1123
Dionica je korporacijski vrijednosni papir. To znai da putem nje njezin imatelj ostvaruje svoja
lanska prava spram dionikog drutva izdavatelja (pravo glasa na skuptini, pravo na dividendu itd.).
Kao vrijednosni papir, dionica moe glasiti samo na ime.1124
Dionica moe imati oblik pisane isprave o dionici ili oblik elektronikog zapisa
(nematerijalizirani vrijednosni papir) koje vodi Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. (SKDD) u
sredinjem depozitoriju, sredinjem registru nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
Dionice su prenosivi (negocijabilni) vrijednosni papiri. Dionica za koju je izdana isprava
prenosi se indosamentom, a ako kada nije izdana isprava o dionici, dionica se prenosi cesijom. Dionice
izdane u nematerijaliziranom obliku prenose putem sustava poravnanja i namire.1125

1119
l. 167. st. 5. ZTD.
1120
l. 167. st. 6. ZTD.
1121
l. 169. ZTD.
1122
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.216.
1123
l. 1135. ZOO-a.
1124
Dionice na donositelja, koje su prije bile doputene, ukinute su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
trgovakim drutvima od 19.10.2007. (NN br.107/07). Posljedica uvoenja tog zakonskog rjeenja je preuzeta obveza
Hrvatske za donoenjem mjera za sprjeavanje pranja novca. Naime, spomenuto je bilo mogue upravo dionicama koje
glase na donositelja, kao i prometom istih, jer se prijenos odvijao predajom isprave od strane donositelja, to je
omoguavalo netransparentnost u novanim tokovima i neplaanje poreznih obveza prema dravi.
1125
l. 227. st. 1. ZTD, l. 496. Zakon o tritu kapitala (NN br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15;
dalje: ZTK).

224
 Statutom drutva se moe predvidjeti da je za prijenos dionica koje nisu izdane u
nematerijaliziranom obliku potrebna i suglasnost drutva - tzv. vinkulacija. U tom sluaju govorimo o
vinkuliranim dionicama.1126

7.3.3.1. Isprava o dionici

Dionica koja nije izdana u nematerijalnom obliku mora imati sljedee sastojke:
1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako drutvo izdaje dionice s nominalnim
iznosom,
2. oznaku roda dionice,
3. tvrtku i sjedite izdavatelja dionice,
4. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica,
5. datum izdavanja i broj dionice,
6. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionica.1127
Isprava o dionici sastoji se od tri dijela. Prvi dio isprave je plat dionice, drugi dio je kuponski
arak za naplatu dividendi i trei dio je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske
arke.
Za postojanje isprave o dionici bitan je plat dionice. Isprava je valjana ako ostali dijelovi nisu
izdani. Plat dionice (temeljna isprava) slubena je potvrda lanstva u dionikom drutvu, osobito s
pravom sudjelovanja u temeljnom kapitalu, dividendi i pravu glasa.1128 Plat dionice mora sadravati
sve povie navedene sastojke dionice.
Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Kuponski arak moe biti
povezan ili odvojen od temeljne isprave. Ako je povezan s temeljnom ispravom, kupon ini njezin
sastavni dio i dijeli njezinu pravnu sudbinu. Ako je odvojen ili je posebno izdan, kupon je samostalna
vrijednosnica, tj. moe se prenositi tradicijom ili indosamentom.1129 Glase li kuponi za isplatu
dividende na donositelja, proglaavanjem isprave o dionici ili privremenici nevaeima, utrnjuju i
zahtjevi iz kupona koji jo nisu dospjeli na naplatu.1130 Svaki kupon mora sadravati: redni broj kupona
za naplatu dividende, broj dionice na koju se odnosi na temelju koje se isplauje dividenda, tvrtku
izdavatelja dionice, faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice.1131
Talonom imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskoriteni svi kuponi za
isplatu dividende. Talon se moe prenijeti samo uz prijenos temeljne isprave (plata dionice) na temelju

1126
l. 227. st. 2. ZTD.
1127
l. 171. ZTD.
1128
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.218.
1129
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.193.
1130
l. 230. st. 2. ZTD.
1131
l. 171. st. 3. ZTD.

225
koje je izdan. Talon nema funkciju vrijednosnice, ve je to legitimacijski papir sui generis.1132 Talon
mora sadravati broj dionice na koju se odnosi.

7.3.3.2. Dionice izdane u nematerijalnom obliku

Pod uvjetima propisanima posebnim zakonom, statutom drutva moe se odrediti da drutvo
izdaje isprave o dionicama ili dionice u nematerijaliziranom obliku.1133 Pravnu regulaciju vrijednosnih
papira u nematerijaliziranom obliku ureuje ZTK. Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektroniki
zapis na raunu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu sredinjeg depozitorija kojim se njegov
izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadranu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.1134
Na raunima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima,
koliinama, stvarnim pravima i nositeljima tih prava, ogranienjima stvarnih prava, te povijesti upisa
nematerijaliziranih vrijednosnih papira. Raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira moe glasiti na
jednu osobu, na vie osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suovlatenici nematerijaliziranih
vrijednosnih papira (zajedniki raun).
Obvezni sadraj dionica koje su izdane u obliku nematerijaliziranog vrijednosnog papira jest:
1. oznaka da je dionica i oznaku roda dionice,
2. tvrtku i sjedite izdavatelja dionica te ukupan broj izdanih vrijednosnih papira izdavatelja
upisanih u sredinji depozitorij,
3. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica,
4. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa,
5. ako dionica glasi na nominalni iznos, ukupan nominalni iznos izdanih dionica upisanih u
sredinji depozitorij,
6. podatak daje li dionica svom imatelju pravo glasa,
7. ako dionica daje posebna prava sadraj tih posebnih prava,
8. datum upisa u sredinji depozitorij.1135

7.3.4. Odluka o izdavanju dionica

Odluku o izdavanju dionica donose glavna skuptina ili osnivai drutva u skladu sa statutom.
Odlukom o izdavanju dionica utvruju se: tvrtka izdavatelja dionica, ukupni iznos na koji se izdaju
dionice i broj dionica, nominalni iznosi dionica (ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom), oznaka
da dionice glase na ime, izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni

1132
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.193.
1133
l. 172. st.3. ZTD.
1134
l. 490. ZTK.
1135
l. 170. st. 2. ZTD i l. 493. ZTK.

226
papiri, vrijeme upisa dionica, nain upisa dionica, kod koga se, u kojem roku i na koji nain uplauju
dionice, u kojem se roku vraaju uplaena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica, rod dionica,
redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlatenih dionica ako se one izdaju u vie serija.

7.3.5. Vlastite dionice

Vlastite dionice su dionice koje dri samo drutvo i ija prava miruju.1136 One ne ine poseban
rod dionica. Rije je o dionicama koje je izdalo drutvo koje je njihov imatelj. 1137 Drutvo ne smije
upisati vlastite dionice.1138 Stjecanje vlastitih dionica naelno nije zabranjeno, meutim, ono je svedeno
na posebne sluajeve. Razlozi su sljedei: temeljna obveza dioniara je uplata njihovih uloga i takve
obveze ih drutvo ne moe osloboditi.1139
Drutvo moe stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti glavne skuptine za njihovo stjecanje
koja vrijedi najvie 5 godina i odreuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati. 1140 Ti uvjeti se odnose
naroito na najvei broj dionica koje ono treba stei, vrijeme za koje je dana ovlast za stjecanje dionica
i, ako se dionice stjeu naplatnim putem, najveu i najmanju vrijednost onoga to drutvo za to daje.
Drutvo ne smije stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo. Pri svakom takvom stjecanju dionica
uprava drutva mora utvrditi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ZTD-om.
Pri stjecanju vlastitih dionica i njihovu raspolaganju mora se primijeniti naelo jednakog
poloaja dioniara. Smatra se da je ono primijenjeno ako se dionice stjeu, odnosno ako se s njima
raspolae na organiziranom tritu vrijednosnih papira. Za drukije raspolaganje dionicama potrebna je
odluka glavne skuptine. Pri stjecanju i raspolaganju vlastitim dionicama na odgovarajui se nain
primjenjuje pravo prvenstva pri upisu novih dionica. Glavna skuptina moe ovlastiti upravu odnosno
upravni odbor da povue vlastite dionice uz smanjenje temeljnog kapitala drutva, a da za to nije
potrebna njezina posebna odluka.
U odreenim sluajevima drutvo moe stjecati vlastite dionice i bez posebne ovlasti glavne
skuptine:
1. ako je to potrebno da bi se od drutva otklonila teka teta koja neposredno predstoji,
2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u drutvu ili u nekome od drutava koje je s
njime povezano s time da ih u roku od godinu dana od dana stjecanja mora prenijeti tim
osobama,

1136
l. 235. ZTD.
1137
Gorenc, V., Stjecanje vlastitih dionica u svjetlu Novele od 19. Listopada 2007., Pravo i porezi, 03/2008., str.3.
1138
l. 29. ZTD.
1139
Gorenc, V., op.cit (ref.1137.), str.3.
1140
l. 233. ZTD.

227
 3. ako se dionice stjeu zato da bi se po odredbama ZTD-a obetetilo dioniare drutva ili
manjinske dioniare o njemu ovisnih drutava,
4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem kreditna, odnosno financijska institucija kupuje
dionice komisiono,
5. ako ih stjee od dioniara zbog toga to nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane,
6. na temelju univerzalnoga pravnog sljednitva,
7. na temelju odluke glavne skuptine o povlaenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog
kapitala drutva,
8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi drutvo namirilo neku svoju trabinu prema
dioniaru.
Na vlastite dionice te u svrhe prethodno navedene u tokama 1. do 3., 5. i 8., zajedno s vlastitim
dionicama koje drutvo ve ima ne smije otpasti vie od 10% temeljnog kapitala drutva. Takvo je
stjecanje nadalje doputeno samo onda ako drutvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da neto
aktiva drutva iskazana u financijskim izvjeima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica
ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu ono mora imati, a
koje se ne smiju koristiti za isplate dioniarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala raunski
umanjiti za iznos za koji taj kapital jo nije uplaen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani
izvjetaja o financijskom poloaju. U sluajevima stjecanja vlastitih dionica, te sluajevima pod
prethodno navedenim tokama 1., 2., 4. i 8. stjecanje dionica je doputeno samo onda ako su za njih u
cjelini uplaeni iznosi za koje se izdaju.
U sluajevima stjecanja vlastitih dionica i sluajevima pod prethodno navedenom tokom 1.,
uprava drutva mora izvijestiti prvu sljedeu glavnu skuptinu drutva o razlozima i svrsi stjecanja
dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o protuvrijednosti onoga to je drutvo dalo za
te dionice.
Stjecanje dionica protivno odredbama ZTD-a je valjano, a obveznopravni posao o prijenosu
dionica je nitetan.1141
Novo ureenje stjecanja vlastitih dionica, osim to je usklaeno sa sekundarnim izvorima prava
Europske unije, propisuje posebne uvjete koje drutvo mora ispuniti pri davanju predujma, zajma ili
osiguranja za stjecanje vlastitih dionica. Zakonske odredbe o stjecanju vlastitih dionica drutva vrijede i
ako netko trei djeluje u vlastito ime, ali za raun dionikog drutva.1142

1141
l. 233. st. 6. ZTD. Za posljedice nedoputenog stjecanja vlastitih dionica v. Para, Z. Nedoputeno stjecanje
vlastitih dionica i njegove pravne posljedice, Pravo u gospodarstvu, 4/1999.
1142
l. 237. ZTD.

228
7.4. STATUT

Statut je temeljni akt dionikog drutva. Njime se izraava tzv. statika volja drutva. U pogledu
sadraja statuta vrijede mjerodavne odredbe ZTD-a. Cjelovit sadraj i struktura statuta dionikog
drutva ovisi o konkretnim okolnostima drutva i oitovanju volje onih koji su prema konkretnim
statutima ovlateni za predlaganje statuta, usvajanje statuta i donoenje organizacijskih i stratekih
odluka u konkretnom dionikom drutvu. Statut dionikog drutva mora sadravati odredbe o:
1. tvrtki i sjeditu drutva,
2. predmetu poslovanja,
3. iznosu temeljnog kapitala,
4. podjeli temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosom ili na one bez tog iznosa,
5. tome da se izdaju dionice koje glase na ime,
6. odredbe o tome ima li drutvo upravu i nadzorni odbor ili upravni odbor, te ovisno o tome broju
lanova uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i izvrnih direktora,
7. nain i oblik objave priopenja drutva i
8. vrijeme trajanja i prestanka drutva.1143
Pored navedenog sadraja koji je obligatoran, statutom se mogu urediti i neka druga pitanja, ako
to nije izriito iskljueno ZTD-om. Statut smije sadravati odredbe koje odstupaju od odredaba ZTD-a
samo kada je to u ZTD-u izriito doputeno. Odredbe statuta donesene protivno ovim ogranienjima su
nitetne.1144

7.5. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA

ZTD predvia simultano i sukcesivno osnivanje dionikog drutva. Kod simultanog osnivanja
osnivai osnivaju drutvo preuzimanjem svih dionica drutva, usvajanjem i potpisivanjem statuta te
izjavom da osnivaju dioniko drutvo.1145 Kod sukcesivnog osnivanja drutvo se moe osnovati tako
da osnivai usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis preostalih dionica
pa se one upisuju na temelju tog poziva.1146

1143
l. 173. st. 3. ZTD.
1144
l. 173. st. 4. ZTD.
1145
l. 177. ZTD.
1146
l. 195. ZTD.

229
7.5.1. Simultano osnivanje dionikog drutva

Prva radnja koju treba uiniti prilikom simultanog osnivanja drutva jest usvajanje statuta od
strane svih osnivaa. Jednako tako osnivai trebaju svojom izjavom preuzeti sve dionice. Ove se radnje
provode na zapisnik kod javnog biljenika. Usvajanjem statuta i preuzimanjem dionica nastaje
preddrutvo dionikog drutva.
Da bi preddrutvo moglo zaivjeti te nastaviti s aktivnostima u smjeru osnivanja dionikog
drutva, lanovi drutva imenuju prvi nadzorni odnosno upravni odbor sukladno statutu, te revizora za
prvu ili za preostali dio prve poslovne godine. Imenovanje mora biti u obliku javnobiljenike isprave.
Nadzorni odnosno upravni odbor imenuje lanove prve uprave, odnosno izvrne direktore.
Potom je potrebno uplatiti dionice. Dionice se uplauju u novcu ili ulaganjem stvari ili prava.
Prije upisa drutva u sudski registar, mora se ako se ulozi uplauju u novcu, uplatiti barem etvrtina
najnieg iznosa za koji se izdaje dionica. Glede ulaganja stvari i prava vrijedi pravilo da se takvi ulozi
moraju u cijelosti unijeti u drutvo prije upisa u sudski registar. Osim toga kada je rije o ulogu u
stvarima i pravima bit e potrebno provesti reviziju osnivanja,1147, osim kada se ulau vrijednosni
papiri ili instrumenti trita novca koji imaju trinu vrijednost, odnosno ako je vrijednost stvari ili
prava koja su ulau utvrdio stalni sudski procjenitelj najvie est mjeseci prije unosa stvari ili prava u
drutvo.1148
Osnivai dionikog drutva duni su sainiti pisano izvjee o osnivanju. Revizija osnivanja od
strane revizora kojega imenuje sud, provodi se samo u sluajevima propisanim zakonom.
Posljednju fazu osnivanja dionikog drutva predstavlja prijava i upis u sudski registar. Prijavu
za upis drutva u sudski registar podnose svi lanovi uprave i nadzornog odbora odnosno svi izvrni
direktori i lanovi upravnog odbora.1149 Sud je duan ispitati je li drutvo uredno osnovano i sadrava li
prijava zakonom propisani sadraj te jesu li joj priloene sve potrebne isprave. Ako su ostvarene sve
pretpostavke, sud e upisati drutvo u sudski registar i time je ono osnovano.

7.5.2. Sukcesivno osnivanje dionikog drutva

Sukcesivno osnivanje drutva specifino je za dionika drutva te se na taj nain ne moe

osnivati niti jedno drugo drutvo. Potreba za mogunou sukcesivnog osnivanja drutva proizlazi iz
injenice da e osnivai za ostvarenje pojedinih ciljeva drutva nerijetko trebati vei kapital nego to su
ga u mogunosti sami pribaviti, pa e ve prilikom osnivanja putem javnog poziva pozvati vanjske
ulagae.

1147
l. 182. st. 2. t. 4. ZTD.
1148
l. 185a. ZTD.
1149
l. 186. ZTD.

230
 Kao i kod simultanog osnivanja, kod sukcesivnog osnivanja osnivai prije svega usvajaju i
potpisuju statut. Specifinost sukcesivnog osnivanja je u tome to osnivai ne preuzimaju sve dionice
ve samo dio dionica, dok za preostale dionice osnivai upuuju javni poziv (prospekt) za upis tih
dionica.
Glede obveze lanova drutva da izrade izvjee o osnivanju te o eventualnoj reviziji osnivanja
vrijede ista pravila kao i kod simultanog osnivanja.
Slijedi faza upisa i uplata dionica koje su ponuene prospektom. Te se dionice upisuju i
uplauju kod kreditne institucije sukladno prospektu. Kreditna institucija kod koje se obavlja upis
dionica mora zainteresiranim osobama omoguiti da razgledaju statut, izvjee o osnivanju i izvjee
revizora. Upis se vri na nain da zainteresirana osoba potpisuje tri primjerka izjave o upisu dionica
(upisnice). Rok za upis ne moe biti dulji od tri mjeseca raunajui od dana koji je prospektom
odreen kao dan poetka upisa. Ako u navedenom roku nisu upisane i uplaene sve dionice, osnivai
mogu u roku od narednih petnaest dana sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane. Ako
osnivai u navedenom roku ne preuzmu odnosno ne upiu preostale dionice, osnivanje nije uspjelo, te
su osnivai duni u narednih petnaest dana oglasom pozvati upisnike da podignu uplaene iznose.
Ako je upis dionica uspio, osnivai imaju dunost u roku od petnaest dana po proteku roka za
upis rasporediti dionice osobama koje su ih upisale.
Najkasnije dva mjeseca po proteku roka za upis dionica mora se odrati osnivaka skuptina.
Da bi osnivaka skuptina bila podobna za odluivanje na njoj mora biti zastupljena veina svih
dionica, a ukoliko se dionice izdaju u vie rodova tada i veina dionica svakoga roda. Na osnivakoj
skuptini utvruje se jesu li upisane odnosno preuzete sve dionice, te jesu li uneseni svi ulozi koji se po
zakonu moraju unijeti prije upisa drutva, nadalje se utvruje iznos trokova osnivanja koji idu na teret
drutva, te se izabire prvi nadzorni odnosno upravni odbor. Nadzorni odnosno upravni odbor e
imenovati lanove uprave odnosno izvrne direktore drutva.
Glede prijave i upisa drutva u sudski registar kod sukcesivnog osnivanja, na odgovarajui se
nain primjenjuju pravila koja vrijede za prijavu i upis u sudski registar kod simultanog osnivanja.

7.6. ODNOSI DIONIARA I DRUTVA

ZTD-om su ureena prava i obveze dioniara. Ureivanje tih odnosa u dionikim drutvima
temelji se na naelu da pod jednakim uvjetima dioniari imaju isti poloaj. 1150 U skladu s tim naelom
moraju se tumaiti odredbe o pravima i obvezama lanova te nain ispunjenja obveza kad one nisu
izriito ureene ZTD-om. Svi imatelji dionica stjeu temeljno lansko pravo u drutvu. Ostala prava

1150
l. 211. ZTD.

231
proizlaze po svom sadraju iz razliitih rodova dionica. Dionice koje daju ista prava, ine rod
dionica.1151

7.6.1. Prava dioniara

Prava dioniara mogu se u svojoj ukupnosti podijeliti na imovinska prava i upravljaka prava te
povlatena prava. Imovinska prava su pravo sudjelovanja u dobiti, pravo na ostatak koji preostane u
likvidacijskoj masi, pravo na udjel u steajnoj masi, pravo na dionice nove emisije, pravo prvokupa.
Upravljaka prava su pravo glasa, pravo sudjelovanja u radu skuptine, pravo izbora ili imenovanja
organa drutva, pravo pobijanja odluka skuptine. Pravo imenovanja lanova upravnog odbora smatra
se posebnim pravom dioniara.1152 Upravljaka i imovinska prava stjeu svi imatelji redovitih dionica.
Povlatena prava mogu biti imovinska i upravljaka, a stjeu ih na osnovi zakona ili odredaba statuta
imatelji povlatenih dionica i njihovih podvrsta: kumulativnih i participativnih povlatenih dionica.
Povlatena prava predviena ZTD-om mogu biti: pravo na fiksnu dividendu ili udjel u postotku
od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva isplate dividende, ostatka likvidacijske ili steajne
mase, pravo prvenstva naplate kumuliranih dividendi, pravo fiksne dividende i dividende koja pripada
imateljima redovnih dionica.
Povlatena prava u stanovitom smislu znae odstupanje od naela istog poloaja dioniara.
Naime, to se naelo mora tumaiti tako da su uvjeti pod kojima je dioniar stekao lanska i druga prava
razliiti, ovisno o rodu dionice koju je stekao. Povlatena prava su iznimka koja se opravdava potrebom
privlaenja osobito vanih dioniara ulagaa, imatelja velikih iznosa sredstava, slobodnih za
investiranje ili naroito napredne i konkurentne tehnologije.
Temeljno imovinsko pravo dioniara je pravo sudjelovanja u diobi dobiti, odnosno pravo na
isplatu dividende.1153 Dobit se dijeli razmjerno nominalnom iznosu dionice, ali se statutom moe
odrediti i drugaiji nain podjele dobiti. Ne odredi li glavna skuptina odlukom o upotrebi dobiti dan
kada dioniari stjeu trabine za isplatu dividende odreene tom odlukom, koji ne smije biti kasniji od
30. dana nakon dana donoenja odluke, dioniari stjeu prema drutvu trabine na isplatu dividende
istekom dana kada je zakljuena glavna skuptina na kojoj je odluka donesena. Stjecanjem od strane
dioniara, trabine za isplatu dividende odvajaju se od dionica ostvarenjem prava iz kojih su nastale. U
odluci o isplati dividende moe se odrediti dan dospijea tih trabina koji ne moe biti po isteku roka
od 30 dana od dana kada su ih dioniari stekli. Ne odredi li glavna skuptina dan dospijea trabina,
one dospijevaju istekom 30. dana od dana kada su steene.

1151
l. 168. ZTD.
1152
Barbi, J., Upravni odbor u dionikom drutvu prema noveli Zakona o trgovakim drutvima, Pravo u
gospodarstvu, 03/2008., str.372.
1153
l. 223. ZTD.

232
 Statutom se posebno ureuje upotreba dobiti i rasporeivanje u zakonske rezerve i rezerve
kapitala u skladu sa ZTD-om.1154 Odluku o upotrebi dobiti donosi glavna skuptina.1155
Svoja upravljaka prava dioniari ostvaruju u organima drutva. Svaki dioniar ima pravo
sudjelovati u radu glavne skuptine, glasovati, predlagati i birati lanove organa koje bira skuptina.
Upravljaka prava i njihovo ispunjenje moraju se tumaiti tako da je svrha tih zakonskih
odredaba ravnomjerno zadovoljenje sljedeih interesa: zatita imovinskih interesa lanova (stjecanje
dobiti), osiguranje trajnosti i rasta drutva pomou djelotvorne uprave, sprjeavanje i sankcioniranje
moguih zlouporaba od uprave, uspostavljanje ravnotee i zatitnih mehanizama izmeu
neprofesionalnog i nestrunog, samo za dobit zainteresiranog lanstva skuptine kao masovnih
ulagaa i poduzetnika te provedivost poduzetnikog interesa uprave i veinskih vlasnika, ali ne na
tetu manjinskih dioniara i drutva kao cjeline odnosno zaposlenih i rasta zapoljavanja.1156 Ti interesi
ostvaruju se djelovanjem organa drutva u djelokrugu njihovih ovlasti te zakonskih zabrana i
odgovornosti.
U pravima drutava posebno se ureuje zatita dioniara pa su se ve ustalile i metode kako se
to ini. Hrvatsko pravo slijedi naine zatite prihvaene u drugim pravnim sustavima koji su potvreni
u praksi. Pritom valja razlikovati: mjere zatite dioniara od postupanja drugih dioniara, mjere zatite
dioniara od djelovanja organa drutva, mjere zatite dioniara u povezanim drutvima i mjere zatite
dioniara pri preuzimanju drutava.1157

7.6.2. Zatita prava manjinskih dioniara

Pravna zatita manjinskih dioniara potrebna je s obzirom na njihov poloaj u sustavu

glasovanja jer ne bi mogli ostvariti ostala prava koja su dana dioniarima pod jednakim uvjetima.
Oblici zatite u naem pravu, kao i u usporednim pravima, ograniavaju se na davanje odreenih
povlatenih prava procesne prirode manjini od 10% udjela u temeljnom kapitalu odnosno dioniarima
iji je zbroj udjela u temeljnom kapitalu njegov deseti dio.1158 Udjel od 10% odreuje se u odnosu na
temeljni kapital zastupljen na glavnoj skuptini. Neka su prava dana pojedinano svim dioniarima,
neovisno o visini udjela u temeljnom kapitalu (toka 2., 5. i 6.).
Dioniari koji imaju dionice to ine najmanje desetinu temeljnog kapitala zastupljenog na
glavnoj skuptini, imaju sljedee ovlasti:

1154
l. 220. i l. 222. ZTD.
1155
l. 275. ZTD.
1156
Mlikotin Tomi, D., Horak, H., Trgovako pravo drutva, Zagreb, 2009., str.97.
1157
Barbi, J., Naini zatite dioniara, Pravo u gospodarstvu, 04/2006., str.10.
1158
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.357.

233
 1. pravo zahtijevati da se o prijedlogu dioniara za izbor lana nadzornog, odnosno upravnog
odbora ili imenovanja revizora glasuje prije glasovanja o prijedlogu nadzornog, odnosno
upravnog odbora,1159
2. upuivati prijedloge glavnoj skuptini neovisno o visini udjela u temeljnom kapitalu,1160
3. upuivati zahtjeve sudu da imenuje posebne revizore ako je glavna skuptina odbila to uiniti,
4. pravo veta na odricanje drutva od zahtjeva za naknadu tete u sluajevima prema l. 252., st. 4.
ZTD-a,
5. traiti da im se poalje priopenje neovisno o visini udjela u temeljnom kapitalu,
6. zahtijevati obavijesti o poslovima drutva, neovisno o visini udjela u temeljnom kapitalu.1161

7.6.3. Obveze dioniara

Glavna obveza dioniara je uplata iznosa za koji se dionica izdaje. Pravo trgovakih drutava
vrlo je strogo u postavljanju obveze uplate dionica i ispunjenju te obveze. Izriite zabrane vrijede glede
mogunosti odgode plaanja pojedinim dioniarima, oslobaanje od plaanja ili da se umjesto uplate
primi neto drugo. Jednom uplaeni iznos ne moe se vratiti dioniaru.1162
Sankcije nepravodobnog plaanja su iskljuenje iz drutva, a to se ostvaruje oduzimanjem
dionica i onoga to su dioniari do tada uplatili. Uvjet je provedbe tako strogih i tekih sankcija taj da
se dioniarima dade naknadni rok i takav rok objavi u glasilu drutva.1163

7.7. ORGANI DIONIKOG DRUTVA

U okviru unutranjeg ustrojstva drutva, mogu se definirati dva pravna sustava korporativnog
upravljanja: monistiki sustav upravljanja (single board system, one-tier system) i dualistiki sustav
upravljanja (dual board system, two-tier system), a ovisno o trgovakim drutvima i njihovoj pravnoj
tradiciji.1164 Tako trgovaka drutva anglosaksonskog podruja preteno imaju monistiki, dok

1159
l. 294. ZTD.
1160
l. 282. ZTD.
1161
l. 287. ZTD.
1162
l. 216. i l. 217. ZTD.
1163
l. 214. ZTD.
1164
V. u: Horak, H., Dumani, K., Modeli korporativnog upravljanja s posebnim osvrtom na rjeenja u Italiji i
Francuskoj, Pravo i porezi, 1/2011., str.7.-8.

234
trgovaka drutva kontinentalnog prava karakterizira dualistiki pravni sustav.1165 Reguliranjem
trgovakih drutava na supranacionalnom nivou (kao to je uvoenje Europskog dionikog drutva1166
u zakonodavstvo drava lanica Europske unije) omogueno je svim dravama lanicama da u sluaju
osnivanja europskog dionikog drutva na podruju odreene drave odlue da li e i koji oblik ustroja
drutva primijeniti. Na taj se nain uvodi mogunost primjene oba modela kako bi se svim dravama
lanicama omoguila ravnopravnost u organiziranju unutranjih organa drutava koja djeluju na
teritoriju EU.
Do donoenja Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2007., postojao je samo jedan nain
ustroja organa, dualistiki, u kojem izmeu uobiajenih organa: skuptine i uprave djeluje kao obvezan
zakonski organ nadzorni odbor. Neovisno o broju dioniara, dakle i u sluaju da postoji samo jedan
dioniar, dioniko drutvo moe biti valjano osnovano i registrirano samo ako konstituira sve organe
predviene i prisilnim propisima ureene organe drutva.
Izmjene i dopune ZTD-a iz 2007. uvode monistiki ustroj organa dionikog drutva kao
alternativu postojeem dualistikom sustavu. Time je pruena mogunost izbora pri uspostavljanju
organa dionikog drutva, koja se ini u statutu. Tom se ponuenom opcijom izbora izmeu
monistikog i dualistikog ustroja organa drutva Republika Hrvatska priklonila nizu europskih
zemalja1167 koje na taj nain ureuju pitanje ustroja organa drutva, to e uvelike olakati poslovanje,
kako domaih, tako i inozemnih osnivaa i/ili veinskih dioniara. Jednako tako, time je Republika
Hrvatska ispunila svoje obveze harmonizacije zakonodavstva preuzete SSP-om, te su postavljeni
preduvjeti za osnivanje Europskog drutva Societas Europea (SE) i Europskoga gospodarskoga
interesnog udruenja (EGIU), kao i Europske zadruge Societas Cooperativa Europaea (SCE).
Valja oekivati da e, zbog dosad ustaljene prakse, monistiki ustroj organa drutva biti manje
zastupljen od dualistikog. Uglavnom e ga koristiti oni inozemni osnivai ili veinski dioniari koji su
na takav ustroj organa navikli u zemlji iz koje dolaze i obiteljska dionika, odnosno uope zatvorena,
drutva u kojima vodee osobe iz obitelji ili nekog zatvorenog kruga dioniara ele voditi poslovanje
drutva, ali tako da vie ne djeluju u neposrednom voenju poslova, to ne mogu postii poloajem u
nadzornom odboru.1168

1165
Potrebno je navesti i mogunost postojanja mjeovitih sustava upravljanja u dravama gdje postoji mogunosti izbora
izmeu monistikog i dualistikog sustava upravljanja kao to je to npr. u Francuskoj, Italiji, Sloveniji i temeljem najnovijih
izmjena ZTD-a u Hrvatskoj.
1166
O tome v. Horak, H., Dumani, K., op.cit. (ref.958.).
1167
Izbor izmeu dva ustroja organa dionikog drutva omoguuju primjerice Francuska, Island, Italija, Litva, Makedonija,
Nizozemska, Portugal, Slovenija.
1168
Barbi, J., Pregled odredaba Zakona o trgovakim drutvima u monistikom ustroju organa dionikog drutva,
Hrvatska pravna revija, 12/2007., str.45.

