Trgovačko Pravo Slides

Trgovako
pravo
Dr. sc. Ratko Brnabi
Uvod u trgovako pravo

Pojam i naziv
Predmet, struktura
Sustavi
2
Pojam trgovakog prava

Trgovako pravo je pravo koje prouava
odnose u koje stupaju subjekti trgovakog

prava u prometu roba i usluga
Subjektivni kriterij odreenja pojma
trgovakog prava
Narav odnosa trgovaca
Subjekti - trgovci
Def: trgovca ZTD pravna ili fizika osoba
osoba koja samostalno i trajno obavlja
neku gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti
Trgovac pojedinac, obrtnik i trgovako
drutvo
Trgovaki ugovor (no pravo) definira
ZOO, l.14/2
Predmetno odreenje trgovaki ugovori

Ugovor izmeu trgovca i netrgovca
nije trgovaki ugovor

Sporovi iz trgovakih ugovora i
sporovi za naknadu tete iz tih
ugovora (l.34.b.1. ZPP) - nadlenost
Ako se radi o sporu za naknadu tete
izmeu trgovaca koji nije vezan za
neki ugovor
5
Odnos trgovakih ugovora i

trgovakih sporova - primjeri:
Spor izmeu odvjetnika i pravne
osobe nadlenost opinskog suda

odvjetnik nije trgovac (vidi prilog
sudsku praksu)
Spor izmeu trgovakog drutva i
Visoke kole za glazbenu umjetnost
nadlenost opinskog suda kola
nije trgovac
6
Karakteristike trgovakog prava

1.U POGLEDU IZVORA TRG. PRAVO DIJELI SE NA:
A)ZAKONSKO
B)AUTONOMNO
2.U MATERIJALNOM POGLEDU ZAKONSKI SU PROPISI
DISPOZITIVNE NARAVI
Zakonodavna intervencija u trgovake ugovorne
odnose svodi se na
Prisilne propise
Javnopravne mjere
potroako zakonodavstvo
Karakteristike trgovakog
prava
3.ZNAAJKA TRG.PRAVA JE SPECIJALIZACIJA
Osim pravila koje vrijede za sve trg.ug.
(horizontalna regulacija) sve je vie pravila za

pojedine struke (vertikalna regulacija).
ZOO stoga u l.18 predvia dunost sudionika u
obvez.odnosu da u izvravanju svoje obveze
postupa s panjom koja se u pr.prometu zahtijeva
u odgovarajuoj vrsti obvez.odnosa.
U obavljanju svoje profesionalne djelatnosti on je
duan postupati s poveanom panjom prema
pravilima struke i obiajima (panja dobrog
strunjaka). Panja dobrog privrednika je
apstraktni pojam.
prava
4.U TRG.UGOVORNO PRAVO SPADAJU
I CIVILNA ODNOSNO DELIKTNA
ODGOVORNOST
Ovakva je odgovor. predviena za
odre.radnje odn. propuste u vezi s
pregovorima za sklapanje ug. (culpa
in contrahendo) ili tijekom izvrenja
ug.
prava
5.NAMJERA ZA SKLAPANJE UGOVORA
10
prava
6.TRG. UGOVOR NIJE IZOLIRAN AKT a za ostalo su
mjerodavni tr.obiaji.
7.OBVEZA BRILJIVOSTI
U trg.pravu vrijedi pravilo o briljivosti, dunoj
panji u pregovorima i tijekom izvrenja ug.
11
prava
8.TRG.POSLOVI OBAVLJAJU SE UZ
NAKNADU
9.SPADA U SFERU PRIVATNOG PRAVA
10. TRG.UGOV.PRAVO JE POD
UTJECAJEM JAVNOG PRAVA
12
Karakteristike: prekogranini aspekt
Za normalno funkcioniranje
vanjskotrgovakih transakcija potrebno

je da postoji njihov minimalni
zajedniki nazivnik, odnosno da stranke
ugovora na isti nain razumiju iste
institute
Tendencija unifikacije biljei se najvie u
onim oblastima trgovakog prava koje
se najee pojavljuju u vanjskoj trgovini
UNCITRAL Beka konvencija
Ujedinjenih naroda o prodaji robe
INCOTERMS itd.
13
Razgranienje od drugih
disciplina
Trgovako statusno pravo ili pravo trgovakih
drutava drugi je dio trgovakog prava u irem