235
7.7.1. Uprava

Uprava je obvezan organ dionikog drutva koje je ustrojeno prema dualistikom sustavu
upravljanja. Uprava se sastoji od jedne osobe ili vie osoba (direktori). Broj lanova uprave odreuje se
statutom, a ako ih ima vie od jedne osobe, imenuje se predsjednik. lanom uprave moe biti svaka
fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom bi se mogli odrediti posebni uvjeti za
imenovanje lanova uprave, primjerice odreena struna sprema, odreeno radno iskustvo i sl.1169
lanom uprave ne moe biti osoba koja je kanjena za odreena kaznena djela (zlouporaba
steaja, pogodovanje vjerovnika itd.) i to za vrijeme od 5 godina po pravomonosti presude kojom je
osuena te osoba protiv koje je izreena mjere sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je
obuhvaeno predmetom poslovanja drutva.1170

7.7.1.1. Imenovanje i opoziv lanova uprave

lanove uprave i njezina predsjednika imenuje nadzorni odbor na vrijeme od pet godina s time
da ih moe ponovno imenovati.1171 Nije li drugaije odreeno, njihov mandat poinje odmah po
donoenju odluke o imenovanju. Podrazumijeva se, da bi netko postao lanom uprave on mora
prihvatiti svoje imenovanje.
U hitnim sluajevima, ako neki lan nije imenovan, na zahtjev zainteresirane osobe lana
uprave moe imenovati sud.
lanstvo u upravi prestaje istekom mandata. Osim toga, imenovanje lana uprave moe
opozvati organ koji ga je imenovao, tj. nadzorni odbor. No za opoziv moraju postojati opravdani
razlozi, primjerice, gruba povreda dunosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova drutva i dr.1172
Protiv odluke o opozivu, opozvani lan ima pravo tube sudu. Do prestanka lanstva u upravi
dionikog drutva, dolazi i kada lan uprave podnese ostavku. Ostavka se podnosi nadzornom odboru.
Ako nije drugaije odreeno, ona djeluje, ako postoji vaan razlog od dana kada je izjavljena drutvu, a
u protivnom tek po proteku 14 dana od toga dana.1173

7.7.1.2. Djelokrug rada uprave

Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost, a to znai neovisno o skuptini i
nadzornom odboru.1174 Voenje poslova podrazumijeva utvrivanje pravaca poslovne politike,

1169
l. 239. ZTD.
1170
l. 239. st. 2. ZTD.
1171
l. 244. ZTD.
1172
l. 244. ZTD.
1173
l. 244.a ZTD.
1174
l. 240. ZTD. Voenje poslova predstavlja temeljnu ovlast i obvezu uprave iz koje proizlaze ostale obveze i ovlasti. Za
razliku od ovlasti zastupanja koje se prokurom moe prenijeti na druge osobe, ovlast voenja poslova je neprenosiva. Tako

236
pokretanje inicijativa i uope obavljanje ukupnosti poduzetnikih funkcija. U obavljanju tih funkcija
uprava je samostalna u odnosu na ostale organe i nije obvezna prihvaati njihove upute ili naloge.
Ravnotea toj neovisnosti uspostavlja se vlastitom odgovornou uprave, ali je istodobno takav stupanj
samostalnosti uprave u djelokrugu njezinih poslova uvjet uspostavljanja i djelovanja naela vlastite
odgovornosti. Ovlasti nadzornog organa i skuptine u odnosu na upravu preteno su pomone u
poslovima nadgledanja rada i moguega doprinosa ostvarenju dobiti, poslovnih rezultata i rasta drutva.
Pored poslovodstva, uprava je ovlatena i zastupati drutvo. U okviru poslova zastupanja uprava
poduzima sve pravne radnje zastupanja prema treima u pravnim poslovima, pred sudom i tijelima
vlasti. Svi lanovi uprave imaju pravo potpisivanja u ime drutva s navodom tvrtke i svojstva lana
uprave. Pravo zastupanja nije ogranieno djelokrugom rada i djelatnosti drutva (ultra vires), stoga su
uinci zastupanja prema treima valjani i kada su ultra vires, ali imaju za posljedicu odgovornost lana
uprave prema drutvu.
Pravni uinci zastupanja prema treima ne mogu se ograniiti. Ogranienja ovlasti za zastupanje
uprave na temelju zakonskih odredaba ne mogu se ograniiti odlukama ili aktima drutva.1175
Pored poslovodstva i zastupanja u djelokrug uprave ulazi i pripremanje odluka i opih akata
koje donosi skuptina, pripremanje ugovora koji se sklapaju uz suglasnost skuptine te izvravanje
odluka glavne skuptine donesenih u djelokrugu njezine ovlasti.
Podnoenje izvjea nadzornom odboru zakonska je obveza uprave koja ima odluno znaenje
za zajedniko i harmonino djelovanje organa i poslovanja drutva.1176 Zakonom se odreuju i pitanja o
kojima se redovito izvjeuje nadzorni odbor, ali nadzorni odbor moe od uprave zahtijevati u svako
doba izvjee i o drugim pitanjima koja su znaajna za poslovanje drutva. Redovito ope izvjee o
poslovnoj politici podnosi se najmanje jednom godinje (ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nalau
da se o tome izvijesti bez odgaanja), izvjee o rentabilnosti drutva i o upotrebi kapitala na sjednici
nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godinjim financijskim izvjeima, izvjee o tijeku poslova
i o stanju drutva najmanje tromjeseno, a izvjee o poslovima koji bi mogli biti od velikog znaaja za
rentabilnost poslovanja i za likvidnost drutva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima
zauzeti stav. Uprava drutva duna je jednom godinje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skuptini
izvjee o stanju drutva.

7.7.1.3. Naknade za rad lanovima uprave

lanovi uprave ostvaruju pravo na naknadu za svoj rad temeljem ugovora koji sklapaju s
drutvom. Naknada se moe odmjeriti na dva osnovna naina u fiksnom iznosu ili sudjelovanjem u

Para, Z., Ugovor o obavljanju poslova lanova uprave i pravni poloaj nadzornog odbora, Pravo u gospodarstvu, 7-
8/96., str.792.
1175
l. 242. ZTD.
1176
l. 250. ZTD.

237
dobiti u odreenom postotku odnosno na drugi nain odmjerenom udjelu (bonusu). U poslovnoj praksi
takvih ugovornih odnosa rairena je i kombinacija obaju naina naknade tako da se odredi fiksni
mjeseni ili godinji iznos naknade i postotak udjela u dobiti.
Pri odreivanju ukupnih primitaka lanova uprave mora se voditi rauna o tome da iznosi tih
primanja budu primjereni poslu koji obavlja lan uprave i stanju drutva. Ako se stanje u drutvu
znatno pogora, sud na zahtjev nadzornog odbora moe primjereno smanjiti primanja lanovima
uprave.1177

7.7.1.4. Standardi postupanja,odgovornost lanova uprave i sukob interesa

Zakonska je obveza lanova uprave da postupaju u skladu s opim standardom dune
pozornosti urednoga i savjesnoga gospodarstvenika te da uvaju poslovnu tajnu drutva. lan uprave
ne postupa protivno obvezi o nainu voenja poslova drutva ako pri donoenju poduzetnike odluke
smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit drutva pravilo
poslovne prosudbe (business judgement rule)1178. Za povrede prethodno navedenih obveza postupanja,
lanovi uprave odgovaraju drutvu kao solidarni dunici za naknadu tete.1179 Zakonom su predvieni
posebni sluajevi odgovornosti, kao vraanje uloga dioniarima, isplate kamata, dioba imovine drutva
i dr.1180
lanove uprave mogu se osloboditi odgovornosti za tetu ako se dokae da su postupali s
pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika ili ako je teta nastala kao posljedica radnje koja se
temelji na odluci skuptine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne oslobaa odgovornosti
lanove uprave.
lan uprave ne moe bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odluivanju ili sklapanju
pravnog posla ako: (1) je zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomonik druge
ugovorne strane, (2) mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik,
prokurist ili punomonik druge ugovorne strane srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u
pobonoj liniji do drugog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do
drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, ili je posvojitelj ili posvojenik druge
ugovorne strane, njezina zastupnika po zakonu, zakonskog zastupnika, prokurista ili punomonika, (3)
vezano uz pravni posao o kojem se odluuje ili se sklapa postoji sukob interesa izmeu lana uprave i
drutva. Bez obzira na to sudjeluje li u odluivanju ili sklapanju pravnog posla, lan uprave mora o
navedenim okolnostima odmah obavijestiti ostale lanove uprave i nadzorni odbor, te u obavijesti

1177
l. 247. ZTD.
1178
Za pravilo poslovne prosudbe v. Horak, H., Dumani, K., op.cit. (ref.178.).
1179
l. 252. st. 2. ZTD.
1180
l. 252. st. 3. ZTD.

238
navesti sve relevantne injenice o prirodi svojeg odnosa s drugom ugovornom stranom te svoju
procjenu postojanja sukoba interesa.1181

7.7.2. Nadzorni odbor

Pored uprave, u dionikom drutvu ustrojenom prema dualistikom sustavu, obvezan je organ i
nadzorni odbor. Nadzorni odbor dionikog drutva nije uobiajeni organ nadzora financijskog i
materijalnog poslovanja unutar ili izvan drutva, iako njegove ovlasti ukljuuju i takve poslove.
Temeljna je funkcija toga organa da osigura struan i objektivan nadzor nad ukupnom
djelotvornou uprave. Ako nadzorni odbor ocijeni da uprava ne ispunjava te zahtjeve, ovlaten je da
pojedine ili sve lanove uprave opozove. Svi razvijeni pravni sustavi trgovakih drutava poznaju neke
oblike nadzora uprave i njezine djelotvornosti, ali samo njemako i austrijsko pravo predvia obvezatni
organ nadzorni odbor. S obzirom na takva zakonska rjeenja i iroke ovlasti nadzornog odbora, ti se
sustavi nazivaju sustavi dvostruke uprave.

7.7.2.1. Izbor i sastav nadzornog odbora

Sastav nadzornog odbora mora izraavati dvije njegove temeljne funkcije:
1. kao organa nadzora za koji su prvenstveno zainteresirani veinski dioniari i
2. kao strunog organa koji je sposoban djelotvorno nadzirati i utjecati na uspjeno poslovanje,
rast drutva i poveanje dobiti.
Nadzorni odbor bira glavna skuptina tako da njegove lanove predlae postojei nadzorni
odbor, a u prvi nadzorni odbor lanove predlau osnivai. Osim glavne skuptine, lanove nadzornog
odbora mogu imenovati i pojedini dioniari ili svaki imatelj odreenih (povlatenih) dionica. U
postupku predlaganja ostvaruje se dakle poseban interes i volja veinskih dioniara odnosno osnivaa.
Iznimno, i po posebnom postupku, i dioniari mogu predloiti lanove nadzornog odbora.1182
Zakonom o radu propisano je kako jedan lanova nadzornog odbora mora biti predstavnik
radnika. Toga lana nadzornog odbora imenuje radniko vijee, a ima isti pravni poloaj kao i drugi
imenovani, odnosno izabrani lanovi nadzornog odbora.
Broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan, i to najmanje tri lana, dok e najvii broj
lanova nadzornog odbora ovisiti o veliini temeljnog kapitala. Time se eli ograniiti utjecaj glavne
skuptine i postii izbor takvih nadzornih odbora koji bi, s obzirom na veliinu drutva, brojem svojih
lanova osigurali razumno djelovanje u obavljanju zadaa koje taj organ ima.1183

1181
l. 248. ZTD.
1182
l. 282., l. 283. ZTD.
1183
Barbi, J., olakovi, E., Para, B., aban, J., Nadzorni odbori, vodi kroz sustav korporativnog upravljanja,
Zagreb, 2006., str.63.

239
 Mandat lanova traje etiri godine i isti lanovi mogu biti ponovno birani odnosno imenovani.
Nije li u odluci o izboru odnosno u izjavi o imenovanju to drugo reeno, mandat lanu nadzornog
odbora poinje s danom donoenja te odluke odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom
registru.1184
lanovi nadzornog odbora mogu biti dioniari i zaposleni u drutvu, te lan uprave u drugom
drutvu. Meutim, za lana nadzornog odbora ne moe biti imenovan:
1. lan uprave drutva1185,
2. lan nadzornog odbora odnosno upravnog odbora u deset drutava,
3. lanove uprave, odnosno izvrni direktor drutva koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo,
4. lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi
lan uprave, odnosno izvrni direktor drutva, te
5. osoba koja ne ispunjava uvjete za lanstvo u upravi.
lanstvo u nadzornom odboru nespojivo je i s nekim dunostima unutar drutva. Tako lan
nadzornog odbora ne moe istodobno biti i lan uprave ili njegov trajni zamjenik, prokurist ili
punomonik drutva.
lanovi nadzornog odbora ne mogu imati zamjenike kao to to mogu imati lanovi uprave. Ovo
proizlazi iz odredbe prema kojoj lanovi nadzornog odbora moraju svoje poslove obavljati osobno,
stoga nije doputeno birati njihove zamjenike.1186

7.7.2.2. Nadlenost nadzornog odbora

Poslovi nadzora nadzornog odbora ne proteu se na rad skuptine. U odnosu na skuptinu,
nadzorni odbor mora svojom strunou i uvidom u sve podatke poslovanja nadomjestiti
neprofesionalan, a nekada i nemotiviran, sastav skuptine dioniara. U tom smislu nadzorni organ ima
pomonu funkciju, jer podnoenjem izvjetaja skuptini omoguuje njezino odluivanje utemeljeno na
poznavanju svih relevantnih injenica i na strunim analizama.1187
Nadzorni odbor obavlja poslove nadzora nad voenjem poslova drutva. Zakonom se poblie,
ali ne i iscrpno, odreuju primjeri obavljanja funkcije nadzora, kao provjera poslovnih knjiga,
dokumentacije drutva, blagajne i dr. Nadzorni odbor moe pregledati stanje zaliha, a posebice traiti
izvjetaje i objanjenje o vezama i odnosima s drugim poduzeima.

1184
l. 258. ZTD.
1185
V. Horak, H., Dumani, K., Neovisnost i nagraivanje lanova nadzornih odbora i neizvrnih direktora u
upravnim odborima, Pravo i porezi, 10/2011., str.10.
1186
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.352.
1187
O odgovornosti lanova nadzornog odbora v. Ledi, D., Odgovornost lanova uprave i nadzornog odbora u
drutvima kapitala, Pravo u gospodarstvu, 4/2004., str. 68.-108.

240
 Nadzorni odbor moe traiti izvjea i podatke od uprave, uvijek prema slobodnoj ocjeni.
Obavljanje tih poslova i ovlasti mora biti preventivno, dakle takvo da do propusta i gubitaka ne doe.
Kada se propusti utvrde, tada taj organ mora upozorenjem izvijestiti upravu, a izvjeem skuptinu.
Nadzorni odbor ne moe utjecati izravno na upravu u pogledu voenja poslova drutva,
primjerice, davati obavezne upute, miljenja ili odobravati strateke planove, pojedine poslovne
pothvate ili sklapati ugovore.
Voenje poslova drutva ne moe se prenijeti na nadzorni odbor niti jednim oblikom
odluivanja u drutvu. Mogue je, meutim, da se odreene vrste poslova mogu obavljati samo uz
suglasnost nadzornog odbora. O kojima je poslovima rije, odreuje se statutom, ali i odlukom
nadzornog odbora. Takvo odbijanje suglasnosti nije konano jer uprava moe, u sluaju odbijanja,
traiti da o tome donese odluku skuptina.1188
Poseban sluaj izravnog uplitanja nadzornog odbora u poslovanje uprave njegove su zakonske
obveze i ovlasti da odobrava ugovore i kredite koje lan uprave i lan nadzornog odbora sklapa s
drutvom.1189
Pored poslova nadzora, nadzorni odbor zastupa drutvo prema lanovima uprave. 1190 To znai
da on nastupa u pravnim poslovima s lanovima uprave i u sporovima s lanovima uprave. Nadzorni
odbor tako s lanovima uprave sklapa ugovore o radu odnosno menaderske ugovore u ime i za raun
trgovakog drutva.

7.7.2.3. Prestanak lanstva u nadzornom odboru

lanstvo u nadzornom odboru prestaje istekom mandata, opozivom i ostavkom. lana
nadzornog odbora prije isteka njegova mandata moe opozvati skuptina, i to kvalificiranom veinom
od 3/4 glasova. Imenovane lanove, moe opozvati osoba koja je lana nadzornog odbora imenovao.
Na zahtjev nadzornog odbora ako postoje vani razlozi, a ako se radi o imenovanom lanu, na zahtjev
dioniara koji imaju 1/10 temeljnog kapitala ili najmanje 8.000.000,00 kuna tog kapitala, lana
nadzornog odbora moe opozvati i sud.

7.7.3. Upravni odbor

Kod dionikog drutva koje je ustrojeno po monistikom sustavu nema upravu i nadzorni odbor
kao organe drutva ve upravni odbor.

1188
l. 263. st. 5. ZTD.
1189
V. l. 248., l. 249., l.270. i l. 271. ZTD.
1190
l. 268. ZTD.

241
 Zakonom se ureuju upravni odbor i imenovanje izvrnih direktora tako da se gdje god je to
mogue upuuje na odgovarajuu primjenu odredbi ZTD-a kojima se ureuje ustroj organa dionikog
drutva prije izmjene zakona iz 2007.1191
Posebnost monistikog (single board system) naina ustroja je injenica da se u istom organu -
upravnom odboru, nalaze i osobe koje vode i one koje nadziru poslovanje drutva. Kao drugi najvaniji
organ, i u ovom nainu ustroja, ostaje skuptina u kojoj su zastupljeni dioniari drutva. Monistiki
sustav ustroja naizgled je jednostavniji od dualistikog. Nositelji funkcije upravljanja i nadzora zajedno
su u upravnom odboru, kao jedinstvenom organu.1192
Izbor ustroja drutva ureen je lankom 272.a ZTD-a, koji navodi da se statutom moe odrediti
da drutvo umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor. Upravni odbor sastoji se od
najmanje tri lana. Statutom se moe odrediti da upravni odbor ima vie lanova. Kad je zakonom
odreeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u
upravnom odboru. Za odreenje broja lanova upravnog odbora na odgovarajui se nain primjenjuje
odredbe o broju lanova nadzornog odbora. Jednako tako, na izbor i imenovanje lanova upravnog
odbora na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o izboru lanova nadzornog odbora.
lanovi upravnog odbora biraju se, odnosno imenuju na vrijeme odreeno statutom ali najvie
na est godina i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani.1193 Takoer, i na opoziv i ostavku
lanova upravnog odbora na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZTD-a o opozivu i ostavci
lanova nadzornog odbora.

7.7.3.1. Nadlenost upravnog odbora

Upravni odbor vodi drutvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire
voenje poslova drutva i zastupa drutvo prema izvrnim direktorima drutva. Kada upravni odbor
zastupa drutvo prema nekome od izvrnih direktora u tome ne moe sudjelovati nitko od izvrnih
direktora drutva.1194
Upravni odbor duan je sazvati glavnu skuptinu kada je to potrebno radi dobrobiti drutva. O
tome donosi odluku obinom veinom glasova. Upravni odbor moe obavljanje pojedinih radnji u vezi
s pripremom i voenjem glavne skuptine povjeriti izvrnim direktorima.
Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige drutva. Duan je poduzimati
mjere prikladne za sustavni nadzor nad voenjem poslova drutva kako bi se pravodobno otkrile
okolnosti koje dovode u opasnost drutvo i njegovo poslovanje. Na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanaka 250.a, 250.b i 263. stavka 2. ZTD-a, koje se odnose na nunost objavljivanja godinjih

1191
Barbi, J., op.cit. (ref.1152.), str.361.-362.
1192
Maurovi, Lj., Uvoenje monistikog ustroja u pravo drutava Hrvatske Izmjene i dopune Zakona o
trgovakim drutvima, Hrvatska pravna revija, 1/2008., str.29.
1193
l. 272.c st. 2. ZTD.
1194
l. 272.h st. 1. ZTD.

242
izvjea o stanju drutva, konsolidiranih izvjea drutva, te nadlenost nadzornog odbora na
pregledavanje i ispitivanje poslovnih knjiga, dokumentacije drutva, blagajne i sl.
Za obveze upravnog odbora u vezi s gubitkom drutva, nesposobnou drutva za plaanje i
prezaduenou na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe koje ureuju dunosti uprave u sluaju
gubitaka, prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje.
Na sastavljanje i utvrivanje godinjih financijskih izvjea na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe lanaka 300.a do 300.e ZTD-a, koje se odnose na utvrivanje godinjih
financijskih izvjea, s time da ono to je tamo predvieno za upravu drutva vrijedi za izvrne
direktore, a to je predvieno za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor. Statutom se moe odrediti da
godinja financijska izvjea utvruje glavna skuptina.

7.7.3.2. Nain rada upravnog odbora

lanovi upravnog odbora, na nain odreen statutom, biraju izmeu sebe predsjednika i
najmanje jednog zamjenika predsjednika. Za predsjednika i prvog zamjenika predsjednika upravnog
odbora ne moe biti izabrana osoba koja je istodobno izvrni direktor u drutvu. Upravni odbor moe
donijeti poslovnik o radu. Statutom se mogu urediti pojedina pitanja rada upravnog odbora i to ga
obvezuje.

7.7.3.3. Izvrni direktori

Upravni odbor imenuje jednog ili vie izvrnih direktora na mandatno razdoblje odreeno u
skladu sa statutom, ali ne dulje od est godina. Ako ih imenuje vie, jednog od njih mora imenovati
glavnim izvrnim direktorom. Nije li u odluci o imenovanju to drugo reeno, mandat izvrnim
direktorima poinje s danom donoenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.
Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvrnih direktora za to vrijedi ono to i za zamjenike
lanova uprave. Izvrnim direktorima mogu se imenovati i lanovi upravnog odbora, ali samo tako da
veina lanova upravnog odbora budu neizvrni direktori ili osobe koje nisu lanovi upravnog odbora.
Imenovanje izvrnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar.
Ako se izvrnim direktorima imenuju osobe koje nisu lanovi upravnog odbora, moraju
ispunjavati uvjete za imenovanje lanova uprave. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba
koje se imenuje izvrnim direktorima i poblie urediti nain imenovanja od strane upravnog odbora.
Izvrni direktori vode poslove drutva. Ako je imenovano vie izvrnih direktora, oni su
ovlateni voditi poslove drutva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvrnih direktora
kojeg donese upravni odbor moe se odrediti i drukiji nain voenja poslova. Ovlasti koje su zakonom
dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvrne direktore. Izvrni direktori obvezni su
registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajue isprave kako je
to propisano ZTD-om za lanove uprave drutva.

243
 Ako iz izraenih godinjih ili periodinih financijskih izvjea ili iz slobodne procjene izvrnih
direktora proizlazi da drutvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju
bez odgaanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za sluaj da drutvo postane
nesposobno za plaanje ili prezadueno.
Ima li drutvo vie izvrnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu, osim ako to
statutom nije stavljeno u nadlenost upravnog odbora ili ako ga taj organ donese. Statutom se mogu za
izvrne direktore urediti neka pitanja koja se inae ureuju poslovnikom, to ih tada obvezuje.
Ako se statutom ne odredi to drugo, upravni odbor moe svojom odlukom u svako doba
opozvati imenovanje izvrnih direktora. Time se ne dira u ugovor to su ga izvrni direktori sklopili s
drutvom. Propisi o izvrnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.
Izvrni direktori zastupaju drutvo na to se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o
zastupanju uprave i o ogranienju ovlasti za zastupanje i za voenje poslova iz lanka 241. i 242. ZTD-
a. Upravni odbor zastupa drutvo prema izvrnim direktorima.1195

7.7.4. Glavna skuptina

Glavna skuptina je organ drutva u kojem dioniari ostvaruju svoja prava i gdje se oblikuje i
izraava volja svih dioniara. Budui da predstavlja volju svih dioniara, glavna skuptina ima
znaenje glavnog vrhovnog organa drutva, ali time nije odreen njezin poloaj nadreenosti upravi i
nadzornom odboru. Atribucijom glavna ona se razlikuje od posebne skuptine na kojoj se donose
posebne odluke odreenih dioniara.1196 Glavnu skuptinu ine svi dioniari i obvezan je organ svakog
dionikog drutva bez obzira je li ono ustrojeno po monistikom ili dualistikom naelu.

7.7.4.1. Nadlenost glavne skuptine

Glavna skuptina odluuje o pitanjima koja su izriito odreena zakonom i statutom, a osobito
odluuje o:
1. izboru i razrjeenju nadzornog, odnosno upravnog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj
odbor,
2. upotrebi dobiti,
3. davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora,
4. imenovanju revizora drutva,
5. izmjenama statuta,
6. poveanju i smanjenju temeljnog kapitala,

1195
l. 272.m ZTD.
1196
l. 295. ZTD.

244
 7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji voenja
poslova drutva i utvrivanju naknade za njegov rad,
8. uvrtenju dionica drutva na ureeno trite radi trgovanja i o povlaenju dionica s tog
uvrtenja,
9. o sklapanju i izmjeni poduzetnikih ugovora,
10. prikljuenju, spajanju i podjeli drutva,
11. preoblikovanju drutva,
12. prijenosu imovine,
13. prestanku drutva.
O voenju poslova glavna skuptina odluuje samo ako to od nje zatrai uprava odnosno izvrni
direktori.1197

7.7.4.2. Sazivanje glavne skuptine

Glavnu skuptinu saziva uprava odnosno izvrni direktori obinom veinom glasova lanova
uprave koji su upisani u sudski registar. Osim uprave, glavnu skuptinu moe sazvati nadzorni,
odnosno upravni odbor koji je mora sazvati ako to zahtijevaju interesi drutva,1198ostale osobe koje su
zakonom ili statutom ovlatene sazvati skuptinu1199 i likvidatori drutva.1200
Uprava mora sazvati skuptinu na zahtjev dioniara s udjelima u visini 1/20 temeljnog kapitala.
Zahtjev dioniara za sazivanje skuptine mora biti u pisanom obliku i u njemu treba biti naveden razlog
sazivanja. Ne sazove li uprava skuptinu na zahtjev manjinskih dioniara, oni mogu zahtijevati od suda
da ih ovlasti na to da sami sazovu skuptinu.1201
Odluka o sazivanju glavne skuptine mora se donijeti i objaviti u glasilu drutava najmanje
mjesec dana prije dana njezina odravanja. U glasilu drutva objavljuje se i dnevni red skuptine
zajedno s pozivom na skuptinu. Zakonom su poblie odreeni rokovi i naini sazivanja skuptine kao i
obveza priopenja da je sazvana skuptina uz zahtjeve i prijedloge dioniara te obrazloenja i stavove
uprave.
Priopenje je svojevrsni poziv na skuptinu koji uprava odnosno izvrni direktori moraju
najmanje 21 dan prije odravanja skuptine uputiti kreditnim odnosno financijskim institucijama i
udrugama dioniara koje su se na posljednjoj glavnoj skuptini koristili pravom glasa u ime dioniara
ili su traili da im se poziv priopi. Priopenje mora sadravati podatke o sazivu skuptine, zahtjeve i
prijedloge dioniara s navedenim imenima i priloenim obrazloenjima te stavovima uprave o
prijedlozima, te se mora navesti mogunost da dioniari glasuju na glavnoj skuptini putem

1197
l. 275. st. 2. ZTD.
1198
l. 263. st. 4. ZTD.
1199
l. 277. st. 2. ZTD.
1200
l. 374., st. 2. u vezi s l. 382. st. 1. ZTD.
1201
l. 278. ZTD.

245
punomonika ili udruge Priopenje mora biti upueno i ostalim dioniarima koji to zahtijevaju ili koji
su etrnaestog dana prije odravanja skuptine upisani u registru dionica kao dioniari drutva. Jednako
tako, priopenje se mora uputiti svakom lanu nadzornog odnosno upravnog odbora koji to
zahtijeva.1202
Dioniari mogu stavljati svoje prijedloge odnosno protuprijedloge za dnevni red glavne
skuptine. Ako se dioniar ne koristi navedenim pravom time ne gubi pravo stavljanja protuprijedloga
na glavnoj skuptini. Predmet prijedloga dioniara moe biti protuprijedlog u pitanjima osoba
predloenih za lanove nadzornog odbora i revizora.

7.7.4.3. Pravo dioniara na obavijetenost

Dioniari moraju biti obavijeteni o poslovima drutva kao uvjet glasovanja i opredjeljivanja i
prije glavne skuptine. Ako to nije ostvareno zbog pomanjkanja inicijative, tj. zahtjeva dioniara,
zakonom je ureeno ostvarivanje prava na obavijetenost na sjednici glavne skuptine kada uprava
odnosno izvrni direktori moraju dati svakom dioniaru na njegov zahtjev obavijesti o poslovima
drutva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu.1203 Zakonom nisu ureeni
naini izvjeivanja usmeno, pisano, traenje prijepisa i dr., to je mogue urediti statutom ili
poslovnikom skuptine. Temeljem te odredbe glavna skuptina dionikog drutva moe veinom
glasova koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini
pri odluivanju donijeti poslovnik o svome radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provoenje
glavne skuptine.1204
U praksi izvjeivanja poznata su i rairena dioniarska pisma koja se tromjeseno tijekom
godine upuuju dioniarima. U pogledu obavijetenosti svi dioniari moraju biti u jednakom poloaju.
To naelo je pojaano izriitom zakonskom odredbom: ako je nekom dioniaru dana obavijest izvan
glavne skuptine, onda se takva obavijest mora dati svakom dioniaru na glavnoj skuptini pa i onda
kada ta obavijest nije u vezi s pitanjem o kojem se odluuje.1205
Takav oblik zatite dolazi u obzir osobito u odnosu na lanove uprave ili nadzornog odbora, ali i
zaposlenih dioniara koji po svojem poloaju imaju neusporedivo laki pristup informacijama od
ostalih dioniara. Iako ni takvom zakonskom zatitom nije mogue sasvim izjednaiti sve dioniare s
onima koji su na razne naine u povlatenom poloaju, u pogledu obavijetenosti takvo pravilo i
njegova provedba, dakako, moe sprijeiti grube nepravde.1206

1202
l. 281. ZTD.
1203
l. 287. ZTD.
1204
Terek, D., Opi akti, tijela i imenovanja u trgovakim drutvima, Raunovodstvo i financije, 2/2007., str. 134.
1205
l. 287. st. 3. ZTD.
1206
O lanskim pravima dioniara u dionikom drutvu i usporedbi sa zakonskim rjeenjima drugih drava v. Ledi, D.,
lanska prava u drutvima kapitala u hrvatskom i usporednom pravu, Suvremeno poduzetnitvo, 3/2003., str.239.-
258.

246
 Zakonom su odreeni sluajevi u kojima uprava, odnosno izvrni direktori mogu uskratiti
davanje obavijesti, primjerice informacije o poreznim davanja, za drutvo tetne podatke, poslovne
tajne, ako je obavijest dostupna na internetskoj stranici drutva najmanje sedam dana prije prvog dana
odravanja glavne skuptine i za vrijeme njezina odravanja i dr.1207 Dioniar kojemu je uskraeno
pravo na obavijetenost moe svoje pravo ostvariti putem suda.1208

7.7.4.4. Donoenje odluka na glavnoj skuptini

Zakonom nije propisan najmanji broj glasova odnosno dioniara koji moraju biti prisutni ili
zastupljeni na glavnoj skuptini kao uvjet donoenja valjanih odluka (kvorum). Statutom drutva se
moe odrediti kvorum odnosno potrebna zastupljenost dioniara.1209 To praktiki znai da svi nazoni,
neovisno o broju glasova kojima raspolau, ine kvorum pa se smatra da skuptina moe donositi
valjane odluke ako statutom nije drukije ureeno. Takvom odredbom tite se interesi drutva kao
cjeline.
S obzirom na mogunost i iskustva drutava s velikim brojem dioniara, a meu njima i onih
koji nemaju interes ili mogunosti sudjelovanja u upravljanju, imperativni propisi o bilo kojem
obvezatnom minimalnom broju prisutnih glasova ili dioniara mogli bi dovesti u pitanje normalno
funkcioniranje skuptine i drutva.
Zatita interesa drutva ostvaruje se i supsidijarnim odredbama. Ako je drutvo statutom
propisalo kvorum pa se zbog nedostatka kvoruma skuptina nije mogla odrati, tada na iduoj skuptini
ne postoji vezanost kvorumom i moe se odluivati neovisno o broju zastupljenih dioniara.
Skuptina djeluje donoenjem odluka. Postupak odluivanja i oblik odluivanja nije zakonom
utvren. Glasovati se moe javno i tajno. U osobnim stvarima smatra se da se glasuje tajno. Zakonom
nije predviena mogunost da odsutni lan glasuje pisano. Poblie odredbe o tome mogu se unijeti u
statut ili poslovnik. Sve odluke skuptine moraju se unijeti u zapisnik koji sastavlja javni biljenik.1210
Odluke koje donosi skuptina valjane su ako postoji kvorum, kada je utvren statutom, i ako je za njih
glasovala potrebna veina.
U pravilu se odluke na glavnoj skuptini donose obinom veinom, odnosno veinom danih
glasova prisutnih dioniara.1211 Obina veina potrebna za donoenje odluka odreuje se i utvruje u
razmjeru prema predanim glasovima, a ne u odnosu na ukupan broj glasova prema visini temeljnog
kapitala ili u odnosu prema temeljnom kapitalu. Nevaljani glasovi i suzdrani ne uzimaju se u obzir pri
tom utvrivanju. Obina veina je natpolovina veina glasova dioniara koji su valjano glasali za ili
protiv uveana za barem jedan glas. Odluka je donesena ako je za nju glasovala polovica i jedan vie

1207
l. 287. st. 2. ZTD.
1208
l. 288. ZTD.
1209
l. 289. st. 1. ZTD.
1210
l. 286. ZTD.
1211
l. 290. ZTD.