smislu rijei
Pravo drutava = status, osobnost
Trgovako (ugovorno) pravo = trgovake
transakcije
To su obiljeja kontinentalnih sustava
Trgovako pravo = diritto commerciale,
commercial law, Handelsrecht
Pravo drutava = Company law,
Gesellschaftsrecht, diritto delle societa
14
Razgranienje
Privredno pravo javno pravo
Economic law, Wirtschaftsrecht
To je unutranje ekonomsko pravo kojim drava
ureuje odnose u proizvodnji, distribuciji i

potronji
To je pravo upravljanja gospodarstvom
Podruje dravnog intervencionizma
15
Odnos gra. i trgovakog

prava
Gra. i trg. pravo ureuju u biti istu vrstu
odnosa, pri emu se trg. pravo u odnosu na

gra. javlja kao posebno prema ope. Gra.
pravo, naroito obvezno, predstavlja
supsidijarni izvor trg. prava.
Kodifikacija trg. prava nije svugdje izvrena
na isti nain:
Stariji sustav predstavlja DUALITET
Novi sistem prihvaa jedinstveno
kodificiranje tzv. MONIZAM
Trei sistem ini djelomino kodificiranje
16
Specijalne discipline
Pravo trinog natjecanja
Ureeno Zakonom o zatiti trinog natjecanja
Nositelj zatite Agencija za zatitu trinog
natjecanja
Sustav zatite se aktivira u odnosu na sve oblike
sprjeavanja, ograniavanja ili naruavanja trinog
natjecanja
Adresati su trgovaka drutva, trgovci pojedinci,
obrtnici i druge pravne i fizike osobe, koje obavljaju
gospodarsku djelatnost
Tri temeljna instituta: ograniavajui sporazumi,
zlouporaba vladajueg poloaja, koncentracije
17
ograniavajui sporazum ono to
uobiajeno zovemo kartel
sporazum izmeu poduzetnika kojim se oni

obvezuju da meusobno nee konkurirati na
tritu
Najee tajan, usmen i esto neformalan
..\UPI-030-022011-01039_zabranjeni sporazum.
pdf
18
Zlouporaba vladajueg poloaja
poduzetnici u vladajuem poloaju na tritu
mogu se ponaati i djelovati na nain koji je
suprotan pravilima trinog natjecanja
Biti vladajui nije kanjivo
Oituje se najee kao
nametanje nepravednih cijena
Ili ograniavanje drugim poduzetnicima
Ili istiskivanje postojeih poduzetnika s trita
..\UPI-030-022011-01018_Primalab_Ohm lab.pdf
19
Koncentracije one nisu zabranjene samo se provodi
njihova kontrola
Ex ante kontrola sustav prijave namjere koncentracije ako
se prelazi neke pragove
Dugorono mogu imati za posljedicu smanjenje trinog
natjecanja (diu cijene ili nameu trgovinske uvjete koji
negativno utjeu na trino natjecanje)
Kako nastaje ?
..\UPI-030-022011-02009_prijava koncentracije_agrokor.pdf
20
Povijesni momenti
STARI VIJEK U starom vijeku nije postojalo
posebno trg. pravo, ve samo pojedina

poseb. pravila koja izlaze iz opih okvira
privat.prava, a mogu se klasificirati kao
pravila trg. prava. U to je vrijeme civilno
pravo zadovoljavalo potrebe prometa.
Hamurabijev zakonik (1958 1916 p.K.)
poznavao je : kupoprodaju, posao prijevoza,
kreditne poslove, zajam, kamate
strogo pravo protiv dunika
U Grkoj su postojale posebne norme za
bankarstvo i pomorsku trgovinu.
Rimljani su preuzeli institucije gr.prava.
Obvezno se pravo u Rimu prilagoavalo
posebnim potrebama trg.prometa.
21
Povijesni momenti
U srednjem se vijeku razvilo posebno trg.
pravo u vrijeme gospod. razvoja gradova i

to prvenstveno u Italiji.
Korijen europskog trg.prava ini posebno
pravo trg.stalea (lex mercatoria), nastalo u
talijanskim gradovima nakon 11.stoljea. To
su pravo unapreivale asocijacije trgovaca,
a njegovom je razvoju pogodovala posebna
sudbenost, posl.praksa i posebni sudovi
velikih trita i sajmova.
22
Povijesni momenti
Srednjovjekovna lex mercatoria staleko
pravo trgovaca meunarodno po svom

sadraju
Obiajno pravo jedinstveno za cijelu Europu
jer su ga trgovci primjenjivali gdje su
sklapali pravne poslove
Veliki trgovaki centri: Venecija, Koeln,
Milano London, Bruges, Anvers, Amsterdam
6 tjedni trgovaki sajmovi
23
4 faktora internacionalizacije
srednjovjekovne LM
Jedinstveni karakter prava
Jedinstveni obiaji
Posebna sudbenost trgovakih
sudova
Djelatnost javnih biljenika
24
Hrvatski povijesni momenti

- Srednjovjekovni statuti izvor i za
trgovce
Prema lanku 44 Vinodolskog zakona
postojao obiaj izdavanja robe na kredit
Prema Vinodolskom zakonu vjerovalo se
trgovevim knjigama
- 1458. Benedikt Kotruljevi: O trgovini i
savrenom trgovcu
25
Novovjekovni partikularizam
Doba nacionalnih kodifikacija poetak
je zatvaranja pravnih sustava
trgovakog prava
Novovjekovno razdoblje nema
kozmopolitizma
Tzv. velike kodifikacije graanskog i
trgovakog prava
26
Novovjekovni partikularizam
NOVI VIJEK UNIFIKACIJA U novom vijeku dolazi do
uvrtavanja lex mercatorie u nacion.pr. sustave ime

ono postaje dijelom nacion.trg. prava. U to je vrijeme
trg. pravo u veini zemalja kodificirano.Pojava tih
kodifikacija dovela je do unapreenja trg.prava, ali
istovremeno i do gubitka njegove univerzalnosti, jer
kodifikacija nije izvrena svugdje na isti nain.
1)u starijim je sustavima primijenjen dualizam tj.
odvajanje trg. zakona od graanskih (Francuska,
Njemaka, i kod nas izmeu 2 rata)
2)u novim je sustavima primijenjeno jedinstveno
kodificiranje (vicarska, Talijanski gra.zakonik, SAD)
27
Struktura i razvojni momenti

Pravni sustavi kontinentalnog tipa razlikuju
opi i posebni dio ugovornog prava

Posebni dio ima prednost kao lex specialis
Komparativni pristupi reguliranju
trgovakog prava
1) englesko pravo precedentno pravo koje
vrijedi kao opi dio; postoje zakoni ali se
njima reguliraju pojedini instituti trgovakog
prava (Bill of Sale Act, Bill of Exchange Act,
Consumer Credit Act, Unfair Terms Act)
28
Struktura i razvojni momenti

2) Pravo SAD-a takoer postoji
precedentno pravo ali ono u manjoj mjeri

dolazi do izraaja (samo za opi dio);
Ameriko pravo ne poznaje dvodiobu na

graansko i trgovako pravo jer je graansko
pravo komercijalizirano
Propisi trgovakog prava sadrani preteno u
Jednoobraznom trgovakom zakoniku (Uniform
Commercial Code)
Predmet UCC-a: prodaja, vrijednosni papiri,
bankarski depoziti, akreditivi, poslovi
osiguranja potraivanja (security interest i sl.)
29
Znaajke
1) Podvojenost izvora
Heteronomni izvori, autonomni izvori
2) Prevladavajua dispozitivnost heteronomnih izvora

Dispozitivni propisi su prevladavajui sadraj ZOO koji slue
kao regulatorna dopuna ugovoru
3) Autonomija stranaka gotovo apsolutna (prisilni

propisi)
Svi izvori trgovakog prava beziznimno su podreeni

prisilnim propisima
4) Kod trgovakih ugovora s neprofesionalcima

zatita slabije ugovorne strane
Ugovori koje trgovci sklapaju s potroaima nameu

trgovcima dodatne obveze zatite slabijeg
30
Znaajke
5) specijalizacija osim horizontalne
regulacije sve je vie strukovnih pravila

(vertikalna regulacija)
6) Poveana briljivost profesionalaca
poveana panja (rokovi, standardi
ponaanja, tumaenje utnje)
7) dominantna internacionalizacija propisa
globalne transakcije zahtijevaju
zajedniki nazivnik ugovornog sadraja
(minimum harmonizacije)
8) trgovaki obiaji kao regulatorna
dopuna ugovora
31
Tipovi trgovakih ugovora