247
od dioniara koji su valjano glasovali. Obina veina vrijedi uvijek ako statutom ili zakonom nije
predviena vea veina.
Za donoenje odreenih odluka zakon pretpostavlja tzv. kvalificiranu veinu, odnosno 3/4 danih
glasova prisutnih dioniara. Nema zapreke da se za donoenje odreenih odluka statutom utvrdi i vea
veina od one propisane zakonom.1212 Kvalificirana veina ili 3/4 glasova je veina koja se za odreene
odluke izriito trai zakonom ili je predviena u statutu. Zakonom odreena kvalificirana veina
ostvarena je kada su za odluku glasovali dioniari koji predstavljaju tri etvrtine glasova od temeljnog
kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini. Takvo odmjeravanje kvalificirane veine potrebno je radi
onemoguivanja dioniara, koji ima najmanje 25% udjela, da bude u poloaju sprijeiti donoenje
temeljnih odluka. Za neke odluke propisana je kvalificirana veina, ali samo od danih glasova (npr.
opoziv nadzornog odbora).
Na odluke temeljnog znaenja upuuju odredbe zakona u kojima se izriito trai kvalificirana
veina:
1. izmjene statuta1213
2. poveanje temeljnog kapitala1214
3. uvjetno poveanje kapitala1215
4. smanjenje temeljnog kapitala1216
5. izdavanje zamjenjivih obveznica i obveznica s promjenjivom kamatom1217
6. sklapanje, izmjena i prestanak poduzetnikih ugovora1218
7. prikljuenje drutva1219
Statutom se mogu propisati i vei udjeli potrebnih glasova pa i jednoglasnost to bi, naravno,
znatno otealo rad i odluivanje u skuptini. Od ostalih potrebnih uvjeta za valjano odluivanje mogue
je u statutu predvidjeti suglasnost pojedinih dioniara ili nadzornog odbora.1220

1212
Statutom se u pravilu ne moe odrediti da je za donoenje odreene odluke potrebna manja veina od one propisane
zakonom. Iznimka od ovoga pravila je donoenje odluke o poveanju temeljnog kapitala ulozima za koju zakon
pretpostavlja veinu, meutim doputa da se statutom predvidi i manja veina ali ne manja od 2/3 veine. V. l. 304.
ZTD.
1213
l. 301. st. 2. ZTD.
1214
l. 323. st. 2. ZTD.
1215
l. 314. st. 1. ZTD.
1216
l. 342. st. 1. ZTD.
1217
l. 341. st. 1. ZTD.
1218
l. 481. st. 1. ZTD.
1219
l. 503. st. 2. ZTD.
1220
l. 290. ZTD.

248
7.7.4.5. Pravo glasa
Pravo glasa odreuje se prema nominalnom iznosu dionice a kada je rije o dionicama bez
nominalnog iznosa, prema njihovu broju. Iz te zakonske odredbe proizlazi pravilo naelnog znaenja
da svaka dionica nosi jedan glas. Dionice koje pripadaju nekom dioniaru, smatraju se i dionice koje
netko drugi dri za njegov raun ako je tako odreeno u statutu. U praksi je prihvaeno i judikaturom
potvreno, da takav imatelj vie dionica za tui raun moe razliito glasovati. Razlozi za to su
sluajevi punomonika dionica kojima je vei broj dioniara povjerio svoje dionice dajui im razliite
upute za glasovanje.
Od navedenog pravila postoje iznimke i ogranienja:
1. ogranienje najvieg nominalnog iznosa to ga moe posjedovati jedan dioniar kojim se
ogranienjem odreuje i najvei broj glasova
2. ogranienje broja glasa - stupnjevanjem tako da se ogranii broj glasova koje jedan dioniar
moe imati neovisno o broju dionica.
Razlozi takvih zakonskih mogunosti i odstupanja od naelnih pravila koja priznaje i nae
pravo, nastojanje je da se zadri javni otvoreni karakter drutva i zatiti od prevladavajueg utjecaja
velikih dioniara, a istodobno odri potrebna neovisnost uprave od skuptine u kojoj dioniari imaju
odluujui utjecaj.1221
Pravo glasa stjee se potpunom uplatom uloga, a statutom se moe odrediti da se pravo glasa,
ali samo na jedan glas, stekne i prije ako je uplaen odreeni najnii iznos uloga. Zalaganjem dionica
ne gubi se pravo glasa.

7.7.4.6. Iskljuenje prava glasa

Zakonskom mogunou da se pravo glasa iskljui nastoji se sprijeiti da uprava utjee na
oblikovanje volje i odluivanje u vlastitoj skuptini. Takvi sluajevi odnose se i na mogunosti
preuzimanja dionica za raun drutva, ovisnog drutva ili drutva u kojem postoji veinski udjel.
Iskljuenje prava glasa ureuje se kako bi se izbjeglo odluivanje o sukobljenim interesima.
Posebni sluajevi nisu imenovani ve se zakon ograniava na zabranu da se pravo glasa ostvaruje za
sebe ili nekog drugog kada se odluuje o njegovim stvarima radi davanja razrjenice (nadzornom,
odnosno upravnom odboru i upravi kada su njihovi lanovi istodobno i dioniari) i radi osloboenja od
odgovornosti (pitanja o kojima skuptina rijetko odluuje osim u sluajevima iz kada postoji
odgovornost osnivaa i lanova uprave prema drutvu) o zahtjevu to ga drutvo ima prema njemu.
Poseban sluaj iskljuenja je glasovanje o imenovanju posebnih revizora drutva. U odluivanju
o tome ne moe sudjelovati lan uprave ili nadzornog odbora ako se ispitivanje revizora odnosi na
ocjenu rada nekog lana tih tijela.1222

1221
Za pravo glasa v. Barbi, J., op.cit. (ref.1113.), str.542.-581.
1222
l. 298., st. 1. ZTD.

249
 Pravila kojima se nastoji sprijeiti odluivanje i svaki drugi utjecaj na stvari u kojima pojedinac
ima vlastiti interes, ogranienog su domaaja. U praksi se ti zahtjevi statutarne discipline izbjegavaju na
razliite naine, a najee glasovanjem imatelja dionice koji daje samo ime.
Za sprjeavanje takve prakse predviena je i sankcija nitetnosti za sve ugovore kojima se
dioniar obvezuje da e glasovati po uputama drutva, uprave ili nadzornog, odnosno upravnog odbora
kao i za svaki prijedlog uprave ili nadzornog, odnosno upravnog odbora.1223 I te odredbe su
ogranienog domaaja jer je postojanje i sadraj takvog ugovora vrlo teko dokazati budui da se
iznimno sklapa u pisanom obliku.

7.8. POVEANJE I SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

7.8.1. Poveanje temeljnog kapitala

7.8.1.1. Poveanje temeljnog kapitala ulozima

Do sredstava potrebnih za investicije ili druge namjene drutvo moe doi uzimanjem kredita uz
kamate i obvezu vraanja ili sustavnim odredbama propisa o trgovakim drutvima - poveanjem
kapitala. Institutom poveanja kapitala drutvo poveava iznos temeljnog kapitala tako da u visini
razlike od ranijeg iznosa temeljnog kapitala do novog iznosa izdaje nove dionice. O tome donosi
odluku skuptina pod uvjetom da su uplaeni svi dotadanji ulozi.
Odluka o poveanju temeljnog kapitala donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4
temeljnog kapitala zastupljenog na skuptini, meutim, u statut dionikog drutva moe se inkorporirati
odredba kojom se omoguava donoenje odluke o poveanju temeljnog kapitala drugaijom veinom
od zakonski propisane, no ista ne smije biti manja od veine glasova koji predstavljaju 2/3 temeljnog
kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini pri donoenju odluke.
Ako se poveanje kapitala ostvaruje ulozima u stvarima i pravima, vrijede posebne odredbe o
tome i pravila koja vrijede za ulaganje stvari i prava kod osnivanja drutva.1224 Odluke o poveanju
kapitala i prijave za provedbu poveanja kapitala upisuju se u sudski registar.
Donoenje odluke o poveanju temeljnog kapitala ukljuuje i odluku o iznosu za koji se
poveava temeljni kapital i nominalna vrijednost tj. cijena dionice koje e se izdati. Nove dionice
mogu, naime, biti izdane za iznos nominalne vrijednosti ili vei iznos. Pravilna odluka o tome moe se
donijeti uvaavajui sve okolnosti trita na kojem e se dionice ponuditi i poloaju drutva, ponajprije
vrijednosti imovine kojom raspolae. Posebno se mora procijeniti stanje na tritu kapitala, stanje

1223
l. 293., st. 2. ZTD.
1224
l. 305. ZTD.

250
ponude i potranje i kotacija dionica drutva na burzi. Poznata je praksa ponuda novih dionica po
povoljnijem manjem nominalnom iznosu - kursu kako bi se potakla potranja i time poveala kotacija,
teaj dionica na burzi.
Nove dionice upisuju se pisanom izjavom - upisnicom.1225 Upisnica mora sadravati:
1. dan kad je donesena odluka o poveanju temeljnog kapitala,
2. iznos za koji se dionice izdaju, iznos utvrenih uplata te opseg dodatnih obveza,
3. utvrenja uinjena glede poveanja temeljnog kapitala unosom stvari i prava, a ako se izdaju
dionice vie rodova, ukupan nominalni iznos dionica svakog roda,
4. vrijeme kada upis prestaje obvezivati ako se do tada ne upie u sudski registar da je provedeno
poveanje temeljnog kapitala.1226
Nove se dionice preuzimaju samo na osnovu upisanih izjava - upisnica. Poveanje nije izvreno
kad su dionice potpuno uplaene nego kada su pokrivene upisima (supskripcija) i kad su uplate
izvrene u veliini propisanoj zakonom ili statutom.
Nove su dionice u pravilu dostupne svima kao kod prve emisije. Istodobno vrijedi naelno
pravo zatieno zakonom u nas i u veini zakonodavstva o dionikim drutvima da se dosadanjim
dioniarima daje pravo prvenstva kao jedno od temeljnih lanskih prava. To pravo dioniari ostvaruju
razmjerno prema svome udjelu u dotadanjem temeljnom kapitalu i na nain predvien zakonom te
prema odlukama skuptine. Pravo prvenstva se moe ograniiti kvalificiranom odlukom skuptine u
svakom sluaju povienja kapitala (pravo opcije). To se ostvaruje odlukom o djelominom ili
potpunom iskljuenju prava prvenstva za koju odluku je predvien poseban postupak.
Razlozi ogranienja u svakom sluaju moraju se navesti, a naelno vrijedi da bi se ograniio
karakter javnosti drutva kada bi se upis novih dionica beziznimno vezao u korist dotadanjih
dioniara. Ako dioniar ne eli ostvariti svoje pravo prvenstva za svoj raun, on ga moe ostvariti
prodajom dionica s pravom prvenstva na burzi. Prije objave o upisu izvrenog povienja temeljne
glavnice u trgovaki registar, drutvo ne smije u svom poslovnom prometu navoditi iznos poviene
glavnice.

7.8.1.2. Uvjetno poveanje temeljnog kapitala

Glavna skuptina moe, veinom od 3/4 glasova, donijeti i odluku o uvjetnom poveanju
temeljnog kapitala. Rije je o poveanju temeljnog kapitala za koje u trenutku donoenja odluke nije
sigurno da li e temeljni kapital biti uistinu povean i u kojoj mjeri. Budui da je svrha uvjetnog
poveanja temeljnog kapitala ostvarivanje prava odreenih osoba na stjecanje dionica, da li e uistinu
doi do poveanja temeljnog kapitala, ovisiti o volji tih osoba.1227

1225
l. 307. ZTD.
1226
Upisnica koja ne sadrava propisane sastojke je nitetna. Tako Barbi, J., op.cit. (ref.1113.), str.1221.
1227
l. 313. ZTD.

251
 Uvjetno poveanje temeljnog kapitala dozvoljeno je u sljedeim situacijama:
1. radi ostvarivanja prava vjerovnika drutva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i prava
prvenstva pri upisu novih dionica,
2. radi pripreme za pripajanje vie drutava,
3. radi ostvarenja prava na dionice zaposlenika i lanova uprave, odnosno izvrnih direktora
drutva ili nekog s njim povezanog drutva na temelju odluke glavne skuptine,
4. radi davanja dionica vladajueg drutva, dioniarima odnosno lanovima ovisnog drutva, ako
je sklopljen ugovor o voenju poslova drutva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica glavnog
drutva dioniarima odnosno lanovima prikljuenog drutva.

7.8.1.3. Odobreni temeljni kapital

Radi se o posebno ureenom postupku poveanja kapitala koji je jednostavniji od redovitog
poveanja. Statutom ili njegovim izmjenama moe se predvidjeti iznos poveanja kapitala o kojem
uprava moe odluivati bez suglasnosti skuptine. Takva sloboda uprave vezana je zakonskim
ogranienjima o roku poveanja najvie pet godina od upisa drutva odnosno upisa izmjene statuta.1228
Nominalni iznos odobrenog kapitala ne smije prijei polovinu nominalnog iznosa temeljnog
kapitala u vrijeme davanja ovlasti. Izdavanje dionica i drugi postupci poveanja odobrenog kapitala
analogni su postupcima predvienima za poveanje kapitala, ali i posebno ureeni.

7.8.1.4. Poveanje temeljnog kapitala iz sredstava drutva

Ako drutvo dobro posluje, kapital se moe poveati iz vlastitih sredstava: rezervi kapitala,
rezervi iz dobiti i zadrane dobiti u temeljni kapital drutva.1229
Na takav pravni i strateki pothvat drutvo e se odluiti kada ima viak kapitala u rezervama i
drugim izvorima te je njegova imovina u prevelikom nerazmjeru s visinom temeljnog kapitala.
Poveanjem iz vlastitih sredstava ta se imovina pretvara u temeljni kapital. Izravna ekonomska
posljedica je poveanje kreditne sposobnosti drutva, a posredno i porast vrijednosti njegovih dionica
na burzi.1230
Pravno i ekonomski je logino da se tako izdane dionice daju dioniarima osloboene poreza jer
je njihovo podrijetlo imovina drutva koja im, iako ne pravno, pripada ekonomski. Na taj nain ta
imovina dobiva i svoj pravni i prometni oblik u iznosu kapitala i u novim dionicama ili poveanju
nominalne vrijednosti dotadanjih dionica.

1228
l. 323. ZTD.
1229
l. 328. l. 341. ZTD.
1230
O financijskim pretpostavkama za donoenje odluke v. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.477.

252
7.8.2. Smanjenje temeljnog kapitala

Da bi se pravilno protumaile i zatim u praksi i primijenile razliite pravne tehnike i oblici

smanjenja kapitala, osnovni je uvjet da se uzme u obzir materijalno pravna podloga odnosno
ekonomska svrha takvih sloenih pravno-financijskih strategija u dionikim drutvima. Tim vie to
smanjenju kapitala prethode ekonomski razlozi i jedan od pravno predvienih sastojaka odluke o
smanjenju kapitala. Zakonom je naime izriito propisano da se u odluci mora odrediti svrha smanjenja
kapitala.1231
ZTD predvia i postupno ureuje sljedee sluajeve smanjenja temeljnog kapitala:
1. redovno smanjenje temeljnog kapitala kao efektivno smanjenje,
2. pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala kao oblik nominalnog smanjenja, i
3. povlaenje (amortizacija) dionica kao jedna od posebnih pravnih tehnika redovitog, efektivnog
smanjenja kapitala.

7.8.2.1. Redovno smanjenje temeljnog kapitala

Postupak redovnog smanjenja zapoinje odlukom skuptine koja mora biti donesena potrebnom
veinom uz glasovanje dioniara svakog roda dionica koje daju pravo glasa. Odluka mora sadravati
svrhu smanjenja.1232
Iznos smanjenja ne smije dosei granicu kojom se ne pokriva minimalni iznos potreban za
osnivanje dionikog drutva propisan zakonom (200.000,00 kn). Iznimka od toga pravila doputena je
ako se istodobno donosi odluka o poveanju temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima (kupnja
stvari, investicije i dr.).1233
Smanjenje temeljnog kapitala se provodi smanjenjem nominalnog iznosa dionica te spajanjem
dionica, ali samo ako dionice glase na minimalan zakonom propisan iznos ispod kojeg se ne mogu
smanjiti njihovi nominalni iznosi. Odluka o smanjenju temeljnog kapitala podnosi se radi upisa u
sudski registar.
Zatita vjerovnika predviena je odredbama o obveznoj objavi upisa nakon koje u roku od est
mjeseci vjerovnici mogu traiti osiguranje naplate potraivanja i drutvo tom zahtjevu mora
udovoljiti.1234 Istoj svrsi slui i odgoda plaanja dioniarima koja je dozvoljena tek protekom est
mjeseci od objave upisa smanjenja kapitala.

1231
l. 342. st. 3. i l. 349. st. 1. ZTD.
1232
l. 342. ZTD.
1233
l. 348. ZTD.
1234
l. 345. ZTD.

253
7.8.2.2. Pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala
U postupku nominalnog ili deklarativnog smanjenja temeljnog kapitala nema nikakvih isplata ili
vraanja kapitala dioniarima. Taj se postupak primjenjuje vrlo esto radi sanacija drutava u gubitcima
i to tako da se veliina iznosa temeljnog kapitala dovede u sklad (izravnavanje nie vrijednosti) sa
stvarnim stanjem, a zatim se donosi odluka (ili istodobno) o poveanju temeljnog kapitala radi nabave
novih sredstava.
Zakonom se trai da u odluci bude izriito navedena svrha takvih smanjenja kapitala, a ona
moe biti:
1. izravnavanje nie vrijednosti,
2. pokrie gubitaka ili
3. prijenos sredstava u rezerve kapitala.1235
U sluaju smanjenja kapitala potrebna je posebna zatita vjerovnika koja se ostvaruje, osim
naina predvienih za redovito smanjenje, i zabranom isplate dobiti dioniarima dok zakonske rezerve i
rezerve kapitala drutva ne dosegnu iznos 5% temeljnog kapitala.1236 Dobit se ne smije isplaivati
dioniarima sve dok zakonske rezerve i rezerve kapitala drutva ne dosegnu iznos od pet posto (5%)
temeljnoga kapitala. Zatita vjerovnika i imovine, odnosno temeljnog kapitala drutva pa time i
dioniara ostvaruje se i izriitom zabranom isplate dioniarima iznosa koji su dobiveni smanjenjem
kapitala.1237

7.8.2.3. Povlaenje dionica

Razliito od prethodnih sluajeva u kojima su svi dioniari stavljeni u isti poloaj kod
povlaenja dionica, tim postupkom mogu biti pogoeni samo neki dioniari. Povuene dionice gube
svoju vrijednost, a time se temeljni kapital smanjuje.
Imatelji dionica koje su povuene, gube lanska prava, a vjerovnici takoer mogu biti pogoeni
jer se povuene dionice isplauju iz imovine drutva koja se time smanjuje. Da bi se zatitili ti interesi,
predvieni su posebni postupci i uvjeti povlaenja dionica.
Drutvo moe povlaiti dionice prisilno ako su statutom odreene pretpostavke i naini
provedbe prisilnog povlaenja. Takvo je povlaenje kad se imovina odnosno ulog u temeljnom kapitalu
sastoji od stvari i prava koje se s vremenom ili troenjem iscrpljuju. U takvim sluajevima se ve
statutom predvia povlaenje takvih dionica. Dioniarima ije su dionice povuene, pripada
naknada.1238

1235
l. 349. ZTD.
1236
l. 351. ZTD.
1237
l. 350. ZTD.
1238
l. 352. st. 2. ZTD.

254
 Druga je mogunost povlaenja dionica kad se radi o vlastitim dionicama1239 ili dionicama koje
su drutvu prenesene bezuvjetno na raspolaganje.
Pravila redovitog smanjenja dionica primjenjuju se i na povlaenje dionica.
U sluajevima povlaenja besplatnih dionica i povlaenja na teret dobiti i rezerve primjenjuju se
druga pravila provoenja povlaenja, a ne ona analogna redovitom smanjenju.
Jedna od temeljnih razlika je to nema plaanja ili povrata dioniarima. Ako se povlaenje
dionica provodi nominalnim smanjenjem kapitala, tada je potrebna odluka glavne skuptine drutva u
kojoj se navodi svrha smanjenja temeljnog kapitala. U tom sluaju iznos smanjenja kapitala ostvaren
povlaenjem unosi se u rezerve kapitala. Registarskom sudu podnosi se prijava za upis smanjenja
povlaenjem i upis smanjenja odvojeno ili istodobno s upisom odluke o smanjenju.

7.9. PRESTANAK DIONIKOG DRUTVA

7.9.1. Razlozi za prestanak dionikog drutva

Razlozi za prestanak dionikog drutva jesu:

1. istek vremena odreenoga u statutu, ako je drutvo bilo osnovano na odreeno vrijeme,
2. odluka glavne skuptine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri
etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke,
ako se statutom za to ne trai vea veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,
3. pravomona odluka registarskog suda kojom se odreuje brisanje drutva po slubenoj
dunosti,
4. pripajanje drutva drugome drutvu, spajanje s drugim drutvom i podjela drutva
razdvajanjem,
5. odluka steajnog vijea o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka,
6. otvaranje steajnog postupka,
7. nitetnost drutva,
8. ukidanje drutva i
9. ostali sluajevi predvieni statutom.1240

1239
l. 352. st. 1. ZTD.
1240
l. 367. ZTD.

255
7.9.2. Likvidacija dionikog drutva

Nakon to je donesena odluka o prestanku drutva, mora se provesti postupak likvidacije.

Likvidacija dionikog drutva se nee provoditi jedino u sluaju kad se drutvo pripaja drugome
drutvu ili spaja s drugim drutvom. Likvidacija se takoer nee provoditi ako se nad drutvom otvori
steajni postupak.1241
Postupak likvidacije provode lanovi uprave odnosno izvrni direktori kao likvidatori ili druge
osobe, a to mogu biti i pravne osobe odreene statutom ili odlukom glavne skuptine. U postupku
likvidacije drutvo uz tvrtku mora navesti i naznaku u likvidaciji i pod tom tvrtkom moe poduzimati
radnje likvidacije i nastupati u pravnom prometu. Likvidatori se upisuju u trgovaki registar prijavom
registarskom sudu.1242 Likvidatori zastupaju drutvo. U postupku likvidacije likvidatori su duni
pozvati vjerovnike da prijave svoja potraivanja i okonati poslove, naplatiti potraivanja drutva i
ispuniti obveze drutva prema vjerovnicima, dravi i dr.
Imovina drutva (likvidacijska masa) moe se podijeliti dioniarima tek nakon godinu dana od
treeg poziva vjerovnicima.1243 Imovina se dijeli dioniarima razmjerno nominalnim iznosima
uvaavajui razliita prava koja proizlaze iz razliitih rodova dionica. Nastavljanje drutva je mogue
samo u sluajevima kada drutvo prestaje protekom vremena ili odlukom glavne skuptine, ali samo
prije poetka podjele imovine.1244

1241
Terek, D., Prestanak i likvidacija trgovakih drutava, Raunovodstvo i financije, 6/2007., str.66.
1242
l. 372. st. 1. ZTD.
1243
l. 379. st. 1. ZTD.
1244
l. 384. st. 1. ZTD.

256
8. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU

8.1. POJAM I OBILJEJA

Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna pravna ili fizika osoba
ili vie njih unose uloge kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenome temeljnom kapitalu tako da
lanovi ne odgovaraju za obveze drutva. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osniva moe kod osnivanja
drutva preuzeti vie poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog
kapitala drutva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnicama.1245
Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo pravna osoba, drutvo kapitala, trgovako
drutvo, lanovi ne odgovaraju za obveze drutva i ima temeljni kapital.1246 Sva ta obiljeja ima i
dioniko drutvo pa glede njih valja na odgovarajui nain primijeniti ono to je reeno glede
dionikog drutva, uz napomenu da se lanovi drutva ne zovu dioniari nego lanovi drutva1247 i da je
najnii propisani temeljni kapital drutva s ogranienom odgovornou, za razliku od dionikog
drutva, 20.000,00 kn. Iako bi naziv drutva mogao uputiti na pogrean zakljuak kako drutvo ne
odgovara cijelom svojom imovinom za svoje obveze nego da je ta odgovornost neim ograniena,
glede odgovornosti za obveze drutva s ogranienom odgovornou nema razlike u odnosu na
odgovornost dionikog drutva.
Obiljeja drutva s ogranienom odgovornou po kojima se ono razlikuje od dionikog drutva
jesu:
1. temeljni kapital podijeljen na poslovne udjele koji se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima i
2. temeljni ustrojbeni akt drutva je drutveni ugovor odnosno izjava o osnivanju, a ne statut kao u
dionikom drutvu.1248

1245
l. 385. st. 1. i st. 2. ZTD.
1246
O tome v. Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.565.-571.
1247
O tome v. Barbi, J., Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala (svezak II.: drutvo s ogranienom
odgovornou, drutvo za uzajamno osiguranje, kreditna unija), Zagreb, 2010., str.7.
1248
Ibid.

257
8.2. OSNIVANJE

Drutvo s ogranienom odgovornou moe se osnivati samo simultano. ZTD-om je izriito

zabranjeno sukcesivno osnivanje drutva. Drutvo s ogranienom odgovornou osniva se na temelju
drutvenog ugovora u obliku javnobiljenike isprave. Kad drutvo osnivaju dvije osobe ili vie osoba,
one to ine sklapanjem drutvenog ugovora i tada nastaje preddrutvo. Kad drutvo osniva samo jedna
osoba, fizika ili pravna, umjesto drutvenog ugovora osnivatelj daje izjavu kod javnog biljenika o
osnivanju drutva s ogranienom odgovornou.1249
Sklapanje drutvenog ugovora doputeno je i preko opunomoenika. Oblik punomoi je
propisan zakonom, tj. punomo se mora ovjeriti kod javnog biljenika. Jedino ako se radi o zakonskim
zastupnicima osnivatelja, za njihove izjave o osnivanju drutva nije potrebna punomo jer oni svoje
ovlasti zasnivaju na zakonu.
Drutvo koje ima najvie tri lana i jednog lana uprave moe se osnovati na pojednostavnjeni
nain. Za takvo osnivanje drutva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni biljenik.
Tako popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis lanova drutva, popis osoba ovlatenih da vode
poslove drutva, te sadri izjavu kojom lan uprave prihvaa imenovanje te potpis lana uprave koji se
pohranjuje u sudski registar. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajui nain primjenjuju
odredbe ZTD-a o drutvenom ugovoru.1250 U praksi se pojednostavljeno osnivanje koristi pri osnivanju
tzv. jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou.

8.2.1. Sadraj drutvenog ugovora (izjave o osnivanju)

Glede sadraja drutvenog ugovora1251odnosno izjave o osnivanju drutva, ZTD-om je izriito

propisano koje sastojke drutveni ugovor mora sadravati, a i ti sastojci moraju biti u skladu s ostalim
prisilnim odredbama ZTD-a. Obvezni su sastojci drutvenog ugovora odnosno izjave o osnivanju
drutva s ogranienom odgovornou sljedei:
1. ime, prezime, odnosno tvrtka, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, ako je osniva fizika
osoba i osobni identifikacijski broj, a ako je osniva pravna osoba i matini broj subjekta,
odnosno odgovarajue podatke ako je rije o stranoj osobi,
2. tvrtka i sjedite drutva,
3. predmet poslovanja drutva,

1249
l. 387. ZTD.
1250
Ibid.
1251
Za primjer drutvenog ugovora i izjave o osnivanju v. Mlikotin Tomi, D. i dr., op.cit. (ref.1025.), str.344.-345.

258
 4. ukupni iznos temeljnog kapitala te iznos svakog pojedinanog uloga osnivatelja, a ako ulog ine
stvari ili prava, moraju se detaljno opisati i naznaiti njihovu vrijednost, te broj i nominalne
iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate uloga preuzima svaki osniva,
5. odredba o tome osniva li se drutvo na odreeno ili na neodreeno vrijeme,
6. prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu, osim uplate svojih uloga te prava i obveze
koje drutvo ima prema osnivateljima.1252

8.2.2. Temeljni kapital i ulozi za preuzete poslovne udjele

Temeljni kapital drutva s ogranienom odgovornou mora iznositi najmanje 20.000,00 kuna,
te mora biti izraen u kunama.1253 On je novani izraz vrijednosti svih uloga zajedno.1254
Nominalni iznos pojedinog uloga ne moe biti manji od 200,00 kn, a ukoliko je vei, mora biti
izraen cijelim brojem koji je viekratnik broja sto. Osniva moe kod osnivanja preuzeti i vie
poslovnih udjela. Pristupanjem drutvenom ugovoru, osniva preuzima odreeni poslovni udio i
obvezuje se dati drutvu onu vrijednost koja odgovara svoti preuzetog poslovnog udjela (ulog u
drutvo). Preuzimanjem poslovnog udjela osniva postaje lanom te stjee lanska prava u drutvu.1255
Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala.
Uplata uloga predstavlja glavnu obvezu lana drutva. On svoju obvezu ispunjava unosom
novca, stvari i prava u drutvo. Ulozi u drutvo moraju se unijeti tako da drutvo moe njima slobodno
raspolagati
Prije upisa drutva u sudski registar svaki osnivatelj mora uplatiti najmanje etvrtinu uloga koji
uplauje u novcu, tako da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.000,00 kuna.
Novani ulozi uplauju se na raun drutva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Stvari i
prava moraju se u cijelosti unijeti prije upisa drutva u sudski registar.1256 Ako je vrijednost uloga u
stvarima i u pravima u vrijeme podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar manja od
vrijednosti uloga koji se time ulae, razlika do visine tako izraenoga uloga mora se uplatiti u
novcu.1257
Ako lan drutva ne unese ulog u drutvo, a ono to ne moe nadoknaditi prodajom poslovnog
udjela, drugi lanovi drutva duni su uplatiti iznos koji nedostaje razmjerno svojim udjelima u
drutvu. Na taj se nain titi drutvo te istodobno njegovi lanovi i vjerovnici. Zatita tih osoba

1252
l. 388. ZTD.
1253
l. 389. ZTD.
1254
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.589.
1255
Ibid., str.593.
1256
l. 390. st. 3. ZTD.
1257
l. 390. st. 3. ZTD-a.