1) IMENOVANI (NOMINATNI) UG.
2) NEIMENOVANI (INOMINATNI) UG.
unutar kojih razlikujemo:
- TIPINE
- ATIPINE
3) UG. SUI GENERIS
4) VIESTUPNJEVITI UG.
32
Za jednu transakciju kao privrednu cjelinu
potrebno je esto sklopiti nekoliko ugovora

Ugovor o prodaji kao najvaniji ugovor TUP
satelitski popraen ugovorima koji
potpomau izvrenje glavne obveze
prodavatelja i kupca
PRO: ugovor o prijevozu, pediciji, osiguranju,
kontroli robe
KUP: dokumentarni akreditiv, bankarska
garancija, kredit, mjenica
33

Tipini inominatni ugovori su se do te
mjere ustalili da su dobili ime

Atipini ugovori nisu sadrajno ustaljeni jer
se prilagoavaju potrebama sluaja
Npr. leasing (postao imenovani s
donoenjem Zakona o leasingu), ugovor o
kontroli robe (koji je u nas imenovan
ugovor), faktoring, franchising, know-how,
joint venture
34

Ostali inominatni ugovori
Ugovor o forfaitu
Time sharing
Syndicated loans
Turn key contracts
Swap, repo
Drilling contracts
Framework contracts (master agreements,
framework contracts)
35
Izvori
ZOO, ZM, Z, ZP, Z, - heteronomno pravo
Autonomno pravo pravo kojeg su
formulirali sami sudionici trgovci
Ugovor
Praksa uspostavljena izmeu ugovornih
strana (course of dealing)
Opi uvjeti poslovanja
Trgovaki obiaji
Trgovaki termini i klauzule itd.
36
Izvori
Graansko pravo ne poznaje autonomne izvore
trgovakog prava
Svi izvori autonomnog trgovakog prava moraju
biti u skladu s prisilnim propisima zakona
Autonomni izvori trgovakog prava imaju
prednost pred dispozitivnim propisima
Vrijede kao pretpostavljena volja ugovornih
strana ak kad nisu ugovoreni (to posebno vrijedi
za trgovake obiaje)
Za ope uvjete poslovanja jo se trai i njihova
inkorporacija
37
Posebno o stupnju panje

trgovaca
l.10. ZOO-a
1) panja dobrog gospodarstvenika (1.
stupanj za trgovce)
2) sudionik iz svoje profesionalne
djelatnosti poveana panja +
pravila struke + obiaji - panja
dobrog strunjaka (2. stupanj za
trgovce)
38
ZOO-ova koncepcija primjene

izvora na trgovake ugovore
trgovci su mahom pravne osobe
ZOO: Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u
skladu sa svojim statutom, drutvenim ugovorom odnosno

pravilima.
Trgovaki ugovori koji su sklopljeni suprotno internim aktima
pravilima ostaju na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je
zakonom drukije odreeno.
To je dokidanje ultra vires
l.14. ZOO dispozitivni propisi primjenjuju se na sve vrste ugovora,

osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno.
Zakonska Definicija trgovakog ugovora
Trgovaki ugovori, prema ovom zakonu, jesu ugovori to ih sklapaju
trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet
poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih
djelatnosti.
39
Izvori trgovakog prava

1. ZAKON
2. AUTONOMNO TRGOVAKO PRAVO
a) OBIAJI
b) UZANCE
c) OPI UVJETI POSLOVANJA
d) KLAUZULE I TERMINI
3. SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA

4. PRAVNA NAUKA (DOKTRINA)
40
Hijerarhija izvora trgova.

prava
1. UGOVOR ako je u skladu s prisilnim propisima
2. OPI UVJETI POSLOVANJA, TIPSKI UG. I

STANDARDNE KLAUZULE i Termini koje su strane
uinile dijelom ug.
3. PRAKSA USTANOVLJENA MEU UGOVORNIM
STRANAMA takoer postaje dio ugovora
4. TRGOVAKI OBIAJI, POSLOVNA PRAKSA
(UZANCE) 4.1. posebne u., 4.2. pos. ob. 4.3.
ope u. 4.4. opi ob.
5. OPA NAELA PRAVA (?) je li jo uvijek ?
6. DISPOZITIVNI PROPISI
7. SUDSKA / ARBITRANA PRAKSA
8. PRAVNA DOKTRINA - POSREDNO
41
Izvor br. 1: Ugovor
Ugovor je temelj svih trgovakih transakcija

Prvi je na hijerarhijskoj ljestvici izvora
Mora biti u skladu s prisilnim propisima (ZOO-a ili
drugih zakona)
U meunarodnom trgovakom pravu
iskristalizirali su se neki kriteriji tumaenja
Sadrani su u Bekoj konvenciji o meunarodnoj
prodaji robe (CISG)
Pregovori (negotiations),
praksa koje su stranke izmeu sebe uspostavile
(course of dealing)
Trgovaki obiaji (usages of trade)
Svako kasnije ponaanje stranaka (subsequent
conduct)
42
TUMAENJE UGOVORA - ZOO

Tumaenje spornih odredbi istraivanje namjere
(l.319)
onako kako glase,
Sporne, treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja (u
duhu naela obveznog prava)
nejasne odredbe - in dubio contra preferentem (l.320)
unaprijed otisnuti sadraj,

ili
ugovor je pripremila i predloila jedna ugovorna strana
nejasne odredbe
Nejasne odredbe
- besplatni ugovor
- naplatni ugovor
43
Tumaenje od strane treeg

Izvansudsko tumaenje ugovora
lanak 321.
Npr. ugovori sklopljeni na obrascima koje
je pripremila neka asocijacija trgovaca
tumaenje moe dati ta asocijacija
Npr. formular za trgovinu itom, drvenom

rezanom graom Grain Trade Asociation te
druge strukovne asocijacije
44
Ugovor i ostali autonomni

Ugovor se nadopunjuje ostalim
izvori
izvorima autonomnog prava prije

nego to se posegne za dispozitivnim
propisima heteronomnog prava (ZOO)
Koji su to izvori i kako se primjenjuju:
1) opi uvjeti poslovanja ako su
inkorporirani
2) praksa koju su stranke razvile
izmeu sebe
3) ponaanje stranaka pri izvrenju
ugovora* - nije kriterij ZOO-a!
4) trgovaki obiaji
45
Izvor br. 2: Formularno pravo

= onaj dio autonomnog prava u kojemu se ugovori
sklapaju prema unaprijed pripremljenim predlocima

(formularima). Razvilo se u tenji da se pojednostavi
poslovanje, jer se uz pomo unaprijed pripremljenih
formulara mogu izbjei dugi pregovori, pogotovo
ako je sadraj ugovora preteno isti (npr. kad se
sklapa vei broj ugovora)
= oblici u kojima se pojavljuje formularno pravo jesu:
opi uvjeti poslovanja, tipski (standardni) i adhezijski
(po pristupu) ugovori, te razne klauzule (termini).
Iako su ti oblici formularnog prava slini budui da
svaki ukljuuje formular po kojem jedna strana
stalno sklapa ugovore s neodreenim brojem
suugovaraa, i u veoj/manjoj mjeri doputa / uope
ne doputa odstupanje ipak se razlikuju:
Izvor br. 2: Formularno pravo
Formularni ug. razlikuju se od trg.
obiaja.
Formularni ug. su sastavni dio ug. po
jasno izraenoj volji ugovornih
strana, dok su trg.obiaji objekt.
pravila nastala u prometu koja se
takoer primjenjuju voljom ugovornih
strana, ali je ta volja pretpostavljena
(lex contractus).
Funkcija formularnih ugovora

Standardizirani ugovorni tekstovi, unaprijed pripremljeni s
namjerom da budu dijelovi buduih ug. s posl. partnerima,

imaju viestruku funkciju:
1) RACIONALIZACIJA
2) OLAKANJE SKLAPANJA UGOVORA
3) EKONOMSKA RAVNOTEA
4) KLASIFIKACIJA I TERMINOLOGIJA
5) FORMULARNI UGOVORI KAO DOPRINOS UNIFIKACIJI

Unaprijed pismeno formulirani obrasci po
kojima trgovac sklapa neodreen broj

individualnih ugovora
OUP dio tzv. formularnog prava
BK ne sadri odredbe o opim uvjetima
poslovanja pa e s obzirom na tu pravnu
prazninu biti nuno primijeniti odredbe drugih
pravnih izvora (autonomno trg. ugovorno pravo
i prisilni propisi mjerodavnog domaeg prava)
Adhezijski ugovori nema pregovaranja o
sadraju ugovornog odnosa take it or leave it
tipski ugovori postoji minimalna mogunost
da se izmijene odreeni ugovorni uglavci
stranaka na temelju pregovora prilikom
sklapanja ugovora - razlika prema tipinim
ugovorima
Adhezijski ugovori
se zbog svoje specifine prirode ne ubrajaju u

striktno trg. ug. u uem smislu niti u model
ugovore kakvi su tipski ug. i opi uvjeti posl.
Adhezijski ug. ne koriste se u me. trgovini,
ve se javljaju u domaim transakcijama. U
toj je sferi nuna kontrola adhezijskih ug. u
cilju zatite potroaa. Mjere kontrole pritom
mogu biti:
zakonske
administrativne ili
sudske
Adhezijski ugovori se u naem pravu
najee upotrebljavaju kod pruanja usluga
u javnoj slubi (pota, komunalne slube,
osiguranje)