259
osigurava se i kogentnim rjeenjima predvienima za sluaj da lan drutva zakasni odnosno uope ne
uplati svoj ulog.1258
lan drutva koji ulog ne uplati pravodobno mora drutvu platiti zatezne kamate ili vie kamate
ako su takve prethodno odreene od strane drutva. lana u zakanjenju, drutvo moe pozvati pisanim
putem da ispuni svoju obvezu u naknadnom roku koji ne moe biti krai od mjesec dana. Drutvo ga
mora upozoriti da, ako ne ispuni svoju obvezu u naknadnom roku, bit e iskljuen iz drutva.
Bezuspjenim protekom naknadnog roka lan biva iskljuen iz drutva, gubi sva prava u drutvu, no i
dalje odgovara za tetu koja je drutvu time poinjena.1259

8.2.3. Dodatne inidbe i posebne pogodnosti

Dodatne obveze su drutvenim ugovorom utvrene obveze nekog lana ili nekih lanova da e
drutvu togod prodati ili uiniti, ili u njegovu korist togod propustitiili trpjeti.1260 Njima ne dolazi do
poveanja temeljnog kapitala drutva.1261
U sluajevima kad lanovi drutva utvrde da bi dodatne inidbe vezane za osobna svojstva
nekog lana ili nekih lanova koristile drutvu, moraju drutvenim ugovorom uiniti sljedee:
1. odrediti dodatnu inidbu koja se moe sastojati u davanju, injenju, trpljenju ili proputanju,
2. odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih inidbi,
3. utvrditi mjerila za odreivanje naknade koju za te inidbe drutvo treba platiti,
4. utvrditi ugovornu kaznu za sluaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze.1262
Dodatne se inidbe mogu sastojati u novcu ili ispunjenju drugih inidbi koje imaju imovinsku
vrijednost. ZTD izriito propisuje da ono to je uplaeno, ne moe biti vraeno lanovima drutva
ukoliko je potrebno za pokrie gubitaka drutva.
Za postojanje posebnih pogodnosti potrebna je odgovarajua odredba u drutvenom ugovoru
kojima se odreuju njezin sadraj i njihov ovlatenik. Kad se lanu daje naknada za stvari ili prava koja
on prenosi drutvu i koja se priraunava njegovom ulogu ili kada mu se daju posebne pogodnosti, u
drutvenom ugovoru mora se navesti:
1. tono i u cjelini lan drutva koji prenosi stvar ili pravo,
2. opis onoga to se tako prenosi drutvu,
3. vrijednost toga izraenu u novcu, te
4. posebne pogodnosti koje stjee lan drutva.1263

1258
O tome v. Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str. 138.
1259
l. 400. ZTD.
1260
Gorenc, V., op.cit. (ref.969.), str.456.
1261
l. 391. ZTD.
1262
Gorenc, V., op.cit. (ref.969.), str.457.

260
8.2.4. Trokovi osnivanja

Trokovi osnivanja mogu biti znatni, ali ako nije nita o njima dogovoreno, snose ih sami
osnivatelji razmjerno svojim ulozima. Na naknadu izdataka za sklopljene poslove prije upisa drutva u
sudski registar primjenjuju se odredbe o preddrutvu. 1264
ZTD izriito zabranjuje isplatu naknade trokova za pripremne radnje ili za osnivanje drutva iz
temeljnog kapitala, te posebno istie kako nije doputeno da se iznos tih trokova prirauna temeljnom
kapitalu kao ulog.1265

8.2.5. Prijava i upis u sudski registar

Prijava za upis u sudski registar1266 podnosi se ako su ispunjene sljedee pretpostavke:

1. sklopljen je drutveni ugovor, odnosno dana je izjava o osnivanju ako je osnivatelj jedna osoba,
2. uneseni su ulozi u skladu sa ZTD-om i drutvenim ugovorom. Ulozi u stvarima i pravima
moraju biti unijeti na nain da drutvo s njima moe slobodno raspolagati nakon upisa u sudski
registar,
3. imenovan je jedan lan ili vie lanova uprave, a ako drutvo mora imati nadzorni odbor, ovaj
mora biti izabran,1267
4. ako drutvo osniva samo jedan osnivatelj, on mora prije podnoenja prijave dati primjereno
osiguranje za to da e dio uloga u novcu, koji nije uplaen, biti uredno plaen.1268
U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:
1. tvrtka, sjedite, adresa drutva u Republici Hrvatskoj i predmet poslovanja drutva,
2. iznos temeljnog kapitala drutva,
3. izjava lanova uprave da su upoznati s obvezom izvjeivanja suda i da nema okolnosti koje bi
bile protivne odredbama ZTD-a o zabrani odreenim osobama da budu lanovi uprave,
4. imena i prezimena lanova uprave, predsjednika i lanova nadzornog odbora, te njihovo
prebivalite i osobni identifikacijski broj,
5. imena i prezimena, odnosno tvrtke lanova drutva, ako su lanovi drutva fizike osobe, i
njihovi osobni identifikacijski brojevi, a ako pravne osobe njihovi matini brojevi subjekta,
odnosno odgovarajui podaci ako je rije o stranoj osobi.

1263
l. 392. ZTD.
1264
Gorenc, V., op.cit. (ref.969.), str.458.
1265
l. 393. st. 1. ZTD.
1266
V. primjer prijave za upis u sudski registar u: Mlikotin Tomi, D. i dr., op.cit. (ref.1025.), str.238.-241.
1267
l. 394. st. 1. ZTD.
1268
l. 394. st. 2. ZTD.

261
 Ako su drutvenim ugovorom utvrene dodatne inidbe,1269u prijavi se mora pruiti i dokaz da
su one ispunjene i da s njihovim predmetom drutvo slobodno raspolae. 1270
Poto zaprimi prijavu sud e ispitati je li drutvo uredno osnovano sadrava li prijava zakonom
propisani sadraj i jesu li prijavi priloene propisane isprave.1271 Upis e biti odbijen onda kada je
nedvojbeno da izvjee o osnivanju ili izvjee o reviziji osnivanja odnosno ostali podaci i isprave nisu
toni, potpuni ili u skladu s propisima, te kada je sud miljenja da je vrijednost uloene stvari ili prava
znatno manja od visine uloga koji se koji se time uplauje.1272 Sud e otkloniti upis osnivanja drutva u
registar takoer i u onim sluajevima kada ispitivanje primljene prijave i njezinih priloga ukae na
kakav nedostatak prijave, priloenih dokumenata ili dotadanjeg postupka.1273
Ako je drutvo uredno osnovano, prijava sadrava zakonom propisani sadraj i prijavi su
priloene propisane isprave, sud e donijeti rjeenje o upisu osnivanja drutva u sudski registar i
provesti taj upis.

8.3. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA I DRUTVA

S obzirom da drutvo s ogranienom odgovornou ima pravnu osobnost mogue je postojanje

pravnih odnosa izmeu drutva i njegovih lanova, te izmeu lanova drutva meusobno. Posebnost je
drutava s ogranienom odgovornou u tome to je drutveni ugovor temeljni ustrojbeni akt drutva pa
to omoguuje da lanovi njime ureuju i druge odnose, a ne samo one koji proizlaze iz njihova lanstva
u drutvu.1274
ZTD ureuje pravne odnose drutva i lanova putem uloga u drutvo kao temeljne obveze lana
drutva i putem poslovnih udjela kao skupa lanskih prava u drutvu.

8.3.1. Ulozi u drutvo

U skladu s drutvenim ugovorom i odlukama organa drutva svaki je lan duan uplatiti dio
temeljnoga kapitala koji je preuzeo, odnosno unijeti svoj ulog u drutvo.1275

1269
l. 391. ZTD.
1270
O tome v. Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.458.-459.
1271
V. primjer rjeenja trgovakog suda o upisu u sudski registar u: Mlikotin Tomi, D. i dr., op.cit. (ref.1025.), str.242.-
244.
1272
l. 395. st. 2. ZTD.
1273
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.613.
1274
Barbi, J, op.cit. (ref.1247.), str.76.
1275
l. 398 ZTD.

262
 U meusobnim odnosima lanova, a s obzirom na unos uloga, temeljno je naelo da su svi
lanovi obvezni uloge u novcu uplatiti u razmjeru sa svojim preuzetim poslovnim udjelima, ako
drugaije nije odreeno drutvenim ugovorom ili odlukama organa drutva. Drutvo ne moe
pojedinim lanovima odgoditi, olakati niti ih osloboditi obveze uplate uloga, a lan ne moe svoje
dugovanje s naslova uplate uloga prebiti s potraivanjem od drutva. Na stvari i na prava koja se unose
kao ulog ne moe se za potraivanje koje se ne odnosi na predmet unosa, ostvarivati pravo zadranja.
Iznimka od zabrane oslobaanja obveze za uplatu uloga postoji kada se drutvo odlui na
smanjenje temeljnog kapitala, ali samo do svote za koju je smanjeni temeljni kapital.1276

8.3.1.1. Sjedinjenje poslovnih udjela kod jednog lana

Sjedine li se u roku od tri godine po upisu drutva u sudski registar svi poslovni udjeli kod
jednoga lana ili uz to i kod drutva, lan drutva mora u roku tri mjeseca od takvog sjedinjenja u
cjelini uplatiti sve uloge u novcu ili dati drutvu osiguranje za ono to jo nije uplaeno, ili dio udjela
prenijeti na nekog treeg.1277 Odmah po proteku danog roka, lan drutva je duan izvijestiti registarski
sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo te o tome pruiti dokaz. Ako lan drutva ne ispuni
ovu svoju obvezu, registarski sud e mu za to ostaviti naknadni rok, a ako lan ni u tom roku ne uloi
albu protiv rjeenja ili ne pristupi ispunjenju obveza, registarski sud donosi odluku o prestanku
drutva.

8.3.1.2. Zakanjenje s unosom uloga u drutvo

lan drutva koji pravodobno ne uplati ulog duan je drutvu platiti zatezne kamate ako
drutvenim ugovorom ili odlukom organa drutva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije
odreena via kamata.1278
lana drutva koji kasni s uplatom uloga drutvo moe pisanim putem pozvati na ispunjenje
njegove obveze u naknadnome roku koji ne moe biti krai od mjesec dana, uz upozorenje da e, ako
ne uplati ulog, biti iskljuen iz drutva. Nakon neuspjenog proteka naknadnog roka uprava drutva
oglaava da je lan u korist drutva izgubio svoj poslovni udio i djelominu uplatu uloga.1279
Pravne posljedice iskljuenja su gubitak svih prava u drutvu, a lan i dalje odgovara drutvu za
uplatu neuplaenog dijela uloga. Osim prava na iskljuenje, drutvo ima protiv lana pravo na tubu
zbog unosa uloga, to ne iskljuuje pravo na iskljuenje lana te pravo na naknadu tete.1280

1276
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.466.
1277
l. 398. st. 7. ZTD.
1278
l. 399. ZTD.
1279
l. 400. ZTD.
1280
O tome v. Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.468.

263
8.3.1.3. Odgovornost za unos uloga u drutvo
Za uplatu iznosa koji duguje iskljueni lan drutva, ukljuujui i kamate, drutvu odgovaraju
njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u drutvu koji su se prema drutvu smatrali imateljima
poslovnih udjela u tijeku posljednjih pet godina prije nego to je iskljuenom lanu drutva bio poslan
poziv za uplatu uloga.1281 Isplatu se moe traiti od ranijeg prednika samo ako obvezu ne podmiri
njegov slijednik, to znai da prednici iskljuenog lana odgovaraju supsidijarno.
Ako se ne moe postii da pravni prednici lana koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio
uplate ili lan nema pravnih prednika, drutvo moe njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem,
osim ako ga uz cjelinu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost iskljuenog lana ne
preuzme neki od lanova drutva.1282
Ako drutvo ne moe naplatiti odgovarajue iznose ni od prednika iskljuenog lana ni
prodajom poslovnog udjela lana, ostali lanovi drutva duni su uplatiti iznos koji nedostaje,
razmjerno svojim poslovnim udjelima u drutvu. Ako poslovni udjel nije prodan, lanovi koji su
podmirili obvezu stjeu pravo sudjelovanja u dobiti drutva i u ostatku likvidacijske, odnosno steajne
mase drutva koji bi pripali tomu poslovnomu udjelu i to razmjerno iznosima koje su uplatili na ime
zaostale uplate duga koji se odnosi na taj poslovni udjel.1283
lanovi drutva koje je u steaju solidarno odgovaraju za uplatu dijela temeljnoga kapitala koji
nije uplaen, ako su uplate potrebne da bi se podmirila potraivanja vjerovnika.1284 Ovoj solidarnoj
odgovornosti svih lanova drutva u steaju pridruuju se i pravni prednici sadanjih lanova, pod
uvjetima propisanim za odgovornost prednika, to znai da prednici u odnosu na slijednike odgovaraju
supsidijarno.1285

8.3.2. Poslovni udjeli

Ako u drutvenom ugovoru nije drugaije odreeno, poslovni udjel lana drutva odreuje se
prema njegovom nominalnom iznosu. lan drutva moe imati vie poslovnih udjela. Poto se poslovni
se udjeli ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima, zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi
postojanje prava na isplatu dividende, a izdane isprave nisu valjane.1286
Uprava svakog drutva duna je voditi knjigu poslovnih udjela koja mora sadravati: tvrtku,
odnosno ime i prezime, sjedite i adresa, odnosno prebivalite svakoga lana drutva, ako je lan

1281
l. 401. ZTD.
1282
l. 402. ZTD.
1283
l. 403. ZTD.
1284
l. 404. ZTD.
1285
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.469.
1286
O poslovnim udjelima vie u: Slakoper, Z., Poslovni udjel, Pravo i porezi, 5/2003, str. 26-32.

264
drutva pravna osoba podatke o njegovu upisu u odgovarajuem registru, a ako je lan drutva fizika
osoba i njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i to je na
temelju toga uplatio, eventualne dodatne inidbe koje je duan ispuniti prema drutvu i koje je ispunio,
te obveze koje terete poslovni udjel i broj glasova koje ima pri donoenju odluka lanova drutva. U
knjigu se upisuju tereti i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene.1287 U odnosu na drutvo, lan
drutva je samo osoba koja je upisana u knjizi poslovnih udjela i o ijem je lanstvu u drutvu
obavijeten registarski sud. Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela upis izvren onoga dana kad
drutvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se trae za takav upis, bez obzira na
vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

8.3.2.1. Raspolaganje poslovnim udjelom

Poslovni se udjeli mogu prenositi i nasljeivati.1288 Nema razlike obavlja li se prijenos udjela
izmeu lanova drutva ili izmeu lana i tree osobe, ali prijenos se mora provesti ugovorom kao
dvostranim pravnim poslom sklopljenim u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju
potvrdi javni biljenik. Oblik javnobiljenike isprave mora imati i ugovor o preuzimanju obveze o
prijenosu poslovnog udjela.1289 Prijenos moe biti naplatan ili besplatan.
Iznimka od naela slobodnog prijenosa poslovnih udjela jest sluaj prijenosa udjela uz kojeg je
vezana obveza dodatne inidbe, a koji se moe prenositi samo uz suglasnost drutva (vinkulacija).
Drutvenim ugovorom mogu se predvidjeti i daljnji uvjeti za prijenos poslovnog udjela i drugi
sluajevi potrebe suglasnosti drutva za prijenos poslovnog udjela. Ako je drutvenim ugovorom pred-
vieno da se poslovni udio moe prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost drutva, a drutvo ovu
suglasnost uskrati, lan drutva moe od trgovakog suda traiti da mu dopusti prijenos toga udjela.
Sud e dozvoliti prijenos ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a
prijenos se moe obaviti bez tete za drutvo, njegove lanove i vjerovnike. Prije donoenja odluke sud
mora sasluati upravu i lana drutva koji trai dozvolu za prijenos poslovnog udjela.1290
Osim to se poslovni udjeli mogu prenositi ugovorom, oni se mogu i nasljeivati. Drutvenim
ugovorom moe se za sluaj nasljeivanja poslovnog udjela odrediti da ga je nasljednik duan prenijeti
nekome drugome lanu drutva ili osobi koju odredi drutvo, ako se nasljednik i takva osoba drugaije
ne dogovore, po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela iskazanoj u posljednjim financijskim
izvjeima.1291
Stjecatelj poslovnog udjela, bilo ugovorom, bilo nasljeivanjem, stupa u pravni poloaj
prenositelja. Za ispunjenje inidbi koje se na temelju poslovnog udjela moraju ispuniti drutvu po

1287
l. 410. ZTD.
1288
l. 412. ZTD.
1289
O tome v. u: Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.475.
1290
l. 413. ZTD.
1291
l. 414. ZTD.

265
obvezi koja postoji u vrijeme kada je drutvu podnesena prijava za upis prijenosa tog udjela u knjigu
poslovnih udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj poslovnog udjela i njegov pravni prednik. Zahtjevi
prema pravnome predniku stjecatelja zastarijevaju u roku od pet godina od podnoenja prijave za upis
prijenosa poslovnog udjela.1292

8.3.2.2. Vie ovlatenika na jednom poslovnom udjelu

Postoji li na poslovnom udjelu vie ovlatenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo
zajedno. Ovlatenici solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udjel. Pravne radnje koje
drutvo treba poduzeti prema imateljima poslovnoga udjela, valjano su poduzete, poduzme li ih se
samo prema jednome od njih, ako nema zajednikog zastupnika svih ovlatenika.

8.3.2.3. Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela

Drutvo ne smije stjecati i uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje nije u cjelini uplaen
ulog. Drutvo moe stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaen ulog ako se
kumulativno ispune sljedei uvjeti:
1. da je temeljni ulog u cijelosti uplaen,
2. da cijenu poslovnog udjela drutvo plati imovinom (kapitalom) koja prelazi temeljni kapital
drutva,
3. ako drutvo moe prema zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela, a da
time ne smanjuje temeljni kapital drutva ili rezerve koje mora stvarati na temelju drutvenog
ugovora, koje ne smije upotrijebiti za isplate lanovima drutva.
Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju, a aktiviraju se prodajom vlastitih udjela.1293
Mogue je da lan drutva s ogranienom odgovornou ima s drutvom neki pravni odnos koji
je odvojen od svojstva njegova lana. Kako lan moe svoj poslovni udjel u ostvarenju nekog
poslovnog odnosa dati u zalog, on ga moe dati u zalog i drutvu iji je lan. 1294 To je mogue samo
ako je ukupni iznos trabine osigurane zalogom poslovnih udjela nia od vrijednosti udjela ili ako je
vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog nia od toga, da iznos trabine nije vei od one
imovine drutva ija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala.

8.3.2.4. Povlaenje (amortizacija) poslovnog udjela

Povlaenje poslovnih udjela mora se predvidjeti drutvenim ugovorom.1295 S ovom se naelnom
odredbom u drutvenom ugovoru mora suglasiti i lan kojemu taj udjel pripada, te je stoga ovo temelj

1292
l. 415. ZTD.
1293
l. 418. ZTD.
1294
O tome v. u: Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.479.
1295
l. 419. ZTD.

266
za razlikovanje dobrovoljnog od prisilnog povlaenja. Dobrovoljno povlaenje poslovnog udjela
mogue je u svako doba, ako se time suglasi njegov imatelj.1296 Povlaenje poslovnog udjela bez
suglasnosti imatelja tog udjela, odnosno prisilno povlaenje, mogue je samo onda ako su pretpostavke
za to utvrene drutvenim ugovorom, prije stjecanja predmetnog udjela od strane lana. I kod
dobrovoljnog i kod prisilnog povlaenja poslovnog udjela lan ima pravo na povrat uplaenih uloga, ali
uz uvjet da vraanje uplaenog ne dovodi do smanjenja temeljnog kapitala.

8.3.2.5. Istupanje i iskljuenje lana iz drutva

Drutvenim ugovorom moe se odrediti da lan moe istupiti iz drutva i da ga drutvo moe
iskljuiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili iskljuenja lana iz
drutva.1297 Uvjeti istupanja lana iz drutva su sljedei: vrijeme kada lan moe istupiti, utvrivanje
otkaznih rokova i od kada oni teku, komu se izjavljuje istupanje i sl., a kod iskljuenja prije svega
razlozi iskljuenja i pravne posljedice.1298
Istupanje lana iz drutva tubom kod suda, mogue je uvijek onda kada za to postoje opravdani
razlozi. Ova opa zakonska klauzula opravdani razlozi odnosi se naroito na one sluajeve kada
lanu koji istupa iz drutva, ostali lanovi drutva ili neki od organa drutva prouzroe tetu, ako je lan
sprijeen u ostvarenju svojih prava u drutvu, ili mu neki organ drutva namee nerazmjerne obveze.
Potrebno je istaknuti kako se lan drutva ne moe unaprijed odrei prava na tubu za istupanje iz
drutva.
Jednako tako, drutvo moe tubom zahtijevati od suda da iskljui odreenog lana drutva
kada za to postoji vaan razlog kao, primjerice, ponaanje lana kojim se onemoguuje ili oteava
postizanje cilja drutva ili ako bi njegov ostanak u drutvu za drutvo bio nepodnoljiv.
Istupanjem ili iskljuenjem lana prestaje njegovo lanstvo u drutvu i sva prava koja iz toga
proizlaze. lan koji istupi iz drutva i lan koji je iz drutva iskljuen, imaju pravo da im se nadoknadi
trina vrijednost njihova poslovnog udjela kakva je bila u vrijeme istupanja odnosno iskljuenja. Ako
je ulog lana u drutvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloeno vrati, ali ne prije
nego to prou tri mjeseca od istupanja odnosno od iskljuenja drutva. Kod toga ne moe traiti
naknadu tete za sluajno unitenje, oteenje ili smanjenje vrijednosti onoga to je uloio, kao i u
prigodama kad je do toga dolo redovitom upotrebom. Ako drutvo od lana trai naknadu nastale tete
ili lan treba ispuniti neke druge obveze prema drutvu, vrijednost temeljnog uloga nee mu se
nadoknaditi dok ne podmiri tetu i ne ispuni te obveze. lanstvo u drutvu lana koji je istupio iz
drutva i lana koji je iz njega iskljuen prestaje kada im se isplati navedena naknada.1299

1296
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.479.
1297
l. 420. ZTD.
1298
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.481.
1299
l. 421. ZTD.

267
8.4. ORGANI DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU

Drutvo s ogranienom odgovornou je, kao i dioniko drutvo, pravna osoba i djeluje preko
svojih organa. Obvezni organi tog drutva su uprava i skuptina. Nadzorni odbor je fakultativan organ
drutva s ogranienom odgovornou.1300
Za razliku od dionikog drutva, u drutvu s ogranienom odgovornou izmeu organa postoji
hijerarhijski odnos, pri emu je skuptina najvii organ, jer je najvanija volja lanova drutva.1301
Skuptina drutva je hijerarhijski najvii organ to je razvidno iz poloaja uprave prema skuptini jer se
za opoziv imenovanja uprave u drutvu s ogranienom odgovornou ne trai postojanje vanog
razloga, ime se upravi oduzima samostalnost kakva postoji primjerice kod uprave dionikog drutva,
te je ona stoga u podreenom poloaju spram skuptine. Skuptina imenuje lanove uprave i bez
ikakvih pravnih ogranienja opoziva njihovo imenovanje.1302

8.4.1. Uprava

Svako drutvo s ogranienom odgovornou mora imati najmanje jednog lana uprave
(direktora), zato to je uprava obvezni organ drutva. Dok u drutvima osoba svi lanovi drutva,
odnosno u komanditnom drutvu komplementari, upravljaju drutvom, vode poslove drutva i
zastupaju drutvo, u drutvima kapitala postoji organska struktura, tj. podjela zadaa izmeu pojedinih
organa drutva.1303 Uprava drutva s ogranienom odgovornou je ovlatena i duna voditi poslove
drutva, zastupati drutvo, voditi poslovne knjige, izraivati financijska izvjea drutva te voditi
knjigu poslovnih udjela.1304

8.4.1.1. Imenovanje lanova uprave

Za lana uprave moe biti imenovana samo potpuno poslovno sposobna fizika osoba. Na
imenovanje lanova uprave na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o upravi dionikog
drutva.1305
lanovi drutva svojom odlukom imenuju upravu drutva, ako drutvenim ugovorom nije
predvieno da je imenuje netko drugi u drutvu, primjerice nadzorni odbor. Ako se za lana uprave
imenuje nekoga od lanova drutva, to se moe uiniti i u drutvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je

1300
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.482.
1301
Petrovi, S., op.cit. (ref.849.), str.151.
1302
Barbi, J, op.cit. (ref.1247.), str.325.
1303
Slakoper, Z., Drutvo s ogranienom odgovornou u sudskoj praksi i pravnoj teoriji, Zagreb, 2001., str.325.
1304
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.156.
1305
l. 423. ZTD.

268
lan uprave lan u drutvu. Nije li u odluci o imenovanju to drugo reeno, mandat predsjedniku i lanu
uprave poinje s danom donoenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.
Ako se drutvenim ugovorom odredi da se svi lanovi drutva imenuju lanovima uprave, to se
odnosi samo na one lanove drutva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.
U drutvenom se ugovoru moe predvidjeti da e upravu imenovati i neko javnopravno tijelo,
primjerice, da e upravu drutva iji je jedini lan Grad Zagreb, imenovati Skuptina grada.1306
Ako broj lanova uprave padne ispod broja koji je drutvenim ugovorom odreen kao najmanji
broj lanova uprave da bi ona mogla voditi poslove drutva i zastupati ga, a nisu odreeni njihovi
zamjenici, lanovi drutva moraju svojom odlukom bez odgode imenovati lanove koji nedostaju. Do
obavljenog imenovanja preostali lanovi uprave obavljaju samo neodlone poslove. Drutvenim se
ugovorom moe odrediti da za vrijeme dok lanovi drutva ne imenuju nove lanove, nadzorni odbor
moe imenovati lanove koji nedostaju. Ako otpadnu svi lanovi uprave ili oni nisu u mogunosti
obavljati svoje dunosti, nadzorni odbor je duan lanove uprave imenovati bez odgode.
U sluaju kada ni otpali svi lanovi uprave postojala bi potpuna nemogunost rada uprave, dok
u sluaju otpadanja samo nekih lanova nemogunost rada uprave bila bi djelomina.
Djelomina nemogunost je stanje kada broj lanova uprave padne ispod broja koji je odreen
drutvenim ugovorom kao najmanji broj potreban za voenje poslova i zastupanje drutva, a ne postoje
zamjenici lanova uprave. lanovi drutva bez odgode moraju imenovati nedostajue lanove uprave, a
preostali lanovi uprave, ako ih ima, duni su i ovlateni obavljati samo neodgodive poslove. To su
poslovi koji se poduzimaju u svrhu otklanjanja tete i opasnosti od nastanka tete za drutvo, njegovu
imovinu i poslove.
Potpuna nemogunost je stanje kada otpadnu svi lanovi uprave ili preostali lanovi uprave nisu
u mogunosti obavljati svoje dunosti. Tada ne postoji mogunost poduzimanja ne samo redovnih i
odgodivih poslova ve i onih koji ne trpe odgodu, uz izglednu opasnost da drutvo pretrpi znatniju
tetu. Nadzorni odbor duan je bez odgode imenovati lanove uprave iji e mandat trajati dok lanovi
drutva ne imenuju nove lanove uprave.
Ako drutvo nema nadzorni odbor ili nadzorni odbor ne imenuje lanove uprave koji obavljaju
neodgodive poslove, sud e imenovati privremenog upravitelja drutva.1307 Dunost privremenog
upravitelja je da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlaten obavljati samo neodgodive
poslove.

1306
l. 423. st. 3. ZTD.
1307
Slakoper, Z., op.cit. (ref.1303.), str.332.

269
8.4.1.2. Voenje poslova
Uprava vodi poslove drutva samostalno, odnosno u okviru svojih zadaa sama donosi odluke.
U pojam poslovodstva se ex lege uvruje:1308 voenje poslovnih knjiga, sastavljanje godinjih
financijskih izvjea drutva, voenje knjige poslovnih udjela,1309 dostavljanje sudu popisa lanova
drutva svake godine, sazivanje skuptine drutva, obavjetavanje suda o broju zaposlenih,
obavjetavanje suda o promjenama u knjizi poslovnih udjela, podnoenje svih prijava za upis u sudski
registar, voenje evidencije odluka skuptine i lanova drutva, dostavljanje lanovima drutva
izvadaka iz te evidencije i davanje uvida u nju itd.
Iako zakon to izriito ne propisuje, zakljuujemo kako u voenje poslova drutva spadaju i sve
radnje poduzete unutar drutva, potrebne za redovno odvijanje poslova, poput priprema, odvijanja i
nadziranja tekuih poslova, izrade organigrama poduzea, kratkoronih planova poslovanja i drugo.
Ovi poslovi moraju biti u skladu s djelatnostima drutva naznaenima u drutvenom ugovoru.
Nain rada uprave propisuje se drutvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede naina rada
uprave nisu ureena drutvenim ugovorom ili ZTD-om, moe ih urediti uprava posebnim aktom koji u
tu svrhu donosi.
Ako uprava ima vie lanova, a drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno, lanovi zajedno
poduzimaju radnje potrebne za voenje poslova drutva (skupno voenje poslova drutva), osim ako
postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.
Ako je po drutvenom ugovoru svaki lan uprave ovlaten da sam poduzima radnje voenja
poslova drutva (pojedinano voenje poslova drutva), on ne smije poduzeti nakanjenu radnju
usprotivi li se tome neki od lanova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugaije
odreeno.1310

8.4.1.3. Zastupanje
Drutvo zastupa uprava.1311 Ovlasti uprave za zastupanje drutva nemogue je povjeriti nekom
drugom uz istodobno iskljuenje uprave od te ovlasti. Svi lanovi uprave skupno zastupaju drutvo, ako
nije drukije ureeno drutvenim ugovorom. Zastupanje drutva je valjano kada svi lanovi uprave
drutva poduzmu odgovarajuu pravnu radnju odnosno pravni posao i potpisuju se tako da uz
navoenje tvrtke drutva stavljaju svoj potpis.1312

1308
Ibid., str. 335.
1309
Prema pravnom shvaanju prihvaenom na sjednici sudaca VTSRH 6. srpnja 2006, lanstvo u drutvu se ne stjee na
temelju sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela. Prema lanku 411 ZTD lan drutva je samo onaj koji je upisan u
knjizi poslovnih udjela, ali se smatra da je upis u knjigu poslovnih udjela obavljen s danom kada je drutvu prispjela prijava
za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se trae za takav upis i to bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.
1310
l. 422. ZTD.
1311
l. 426. ZTD.
1312
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.158.

270
 Ako uprava ima vie lanova, drutvenim ugovorom moe se odrediti da drutvo zastupa jedan
lan uprave samostalno, vie njih skupno ili jedan lan zajedno s prokuristom. Nije doputena odredba
u drutvenom ugovoru kojom se odreuje da pojedini ili svi lanovi uprave zastupaju drutvo samo
zajedno s jednim ili s vie prokurista.
Da bi se oitovanje volje treih prema drutvu smatralo valjanim, dovoljno je da je ono uinjeno
samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlatene za zastupanje.
Nain na koji vie osoba zastupa drutvo, mora se javno objaviti istodobno s upisom takve
ovlasti u sudskom registru. Ako drutvo nema nijednog lana uprave ni privremenog upravitelja, za
primanje oitovanja volje i pismena zastupaju ga lanovi nadzornog odbora, ako drutvo ima taj organ,
a ako ga nema lanovi drutva. Njima se izjavljuju oitovanja volje i dostavljaju pismena na adrese
vidljive iz sudskog registra. Volja je valjano izjavljena odnosno pismeno je valjano dostavljeno ako je
to uinjeno prema jednoj od tih osoba. Ako drutvo ima samo jednoga lana koji je ujedno i jedini lan
uprave, on ne moe, ako mu se ne dozvoli drugaije, sklapati pravne poslove u ime drutva sa samim
sobom ili kao zastupnik nekoga drugoga, osim ako se posao sklapa iskljuivo radi ispunjenja neke
obveze.
lanovi uprave moraju potovati ogranienja ovlasti za zastupanje postavljena drutvenim
ugovorom, odlukom lanova drutva i obveznim uputama nadzornog odbora. Ovakva ogranienja bez
pravnoga su uinka prema treima. To posebice vrijedi ako se ovlast za zastupanje ograniava na
sklapanje odreenih poslova, ili poslova odreene vrste, ili se ono daje samo pod odreenim
okolnostima, za odreeno vrijeme ili mjesto, ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost
lanova drutva, nadzornog odbora ili nekog drugog organa drutva.1313
Potrebno je istaknuti razliku izmeu unutarnjeg i vanjskog pravnog odnosa kod ovlasti u vezi sa
zastupanjem. Unutarnji pravni odnos je odnos izmeu drutva i njegove uprave, a vanjski pravni odnos
onaj pravni odnos koji postoji izmeu drutva (to ga zastupa uprava) i treih osoba. Postoji osnovno
pravilo prema kojem su ovlasti lanova uprave da prema treima zastupaju drutvo neograniene, tj.
prema treima eventualna ogranienja ne proizvode pravne uinke. Ako ogranienje ipak postoji,
lanovi uprave duni su ga potovati.1314

8.4.1.4. Poslovne knjige i financijska izvjea

Uprava drutva odgovara za uredno voenje poslovnih knjiga i voenje poslova unutarnjeg
nadzora. Uprava odgovara za izradu financijskih izvjea drutva. Ona je duna izraena financijska
izvjea i izvjee o stanju drutva, ako ga je drutvo duno sastaviti, bez odgode dostaviti nadzornom
odboru i skuptini drutva, ako je potrebno da se obavi revizija financijskih izvjea drutva. Uz

1313
l. 427. ZTD-a.
1314
Slakoper, Z., op.cit. (ref.1303.), str.349.

271
izraena spomenuta izvjea i uz izvjee o stanju drutva uprava je duna dostaviti i izvjee
revizora.1315

8.4.1.5. Duna pozornost i odgovornost lanova uprave

lanovi uprave moraju voditi poslove drutva s pozornou urednog i savjesnog
gospodarstvenika te uvati poslovnu tajnu drutva.1316 Ovdje se, kao i kod odredaba o zabrani
konkurencije, odgovarajue primjenjuju odredbe koje se odnose na dioniko drutvo.
Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. Odgovornost lanova uprave drutva
moe biti osobna i imovinska. Osobna odgovornost postoji u onim sluajevima u kojima za odreeni
postupak lanova postoji mogunost njihova opoziva, a imovinska u sluaju u kojem za odreeni
postupak drutvu odgovaraju svojom imovinom.1317
Na lanove uprave drutva s ogranienom odgovornou primjenjuju se pravila o sukobu
interesa na identian nain kao i kod lanova uprave dionikog drutva.

8.4.1.6. Opoziv lanova uprave i ostavka lana uprave

Opoziv lanova uprave odreen je odredbom l. 424. ZTD-a i odnosi se na sve lanove uprave,
osim onih koje bi imenovalo javnopravno tijelo.1318 lanovi drutva mogu svojom odlukom u svako
doba opozvati lanove uprave, to nema utjecaja na pravo lanova uprave iz ugovora koje su oni
sklopili s drutvom.
lana uprave koji je i lan drutva moe se, ako za to postoji vaan razlog, opozvati i odlukom
suda. Ako se lanovi uprave imenuju drutvenim ugovorom, tim se ugovorom moe odrediti da ih se
moe opozvati samo ako za to postoji vaan razlog, a opoziv je valjan sve dok se o njegovoj
eventualnoj nevaljanosti ne odlui pravomonom odlukom suda, posebice ako je za opoziv postojao
vaan razlog. Kada e postojati vaan razlog za opoziv unaprijed nije mogue pretpostaviti, no smatra
se kako su teka povreda obveza i nesposobnost za uredno voenje poslova i zastupanje drutva, vani
razlozi zbog kojih je mogu opoziv.1319
Osim opozivom, lanstvo u upravi drutva s ogranienom odgovornou moe prestati i
ostavkom lana uprave.1320

1315
l. 428. ZTD.
1316
l. 430. ZTD.
1317
Slakoper, Z., op.cit. (ref.1303.), str. 352.
1318
Prema pravnom shvaanju prihvaenom na sjednici sudaca VTSRH 6. srpnja 2006, registarski sud nije ovlaten odbaciti
prijavu za upis u kojoj je predlagatelj umjesto opoziva oznaio da se radi o razrjeenju ili obratno.
1319
Gorenc, V. (ur.), op.cit. (ref.969.), str.710.
1320
l. 424.a ZTD.

272
8.4.2. Nadzorni odbor

Budui da je drutvo s ogranienom odgovornou najee puno manje drutvo nego dioniko
drutvo, kako po broju lanova tako i po obuhvatnosti poslovanja radi kojeg se osniva, temeljno je
pravilo da u drutvu s ogranienom odgovornou ne mora postojati nadzorni odbor.1321

8.4.2.1. Obveznost nadzornog odbora

Drutvenim ugovorom, odnosno izjavom o osnivanju odreuje se ima li drutvo nadzorni odbor.
Prema tome, nadzorni odbor je u drutvu s ogranienom odgovornou fakultativan organ, da li e ga
drutvo imati ili nee, ovisi ponajprije o volji osnivaa.
Meutim u odreenim sluajevima drutvo s ogranienom odgovornou mora imati nadzorni
odbor, i to:
1. ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 200, ili
2. ako je to za drutvo koje obavlja odreenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili
3. ako je temeljni kapital drutva vei od 600.000,00 kuna i ono ima vie od 50 lanova, ili
4. ako drutvo jedinstveno vodi dionika drutva ili drutva s ogranienom odgovornou koja
moraju imati nadzorni odbor ili s vie od 50% sudjeluje u njima neposrednim udjelom u
temeljnom kapitalu, a u oba sluaja je broj zaposlenih u nekome od drutava ili u svim
drutvima zajedno u prosjeku vei od 200 ili
5. ako je drutvo komplementar u komanditnom drutvu, a prosjean broj zaposlenih u drutvu i
komanditnom drutvu je zajedno vei od 200.1322
Prosjean broj zaposlenih odreuje se prema brojevima zaposlenih u drutvu svakog
posljednjeg dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini. Kada obvezu osnivanja nadzornog
odbora namee broj zaposlenih, uprava je duna s danom prvoga sijenja utvrditi prosjean broj
zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 200 zaposlenih, duna je to bez odgode priopiti
registarskom sudu zajedno s popisom lanova drutva, odnosno s izjavom da u lanstvu drutva nije
bilo promjene. Prijee li u vremenu izmeu dva takva priopenja prosjean broj zaposlenih u drutvu
200, to se mora registarskom sudu priopiti bez odgode.1323
Kada nastane obveza postojanja nadzornog odbora, uprava je o tome duna obavijestiti i
lanove drutva, a ne samo registarski sud.

1321
Slakoper, Z., op.cit. (ref.1303.), str.412.
1322
l. 434. st. 2. ZTD.
1323
l. 434. st. 4. ZTD.

273
8.4.2.2. Sastav nadzornog odbora te izbor i imenovanje lanova nadzornog odbora
Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri lana. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da
nadzorni odbor ima vie lanova, ali njihov broj mora biti neparan.1324 lan nadzornog odbora moe
biti svaka potpuno poslovna sposobna fizika osoba, hrvatski ili strani dravljanin. lan nadzornog
odbora ne moe biti:
1. osoba koja je ve lan u deset nadzornih odnosno upravnih odbora dionikih drutava ili
drutava s ogranienom odgovornou (ako je neka osoba izabrana ili imenovana u vie
nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jednom odboru ako to
ini kao predstavnik nekog javnopravnog tijela, drutva unutar koncerna ili kreditne odnosno
financijske institucije koja s drutvom trajnije posluje da bi titila njihove interese, ali samo
onda ako nije lan vie od dvadeset nadzornih odbora),
2. osoba koja je lan uprave ili zamjenik lana uprave toga drutva,
3. punomonik drutva,
4. prokurist drutva,
5. osoba koja je kanjena za kaznena djela (prouzroenje steaja, povreda obveze voenja
poslovnih knjiga, oteenje vjerovnika i dr.) za vrijeme pet godina po pravomonosti presude
kojom je osuena, pri emu se u to vrijeme ne rauna vrijeme provedeno na izdravanju
kazne.1325
lanovi drutva svojom odlukom izabiru lanove nadzornog odbora1326 osim ako je posebnim
zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skuptini izabiru najmanje tri
lana nadzornog odbora, na zahtjev lanova drutva iji poslovni udjeli ine najmanje treinu
temeljnog kapitala zastupljenog na skuptini, o izboru svakoga lana odbora odluuje se odvojeno.
Drutvenim ugovorom moe se odrediti da odreeni lanovi drutva ili lanovi koji imaju
odreene poslovne udjele mogu imenovati odreeni broj lanova nadzornog odbora. Takvo pravo moe
se dati onim lanovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost
drutva. Na taj nain u nadzorni odbor moe se tako imenovati najvie treina njegovih lanova.1327
Mandat lanova nadzornog odbora traje najvie etiri godine, a lanovi nadzornog odbora mogu biti
iznova birani odnosno imenovani.1328 lanove nadzornog odbora moe opozvati skuptina drutva
odnosno lanovi drutva svojom odlukom za ije je donoenje potrebna veina od najmanje tri etvrtine
danih glasova.1329 Zamjenici lanova nadzornog odbora se ne mogu izabirati niti imenovati.1330

1324
l. 435. ZTD.
1325
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.161.
1326
l. 437. ZTD.
1327
l. 437. st. 2. ZTD.
1328
l. 437. u vezi s l. 258. ZTD.
1329
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.163.
1330
l. 437. st. 3. ZTD.

274
8.4.2.3. Ovlasti i nain rada nadzornog odbora
Nadzorni odbor nadzire voenja poslova drutva. On ne moe voditi poslove drutva, ali se
drutvenim ugovorom ili odlukom lanova drutva moe predvidjeti da se odreeni poslovi mogu
obavljati samo uz njegovu suglasnost.1331 Nadzorni odbor iz reda lanova bira predsjednika i najmanje
jednog zamjenika predsjednika. Nadzorni odbor radi u sjednicama o kojima se vodi zapisnik, kojega
obvezno potpisuju predsjednik ili njegov zamjenik ovisno o tome tko je sjednicu vodio. Nadzorni
odbor moe imenovati komisije radi pripreme odluka koje on donosi i nadzora njihovog provoenja.
Ako drutveni ugovor ne odredi neto drugo, nadzorni odbor moe donositi odluke uz kvorum
koji ini polovina propisanog broja lanova nadzornog odbora, ali ne manje od tri, dok je za donoenje
odluke potrebna veina danih glasova.1332

8.4.2.4. Odgovornost lanova nadzornog odbora

lanovi nadzornog odbora moraju postupati s dunom pozornou u svojoj djelatnosti, a na
njihovu se odgovornost, ukoliko povrijede svoje obveze, odgovarajue primjenjuju pravila o dunoj
pozornosti i odgovornosti lanova nadzornog odbora dionikog drutva.1333

8.4.3. Skuptina

Skuptina je obvezni organ drutva s ogranienom odgovornou. lanovi drutva u skuptini

donose odluke na koje su ovlateni zakonom i drutvenim ugovorom, osim ako se svi lanovi u
pojedinom sluaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s
time da se o njoj glasuje pisanim putem.1334
Ako drutvo ima samo jednog lana, skuptinu drutva ini samo ta osoba. Prema zakonu
odnosno izjavi o osnivanju drutva, ta osoba moe donositi odluke koje se tiu drutva u svojstvu
skuptine, o emu je duan sastaviti zapisnik i potpisati ga.
Ako se odluka donesena u skuptini donosi pisano, veina koja je potrebna za to da bi se ona
donijela, ne odreuje se na temelju danih glasova nego na temelju ukupnog broja glasova kojima
raspolau lanovi drutva. Ako sve poslovne udjele u drutvu dri samo jedan lan ili uz njega i
drutvo, on mora bez odgode po donoenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

8.4.3.1. Nadlenost skuptine

Skuptina odluuje o pitanjima odreenim drutvenim ugovorom, a osobito o:

1331
l. 439. u vezi s l. 263. st. 5. ZTD.
1332
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.163.
1333
l. 439. u vezi s l. 272. ZTD.
1334
l. 440. ZTD.

275
 1. financijskim izvjeima drutva, izvjeu uprave o stanju drutva ako ga je drutvo duno
izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanja razrjenice lanovima uprave i
nadzornog odbora
2. zahtjevu za uplatama uloga
3. povratu dodatnih uplata novca lanovima drutva
4. imenovanju i opozivu lanova uprave
5. izboru i opozivu lanova nadzornog odbora ako ga drutvo ima
6. podjeli, spajanju i povlaenju poslovnih udjela
7. davanju prokure ili trgovake punomoi za sve pogone koju treba dati uprava
8. mjerama za ispitivanje i nadzor nad voenjem poslova
9. izmjeni drutvenog ugovora
10. postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati protiv lanova uprave i
nadzornog odbora te zamjenika lanova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom
postupku ako drutvo ne mogu zastupati lanovi uprave ni nadzorni odbor
11. sklapanju ugovora kojim drutvo treba trajno stei stvari ili prava za neki svoj pogon, za koje se
plaa protuvrijednost koja je via od vrijednosti petine temeljnog kapitala drutva kao i o
izmjeni takvih ugovora na teret drutva, to je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je rije o
stjecanju u ovrnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti najmanje veinom od
3/4 danih glasova.
Drutvenim ugovorom moe se proiriti ili smanjiti nadlenost skuptine, ali joj se ne moe
oduzeti ovlast za donoenje odluka iz prethodno navedenih toaka 1, 3, 5 i 9 te toke 10. ako se
navedeni ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon to je drutvo upisano u sudski registar.1335
Nakon to skuptina drutva utvrdi godinja financijska izvjea i konsolidirana financijska
izvjea kada su obvezna, te prihvati godinje izvjee o stanju drutva kada je obvezno i konsolidirano
godinje izvjee drutva, uprava drutva duna ih je, zajedno s izvjeem revizora, kada je revidiranje
financijskih izvjea propisano zakonom ili odreeno drutvenim ugovorom, bez odgaanja predati u
sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa. Ovime je ispunjena obveza usklaenja hrvatskog
zakonodavstva preuzeta SSP-om, a s ciljem javne dostupnosti izvjea drutava s ogranienom
odgovornou.

8.4.3.2. Sazivanje skuptine

Skuptinu drutva saziva uprava ako zakonom ili drutvenim ugovorom to pravo nije dano
drugom tijelu. Ako u drutvenom ugovoru nije drugaije odreeno, skuptina se odrava u sjeditu
drutva.1336 Skuptina se svakako mora sazvati:

1335
l. 441. ZTD.
1336
l. 442. ZTD.

276
 1. najmanje jednom godinje te u skladu sa zakonskim odredbama i drutvenom ugovoru,
2. uvijek onda kada to zahtijevaju interesi drutva, bez odgode, a napose onda ako se uoi da je
drutvo izgubilo polovinu temeljnog kapitala,
3. onda kada to u pisanom obliku uz navoenje svrhe zatrae lanovi drutva koji su preuzeli
poslovne udjele to zajedno ine najmanje desetinu temeljnog kapitala drutva, a drutvenim se
ugovorom moe odrediti da to pravo imaju lanovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge; tada
se skuptina mora sazvati bez odgode.
Ako organ koji je ovlaten sazvati skuptinu, ne udovolji zahtjevu lanova drutva koji su
preuzeli poslovne udjele u visini najmanje desetine temeljnog kapitala drutva, u roku 14 dana od dana
kada je zahtjev primljen ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navoenje
dnevnog reda same sazvati skuptinu, a skuptina u tom sluaju odluuje o snoenju trokova za
odravanje tako sazvane skuptine.
Skuptinu se mora sazvati na nain kako je to odreeno drutvenim ugovorom, a ako u njemu o
tome nema odredaba, preporuenim pismom upuenim svim lanovima drutva. Od dana kada je
posljednji puta oglaeno sazivanje skuptine ili od kada je poziv predan poti i dana odravanja
skuptine mora proi najmanje sedam dana. U pozivu se mora to preciznije navesti dnevni red
skuptine. Izmjene i dopune dnevnog reda, mogu pisanim putem zahtijevati lanovi drutva koji su
preuzeli poslovne udjele to zajedno ine najmanje desetinu, a ako je tako odreeno drutvenim
ugovorom, i manji dio temeljnoga kapitala drutva. Taj zahtjev mogu postaviti najkasnije unutar tri
dana od dana primitka poziva ili objave.1337

8.4.3.3. Podobnost skuptine da odluuje

Ako drutvenim ugovorom nije odreeno drugaije, skuptina moe valjano odluivati ako su
na njoj prisutni lanovi drutva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnog
kapitala drutva.1338
Na skuptini koja nije uredno sazvana niti su lanovi drutva na propisani nain stavili zahtjev
za odluivanje o odreenim pitanjima najkasnije tri dana prije njezina odravanja, mogu se donositi
odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi lanovi drutva, ali se taj uvjet ne mora
ispuniti za donoenje odluke o sazivu nove skuptine.
U sluaju da skuptina nije podobna za odluivanje, a drutvenim ugovorom nije drugaije
odreeno, nova se skuptina mora sazvati pozivom na tu okolnost tako da se njezin dnevni red
ograniava na dnevni red skuptine na kojoj se nije moglo odluivati. Na toj skuptini mogu se donositi
valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnog kapitala na njoj zastupljeno.

1337
l. 443. ZTD.
1338
l. 444. ZTD.

277
8.4.3.4. Odluivanje na skuptini
Ako zakonom i drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno, skuptina donosi odluke
veinom danih glasova. Svakih 200,00 kuna nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan
glas, a dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za odreivanje prava glasa.1339 Uprava drutva duna
je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veliine udjela unijeti i broj glasova na koji on
daje pravo u skuptini drutva te o tome lanu drutva izdati potvrdu ako on to zatrai. U drutvenom
ugovoru moe se odrediti da lanovi drutva imaju drugaije pravo glasa ali tako da svaki lan mora
imati najmanje jedan glas.
lan moe glasovati i preko punomonika koji se mora na skuptini drutva iskazati pisanom
punomoi u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skuptini. Zakonski zastupnici fizikih
osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane lanove glasovati na
skuptini bez punomoi.
Na skuptini ne moe o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se
oslobaa neke obveze. Takva osoba ne moe glasovati ni kao zastupnik lana drutva. Isto vrijedi i
kada se odluuje o pravnome poslu izmeu lana i drutva te o pokretanju ili rjeenju spora meu
njima. Nema ogranienja u pravu glasa za lana drutva kada se odluuje o njegovu izboru odnosno
imenovanju ili o opozivu kao lana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora drutva.1340

8.5. ZATITA PRAVA MANJINE

lanovi koji predstavljaju veinu temeljnog kapitala donose najvanije odluke drutva. Kako ne
bi dolo do zlouporabe veine, ZTD prua manjini odreenu zatitu koja se najsnanije oituje pravom
manjine (1/10 temeljnog kapitala) u zahtjevu da financijsko poslovanje drutva pregledaju posebni
revizori.1341
Ako je odlukom lanova drutva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda
posljednjih godinjih financijskih izvjea, sud moe na prijedlog lanova drutva koji zajedno imaju
poslovne udjele na koje otpada najmanje deseti dio temeljnog kapitala, imenovati jednog ili vie
revizora. Sud e tom zahtjevu udovoljiti samo onda ako se uini vjerojatnim da su nainjene grube
povrede zakona ili drutvenog ugovora.1342 lanovi drutva koji su stavili ovakav prijedlog ne mogu za
trajanja revizije prenositi svoje poslovne udjele bez suglasnosti drutva. Revizija se smatra

1339
l. 445. ZTD.
1340
l. 445. st. 5. i st. 6. ZTD.
1341
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.490.
1342
l. 450. ZTD.

278
neopravdanom ako u cjelini potvrdi ispravnost financijskih izvjea odnosno ako utvrdi da su poslovne
knjige uredno voene.
Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju drutva te traiti obavijesti i
izjave od lanova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u drutvu kako bi utvrdili stanje
poslovanja u drutvu. Osobe od kojih revizori zatrae obavijesti i izjave, moraju ih dati bez odgode
tono i istinito. U rad revizora mora se ukljuiti nadzorni odbor, ako ga drutvo ima. Revizori imaju
pravo na nagradu za svoj rad koju odreuje sud. Revizori ne mogu ni od koga drugog primiti nikakvu
nagradu za svoj rad.1343
lanovi drutva na ije poslovne udjele otpada najmanje deseti dio temeljnog kapitala drutva,
mogu postaviti zahtjev za naknadu tete koju drutvo ima prema lanovima uprave i nadzornog odbora,
ako su lanovi drutva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to uini dostavljen
upravi, ali ga ona nije pravodobno podnijela lanovima drutva da o njemu odlue.1344
Tuba se podnosi u roku tri mjeseca od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o
podizanju tube ili od kada je osujeeno donoenje odluke o tome.

8.6. IZMJENE DRUTVENOG UGOVORA

Pod izmjenama drutvenog ugovora razumijeva se promjena ili dopuna bilo koje odredbe
drutvenog ugovora bez obzira na to jesu li odredbe unesene u drutveni ugovor jer to nalae zakon ili
su ih lanovi drutva unijeli prema svojoj volji.1345 Drutveni se ugovor moe izmijeniti samo odlukom
lanova drutva. Odluka mora biti u obliku javnobiljenikog akta, privatne isprave koju potvrdi javni
biljenik ili javnobiljenikog zapisnika. Odluka nema uinka dok se ne upie u sudski registar.1346
Propisi ZTD-a o obliku izmjene drutvenog ugovora odnose se samo na izmjene i dopune onih
odredaba toga ugovora koje se smatraju materijalnima. Za izmjene drugih odredaba i za dogovaranje o
drugim takvim odredbama mjerodavna su pravila koja vrijede za svaku od njih.1347
Odluka o izmjeni drutvenog ugovora donosi se veinom od najmanje tri etvrtine danih
glasova. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da je za to potrebna vea veina, a moe se zahtijevati
ispunjenje i dodatnih pretpostavki.1348
Odluka o odredbama da treba izabrati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po
drutvenom ugovoru pripada lanovima uprave i nadzornog odbora donosi se obinom veinom

1343
l. 451. ZTD.
1344
l. 453. ZTD.
1345
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.492.
1346
l. 454. ZTD.
1347
Barbi, J, op.cit. (ref.1247.), str.471.
1348
l. 455. st. 1. ZTD.

279
glasova. Odluka o poveanju obveza lanova prema drutvu koje proizlaze iz drutvenog ugovora ili o
smanjenju prava pojedinim lanovima koja imaju na temelju tog ugovora, donosi se samo uz suglasnost
svih lanova drutva na koje se to smanjenje prava, odnosno poveanje obveza odnosi.
Svaka izmjena drutvenog ugovora mora se prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski
registar.1349 Odluke o izmjeni drutvenog ugovora moraju se objaviti. Ne objavljuju se odluke kojima
se ne mijenjaju odredbe drutvenog ugovora koje su ranije objavljene.

8.7. POVEANJE I SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

8.7.1. Poveanje temeljnog kapitala

Aktivnou drutva dolazi do stvaranja razlike izmeu temeljnog kapitala upisanog u sudski
registar prilikom osnivanja drutva te stvarnog stanja imovine drutva. Kad ta razlika postane smetnja
daljnjem poslovanju drutva, potrebno je poveati ili smanjiti kapital.
Temeljni kapital moe se poveati uplatama uloga za nove poslovne udjele ili uplatama
poveanih uloga za postojee poslovne udjele tzv. efektivno poveanje temeljnog kapitala ili
unoenjem rezervi i dobiti drutva u temeljni kapital tzv. nominalno poveanje temeljnog kapitala.1350
Za poveanje temeljnog kapitala drutva s ogranienom odgovornou ne mogu koristiti svi
naini poveanja doputeni za poveanje temeljnog kapitala u dionikom drutvu. S obzirom da se pri
poveanju temeljnog kapitala mijenja drutveni ugovor, poveanje temeljnog kapitala svrstava se meu
izmjene toga ugovora.1351

8.7.1.1. Efektivno poveanje temeljnog kapitala

Za poveanje temeljnog kapitala potrebna je odluka lanova drutva o izmjeni drutvenog
ugovora. Temeljni kapital moe se poveati uplatama uloga za nove poslovne udjele ili poveanjem
uloga za postojee poslovne udjele. Na temelju poveanja temeljnog kapitala poslovne udjele u drutvu
mogu preuzeti postojei lanovi drutva ili druge osobe.
Ako u drutvenom ugovoru odnosno u odluci o poveanju temeljnoga kapitala nije drugaije
odreeno, postojei lanovi drutva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donoenja
odluke o poveanju temeljnog kapitala preuzmu poslovne udjele razmjerno nominalnim iznosima
svojih poslovnih udjela u drutvu.

1349
l. 456. ZTD.
1350
l. 457. st. 2. ZTD.
1351
Barbi, J, op.cit. (ref.1247.), str.484.

280
 Izjava o preuzimanju poslovnog udjela daje se u obliku javnobiljenikog akta ili privatne
isprave koju potvrdi javni biljenik. Osobe koje uplatom uloga pristupaju drutvu, moraju u izjavi o
tome navesti da to ine na nain kako je to odreeno drutvenim ugovorom. U izjavi se moraju navesti
iznosi uloga koji se uplauju preuzete poslovne udjele i druge obveze koje novi lan drutva preuzima
na temelju drutvenog ugovora.1352
Odredbe ZTD-a o temeljnim ulozima odgovarajue se primjenjuju na poveanje temeljnog
kapitala drutva. Poveanje temeljnog kapitala ulaganjem stvari i prava mogue je samo onda ako se u
odluci o poveanju kapitala to izriito navede i ako se odredi rok u kojemu e se u drutvo unijeti stvari
i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u drutvo prije nego to se registarskom sudu podnese prijava
za upis poveanog temeljnog kapitala u sudski registar. im se preuzmu poslovni udjeli i uplate ulozi u
poveani temeljni kapital mora se registarskom sudu podnijeti prijavu za upis poveanja temeljnog
kapitala u sudski registar.1353

8.7.1.2. Nominalno poveanje temeljnog kapitala

Nominalno poveanje temeljnog kapitala drutva s ogranienom odgovornou poveanje je
temeljnog kapitala iz sredstava drutva pretvaranjem rezervi iz dobiti i rezervi kapitala u temeljni
kapital. Nema dodatnih uplata drutvu niti je poveanje temeljnog kapitala i poslovnih udjela besplatno
nego se to poveanje ostvaruje iz postojee imovine drutva i usko je povezano s prihvaanjem
godinjih financijskih izvjea.1354
O pretvaranju rezervi iz dobiti i rezerve kapitala drutva u temeljni kapital moe se odluiti
poto se donese odluka o prihvaanju godinjih financijskih izvjea za posljednju poslovnu godinu
ako ta izvjea ne pokazuju gubitak i ako nema nepokrivenog gubitka iz prethodnih godina, za to se
mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene.1355
Odluka o poveanju temeljnog kapitala ne moe se donijeti prije nego to jedan ili vie revizora
koje su odlukom imenovali lanovi drutva, ispitaju posljednja godinja financijska izvjea i potvrde
ih bez rezerve. Ako je dan na koji se ta izvjea odnose vie od osam mjeseci prije podnoenja prijave
za upis odluke o poveanju temeljnog kapitala drutva u sudski registar, moraju se izraditi nova
financijska izvjea koja moraju ispitati revizori, na temelju ega se moe donijeti odluka o poveanju
temeljnog kapitala drutva, ali samo ako je revizori potvrde bez rezerve.
Poveanje temeljnog kapitala drutva provodi se poveanjem nominalnih iznosa postojeih
poslovnih udjela u drutvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela.1356 Poveanje temeljnog kapitala
mora se tako provesti da ukupan nominalni iznos poveanih poslovnih udjela odgovara poveanom

1352
l. 457. ZTD.
1353
l. 458. ZTD.
1354
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.), str.497.
1355
l. 459. ZTD.
1356
l. 459. st. 3. ZTD.

281
temeljnom kapitalu drutva, a ako se to radi izdavanjem novih poslovnih udjela, da ulozi koji na njih
otpadaju zajedno s ostalim ulozima odgovaraju temeljnom kapitalu nakon njegova poveanja.
Novi poslovni udjeli lanova drutva moraju biti u istom razmjeru kao oni prije poveanja
temeljnog kapitala drutva, a drugaija odluka lanova drutva je nitetna. Vlastiti poslovni udjeli
drutva sudjeluju u poveanju temeljnog kapitala. Poslovni udjeli za koje su temeljni ulozi samo
djelomino uplaeni sudjeluju u poveanju temeljnog kapitala prema njihovim nominalnim iznosima.
Poveanje temeljnog kapitala drutva ne utjee na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela.
Temeljni kapital je povean od upisa odluke o poveanju u sudski registar.1357

8.7.2. Smanjenje temeljnog kapitala

Smanjenje temeljnog kapitala provodi se u prilikama kad drutvo ima previe kapitala pa ga eli
smanjiti, kada je drutvo pretrpjelo gubitak koji u nekome razumnom roku ne bi moglo nadoknaditi, pa
umjesto da posluje s nominalnim temeljnim kapitalom koji je objektivno smanjen, drutvo odluuje
smanjiti temeljni kapital na stvarnu vrijednost imovine drutva.1358
Smanjenje temeljnog kapitala moe se provesti:
1. vraanjem lanovima drutva njihovih uloga
2. snienjem nominalnih iznosa poslovnih udjela lanova
3. potpunim ili djelominim oslobaanjem lanova drutva ili njihovih prednika od obveze da u
cjelini uplate uloge.1359
Temeljni kapital drutva moe se smanjiti samo na temelju odluke lanova drutva o izmjeni
drutvenoga ugovora te poto se provede postupak koji je propisan ZTD-om. U odluci se moraju
navesti opseg i svrha smanjenja temeljnog kapitala i kako e se to provesti.1360
Smanjenjem temeljnog kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala odreene u
drutvenom ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraanjem lanovima drutva njihovih
uloga, snienjem nominalnog iznosa poslovnih udjela ili potpunim, odnosno djelominim oslobaa-
njem lanova drutva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate uloge.1361
Nije doputeno smanjenje temeljnog kapitala ispod najnieg iznosa temeljnog kapitala. Ako se
smanjenje temeljnog kapitala provodi vraanjem uplaenih uloga ili osloboenjem lanova od obveze

1357
l. 461. ZTD.
1358
Gorenc, V., op.cit. (ref.999.),, str. 498.
1359
Barbi, J., op.cit. (ref.1247.), str.510.
1360
Prema pravnom shvaanju prihvaena na sjednici sudaca VTSRH 6. srpnja 2006, nekretnine drutva ne ine njegov
temeljni kapital ve su imovina drutva, a u preddrutvu su zajednika imovina njegovih osnivaa. Stoga sama injenica da
je odreena nekretnina prodana ne znai da dolazi do promjene temeljnog kapitala.To ne moe biti niti opseg i svrha
smanjenja temeljnog kapitala koja se u odluci mora navesti u smislu lanka 462 stavak 1 ZTD-a.
1361
l. 462. st. 2 ZTD.

282
da ih u cjelini uplate, nominalni iznos svakog poslovnog udjela koji ostaje u drutvu ne moe biti nii
od najnieg doputenog nominalnog iznosa poslovnog udjela.

8.7.2.1. Prijava za upis nakane da se smanji temeljni kapital

Registarskome sudu mora se podnijeti prijava da se u sudski registar upie nakana drutva da
smanji temeljni kapital. Uprava mora odmah nakon to je obavijetena o upisu nakanjenoga smanjenja
temeljnoga kapitala u sudski registar nakanu o snienju kapitala dostaviti sudskom registru radi objave
na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i objaviti u glasilu drutva, ako ga ono ima. U
tom je oglasu drutvo duno objaviti da je spremno svim vjerovnicima na njihov zahtjev podmiriti
potraivanja koja postoje prema drutvu na dan posljednje objave nakane da se smanji temeljni kapital,
odnosno dati osiguranje da e ona biti podmirena te da se smatra kako su vjerovnici drutva koji mu se
ne prijave u roku tri mjeseca od navedenog dana suglasni time da se smanji temeljni kapital drutva.
Spomenuta objava mora se dostaviti poznatim vjerovnicima.1362

8.7.2.2. Prijava za upis izmjene drutvenog ugovora

Prijava da se izmjena drutvenog ugovora upie u sudski registar podnosi se registarskom sudu
poto protekne rok koji je dan vjerovnicima za to da se jave drutvu. Prijavi treba priloiti:
1. dokaz da je nakana smanjenja temeljnog kapitala objavljena na nain kako je to opisano u dijelu
koji se odnosi na Prijavu za upis u sudski registar nakane da se smanji temeljni kapital,
2. dokaz da su vjerovnici koji su se javili drutvu, podmireni ili da im je dano osiguranje,
3. izjavu svih lanova uprave da je svim poznatim vjerovnicima poslana obavijest, a da se drutvu
nisu javili drugi vjerovnici, osim onih kojima je ono podmirilo potraivanja ili im je dalo
osiguranje,
4. popis lanova drutva na temelju odluke o smanjenju temeljnog kapitala.
Ako dokaz koji je podnesen o tome da su vjerovnici podmireni odnosno da im je dano
osiguranje ne odgovara istini, svi lanovi uprave solidarno odgovaraju onim vjerovnicima glede kojih
su dani krivi podatci za tetu koja im je time uinjena, ali samo za iznos za koji se oni nisu mogli
podmiriti iz imovine drutva. Ne odgovara za tetu lan uprave koji dokae da nije znao za netonost
dokaza i izjava koje je dao.1363

8.7.2.3. Isplate lanovima drutva i osloboenje od obveza

Isplate lanovima drutva na temelju smanjenja temeljnog kapitala mogue su poto se
odgovarajua izmjena drutvenog ugovora upie u sudski registar. Od upisa u sudski registar djeluje i

1362
l. 463. ZTD.
1363
l. 464. ZTD.

283
osloboenje od obveze da se uplate preostali neuplaeni temeljni ulozi u koju je svrhu smanjen temeljni
kapital drutva.1364

8.8. PRESTANAK DRUTVA S OGRANIENOM

ODGOVORNOU

Razlozi za prestanak drutva s ogranienom odgovornou su:

1. istek vremena odreenog u drutvenom ugovoru,
2. odluka lanova,
3. pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom i podjela drutva
razdvajanjem,
4. pravomona odluka suda o otvaranju i zakljuenju steajnog postupka zbog nemogunosti da se
iz steajne mase pokriju trokovi steajnog postupka,
5. pravomona odluka suda kojom odreuje brisanje drutva po slubenoj dunosti,
6. otvaranje steajnog postupka,
7. odluka registarskog suda o brisanju iz sudskog registra drutva koje nema imovine u smislu l.
367. st. 1. i st. 2. ZTD-a, te u sluaju da lan drutva kod kojega su se sjedinili svi udjeli, ne
izvijesti o tome u zakonskom roku registarski sud u smislu l. 398. st. 8. ZTD-a,
8. nitetnost drutva,
9. ukidanje drutva,
10. pravomona presuda suda.1365
Osim prethodno nabrojenih razloga, drutvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi
za prestanak drutva.1366 U svim sluajevima osim ako su razlozi prestanka drutva otvaranje steajnog
postupka i pripajanje odnosno spajanje drutva, provodi se njegova likvidacija.1367 Likvidaciju provode
lanovi uprave ako se drutvenim ugovorom ili odlukom lanova drutva likvidatorima ne imenuju
jedna ili vie osoba. Sud moe na prijedlog nadzornog odbora ili lanova drutva iji poslovni udjeli
ine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala ili manji dio odreen drutvenim ugovorom iz vanih
razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih imenovati druge.1368

1364
l. 465. ZTD.
1365
l. 466. st. 1. ZTD.
1366
l. 466. st. 2. ZTD.
1367
Petrovi, S., op.cit. (ref.949.), str.171.
1368
l. 471. ZTD.

284
8.9. JEDNOSTAVNO DRUTVO S OGRANIENOM
ODGOVORNOU

8.9.1. Pojam i pravna priroda

Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou uvedeno je u hrvatsko pravo izmjenama i

dopunama ZTD-a iz 2012. godine kako bi se pojednostavilo i pojeftinilo osnivanje drutva te potaknulo
i motiviralo obavljanje gospodarskih djelatnosti. Tendencija sputanja pravnih kriterija za poetak
obavljanja gospodarskih djelatnosti, osobito za male poduzetnike, prisutna je u gotovo svim
zakonodavstvima EU u posljednjih petnaestak godina. U tom smislu prednjae Francuska i Ujedinjeno
Kraljevstvo koji su spustili mnoge kriterije glede drutava s ogranienom odgovornou, osobito u
pogledu temeljnog kapitala. Njemaka se, s druge strane, nije vodila takvim pristupom ve je regulirala
poseban i pojednostavljen oblik drutva s ogranienom odgovornou tzv. poduzetniko drutvo
(Unternehmergesellschsaft). Njemaki pristup usvojio je hrvatski zakonodavac uvoenjem
jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou.1369
Svrhu uvoenja j.d.o.o.-a na je zakonodavac obrazloio slijedeim rijeima: Danom
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji trgovaka drutva osnovana u drugim dravama
lanicama, zbog slobode poslovnog nastana, djelovat e slobodno na podruju Republike Hrvatske bez
potrebe ustrojavanja zasebnih organizacijskih oblika. Kako bi se izbjeglo osnivanje trgovakih drutava
u drugim dravama lanicama u kojima postoje nii zahtjevi za uplatom temeljnog kapitala, koja bi
potom djelovala na podruju Republike Hrvatske, potrebno je pruiti alternativu i omoguiti osnivanje
drutva s ogranienom odgovornou na pojednostavljeni nain i s manjim temeljnim kapitalom.
Navedena inaica drutva s ogranienom odgovornou nazvana jednostavno drutvo s ogranienom
odgovornou, osim to e smanjiti migraciju hrvatskih poduzetnika, olakat e ulazak u poduzetniki
pothvat i sprijeiti obavljanje neregistrirane djelatnosti.1370
Valja napomenuti kako se j.d.o.o. u teoriji ne bi smio tretirati kao novi tip drutva, koliko god
na takav zakljuak navodila propisana obveza navoenja oznake jednostavno drutvo s ogranienom
odgovornou, odnosno kratice j.d.o.o. u tvrtki drutva.1371 J.d.o.o. bi se moda najbolje moglo

1369
Horak, H.; Dumani, K.; afranko, Z., Komparativni osvrt na jednostavno drutvo s ogranienom
odgovornou, Pravo i porezi, 4/2013, str. 37-43.
1370
V. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, dostupno na:
http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=21556, (26.09.12.).
1371
V. l. 13. st. 2. ZTD. Iako u propisima ZTD-a o tvrtci trgovakog drutva j.d.o.o. kao jedini podoblik trgovakih
drutava ini iznimku, neki su posebni propisi voeni slinom logikom. Tako primjerice iz odredbe l. 15. st. 1. Zakona o
portu (NN br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12) proizlazi da dionika drutva registrirana za obavljanje sportskih
djelatnosti u tvrtci trebaju sadravati oznaku .d.d..

285
okarakterizirati kao pred-evolucijski oblik klasinog drutva s ogranienom odgovornou. Naime,
posebnosti j.d.o.o.-a, u odnosu na klasian d.o.o. odraavaju se samo u odredbama l. 13., l. 387., l.
390.a i l. 445. ZTD-a, dok se u svemu ostalom na j.d.o.o. mutatis mutandis primjenjuju pravila koja
vrijede za d.o.o.
J.d.o.o. se, neovisno o svojim osobitostima, jasno uklapa u okvire definicije d.o.o.-a iz l. 385.
ZTD-a, te ima sve karakteristike po kojima se u pravnoj teoriji d.o.o. razlikuje od ostalih tipova
drutva. J.d.o.o. je dakle trgovako drutvo i pravna osoba, iji lanovi ne odgovaraju za obveze
drutva. Ono nadalje ima temeljni kapital koji nije podijeljen na dionice i iji se dijelovi ne mogu
izraziti vrijednosnim papirima. Naposljetku, temeljni ustrojbeni akt j.d.o.o.-a jest drutveni ugovor
odnosno izjava o osnivanju.

8.9.2. Osobitosti jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou

8.9.2.1. Pojednostavljeno osnivanje

Uvoenje j.d.o.o.-a u hrvatsko pravo drutava inspirirano je prije svega potrebom za to
jednostavnijim i jeftinijim pokretanjem poduzetnikog pothvata u okviru drutva s ogranienom
odgovornou. Cijela pravna konstrukcija instituta navodi na zakljuak kako j.d.o.o. nije samo sebi
svrhom odnosno kako nije rije o organizacijskom obliku predvienom za trajno obavljanje djelatnosti.
Ono je prije tranzicijski oblik ija je svrha umanjiti poetna kapitalna ulaganja i trokove pri
zapoinjanju s poslovnom djelatnou s krajnjim ciljem (ali ne i dunou) evolucije u klasini d.o.o.
J.d.o.o. je mogue osnovati iskljuivo na pojednostavljeni nain, koristei se obrascima
zapisnika koje popunjava javni biljenik, a koji obrasci ine prilog ZTD-a.1372 Jednako tako,
novouvedeni postupak pojednostavljenog osnivanja mogue je primijeniti samo glede j.d.o.o.-a.1373 Na
taj je nain neizravno, broj lanova j.d.o.o-a ogranien na maksimalno troje, a broj lanova uprave na
jednog direktora.
Pojednostavljeno osnivanje sastoji se u koritenju obrasca zapisnika koji sastavlja javni
biljenik. Popunjeni obrazac zapisnika sadri: (1) odredbe drutvenog ugovora odnosno izjave o
osnivanju, (2) izjavu o imenovanju lana uprave, (3) popis lanova drutva, (3) popis osoba ovlatenih
da vode poslove drutva, (4) izjavu kojom lan uprave prihvaa imenovanje te kojom izjavljuje kako
nema okolnosti iz l. 239. st. 2. ZTD-a, te (5) potpis lana uprave koji se pohranjuje u sudski registar.
Iako to nije eksplicite navedeno, zapisnik mora biti sastavljen u obliku javnobiljenikog akta ili
solemnizirane isprave te potpisan od svih lanova drutva.1374

1372
l. 387. st. 2 ZTD-a.
1373
l. 387. st. 2. u vezi s l. 390.a st. 1. ZTD-a.
1374
l. 387. st. 1. i st. 2. ZTD

286
 Uvoenjem obrasca zapisnika postiglo se smanjenje broja isprava koje se prilau uz prijavu za
upis u sudski registar budui obrazac popunjenog zapisnika u sebi zapravo sadri veinu isprava koje
se sukladno l. 394. st. 5. ZTD-a imaju priloiti prijavi. Ipak, uz prijavu i obrazac zapisnika morati e
se priloiti jo i (1) potvrda kreditne institucije o u cijelosti uplaenim ulozima, (2) dozvola dravnog
organa kada je to potrebno za osnivanje i upis drutva u registar, te (3) izjave lanova osnivaa u smislu
l. 40.a Zakona o sudskom registru.1375
Pojednostavljeno osnivanje ne moe biti kvalificirano osnivanje budui se ulozi mogu uplatiti
iskljuivo u novcu pa osnivake radnje u vidu revizije osnivanja i sastavljanje izvjea o osnivanju kod
osnivanja j.d.o.o.-a ne dolaze u obzir. Osim to su kod pojednostavljenog osnivanja formalnosti
svedene na minimum blagodat pojednostavljenoga osnivanja trebala bi se oitovati i u znatno
smanjenim trokovima osnivanja. Najvea stavka, koja se sastoji o uplati uloga prije upisa drutva u
sudski registar, umanjena je za tisuu puta. to se tie samih trokova osnivanja, za sada su regulirane
sudske i javnobiljenike pristojbe u cilju pojeftinjenja osnivanja j.d.o.o.-a. Tako sudske pristojbe za
prijavu i za upis osnivanja j.d.o.o.-a iznose ukupno 60,00 kn, dok za ostala drutva iznose 400,00
kn.1376 Za javnobiljenike je pristojbe propisano potpuno osloboenje.1377

8.9.2.2. Tvrtka jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou

Jo jednu od specifinosti j.d.o.o.-a predstavlja tvrtka navedenog drutva. Prema noveliranom
l. 13. ZTD-a tvrtka j.d.o.o.-a mora uz naznaku kojom se poblie obiljeava ime drutva sadravati
naznaku predmeta poslovanja drutva te oznaku jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou ili
oznaku j.d.o.o. Specifinost tvrtke j.d.o.o.-a jest u tome to se u njoj u stvari publicira da je rije o
podobliku drutva s ogranienom odgovornou. Unoenjem specifine oznake j.d.o.o.-a u samu tvrtku
drutva, oito se htjelo na efikasan i transparentan nain publicirati da je rije o drutvu koje s jedne
strane moe imati imovinu (kojom odgovara za obveze) u vrijednosti od samo 10,00 kn, dok s druge
strane lanovi drutva u redovnim okolnostima ne odgovaraju za obveze drutva, te eventualne
poslovne partnere na prvi pogled upozoriti na eventualni rizik.
Glede promjene tvrtke, za j.d.o.o. vrijede opa pravila ZTD-a, no za promjenu dijela tvrtke koji
se odnosi na oblik drutva, odnosno na brisanje naznake jednostavno iz tvrtke, osim odluke o
promjeni tvrtke biti e nuno donijeti i odluku o poveanju temeljnog kapitala na minimalan iznos od
20.000,00 kn.1378

1375
Zakon o sudskom registru (NN br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10 i 90/11; dalje u tekstu: ZSR).
1376
Zakon o sudskim pristojbama (NN br., 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11 i 112/12), Tar. br. 25. i Tar. br. 26.
1377
l. 10. st. 1. Zakon o javnobiljenikim pristojbama (NN br. 72/94, 74/95, 87/96 i 112/12).
1378
Arg. ex. l. 390.a st. 7. ZTD.

287
8.9.2.3. Temeljni kapital, poslovni udjeli i ulozi u drutvo
Najveu novost glede j.d.o.o.-a, predstavlja njegov temeljni kapital koji ne mora iznositi vie od
10,00 kn, osobito imamo li na umu da se ovaj ustupak osnivaima ni na koji nain ne odraava na
reim njihove odgovornosti. Za lanove j.d.o.o.-a glede odgovornosti vrijede jednaka pravila kao i za
lanove klasinog d.o.o.-a oni ne odgovaraju za obveze drutva izuzev kod proboja pravne
osobnosti.1379 Najnii iznos temeljnog kapitala j.d.o.o.-a jest 10,00 kn.1380 Rije je o iznimci od
najnieg propisanog iznosa temeljnog kapitala za drutvo s ogranienom odgovornou koji iznosi
20.000,00 kn.1381 Propisivanje najnieg iznosa temeljnog kapitala u visini od 10,00 kn de facto je stvar
iste kurtoazije sa svrhom opravdanja ograniene odgovornosti i pripadnosti obitelji drutava kapitala,
obzirom da iznos od 10,00 kn nije dostatan iznos za pokretanje poslovnih aktivnosti niti za
podmirivanje ikakvih obveza, to je u naelu i osnovna ideja temeljnog kapitala.
Najvii iznos temeljnog kapitala j.d.o.o.-a nije eksplicite propisan pa bi se prima facie moglo
zakljuiti da je neogranien. Ipak, pomnija analiza odredaba ZTD-a navodi nas na zakljuak kako se
j.d.o.o. ne bi moglo osnovati s temeljnim kapitalom koji bi prelazio iznos od 19.999,00 kn. Naime,
imamo li u vidu da e se na j.d.o.o., povea li ono temeljni kapital na iznos od 20.000,00 kn ili vei
iznos, po zakonskom automatizmu poeti primjenjivati opa pravila o drutvu s ogranienom
odgovornou, valja zakljuiti da bi drutvo koje ab initio ima temeljni kapital u iznosu od 20.000,00
kn ili u viem iznosu bilo klasino drutvo s ogranienom odgovornou, a ne jednostavno drutvo s
ogranienom odgovornou. Uz to, uzmemo li da je temeljna svrha j.d.o.o.-a financijski rastereen
ulazak u poduzetniki pothvat, postavlja se i pitanje pravnog interesa za osnivanje j.d.o.o.-a, ako se ve
udovoljava svim financijskim pretpostavkama za osnivanje klasinog d.o.o.-a. Ipak, odlue li se
osnivai na poetni temeljni kapital u iznosu od 20.000,00 kn ili vii iznos, biti e im onemogueno
pojednostavljeno osnivanje.
Glede poslovnih udjela, suprotno opem pravilu prema kojemu nominalni iznos poslovnog
udjela u d.o.o.-u ne moe biti manji od 200,00 kuna, najnii nominalni iznos poslovnog udjela u
j.d.o.o.-u ne smije biti manji od 1,00 kn1382. No, valja napomenuti da nominalni iznosi poslovnih udjela
u konkretnom j.d.o.o.-u nee biti determinirani iskljuivo odredbama noveliranog ZTD-a i voljom
osnivaa, ve i mogunostima obrasca zapisnika. Tako, primjerice, obrazac zapisnika j.d.o.o.-a s
jednim lanom uope ne spominje poslovne udjele, pa proizlazi da se temeljni kapital sastoji od jednog
poslovnog udjela to znai da e nominalni iznos tog poslovnog udjela biti nuno 10,00 kn. Jedini
osniva j.d.o.o.-a stoga nema mogunost prilikom osnivanja preuzeti 10 poslovnih udjela koji glase na
nominalne iznose od po 1,00 kn, dok kod osnivanja d.o.o.-a nema zapreke za preuzimanje vie

1379
V. l. 10. ZTD.
1380
l. 390.a st. 3 ZTD.
1381
l. 389. st. 2. ZTD.
1382
V. l. 390. i l. 390.a st. 3 ZTD.

288
poslovnih udjela. Obrazac zapisnika j.d.o.o.-a s najvie tri lana omoguava autonomiju prilikom
odreivanja nominalnih iznosa poslovnih udjela, no ograniava njihov broj na maksimalno tri.
Zanimljivo, odlui li se troje osnivaa u takvoj konstelaciji na minimalan temeljni kapital u iznosu od
10,00 kn, nee moi postii razmjerna prava i utjecaj u drutvu, obzirom da sva tri poslovna udjela nee
moi glasiti na jednak nominalan iznos.
I glede temeljne lanske obveze koja se sastoji u unosu uloga u drutvo, za j.d.o.o. vrijede
posebna pravila, koja u dva segmenta odstupaju od opih pravila iz l. 390. ZTD-a. Prije svega valja
napomenuti da ulozi u stvarima i pravima nisu dozvoljeni, ve su mogue iskljuivo novane uplate.
Druga se osobitost sastoji u tome to se prije upisa drutva u sudski registar novani ulozi moraju
uplatiti u cijelosti.1383 Kod klasinog drutva s ogranienom odgovornou prije upisa u sudski registar
svaki osniva mora uplatiti najmanje etvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio kojega uplauje u
novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.000,00 kuna, dok se ulog u
stvarima i pravima mora u cjelini unijeti prije upisa drutva u trgovaki registar.

8.9.2.4. lanstvo
Nunost pojednostavljenog osnivanja j.d.o.o.-a determinira i maksimalan broj njegovih lanova.
Budui na pojednostavljeni nain drutvo mogu osnivati najvie tri osobe, te da se pojednostavljenim
nainom osniva iskljuivo j.d.o.o., jasno je da ono ne smije imati vie od tri lana - osnivaa. Dvojbeno
je pitanje vrijedi li ovo ogranienje samo prilikom osnivanja j.d.o.o.-a ili i kasnije, sve dok ono postoji,
odnosno dok ne evoluira u klasian d.o.o. Naime, pomalo nespretna, kombinacija odredaba l. 387. st.
2. i l. 390.a st. 1. ZTD-a, navode na zakljuak kako je j.d.o.o. jedini oblik drutva za koji je propisan
gornji limit glede lanstva. Ako je tako, u praksi bi se mogli javiti neugodni problemi glede
nasljeivanja poslovnih udjela te disponiranja poslovnim udjelima.

8.9.2.5. Organi drutva

Organi j.d.o.o.-a jesu uprava i skuptina. J.d.o.o. ne moe ustrojiti nadzorni odbor prilikom
osnivanja, budui navedeni organ nije predvien obrascem zapisnika. Meutim ne vidimo zapreke da
bi se nadzorni odbor j.d.o.o.-a ustrojio kasnijim izmjenama drutvenog ugovora. Broj lanova uprave
limitiran je na jednu osobu. Glede ogranienja broja lanova uprave vrijedi sve ve reeno glede
ogranienja broja lanova j.d.o.o.-a. Po logici stvari jedini direktor e zastupati drutvo samostalno i
neogranieno, to je i eksplicite navedeno u obrascu zapisnika. Za lana uprave moe biti imenovana
svaka potpuno poslovno sposobna fizika osoba glede koje ne postoje okolnosti iz l. 239. st. 2. ZTD-a.
lana uprave imenuje se drutvenim ugovorom, pri emu nije nuno da se za lana uprave imenuje
jedan od lanova drutva.1384

1383
l. 390.a st. 4. ZTD.
1384
Tako Barbi, J., op.cit. (ref. 1247.), str. 331.

289
 Za skuptinu j.d.o.o.-a vrijede opa pravila ZTD-a o skuptini d.o.o.-a. No pored obveze na
sazivanje skuptine sukladno l. 442. ZTD-a, skuptina j.d.o.o.-a se mora bez odgaanja sazvati, prijeti
li drutvu nesposobnost za plaanje.1385 Pored toga, zakonodavac je glede odluivanja na skuptini
j.d.o.o.-a pravo na jedan glas vezao uz svaki iznos od 1,00 kn nominalnog iznosa poslovnog udjela,
obzirom da reim prema kojem svaki iznos poslovnog udjela od 200,00 kn daje pravo na jedan glas u
skuptini nije provediv u j.d.o.o.-u s manjim temeljnim kapitalom.1386

8.9.2.6. Zakonske rezerve

Minimalan iznos temeljnog kapitala kod j.d.o.o.-a, nadomjeten je uvoenjem zakonskih
rezervi za ovaj oblik drutva s ogranienom odgovornou.1387 Za razliku od j.d.o.o.-a, klasini d.o.o.
ne mora imati zakonske rezerve ono pod odreenim pretpostavkama mora imati rezerve kapitala i
rezerve za vlastite poslovne udjele, dok moe imati i rezerve predviene drutvenim ugovorom i ostale
rezerve. U zakonske rezerve j.d.o.o. mora unositi etvrtinu iznosa dobiti drutva iskazane u godinjim
financijskim izvjeima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Budui se navedene rezerve
mogu koristiti iskljuivo u strogo propisane svrhe, na ovaj se nain akumulira imovina drutva koja bi
trebala pruati odreenu sigurnost vjerovnicima drutva i nadomjestiti temeljni kapital. Zakon ne
propisuje do kada se dio dobiti treba unositi u zakonske rezerve kao to je sluaj kod dionikog drutva
koje je duno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekue godine umanjene za iznos gubitka
iz prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dosegnu
visinu od 5 % temeljnoga kapitala drutva ili statutom odreen vei dio toga kapitala.1388 Valjalo bi
stoga zakljuiti da je obveza unosa dijela dobiti u zakonske rezerve j.d.o.o.-a trajna i postoji svaki puta
kada dobit bude iskazana u godinjem raunu dobiti i gubitka za svo vrijeme postojanja j.d.o.o.-a. Na
taj se nain, posluje li j.d.o.o. pozitivno, de facto akumulira imovina pod kljuem, koja bi okolnost
trebala poticati lanove j.d.o.o.-a na poveanje temeljnog kapitala i prelazak na reim klasinog d.o.o.-
a, u svrhu oslobaanja imovine drutva zatoene u zakonskim rezervama.
Zakonske rezerve j.d.o.o.-a mogu se koristiti iskljuivo u svrhu: (1) poveanja temeljnog
kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital drutva, (2) pokria gubitaka iskazanog za godinu za
koju se podnose financijska izvjea ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i (3) za pokrie
gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godinjim financijskim
izvjeima za godinu za koju se podnose.
Budui klasian d.o.o. nema zakonskih rezervi, poveanjem temeljnog kapitala j.d.o.o.-a na
iznos od 20.000,00 kn ili vii iznos, prestaje obveza unosa dobiti zakonske rezerve. Zakonske rezerve

1385
l. 390.a st. 6. ZTD.
1386
l. 445. st. 2. ZTD.
1387
l. 390.a st. 5. ZTD.
1388
l. 222. st. 1. ZTD.

290
koje bi u tom trenutku postojale trebale bi se, smatramo, koristiti za pokrie gubitaka, a ako drutvo
nema gubitaka, trebalo bi ih tretirati kao nerasporeenu dobit.

8.9.2.7. Prelazak u pravni reim klasinog drutva s ogranienom odgovornou

Za sam prelazak nije propisan poseban postupak, niti se trai posebna odluka skuptine drutva.
Do toga dolazi ex lege kada drutvo povea temeljni kapital tako da on dosee ili postaje vei od
20.000,00 kn.1389 Iz dikcije ZTD-a proizlazi kako poveanje temeljnog kapitala nije nuno. Nema
naime smetnje da j.d.o.o. bude trajni organizacijski oblik poslovanja, no treba imati u vidu da u
organizacijskom smislu to nije njegova svrha. Poveanje temeljnog kapitala e kada se za to ostvare
pretpostavke, biti oportuno i rentabilno, ali ne i obvezno.
Iako je osnovna zamisao da se temeljni kapital povea pretvaranjem zakonskih rezervi u
temeljni kapital, nema smetnje da se isti povea i pretvaranjem nerasporeene dobiti u temeljni kapital
ili pak uplatama uloga za nove poslovne udjele odnosno uplatama poveanih uloga za postojee
poslovne udjele. Pri tome bi trebalo uzeti da se poveanje temeljnog kapitala uplatama uloga moe
sastojati iskljuivo u novanim uplatama. Trenutak u kojemu bi j.d.o.o. postao klasian d.o.o. trebalo bi
vezati uz trenutak upisa odluke o poveanju temeljnog kapitala u sudski registar.1390 Od toga trenutka
nastupaju pravne posljedice koje se oituju u slijedeem: (1) na drutvo se vie ne primjenjuju odredbe
ZTD-a o j.d.o.o.-u ve se u potpunosti primjenjuju opa pravila o d.o.o.-u, (2) najnii temeljni kapital
drutva biti e 20.000,00 kn, a najnii nominalni iznos na koji glasi poslovni udio 200,00 kn (3) glede
daljnjih poveanja temeljnog kapitala unosom uloga biti e omogueni ulozi u stvarima i pravima (4)
prestaje dunost unosa dijela dobiti u zakonske rezerve, a na preostalim iznosima zakonskih rezervi
prestaju ogranienja glede svrhe u koju se smiju koristiti, (5) drutvo e nedvojbeno moi imati vie od
tri lana kao i vie od jednog lana uprave.
Drutvo je, kada povea temeljni kapital, ovlateno i promijeniti tvrtku na nain da u dijelu koji
se odnosi na oblik drutva stoji naznaka drutvo s ogranienom odgovornou umjesto naznake
jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou odnosno kratica d.o.o. umjesto kratice j.d.o.o.
No, valja napomenuti da drutvo moe zadrati tvrtku koju je imalo i prije. Takav e potez biti
racionalan ukoliko je drutvo steklo ugled u poslovnom okruenju koji bi mogao biti naruen
promjenom tvrtke. Reverzibilan postupak kojim bi se klasian d.o.o. smanjenjem temeljnog preobrazio
u j.d.o.o. nije mogu obzirom da nije doputeno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa od
20.000,00 kn.1391

1389
l. 390.a st. 7. ZTD.
1390
l. 461. ZTD.
1391
l. 462. ZTD.

291
 9. STATUSNE PROMJENE KOD TRGOVAKIH
DRUTAVA

U trgovakom drutvu tijekom njegova postojanja moe doi do razliitih promjena. Nema
zapreke da lanovi drutva donesu odluku o promjeni tvrtke, predmeta poslovanja ili sjedita, da
drutvo osnuje podrunice te osniva ili stjee lanska prava u drugim drutvima radi obavljanja dijela
svojih djelatnosti putem podrunice ili drutva keri, da se u dionikom drutvu prijee s dualistikog
koncepta upravljanja na monistiki i obrnuto, i sl.
Navedene promjene i mnoge druge nemaju za posljedicu promjenu identiteta drutva, ono e i
nadalje postojati kakvo je bilo i prije promjena s time to e se u pravnom prometu javljati pod drugom
tvrtkom, obavljati neku drugu djelatnost itd.
Meutim, pored navedenih promjena zakon poznaje i odreene promjene koje u tolikoj mjeri
mijenjaju bit drutva, odnosno njegov identitet da se drutvo nakon promjene vie ne moe poistovjetiti
s drutvom koje je postojalo prije promjene.1392 Rije je o tzv. statusnim promjenama drutva i to:
pripajanju drutva, spajanju drutava, podjeli drutva i preoblikovanju drutva.
Posljedice statusnih promjena su dalekosene. U odreenim sluajevima dolazi do prestanka
drutva pravne osobe te nastavljanja njegova gospodarskog ivota u sklopu jednog ili vie trgovakih
drutava, a da se pri tome ne provodi likvidacija, u drugim sluajevima dolazi do osnivanja novog
drutva pravne osobe koje nastavlja gospodarski ivot drutva prednika, nadalje ima sluajevima kod
kojih dolazi do promjene ustrojbenog oblika drutva, a samim time i koncepta odgovornosti za obveze.
Budui da takve promjene bitno utjeu na pravni poloaj lanova u drutvu, te pravni poloaj
vjerovnika drutva, zakon detaljno razrauje sve statusne promjene imajui u vidu, prije svega, zatitu
prava.
Razlozi iz kojih pojedina trgovaka drutva ulaze u statusne promjene su raznovrsni, a u pravilu
su gospodarske prirode, primjerice: prestrukturiranje imovine drutva podjelom na vie drutava radi
lakeg djelovanja na tritu, stvaranje jaeg gospodarskog subjekta spajanjem ili pripajanjem,
izbjegavanje pritisaka da se dionice dionikog drutva uvrste na burzu preoblikovanjem u drutvo s
ogranienom odgovornou.1393

1392
V. Barbi, J., op.cit. (ref.1247.), str.1403.
1393
Ibid., str.1406.

292
9.1. PRIPAJANJE

Pripajanje1394 je statusna promjena kod koje se jedno drutvo pripaja drugom drutvu bez da se
provede postupak likvidacije, i to na nain da pripojeno drutvo prenese cijelu svoju imovinu drutvu
preuzimatelju u zamjenu za dionice odnosno poslovne udjele drutva preuzimatelja. Mogue je i
pripajanje vie drutava jednome drutvu.
Zakonom je predvieno pripajanje dionikog drutva drugom dionikom drutvu,1395 pripajanje
dionikog drutva drutvu s ogranienom odgovornou,1396 pripajanje drutva s ogranienom
odgovornou drugom drutvu s ogranienom odgovornou1397 te pripajanje drutva s ogranienom
odgovornou dionikom drutvu.1398

9.1.1. Pripajanje dionikog drutva drugome dionikom drutvu

Jedno ili vie dionikih drutava mogu se pripojiti drugome dionikom drutvu bez da se
provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili vie drutava (pripojenih drutava)
drugome drutvu (drutvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga drutva.1399
Budui da pripajanje predstavlja vrlo sloen proces, da bi se isto provelo potrebno je poduzeti
niz radnji u pripojenim drutvima i drutvu preuzimatelju.
Pripajanje se provodi temeljem ugovora (ugovor o pripajanju) kojega sklapaju uprave odnosno
izvrni direktori drutava koja sudjeluju u pripajanju. Ugovor o pripajanju sklapa se u obliku
javnobiljenike isprave. Da bi navedeni ugovor bio pravovaljan, on mora sadravati sljedee podatke:
tvrtke i sjedita drutava koja sudjeluju u pripajanju, sporazum o prijenosu imovine drutva koje se
pripaja u zamjenu za dionice drutva preuzimatelja, omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i
visinu doplate u novcu, pojedinosti o prijenosu dionica drutva preuzimatelja, vrijeme od kada te
dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti i sve pojedinosti glede tog prava, vrijeme od kada radnje
pripojenog drutva vrijede kao da su poduzete za raun drutva preuzimatelja, prava koje drutvo
preuzimatelj daje svakome pojedinom dioniaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenog
drutva, svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome lanu uprave, odnosno izvrnom direktoru ili

1394
Odredbe ZTD-a o pripajanju i spajanju (l. 512. l. 549.) u potpunosti su usklaene s odredbama Tree direktive
vijea 78/855/EEZ od 9.10.1978., koja se temelji na lanku 54 (3) (g) Ugovora, a odnosi se na pripajanja i spajanja
drutava kapitala. Za tekst direktive i komentare v. Horak, H., Dumani, K., Pecoti Kaufman, J., Uvod u europsko
pravo drutava, Zagreb, 2010., str.306. i dalje.
1395
l. 512. st. 1. ZTD.
1396
l. 534. st. 1. ZTD.
1397
l. 535. st. 1. ZTD.
1398
l. 549. st. 1. ZTD.
1399
l. 512. ZTD.

293
lanu nadzornog, odnosno upravnog odbora drutva koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru
pripajanja.1400
Uprave, odnosno izvrni direktori drutava koja sudjeluju u pripajanju duna su sastaviti
opirno pisano izvjee u kojemu se pravno i gospodarski obrazlae ugovor o pripajanju, a naroito
omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu.1401
Potom se provodi revizija pripajanja. Jedan ili vie revizora koje imenuje nadleni trgovaki sud
moraju pregledati ugovor o pripajanju te izraditi pisano izvjee o obavljenoj reviziji.
Nadzorni odbor odnosno upravni odbor svakog drutva koje sudjeluje u pripajanju duan je
provjeriti namjeravano pripajanje na temelju izvjea uprave odnosno izvrnih direktora i izvjea
revizora te o tome izraditi pisano izvjee.1402
Da bi ugovor o pripajanju bio valjan njega trebaju odobriti glavne skuptine svih drutava koja
sudjeluju u pripajanju. Odluka kojom se daje navedeno odobrenje donosi se glasovima koji
predstavljaju tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini.1403
U pravilu e radi provedbe pripajanja, drutvo preuzimatelj morati poveati svoj temeljni
kapital kako bi mogao lanovima pripojenog drutva mogao dati dionice u zamjenu za prijenos imovine
pripojenog drutva.1404 Za takvo poveanje temeljnog kapitala koje je vezano uz pripajanja zakon s
jedne strane predvia jednostavniji postupak dok s druge strane predvia sluajeve u kojima se ne
smije poveati temeljni kapital da bi se provelo pripajanje.
Poto su provedene sve navedene radnje oko pripajanja svako drutvo koje sudjeluje u
pripajanju mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar. 1405 Drutvo
preuzimatelj ovlateno je podnijeti prijavu za upis i u sudski registar u koji je upisano pripojeno
drutvo. Pripajanje se moe upisati u sudski registar u kojemu je upisano drutvo preuzimatelj tek
nakon to se to upie u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno drutvo. Ako je radi provoenja
pripajanja povean temeljni kapital drutva preuzimatelja, pripajanje se ne moe upisati u sudski
registar prije nego to se u taj sudski registar upie poveanje temeljnog kapitala. Uz upis u sudski
registar svakoga pripojenog drutva, treba upisati zabiljebu, da e pripajanje biti pravovaljano tek
nakon to se upie u sudski registar sjedita drutva preuzimatelja.1406 Pripajanje je provedeno upisom
pripajanja u sudski registar sjedita drutva preuzimatelja.

1400
l. 513. ZTD.
1401
l. 514. ZTD.
1402
l. 515a. ZTD.
1403
l. 516. ZTD.
1404
V. Barbi, J., op.cit. (ref.1247.), str.1420.
1405
l. 521. ZTD.
1406
l. 522. ZTD.

294
9.1.2. Pripajanje drutva s ogranienom odgovornou drugome
drutvu s ogranienom odgovornou

Jedno ili vie drutava s ogranienom odgovornou mogu se pripojiti drugome drutvu s
ogranienom odgovornou prijenosom cijele imovine jednoga ili vie drutava (pripojenih drutava)
drugome drutvu (drutvo preuzimatelj) u zamjenu za udjele tome drutvu.1407
I u sluaju pripajanja drutva s ogranienom odgovornou drugome drutvu s ogranienom
odgovornou valja poduzeti niz pripremnih i provedbenih radnji. I ovdje je pravna osnova pripajanja
ugovor o pripajanju sklopljen u obliku javnobiljenike isprave. Ugovor e biti pravovaljan ako se s
njime svojom odlukom suglase lanovi svih drutava koja sudjeluju u pripajanju. Odluka o suglasnosti
donosi se u obliku javnobiljenikog akta a za njeno donoenje potrebna je veina od tri etvrtine danih
glasova.1408
Kod pripajanja drutva s ogranienom odgovornou drugome takvom drutvu zakon ne
zahtjeva podnoenje izvjea od strane uprava drutava niti reviziju. Jednako tako ugovor o pripajanju
ne podlijee preispitivanju od strane nadzornog odbora budui da taj organ u mnogim drutvima s
ogranienom odgovornou i ne postoji.
U odreenim sluajevima drutvo preuzimatelj e morati poveati svoj temeljni kapital radi
provedbe pripajanja. Za takve sluajeve zakon predvia pojednostavljeni postupak poveanja
temeljnog kapitala ali i prilike u kojima drutvo preuzimatelj ne smije poveati temeljni kapital radi
provedbe pripajanja.1409
Glede prijave za upis pripajanja te upisa pripajanja u sudski registar vrijedi u pravilu isto kao i
kod pripajanja dionikog drutva drugome dionikom drutvu.

9.1.3. Pripajanje dionikog drutva drutvu s ogranienom

odgovornou i obrnuto

Jedno ili vie dionikih drutava (pripojena drutva) mogu se pripojiti drutvu s ogranienom
odgovornou (drutvo preuzimatelj) prijenosom cijele imovine na to drutvo u zamjenu za stjecanje
poslovnih udjela u drutvu s ogranienom odgovornou.1410
Jednako tako, jedno ili vie drutava s ogranienom odgovornou (pripojena drutva) mogu se
bez provoenja likvidacije pripojiti dionikom drutvu (drutvo preuzimatelj) prijenosom cijele
imovine na to drutvo u zamjenu za dionice toga drutva.1411

1407
l. 531. st. 1. ZTD.
1408
l. 536. ZTD.
1409
l. 538. i l. 539. ZTD.
1410
l. 534. st. 1. ZTD.

295
 Na pripajanje dionikog drutva drutvu s ogranienom odgovornou te na pripajanje drutva s
ogranienom odgovornou dionikom drutvu, primjenjuje se na odgovarajui nain sinteza pravila
propisanih za pripajanja dionikog drutva drugom dionikom drutvu te drutva s ogranienom
odgovornou drugome drutvu s ogranienom odgovornou.

9.1.4. Pravni uinci pripajanja

Pripajanje je provedeno upisom pripajanja u sudski registar sjedita drutva preuzimatelja. Taj
upis proizvodi mnogobrojne pravne uinke. Prije svega pripojeno drutvo odnosno pripojena drutva
prestaju postojati u smislu pravne osobe.1412 Ona upisom pripajanja gube pravnu osobnost, a svoj
gospodarski ivot nastavljaju u sklopu drutva preuzimatelja.
Nadalje, lanovi odnosno dioniari pripojenog drutva postaju lanovima odnosno dioniarima
drutva preuzimatelja, osim u sluaju kada dionice pripojenog drutva dri drutvo preuzimatelj
odnosno ako pripojeno drutvo dri vlastite dionice.
Upisom pripajanja u sudski registar sva imovina te sve obveze pripojenog drutva prelaze na
drutvo preuzimatelja te drutvo preuzimatelj stupa u sve pravne odnose pripojenog drutva. U
konkretnom sluaju rije je o sveopem pravnom sljednitvu (univerzalna sukcesija) kod koje drutvo
preuzimatelj (slijednik, sukcesor) u potpunosti stupa u pravni poloaj pripojenog drutva (prednik).1413

9.1.5. Zatita vjerovnika

Pripajanje kao statusna promjena se ne reflektira samo na drutva koja sudjeluju u pripajanju i
njihove lanove ve i na tree osobe koje se nalaze u odreenim pravnim odnosima s drutvima koja
sudjeluju u pripajanju. Kako pripajanjem dolazi do sveopeg sljednitva, vjerovnici i dunici
pripojenog drutva postaju vjerovnicima i dunicima drutva preuzimatelja. Budui da vjerovnici
pripojenih drutava nemaju utjecaja na pripajanje, a ono se nuno reflektira i na njihov obveznopravni
odnos, zakon posveuje dodatnu panju zatiti vjerovnika.
Vjerovnicima drutava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu
jave u roku od est mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je ono drutvo iji

1411
l. 549. st. 1. ZTD.
1412
Kod pripajanja pripojena drutva prestaju upisom pripajanja u sudskom registru drutva preuzimatelja te nije potrebno
da se posebno briu iz sudskog registra (l. 522. st. 4. ZTD). Navedeno rjeenje predstavlja iznimku od opeg pravila prema
kojemu trgovako drutvo prestaje postojati brisanjem iz sudskog registra (l. 4. ZTD).
1413
Kod pripajanja je sveope sljednitvo nuno budui da dolazi do prestanka drutva bez likvidacije. Naime injenica da
pripojeno drutvo prestaje postojati provedbom pripajanja ne znai da prestaju postojati i njegova prava i obveze. Upravo ta
prava i obveze prelaze sveopim sljednitvom na drutvo preuzimatelja.

296
su vjerovnici upisano, a ne mogu traiti da im se podmire trabine. To pravo imaju vjerovnici drutva
preuzimatelja, samo onda kada mogu dokazati da je pripajanjem drutva ugroeno ispunjenje njihovih
trabina. Vjerovnike se mora u objavi upozoriti na ovo njihovo pravo. Pravo da zahtijevaju osiguranje
nemaju vjerovnici koji u sluaju steaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz steajne mase.1414
Drutvo preuzimatelj mora imateljima zamjenjivih obveznica, obveznica sa promjenjivom
kamatom i potvrda o posebnim pravima na dividendu koje su izdala pripojena drutva dati ona prava
koja su im ta drutva osiguravala.

9.2. SPAJANJE

Spajanje je statusna promjena kod koje se dva ili vie drutava spajaju bez da se provede
postupak likvidacije osnivanjem novoga drutva na kojega prelazi cijela imovina svakoga od drutva
koja se spajaju u zamjenu za dionice, odnosno poslovne udjele novoga drutva.
Zakonom je predvieno spajanje dvaju ili vie dionikih drutava, te spajanje dvaju ili vie
drutava s ogranienom odgovornou.
Budui se na spajanje na odgovarajui nain primjenjuju pravila o pripajanju, sva drutva koja
se spajaju smatraju se pripojenim drutvima dok se novoosnovano drutvo smatra drutvom
preuzimateljem.

9.2.1. Spajanje dionikih drutava

Dva ili vie dionikih drutava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije
osnivanjem novoga dionikog drutva, na kojega prelazi cijela imovina svakoga od drutava koja se
spajaju u zamjenu za dionice novoga drutva.1415 O spajanju se moe odluivati tek nakon to je svako
od drutava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u sudskom registru.1416 Glede priprema i
provoenja spajanja vrijedi u pravilu ono to je ve reeno za pripajanje dionikog drutva drugome
dionikom drutvu. U tom smislu uprave odnosno izvrni direktori drutava koja se spajaju moraju
sklopiti ugovor o spajanju te sainiti izvjea o spajanju, treba se provesti revizija spajanja, nadzor od
strane nadzornog odnosno upravnog odbora, te donijeti odluke glavnih skuptina.
Za razliku od pripajanja, kod spajanja se ne moe poveati temeljni kapital radi provedbe
statusne promjene, budui se drutvo preuzimatelj tek osniva pa e osnivai biti u mogunosti odrediti
visinu temeljnog kapitala koja najbolje odgovara svakoj pojedinoj situaciji.

1414
l. 523. i l. 542. ZTD.
1415
l. 512. st. 2. ZTD.
1416
l. 533. st. 2. ZTD.

297
 Kod spajanja e takoer, za razliku od pripajanja, biti nuno osnivanje novog dionikog drutva
odnosno drutva koje e preuzeti ulogu drutva preuzimatelja. Drutvo preuzimatelj osniva se na nain
predvien zakonom s time da e se za donoenje statuta novoga drutva te za izbor lanova nadzornog
odnosno upravnog odbora traiti odobrenje glavnih skuptina koja se spajaju. Odluka o odobrenju
donosi se glasovima koji predstavljaju tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na skuptini.
Drutva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga drutva i to
sudu na ijem podruju to drutvo treba da ima sjedite. Upisom novoga drutva u sudski registar
nastupaju pravne posljedice spajanja. Novo drutvo, poto je osnovano, mora podnijeti prijave za upis
spajanja u sudske registre svih drutava koja se spajaju.1417

9.2.2. Spajanje drutava s ogranienom odgovornou

Dva ili vie drutava s ogranienom odgovornou mogu se spojiti bez da se provede postupak
likvidacije osnivanjem novoga drutva s ogranienom odgovornou na koje prelazi cijela imovina
svakoga od drutava koja se spajaju u zamjenu za poslovne udjele u novome drutvu.1418
Da bi se provelo spajanje drutava s ogranienom odgovornou potrebno je sklopiti ugovor o
spajanju s kojim e se usuglasiti glavne skuptine svih drutava koja se spajaju i to odlukom koja se
donosi veinom od tri etvrtine danih glasova.
Naravno, treba poduzeti i sve radnje vezane uz osnivanje novog drutva s ogranienom
odgovornou koje e imati ulogu drutva preuzimatelja.
Za drutveni ugovor novoga drutva, odluku o imenovanju lanova uprave, te eventualno
odluku o imenovanju lanova nadzornog odbora, suglasnost moraju dati skuptine svih drutava koja
se spajaju i to odlukom koja se donosi veinom od tri etvrtine danih glasova.
Prijavu za upis novoga drutva podnose drutva koja se spajaju i to sudu na ijem podruju
treba biti novonastalo drutvo.

9.2.3. Pravni uinci spajanja

Spajanje kao statusna promjena je provedeno upisom novoga drutva u sudskom registru. Taj
upis proizvodi viestruke pravne uinke. Prije svega nastaje novo trgovako drutvo, dakle nova pravna
osoba iji je pravni identitet razliit od identiteta drutava koja su sudjelovala u spajanju.
Nadalje upisom dolazi do sveopeg sljednitva. Sva prava i obveze drutava koja su sudjelovala
u spajanju prelaze na novoosnovano drutvo. To e znaiti da novo drutvo ne zapoinje svoj

1417
l. 533. st. 8. ZTD.
1418
l. 533. st. 2. ZTD.

298
gospodarski ivot od poetka, ve da preuzima gospodarski ivot spojenih drutava i nastavlja ga tamo
gdje su ona stala. Upisom novoga drutva prestaju postojati drutva koja se spajaju, te nije potrebno
njihovo posebno brisanje iz sudskog registra.
Na posljetku, dioniari spojenih dionikih drutava postaju dioniarima novoosnovanog
dionikog drutva, dok lanovi spojenih drutava s ogranienom odgovornou postaju lanovima
novoosnovanog drutva s ogranienom odgovornou.

9.2.4. Zatita vjerovnika

Glede zatite vjerovnika kod spajanja primjenjuju se pravila propisana za zatitu vjerovnika kod
pripajanja.1419

9.3. PODJELA DRUTAVA KAPITALA

Podjela1420 je statusna promjena kod koje se cjelokupna ili dio imovine jednog drutva prenosi
na dva ili vie novonastalih ili ve postojeih drutava, u zamjenu za dionice odnosno poslovne udjele
u tim drutvima. Rije je o statusnoj promjeni koja predstavlja obrnut postupak od postupka pripajanja i
spajanja. Zakonom je predviena i razraena samo podjela drutava kapitala.
Drutvo se moe podijeliti razdvajanjem u kojem e sluaju ono prestati postojati ili odvajanjem
u kojem sluaju ne prestaje.1421
Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine drutva koje se dijeli, uz
njegov prestanak bez provoenja likvidacije, na dva ili vie novih drutava koja se osnivaju radi
provoenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili vie drutava koja ve postoje
(razdvajanje s preuzimanjem).
Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili vie dijelova imovine drutva koje se dijeli, a da to
drutvo ne prestaje, na jedno ili vie novih drutava koja se osnivaju radi provoenja odvajanja
(odvajanje s osnivanjem) ili jedno ili vie drutava koja ve postoje (odvajanje s preuzimanjem).

1419
l. 533. st. 1. i l. 548. st. 1. ZTD.
1420
Podjela drutava kapitala kao statusna promjena uvedena je u ZTD tek Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
trgovakim drutvima iz 2003. (NN br. 118/03). Bez obzira to je podjela normirana tek desetak godina nakon pripajanja i
spajanja, odreeni su se autori zalagali kako je podjela u praksi bila mogua i prije. Tako u: Para, Z., Podjela kao jedna
od statusnih promjena dionikog drutva, Pravo u gospodarstvu, 4/1997., str.505.
Odredbe ZTD-a. o podjeli (l. 550.a l. 550.r) u potpunosti su usklaene s odredbama este direktive vijea 82/891/EEZ
od 17.12.1982., koja se temelji na lanku 54 (3) (g) Ugovora, a odnosi se na podjelu dionikih drutava. Za tekst direktive i
komentare v. Horak, H. i dr., op.cit. (ref.1394.), str.355. i dalje.
1421
l. 550.a ZTD.

299
 Mogue je podjelu drutva provesti i na nain da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova
drutva i na drutva koja ve postoje pa se u tom smislu moe govoriti o razdvajanju s preuzimanjem i
osnivanjem, te o odvajanju s preuzimanjem i osnivanjem. Obzirom na specifinosti podjele u
odreenim sluajevima, zakon zasebno razrauje podjelu s osnivanjem, a zasebno podjelu s
preuzimanjem.

9.3.1. Podjela s osnivanjem

Kao i kod drugih statusnih promjena, da bi se provela podjela drutva na ovaj ili onaj nain
valja poduzeti niz radnji. Budui da u podjeli s osnivanjem sudjeluje samo drutvo koje se dijeli, ne
primarna radnja nee biti sklapanje ugovora ve izrada plana podjele.
Plan podjele, prema tome predstavlja prvu radnju kod podjele drutva osnivanjem i pravni je
temelj te podjele. Njega donosi uprava odnosno izvrni direktori drutva koje se dijeli. Plan podjele
mora sadravati: tvrtku i sjedite drutva koje se dijeli, prijedloge statuta odnosno drutvenih ugovora
novih drutava, izriitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova drutva s pravnim
posljedicama sveopeg sljednitva i uz prijenos lanovima drutva koje se dijeli poslovnih udjela
odnosno dionica u novim drutvima, omjer zamjene udjela odnosno dionica u drutvu koje se dijeli za
udjele odnosno dionice u novom drutvu, iznos eventualnih doplata u novcu, pojedinosti o
eventualnom smanjenju temeljnog kapitala drutva koje se dijeli, pojedinosti o stjecanju udjela
odnosno dionica u novom drutvu, vrijeme od kada radnje drutva koje se dijeli vrijede kao da su
poduzete za raun novih drutava, ako u drutvu koje se dijeli postoje dionice odnosno poslovni udjeli s
posebnim pravima plan podjele mora sadravati navode o tim pravima u novim drutvima ili
primjerenoj novanoj naknadi za ta prava, posebne pogodnosti dane lanovima uprave odnosno
izvrnim direktorima, te lanovima nadzornog odnosno upravnog odbora, precizan opis i raspored
dijelova imovine i obveza, odnosno pravnih odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom drutvu,
pojedinosti o rasporedu dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo mogue dodijeliti niti
jednom novom drutvu, zakljuni izvjetaj o financijskom poloaju drutva koje se dijeli, poetni
izvjetaj o financijskom poloaju novih drutava, a kod podjele odvajanjem diobeni izvjetaj o
financijskom poloaju iz kojeg je vidljivo koji dio imovine i obveza e ostati drutvu koje se dijeli
nakon provedenog odvajanja.1422
Potom, uprava odnosno izvrni direktori drutva koje se dijeli moraju izraditi izvjee o podjeli.
U izvjeu se moraju detaljno obrazloiti razlozi za podjelu te sadraj plana podjele. Nakon toga
obavlja se revizija podjele plan podjele mora provjeriti revizor imenovan od strane nadlenog
trgovakog suda. Revizor podjele je duan sastaviti pisano izvjee o provedenoj reviziji plana podjele.

1422
l. 550.b ZTD.

300
Ako drutvo koje se dijeli ima nadzorni odbor, taj je organ duan provjeriti plan podjele i reviziju
podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvjee.1423
Glavna skuptina drutva koje se dijeli mora odobriti plan podjele drutva. Svojim odobrenjem
plana podjele glavna skuptina donosi odluku o podjeli drutva. Odluka o podjeli donosi se na nain
kako je zakonom ili statutom odnosno drutvenim ugovorom predvieno donoenje odluke o izmjeni
statuta odnosno drutvenog ugovora.
Prijavu za upis podjele u sudski registar podnose lanovi uprava, odnosno izvrni direktori i
predsjednici nadzornih odnosno upravnih odbora, svih drutava koja sudjeluju u podjeli. Prijava se
podnosi registarskome sudu nadlenom po mjestu sjedita drutva koje se dijeli. Prijava i svi prilozi
podnose se u onoliko primjeraka koliko se novih drutava osniva i po jedan primjerak za drutvo koje
se dijeli.1424 U sudski registar suda nadlenoga po mjestu sjedita drutva koje se dijeli istodobno se
upisuju podjela i osnivanje novih drutava. Pri upisu novih drutava upisuje se naznaka da se ona
osnivaju u postupku provoenja podjele. O upisu osnivanja novih drutava taj sud upuuje obavijest
registarskom sudu nadlenom po mjestu sjedita pojedinog novog drutva.

9.3.2. Podjela s preuzimanjem

Na podjelu s preuzimanjem na odgovarajui se nain primjenjuju pravila kojima je ureena

podjela s osnivanjem i pravila o preuzimanju. Za razliku od podjele s osnivanjem kod podjele s
preuzimanjem ne nastaju nova drutva ve dio ili cjelokupna imovina drutva koje se dijeli, prelazi na
jedno ili vie drutava koja ve postoje. Obzirom da su u ovu statusnu promjenu involvirana i druga
drutva osim drutva koje se dijeli, pravna osnova podjele ne moe biti plan podjele kao jednostrani akt
ve drutvo koje se dijeli mora sa drutvima preuzimateljima sklopiti ugovor o podjeli.
Ugovor o podjeli sklapaju uprave odnosno izvrni direktori drutva koje se dijeli i drutva
preuzimatelja. Ugovor o podjeli se sklapa u obliku javnobiljenike isprave, a sadrajno odgovara
planu podjele, s time da se u njemu mora odrediti od kada poslovni udjeli odnosno dionice u drutvima
preuzimateljima njihovim novim imateljima daju pravo na sudjelovanje u dobiti.
Glede ostalih radnji, valja napomenuti da su uprave odnosno izvrni direktori drutva koje se
dijeli duni izraditi izvjee, da se provodi revizija podjele te kontrola od strane nadzornih odnosno
upravnih odbora kada takvi organi postoje. Kako bi ugovor o podjeli bio pravovaljan mora biti odobren
od strane glavnih skuptina drutva koje se dijeli i drutava preuzimatelja. Prijavu za upis u sudski
registar moe podnijeti svako od drutava sudionika podjele.

1423
l. 550.f ZTD.
1424
l. 550.l ZTD.

301
9.3.3. Pravni uinci podjele

Upisom podjele u sudski registar nastupaju sljedee pravne posljedice:

1. dijelovi imovine drutva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele odnosno
ugovoru o podjeli, sveopim sljednitvom prelaze na nova odnosno ve postojea drutva;
2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka drutva koje se dijeli;
3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu predviene izmjene statuta odnosno drutvenog
ugovora drutva koje se dijeli, a njegov se temeljni kapital smatra smanjenim ako je dolo do
smanjenja temeljnog kapitala radi provedbe podjele;
4. kod podjele osnivanjem nastaju nova trgovaka drutva;
5. lanovi odnosno dioniari drutva koje se dijeli postaju lanovima odnosno dioniarima
novoosnovanih ili ve postojeih drutava.1425

9.3.4. Zatita vjerovnika

Za sve obveze drutva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar,
odgovaraju zajedno s onim drutvom na koje je ta obveza prela suglasno planu podjele odnosno
ugovoru o podjeli, sva ostala drutva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dunici,
ogranieno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prela na svakoga od njih umanjene za obveze
koje su pojedinom drutvu dodijeljene.1426
Vjerovnicima drutava koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova drutva
odnosno drutva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako se u tu svrhu vjerovnici jave u
roku od est mjeseci od objavljivanja upisa podjele u sudski registar. Pravo da zahtijevaju osiguranje
nemaju vjerovnici koji u sluaju steaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz steajne mase te
vjerovnici ije su trabine u cijelosti osigurane razlunim pravom.

9.4. PREOBLIKOVANJE

Za razliku od statusnih promjena kao to su pripajanje, spajanje i podjele trgovakih drutava

kod kojih dolazi do prijenosa imovine, prestanka drutava, osnivanja drutava, sveopeg sljednitva,
promjena odnosa u lanstvu itd., kod preoblikovanja ne dolazi niti do jedne od navedenih promjena.
Naime, kod preoblikovanja drutvo ostaje ono isto drutvo koje je bilo i prije promjene,
imovina, prava i obveze koje je to drutvo imalo prije preoblikovanja ostaju mu i poslije

1425
l. 550.n ZTD.
1426
l. 550.o ZTD.

302
preoblikovanja, ne dolazi do sveopeg sljednitva, a isto tako se ne mijenjaju odnosi izmeu lanova
drutva. Ipak promjena ustrojbenog oblika drutva predstavlja velike promjene kako za drutvo samo
tako i za njegove lanove i vjerovnike.
Svako drutvo nakon proteka dvije godine od njegova upisa u sudski registar, moe na temelju
odluke organa drutva i u skladu sa zakonom promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao drutvo drugoga
oblika.1427 Prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija drutva. Oblik, meutim, ne moe
promijeniti drutvo nad kojim je otvoren steajni postupak osim kada je to dio provedbe steajnog
plana.1428 Nakon preoblikovanja drutvo nastavlja djelovati kao ista pravna osoba, ali drugoga pravnog
oblika. Preoblikovanje drutva se upisuje u sudski registar.

9.4.1. Preoblikovanje dionikog drutva u drutvo s ogranienom

odgovornou

Dioniko drutvo moe se preoblikovati u drutvo s ogranienom odgovornou odlukom o

preoblikovanju koju donosi glavna skuptina drutva glasovima koji predstavljaju najmanje devet
desetina temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini.1429 Statutom je mogue odrediti da je za
to potrebna vea veina te se moe zahtijevati ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Odluka o preoblikovanju mora sadravati: tvrtku dionikog drutva i drutva s ogranienom
odgovornou, imena i prezimena, odnosno tvrtke lanova drutva s ogranienom odgovornou s
naznakom nominalnih iznosa njihovih poslovnih udjela, upuivanje na drutveni ugovor koji je prilog
odluci i ini njezin sastavni dio.
Preoblikovanjem dionikog drutva u drutvo s ogranienom odgovornou, lanovi u zamjenu
za dionice stjeu poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica odnosno temeljnom
kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa.
Upisom preoblikovanja u sudski registar nastupaju sljedei pravni uinci: dioniko drutvo
nastavlja djelovati kao drutvo s ogranienom odgovornou, dionice postaju poslovni udjeli, a
dioniari postaju lanovima drutva s ogranienom odgovornou, prava koja su stekle tree osobe na
dionicama vrijede i dalje na poslovnim udjelima, lanovi uprave, odnosno izvrni direktori i lanovi
nadzornog i upravnog odbora dionikog drutva postaju lanovima uprave i nadzornog odbora drutva
s ogranienom odgovornou, ako odlukom o preoblikovanju nije to drugo odreeno.

1427
l. 553. i l. 554. ZTD.
1428
l. 555. ZTD.
1429
l.557. ZTD.

303
9.4.2. Preoblikovanje drutva s ogranienom odgovornou u dioniko
drutvo

Drutvo s ogranienom odgovornou moe se preoblikovati u dioniko drutvo odlukom

glavne skuptine drutva s ogranienom odgovornou koja se donosi veinom koja je potrebna za
izmjenu drutvenog ugovora.1430
Odluka o preoblikovanju mora sadravati tvrtku drutva s ogranienom odgovornou i tvrtku
dionikog drutva, iznos temeljnog kapitala te broj i nominalne iznose dionica, statut dionikog
drutva, imena i prezimena lanova uprave odnosno izvrnih direktora i lanova nadzornog odnosno
upravnog odbora dionikog drutva, imena i prezimena lanova drutva koji su glasovali za
preoblikovanje.
Prije podnoenja prijave za upis preoblikovanja u sudski registar potrebno je izvriti jo neke
radnje specifine za osnivanje dionikog drutva, poput izvjea i revizije.1431
Upisom preoblikovanja u sudski registar nastupaju slijedei pravni uinci: drutvo s
ogranienom odgovornou nastavlja djelovati kao dioniko drutvo, poslovni udjeli zamjenjuju se
dionicama, prava koja su tree osobe stekle na poslovnim udjelima vrijede i glede dionica, lanovi
uprave drutva s ogranienom odgovornou postaju lanovima uprave odnosno izvrnim direktorima
dionikog drutva, a lanovi nadzornog odbora drutva s ogranienom odgovornou postaju
lanovima nadzornog odnosno upravnog odbora dionikog drutva, ako odlukom o preoblikovanju nije
to drugo odreeno.

9.4.3. Preoblikovanje drutava kapitala u drutva osoba

Dioniko drutvo se odlukom glavne skuptine moe preoblikovati u javno trgovako

drutvo.1432 Za odluku o preoblikovanju moraju glasovati svi prisutni dioniari na skuptini, a dioniari
koji nisu prisustvovali glavnoj skuptini moraju se suglasiti s preoblikovanjem davanjem izjave u
obliku javnobiljenike isprave. Odluka o preoblikovanju mora sadravati tvrtku dionikog drutva i
tvrtku javnog trgovakog drutva, imena i prezimena svih lanova s naznakom njihovih udjela,
upuivanje na drutveni ugovor koji je prilog odluci ini njen sastavni dio. Drutveni ugovor moraju
izriito prihvatiti svi lanovi dionikog drutva i to u obliku javnobiljenike isprave.
Upisom preoblikovanja u sudski registar nastupaju slijedei pravni uinci: dioniko drutvo
nastavlja djelovati kao javno trgovako drutvo, lanovi javnog trgovakog drutva odgovaraju osobno,
neogranieno i solidarno vjerovnicima drutva i za one obveze koje su nastale prije preoblikovanja,

1430
l. 564. ZTD.
1431
l. 566. ZTD.
1432
l. 571. ZTD.

304
prestaju sve ovlasti uprave, odnosno izvrnih direktora i lanova nadzornih odnosno upravnih odbora
dionikog drutva.
Glede preoblikovanja dionikog drutva u komanditno drutvo na odgovarajui se nain
primjenjuju pravila o preoblikovanju dionikog drutva u javno trgovako drutvo s time to se u
odluci o preoblikovanju moraju navesti komanditori i njihovi ulozi.
Glede preoblikovanja drutva s ogranienom odgovornou u javno trgovako drutvo odnosno
komanditno drutvo, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila propisana za preoblikovanje
dionikog drutva u javno trgovako drutvo odnosno u komanditno drutvo.

9.4.4. Preoblikovanje drutava osoba u drutva kapitala

Javno trgovako drutvo i komanditno drutvo mogu se odlukom svih lanova drutva
preoblikovati u dioniko drutvo.1433 Odluka o preoblikovanju mora sadravati tvrtku javnog
trgovakog drutva, odnosno komanditnog drutva i tvrtku dionikog drutva, iznos temeljnog
kapitala,broj i rod dionica, te druge izmjene statuta potrebne za preoblikovanje u dioniko drutvo te
imena i prezimena lanova uprave odnosno izvrnih direktora i lanova nadzornog odnosno upravnog
odbora drutva. S odlukom o preoblikovanju moraju se usuglasiti svi lanovi javnog trgovakog
drutva odnosno svi komplementari komanditnog drutva i to izjavom danom u obliku
javnobiljenikog akta.
Upisom preoblikovanja u sudski registar nastupaju slijedei pravni uinci: javno trgovako
drutvo, odnosno komanditno drutvo nastavljaju djelovati kao dioniko drutvo, lanovi javnog
trgovakog drutva odnosno komplementari i komanditori u komanditnom drutvu postaju dioniari
razmjerno svojim dotadanjim udjelima u drutvu, preoblikovanje ne utjee na odgovornost lanova
javnog trgovakog drutva, odnosno komplementara komanditnoga drutva za obveze koje je to
drutvo preuzelo.
Na preoblikovanje javnog trgovakog drutva ili komanditnog drutva u drutvo s ogranienom
odgovornou na odgovarajui se nain primjenjuju pravila kojima je ureeno preoblikovanje javnog
trgovakog drutva odnosno komanditnog drutva u dioniko drutvo.1434

1433
l. 571. ZTD.
1434
l. 576. ZTD.

305
 Literatura

Adamovi, Jasminka et al.: Prilagodba hrvatskog prava intelektualnog vlasnitva europskom

pravu, Zagreb, Narodne novine i Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, 2007.
Babi Davor (pr.), Tepe Nina (pr.), Sikiri Hrvoje, Triva Sinia: Arbitraa i alternativno
rjeavanje sporova Kako rjeavati meunarodne poslovne sporove, Zagreb, 2003.
Babi Slavko: Ponuda i prihvat ponude za sklapanje ugovora o prodaji, Pravo i porezi, 11/2002.
Barbi Jaka, olakovi Esad, Para Branko, aban Josip: Nadzorni odbori, vodi kroz sustav
korporativnog upravljanja, Zagreb, 2006.
Barbi Jaka: Naini zatite dioniara, Pravo u gospodarstvu, 04/2006.
Barbi Jaka: Obiaji u hrvatskom trgovakom pravu, Informator, 5424/2006.
Barbi Jaka: Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala (svezak I.: dioniko drutvo),
Zagreb, 2010.
Barbi Jaka: Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala (svezak II.: drutvo s
ogranienom odgovornou, drutvo za uzajamno osiguranje, kreditna unija), Zagreb, 2010.
Barbi Jaka: Pravo drutava, Knjiga prva opi dio, Zagreb, 2006.
Barbi Jaka: Pravo drutava, Knjiga trea drutva osoba, Zagreb, 2002.
Barbi Jaka: Pregled odredaba Zakona o trgovakim drutvima u monistikom ustroju organa
dionikog drutva, Hrvatska pravna revija, 12/2007.
Barbi Jaka: Primjena obiaja u hrvatskom trgovakom pravu, Rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, Razred za drutvene znanosti, Knj. 43., 2005.
Barbi Jaka: Sklapanje ugovora po Zakonu o obveznim odnosima (suglasnost volja), Zagreb,
1980.
Barbi Jaka: Upravni odbor u dionikom drutvu prema noveli Zakona o trgovakim
drutvima, Pravo u gospodarstvu, 03/2008.
Bareti Marko: Individualna i kolektivna zatita potroaa u hrvatskom pravu; u: Tomljenovi
V, ulinovi-Herc E., Butorac Malnar V. (ur.): Republika Hrvatska na putu prema Europskom
pravosudnom podruju: Rjeavanje trgovakih i potroakih sporova, Pravni fakultet Rijeka,
2009.
Bareti Marko: Naelo savjesnosti i potenja u obveznom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u
Rijeci, 1/2003.

306
 Bareti Marko: Prikaz izmjena i dopuna zakona o obveznim odnosima, Hrvatska pravna revija,
6/2008.
Bodiroga Vukobrat Nada, era Dario, Poi Ana (ur.), Zbirka presuda Europskog suda (Izbor
recentne prakse), Inenjerski biro, Zagreb, 2011.
Bodiroga Vukobrat Nada, Horak Hana, Martinovi Adrijana: Temeljne gospodarske slobode u
Europskoj uniji, Inenjerski biro d.d., Zagreb, 2011.
Bori eljko: O arbitrai - arbitrabilnost, ugovor o arbitrai, stranke, arbitrani sud i postupak,
Pravo i porezi, 1/2009.
Breanski Jasna: Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora primjena u praksi, Zbornik
Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2005.
Crni Ivica: Referat za 3. Stalnu konferenciju predsjednika vrhovnih sudova, Varava, 2003.
(izvor: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=427, 21.02.10.)
uveljak Jelena: Jamstvo (Poruanstvo), Hrvatska pravna revija, 7/2007.
uveljak Jelena: Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva, Pravo i porezi, 4/2006.
uveljak Jelena: Pokretanje steajnog postupka (I.), Pravo i porezi, 12/2004.
uveljak Jelena: Prijetnja i sila u obveznom odnosu, Informator, 5548/2007.
uveljak Jelena: Sklapanje ugovora po novom ZOO-u, Pravo i porezi, 11/2005.
uveljak Jelena: Ugovorna kazna, Hrvatska pravna revija, 4/2004.
Dika Mihajlo: Graansko ovrno pravo, Zagreb, 2007.
Dika Mihajlo: O razvitku instituta sudske (sudake) nezavisnosti u zapadnoevropskom
civilizacijskom krugu: pokuaj rekonstrukcije povijesne geneze, Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu, 42/4 (suppl.):1992.
Giunio Miljenko: Novo pravno ureenje kamata, Pravo u gospodarstvu, 4/2007.
Goldtajn Aleksandar: Privredno ugovorno pravo, Zagreb, 1967.
Goldtajn Aleksandar: Trgovako ugovorno pravo meunarodno i komparativno, Zagreb,
1991.
Gorenc Vilim (ur.), esi Zlatko, Kaer Hrvoje, Mominovi Hrvoje, Pavi Drago, Perkui
Ante, Peuti Andrea, Slakoper Zvonimir, Vidovi Ante, Vukmir Branko: Komentar zakona o
obveznim odnosima, Zagreb, 2005.
Gorenc Vilim (ur.), Filipovi Vladimir, Slakoper Zvonimir, Brkani Vlado: Komentar Zakona o
trgovakim drutvima, Zagreb, 2004.
Gorenc Vilim: Osnove statusnog i ugovornog trgovakog prava, Zagreb, 2005.
Gorenc Vilim: Pravni znaaj i zadaa podrunice, Pravo i porezi, 10/1998.
Gorenc Vilim: Stjecanje vlastitih dionica u svjetlu Novele od 19. Listopada 2007., Pravo i
porezi, 03/2008.
Gorenc Vilim: Trgovako pravo drutva, Zagreb, 2003.

307
 Grbin Ivo: Promjena subjekata obveznog odnosa te pristupanje dugu i preuzimanje ispunjenja,
u: Zbornik radova Novi zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005.
Horak Hana, Bodiroga-Vukobrat Nada, Dumani Kosjenka: Sloboda pruanja usluga na
unutarnjem tritu Europske unije, Zagreb, kolska knjiga, 2015.
Horak Hana, Bodiroga-Vukobrat Nada: More liberal and economic and less social approach
(Impact of the recent ECJ rulings), Croatian Yearbook of European Law and Policy, 4/2008.
Horak Hana, Dumani Kosjenka, Pecoti Kaufman Jasminka: Uvod u Europsko pravo
drutava, Zagreb, 2010.
Horak Hana, Dumani Kosjenka, Poljanec Kristijan, Vuleti Dominik: European Market Law
Handbook, Vol. 1., Voronezh State University, Faculty of Law and University of Zagreb,
Faculty of Economics and Business, Voronezh Zagreb, 2014.
Horak Hana, Dumani Kosjenka, Poljanec Kristijan: European Market Law: Textbook, Vol.
1., Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, 2015.
Horak Hana, Dumani Kosjenka, Poljanec Kristijan: Neusklaenost prava pripajanja i spajanja
na unutarnjem tritu EU kao prepreka slobodi poslovnog nastana; u: Horak H., Dumani K.
(ur.): Zakon o trgovakim drutvima: 20 godina primjene u interdisciplinarnom okruenju,
Zbornik radova sa znanstvenog skupa odranog 29.1.2015, Ekonomski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, 2015.
Horak Hana, Dumani Kosjenka, Poljanec Kristijan: The Interconnection of Company Data
a Way Forward in Development of Freedom of Establishment?, European Journal of Economics
and Management, 3/2016.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Europsko drutvo Societas Europea kao novost u hrvatskom
pravu, Zbornik ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 2007.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Europsko privatno drutvo novi oblik trgovakog na
jedinstvenom europskom tritu, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1/2009.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Harmonisation of the Croatian Company Law with Aquis
Communitaire of the European Union, The Business Review, Cambridge, 2/2011.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Jaanje prava dioniara i pravo dioniara na informacije,
Pravni vjesnik, 11/2015.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Modeli korporativnog upravljanja s posebnim osvrtom na
rjeenja u Italiji i Francuskoj, Pravo i porezi, 1/2011.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Neovisnost i nagraivanje lanova nadzornih odbora i
neizvrnih direktora u upravnim odborima, Pravo i porezi, 10/2011.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Pravilo poslovne prosudbe u hrvatskom i pravu SAD,
Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 2/2008.
Horak Hana, Dumani Kosjenka: Prokura i zakonsko zastupanje, Pravo i porezi, 7/2006.

308
 Horak Hana, Dumani Kosjenka: Usklaivanje u podruju prava drutava Republike Hrvatske
s pravnom steevinom EU, Pravo i porezi, 5/2011.
Horak Hana, Dumani Kosjenka; Pecoti Kaufman Jasminka: Uvod u europsko pravo
drutava, kolska knjiga, Zagreb, 2010.
Horak Hana: Pojam poduzea u pravu konkurencije EZ, Raunovodstvo i financije, 2/2003.
Jeli Olga: Obveznopravno osiguranje jamstvo i pravo zadranja, u: Zatita vjerovnika
stvarnopravno, obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina, Zagreb, 2005.
Josipovi Tatjana: Izazovi harmonizacije graanskog prava putem direktiva, Izazovi
harmonizacije graanskog prava putem direktiva; u: Forum za graansko pravo za jugoistonu
Evropu. Izbor radova i analiza. Prva regionalna konferencija, Cavtat, 2010. Knjiga 1., Beograd,
2010.
Kaer Hrvoje, Petri Silvija: Ugovorna kazna, u: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne
prakse : graansko, trgovako, radno i procesno pravo u praksi : godinjak, 2001.
Kale Boris: Pretpostavke za sklapanje ugovora, Hrvatska gospodarska revija, 5/2000.
Karlovan-urovi Ljiljana: Upravni spor u praksi Upravnog suda Republike Hrvatske,
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 1/2008.
Klari Petar, Vedri Martin: Graansko pravo, Zagreb, 2006.
Krbek Ivo: O upravnom sporu, U: Hrestomatija upravnog prava, Zagreb, 2003.
Krbek Ivo: Upravni akt, u: Hrestomatija upravnog prava, Zagreb, 2003.
Ledi Dragutin: lanska prava u drutvima kapitala u hrvatskom i usporednom pravu,
Suvremeno poduzetnitvo, 3/2003.
Ledi Dragutin: Javno trgovako drutvo, Suvremeno poduzetnitvo, 10/2003.
Ledi Dragutin: Odgovornost lanova uprave i nadzornog odbora u drutvima kapitala, Pravo u
gospodarstvu, 4/2004.
Markovi Nevenka: Razlika izmeu ovrnog i steajnog postupka, (izvor:
http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj/Strucni-clanci/Stecajna-masa-i-ovrha-na-
stecajnoj-masi/Ovrha-na-stecajnoj-masi, 20.09.11.)
Markovinovi Hrvoje: Stjecanje bez osnove i cesija, Pravo u gospodarstvu, 4/2006.
Maurovi Ljiljana: Uvoenje monistikog ustroja u pravo drutava Hrvatske Izmjene i dopune
Zakona o trgovakim drutvima, Hrvatska pravna revija, 1/2008.
Miladin Petar: Odnos ugovorne kazne i srodnih instituta, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,
6/2006.
Miladin Petar: utnja i konkludentne radnje u obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu, 4/2008.
Mlikotin Tomi Dea, Horak Hana, Pecoti Jasminka, tajfer Josip: Praktikum trgovakog
prava, Zagreb, 2005.

309
 Mlikotin Tomi Dea, Horak Hana: Trgovako pravo drutva, Zagreb, 2009.
Mominovi Hrvoje: Pregovori, sklapanje ugovora i predugovor po Zakonu o obveznim
odnosima, Pravo i porezi, 1/1997.
Mominovi Hrvoje: Ugovorne i zatezne kamate pravna vienja nakon 1. sijenja 2008.,
Pravo u gospodarstvu, 1/2009.
Niki Saa, uveljak Jelena: Novi Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005.
Niki Saa: Ugovorne i zatezne kamate novine iz Zakona o obveznim odnosima, Financije i
porezi, 6/2006.
Padjen Ivan: Javno i privatno pravo (transfer pravnih teorija), Zbornik Pravnog fakulteta u
Splitu, 3-4/2007.
Para Zoran: Nedoputeno stjecanje vlastitih dionica i njegove pravne posljedice, Pravo u
gospodarstvu, 4/1999.
Para Zoran: Podjela kao jedna od statusnih promjena dionikog drutva, Pravo u gospodarstvu,
4/1997.
Para Zoran: Trgovac tko je i tko bi mogao (trebao) biti, Pravo u gospodarstvu, 6/2001.
Para Zoran: Ugovor o obavljanju poslova lanova uprave i pravni poloaj nadzornog odbora,
Pravo u gospodarstvu, 7-8/96.
Pavi Drago: Ugovorno pravo osiguranja, komentar zakonskih odredbi, Zagreb, 2009.
Pavlovi Mladen: Nevaljanost ugovora i pravne posljedice nevaljanosti, Hrvatska pravna revija,
11/2001.
Pavlovi Mladen: Pravni uinci promjena subjekata u obveznopravnom odnosu, Hrvatska
pravna revija, 2/2002.
Pavlovi Mladen: Razlozi nitavosti i pobojnosti ugovora, Hrvatska pravna revija, 2/2002.
Pavlovi Mladen: Znaaj pregovora, predugovora i glavnog ugovora, Hrvatska pravna revija,
5/2004.
Peri Berislav: Drava i pravni sustav, Zagreb, 1994.
Peri Berislav: Struktura prava, Zagreb, 1994.
Petrak Marko: Pravna narav zablude u rimskom i hrvatskom ugovornom pravu, Zbornik
pravnog fakulteta u Zagrebu, 5/1998.
Petri Silvija: Odgovornost za materijalne nedostatke stvari prema novom Zakonu o obveznim
odnosima, Zbornik pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2006.
Petrovi Sinia: Osnove prava drutava, Zagreb, 2005.
Petrovi Sinia: Pravni oblici pravnih osoba za obavljanje djelatnosti pretpostavke i
posljedice, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Poseban broj, 2006.
Poljanec Kristijan: Zajednika naela kolektivne pravne zatite EU i hrvatsko potroako pravo
(I. dio), Pravo u gospodarstvu, 54/2015.

310
 Radbruch Gustav: Filozofija prava, Beograd, 1980.
Radolovi Aldo: Nevaljanost pravnih poslova, u: Novi Zakon o obveznim odnosima -
najznaajnije izmjene, novi instituti, Zagreb, 2005.
Raffaelli Bogoljub: Kapara, Financije i porezi, 3/2005.
Rodin Sinia, apeta Tamara: Osnove prava Europske unije, II. izmijenjeno i dopunjeno
izdanje, Zagreb, Narodne novine, 2011., str. 3.
Sikiri Hrvoje et al.: Meunarodno privatno pravo : zbirka odluka Suda Europske unije: zbirka
odluka Suda Europske unije, Zagreb, Narodne novine, 2014.
Sikiri Hrvoje: Priznanje sudskih odluka prema Uredbi Vijea (EZ) br.44/2001 od 22. prosinca
2000. o sudskoj nadlenosti i priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima,
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 62/2012.
Slakoper Zvonimir, Kaer Hrvoje, Luttenberger Axel: Osnove prava trgovakih ugovora i
vrijednosnih papira, Zagreb, 2009.
Slakoper Zvonimir: Drutvo s ogranienom odgovornou u sudskoj praksi i pravnoj teoriji,
Zagreb, 2001.
Slakoper Zvonimir: Naelo savjesnosti i potenja u trgovakim ugovorima s meunarodnim
obiljejem, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1/1991.
Slakoper Zvonimir: Poslovni udjel, Pravo i porezi, 5/2003.
Slakoper Zvonimir: Promijenjene okolnosti danas i u Nacrtu Zakona o obveznim odnosima,
Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2005.
Slakoper Zvonimir: Raskid ugovora zbog zakanjenja i neispunjenja, Zbornik Pravnog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, 3/2003.
Sokol Smiljko, Smerdel Branko: Ustavno pravo, Zagreb, 1998.
afranko Zvonimir: Kritiki osvrt na provedbu Direktive 2011/7/EU u hrvatsko pravo, Pravo u
gospodarstvu, 51/2012
afranko Zvonimir: Rebus sic stantibus, Pravo u gospodarstvu, 5/2010.
imac Sran: Mirenje - alternativni nain rjeavanja sporova, Zbornik Pravnog fakulteta
Sveuilita u Rijeci, 1/2006.
oljan Vedran: Vladajui poloaj na tritu i njegova zlouporaba u pravu trinog natjecanja
EZ, Zagreb, 2004.
Terek Darko: Opi akti, tijela i imenovanja u trgovakim drutvima, Raunovodstvo i financije,
2/2007.
Terek Darko: Opi akti, tijela i imenovanja u trgovakim drutvima, Raunovodstvo i financije,
2/2007.
Terek Darko: Prestanak i likvidacija trgovakih drutava, Raunovodstvo i financije, 6/2007.
Tot Ivan: Razvoj politike suzbijanja zakanjenja s plaanjem u EU, Pravo i porezi, 22/2013

311
 Triva Sinia, Dika Mihajlo: Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004.
Triva Sinia, Uzelac Alan: Hrvatsko arbitrano pravo, Zagreb, 2007.
Uzelac Alan: Mirenje kao alternativa suenju,
(izvor: http://public.carnet.hr/alanuzelac/pubs/D03 Mirenje_kao_alternativa.pdf, 23.02.10.).
Verona Albert: Obvezno pravo (trea knjiga) Licencni ugovor u jugoslavenskom, inozemnom
i meunarodnom pravu, Zagreb, 1981.
Verona Albert: Pravo industrijskog vlasnitva, Zagreb, 1978.
Viskovi Nikola: Teorija drave i prava, Zagreb, 2006.
Vizner Boris: Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima knjiga 1.
Vrban Duko: Drava i pravo, Zagreb, 2003.
Zubovi Antonija: Praksa Europskog suda iz podruja trgovinskog zastupanja, Hrvatska pravna
revija, 8/2008
Zubovi Antonija: Primjena trgovakih obiaja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci,
1/2006.

312
 Popis citiranih propisa

Ovrni zakon (NN br. 112/12, 25/13, 93/14)

Pomorski zakonik (NN br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15)
Poslovnik Hrvatskog sabora (NN br. 81/13)
Steajni zakon (NN br.71/15)
Ustav Republike Hrvatske (NN br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10,
5/14)
Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN br. 99/99, 29/02, 49/02)
Zakon o arbitrai (NN br. 88/01)
Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 130/11, 72/13, 148/13,
33/15, 82/15)
Zakon o dravnom sudbenom vijeu (NN br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15)
Zakon o kreditnim unijama (NN br. 141/06, 25/09, 90/11)
Zakon o mirenju (NN br. 18/11)
Zakon o obrtu (NN br. 143/13)
Zakon o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 48/08, 125/11, 78/15)
Zakon o odvjetnitvu (NN br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11)
Zakon o opem upravnom postupku (NN br. 47/09)
Zakon o patentu (NN br. 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11, 76/13)
Zakon o sudovima (NN br. 28/13, 33/15, 82/15)
Zakon o sudskom registru (NN br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11,
148/13, 93/14, 110/15)
Zakon o trgovakim drutvima (NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08,
137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15)
Zakon o tritu kapitala (NN br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15)
Zakon o upravnim sporovima (NN br.20/10, 143/12, 152/14)
Zakon o ustanovama (NN br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)
Zakon o uvoenju Europske zadruge Societas Cooperativa Europaea (SCE) (NN br. 63/08)
Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN br. 150/11, 119/14)

313
 Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,
129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)
Zakon o zadrugama (NN br. 34/11, 125/13, 76/14)
Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN br. 125/11, 64/15)
Zakon o zatiti potroaa (NN br. 41/14, 110/15)
Zakon o igu (NN br. 173/03, 54/05, 76/06,30/09, 49/11)
Zakon o uvoenju Europskog drutva Societas Europea (SE) i Europskoga gospodarskoga
interesnog udruenja (EGIU) (NN br. 107/07)

314
 Kazalo pojmova

direktiva, 62
A direktori, 238
disjunktivna pravna norma, 45
ad hoc arbitraa, 34 diskrecijska pravna norma, 46
adhezijski ugovori, 72 dispozitivna pravna norma, 46
ADR, 33 dodatne obveze, 262
akcesoran (ovisan) ugovor, 112 donoenje odluka, 249
alternativna pravna norma, 46 drutva kapitala, 182
anatocizam, 117 drutva osoba, 182
apsolutna simulacija, 104 drutveni ugovor, 211, 260
arbitrani postupak, 33 drutveni ugovor, 200
autonomni izvori, 67 drutvenog ugovora, 281
autonomno trgovako pravo, 69 drutvo s ogranienom odgovornou, 259
drava, 21
B dravna uprava, 38
dravne funkcije, 21
besplatni ugovori, 85
dravni izvori, 67
bona fides, 88
dravno odvjetnitvo, 28
business judgement rule, 240
Dravno sudbeno vijee, 26
dualistiki sustav upravljanja, 236
C dualizam u normiranju, 55
duna panja, 90
cesija, 121
dvostrano obvezni ugovori, 85
cijena, 144
DZIV, 162
inidba, 80, 107
civil law, 73
clausula irritatoria, 134 E
clausula rebus sic stantibus, 137
efektivno poveanje temeljnog kapitala, 283
Code de commerce, 55
common law, 73
course of dealing, 70
F
culpa in contrahendo, 93 fiksni ugovor, 135
culpa in eligendo, 168 fizika osoba, 101
fizika sila, 105
D forma ex contractu, 86, 108
forma ex lege, 86, 108
delkredere jamstvo, 171
formularno pravo, 71
delkredere provizija, 171
dionica, 224
dionice izdane u nematerijalnom obliku, 228
G
dioniko drutvo, 223 glavna skuptina, 246

315
gospodarsko (privredno) pravo, 58 K
gospodarsko interesno udruenje, 218
graanski parnini postupak, 30 kapara, 117
graanski ugovori, 87 kapitalno naelo, 204, 213
graansko pravo, 57 klauzule, 73
grana prava, 47 know-how, 164
komanditno drutvo, 210
H komanditor, 211
komisiona prodaja, 170
Handelsgesetzbuch, 55 komplementar, 211
hijerarhija izvora, 67 kompromis, 34
Hrvatski sabor, 22 kompromisorna klauzula, 34
konfuzija, 139
I konsenzualni ugovori, 84
konstitutivni elementi ugovora, 92
identitet obveznopravnog odnosa, 120 koritenje, 155
imovinska prava, 234 korporativno upravljanje, 236
imunitet, 27 kumulativna povlatena dionica, 225
INCOTERMS, 73 kupnja na pokus, 150
individualni poljodjelci, 182 kuponski arak, 227
industrijski dizajn, 164 kupoprodaja po uzorku ili modelu, 150
inominantni ugovori, 84 kupoprodaja s obronom otplatom cijene, 151
insolventnost, 32 kupoprodaja s pravom prvokupa, 149
institucionalna arbitraa, 33 kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva, 151
inter partes, 82 kvorum, 249
interno pravo, 49
iskljuenje prava glasa, 251
L
iskljuiva licenciji, 165
isprava o dionici, 227 lex mercartoria, 54
ispunjenje, 129 likvidacija, 209, 300
istek vremena, 139 likvidacija dionikog drutva, 258
izjava o osnivanju, 260
iznos za koji se izdaju dionice, 224 M
izravan uinak, 62
izum, 162 mane volje, 103
izvanparnini postupak, 30 manjinski dioniari, 235
izvanugovorni odnosi, 82 materijalni nedostatci stvari, 146
izvori trgovakoga prava, 67 materijalno pravo, 48
izvrna vlast, 36 matini broj subjekta, 184
izvrni direktori, 245 meunarodno pravo, 49
mentalna rezervacija, 105
J mirenje, 35
mjesto ispunjenja, 132
jamac platac, 113 model, 163
jamstvo, 111 monistiki sustav, 244
jamstvo za ispravnost prodane stvari, 147 monistiki sustav upravljanja, 236
javno pravo, 48
javno trgovako drutvo, 199 N
jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, 287
jednostrano obvezni ugovori, 85 naelo autonomije, 87

316
naelo izravnog uinka, 65 pactum de non cedendo, 122
naelo jednake vrijednosti inidaba, 89 participativna povlatena dionica, 226
naelo nadreenosti (supremacije) prava EU, 65 patent, 162
naelo ogranienih (dodijeljenih) ovlasti, 64 panja dobrog domaina, 90
naelo proporcionalnosti, 65 panja dobrog gospodarstvenika, 90
naelo prvenstva prava EU, 65 panja dobrog strunjaka, 90
naelo ravnopravnosti, 89 penal, 115
naelo savjesnosti i potenja, 88 perfekcija ugovora, 98
naelo supsidijarnosti, 64 personalno naelo, 205, 213
nadzorni odbor, 241, 275 plat dionice, 227
namjenski zajam, 155 Pobojnost, 110
naplatni ugovori, 85 pobuda, 108
neformalni ugovori, 86 podjela odvajanjem, 303
nelikvidnost, 32 podjela razdvajanjem, 303
neopozivost ponude, 94 Podjela s osnivanjem, 303
nesporazum, 106 podjela s preuzimanjem, 304
nevaljanost ugovora, 108 podlicencija, 166
nitetnost, 109 podrunica, 188
nominalni iznos dionice, 224 poduzetnik, 216
nominalno poveanje temeljnog kapitala, 283 podzakup, 158
nominantni ugovori, 83 pojedinano poslovodstvo, 202
notifikacija, 123 ponuda, 94
posebna naknada, 175
O posebne pogodnosti, 262
posebne uzance, 71
obnova (novacija), 127 poslovna sposobnost, 102
obrtnik, 183 poslovni udjeli, 266
obvezno pravo, 79 posredovanje za obje strane, 177
obveznopravni (obligacijski) ugovor, 80 potroaki ugovor, 87
oitovanje volje, 103 povlaenje (amortizacija) poslovnog udjela, 269
odgovornost komanditora, 213 povlaenje dionica, 256
odgovornost za bonitet, 124 povlatene dionice, 225
odgovornost za veritet, 124 pozitivno pravo, 49
odluka, 62 poziv da se uini ponuda, 94
odluku o izdavanju dionica, 228 pravilo istodobnog ispunjenja, 135
odobreni temeljni kapital, 254 pravna grupa, 47
odustatnina, 119 pravna norma, 42
opa ponuda, 94 pravna osoba, 101
ope uzance, 71 pravna sposobnost, 102
opi uvjeti poslovanja, 71 pravna znanost, 74
organski zakoni, 24 pravni institut, 47
osnivaka skuptina, 233 pravni posao, 79
otkaz, 139 pravni subjekti, 101
otpust duga, 139 pravo Europske unije, 59
ovrni postupak, 31 pravo glasa, 251
pravo na obavijetenost, 204
P pravo nadzora, 212
pravo zadranja, 119
pacta sunt servanda, 88
preddrutvo, 187
pactum de contrahendo, 99

317
predmet poslovanja, 193 skriveni nedostatak, 146
predmet prodaje, 144 skupno poslovodstvo, 203
predsjednik RH, 36 skuptina, 277
predugovor, 99 slobodna zanimanja, 181
pregovori, 93 spajanje, 300
prekluzija, 141 statika volja drutva, 231
preoblikovanje, 306 statut, 231
preporuke i miljenja, 62 steajni postupka, 32
prethodno pitanje, 63 stvar, 144
preuzimanje duga, 125 stvar u prometu, 144
preuzimanje ispunjenja, 126 stvari iji je promet ogranien, 144
prihvat, 96 sub pari, 225
prijeboj, 138 subjekti ispunjenja, 130
prijenos ugovora, 127 sudovi, 25
prijetnja, 105 sudski registar, 183
prijevara, 106 sudstvo, 22, 25
primarni izvori prava EU, 61 sukcesivno osnivanje, 232
pripajanje, 296 super pari, 225
prisilna pravna norma, 45 utnja na ponudu, 97
pristupanje dugu, 126
privatno pravo, 48 T
proboj pravne osobnosti, 187
procesno pravo, 48 tajni lan, 217
prokura, 196 tajno drutvo, 216
promjene sadraja, 121 talon, 227
promjene subjekata, 120 temeljni kapital, 259
prospekt, 233 temeljni kapital, 223
protuponuda, 96 tijela dravne uprave, 39
punomo po zaposlenju, 195 tipologija ugovora, 83
punomo trgovakom putniku, 198 tipski (standardni) ugovori, 72
punomonici, 195 trgovac, 181
trgovac pojedinac, 183
trgovaka drutva, 186
R
trgovaka punomo, 197
radno pravo, 58 trgovaki obiaji, 70
raskid ugovora, 133 trgovaki ugovori, 87
razumna cijena, 145 trgovako drutvo, 182
realni ugovori, 84 trgovako pravo, 53
redovne dionice, 225 tvrtka, 190
regres, 113 tvrtka podrunice, 189
relativna simulacija, 104
U
S
ugovor, 79
sazivanje glavne skuptine, 247 ugovor o djelu, 159
sazivanje skuptine, 279 ugovor o komisiji, 170
sekundarni izvori prava EU, 61 ugovor o kupoprodaji, 143
simultano osnivanje, 232 ugovor o licenciji, 161
sjedite, 194 ugovor o nalogu, 167
SKDD, 226 ugovor o posredovanju, 176

318
ugovor o pripajanju, 296 valjanost ugovora, 101
ugovor o spajanju, 300 vidljivi nedostacima, 146
ugovor o trgovinskom zastupanju, 172 vinkulacija, 267
ugovor o zajmu, 153 via sila, 136
ugovor o zamjeni, 152 viestruka cesija, 123
ugovori u korist treih, 82 Vlada RH, 38
ugovorna kazna, 113 vlastite dionice, 229
ugovorne kamate, 115 voenje poslova, 202, 272
ugovorne kamate, 153 voenju poslova, 212
ugovorni odnosi, 82 vodi poslove, 239
ulog, 201, 261, 264 vrijeme ispunjenja, 131
ultra vires, 239
unutarnja i vanjska drutva, 182 Z
upis dionica, 233
uprava, 22 zabluda, 105
uprava, 221, 238, 270 zabrana konkurencije, 201, 212
upravljaka prava, 234 zakanje vjerovnika, 133
upravni odbor, 244 zakanjenje, 132
upravni postupak, 39 zakanjenje dunika, 132
upravni spor, 41 Zakon o obveznim odnosima, 68
uredba, 62 Zakon o trgovakim drutvima, 69
Ustav RH, 68 zakonodavni postupak, 23
Ustavni sud RH, 28 zakonodavstvo, 22
ustavno pravo, 57 zakonska personalna subrogacija, 113
ustupanje radi ispunjenja, 125 zamjenjive stvari, 153
ustupanje radi osiguranja, 125 zastara, 140
ustupanje umjesto ispunjenja, 125 zatita od evikcije, 148
uzance, 70 zastupanje, 205, 273
zastupnici po zakonu, 194
zastupnje, 239
V
zatezne kamate, 115
vacatio legis, 24 ig, 163

319