Opi uvjeti poslovanja kompleksno
reguliraju ugovor, dok se temeljem

njega sklopljeni individualni ugovori
ograniavaju na definiranje bitnih
elemenata
Cijena
Rok isporuke
Koliina robe

OUP su dio ponude trgovca koji ih je
izradio
Tko ih stvara ?
Njihovo znaenje
Funkcije OUP
Banke nastoje minimalizirati taj
rizik na razliite naine:
kod kartica koje se
upotrebljavaju uz koritenje tzv.
PIN-a
Kod kartica koje se
upotrebljavaju bez PIN-a
Funkcije OUP
Pri izradi OUP vodi se rauna i o
usklaivanju tih uvjeta poslovanja s OUP

drugih konkurentnih ponuaa
Ponekad se i unificiraju na nivou struke
Faktori atrakcije klijenata pojedinih
ponuaa
Npr: ugovor o isporuci robe
Npr: ugovor o kreditu
Funkcije OUP
OUP mogu postati trgovaki obiaji
Prvo ih donesu veliki proizvoai

(Zatim ih prihvate asocijacije proizvoaa)
Tako nastala praksa proiruje se na
meunarodne transakcije zahvaljujui
volumenu poslovanja i poloaju na tritu
Ostali pripadnici struke se prilagoavaju
jer ele opstati u struci, pogotovo ako
kreatori OUP imaju monopolistiki poloaj
Razlike OUP - TO
Unose se u ug. po izboru
budueg korisnika
Trgovaki obiaji
Primjena obiaja se
Ope uvjete donose trg.
Opi uvjeti primjenjuju se
drutva ili njihove asocijacije
sporazumom strana ugovora

koje ih ine sastavnim
dijelom konkretnog ug.
pretpostavlja , osim ako se

izriito iskljui
Trg.obiaji nastaju praksom
(ako je dovoljno proirena)
i slue svim adresatima,
subjektima
privred.poslovanja
(horizontalni) ili svim
pripadnicima odreene
brane (vertikalni)
Trg. obiaji primjenjuju se
uvijek (ako nisu izriito ili
konkludentno iskljueni)
Ekonomska (ne)ravnotea
ugovornih strana
1. Cilj sastavljaa
2. Psiholoka prednost
sastavljaa
3. Problemi suprotne strane
Ekonomska (ne)ravnotea
ugovornih strana
Neravnoteu ugovornog poloaja
ispravljaju zakonodavci ali samo u

odnosu na najslabije suugovaratelje
potroae
l.142 144. ZOO* izmijenjeno
Zakon o zatiti potroaa
nepotene ugovorne odredbe u
potroakim ugovorima
Zatita slabijeg na tom planu poiva na
primjeni naela savjesnosti i potenja
Inkorporacija OUP
OUP se moraju inkorporirati u ugovor
da bi bili njegovim sastavnim dijelom

Prihvatljivi oblici inkorporacije
Inkorporacija OUP
l. 295: Opi uvjeti ugovora su ugovorne
odredbe sastavljene za vei broj ugovora

koje jedna ugovorna strana (sastavlja)
prije ili u trenutku sklapanja ugovora
predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da
su sadrani u formularnom (tipskom)
ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.
Dopunjuju posebne pogodbe i u pravilu
obvezuju kao i ove
neslaganje opih uvjeta i posebnih
pogodbi - vrijede ove posljednje
moraju se objaviti na uobiajeni nain.
Inkorporacija OUP
Opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako

su joj bili poznati ili morali biti poznati u
vrijeme sklapanja ugovora.
Da li su joj morali biti poznati ako joj
nisu predani ?
Da li stranka mora zahtijevati predaju ?
Inkorporacija OUP
Ponuda i prihvat opih uvjeta posl.
mogu biti dani:
1. izriito
2. konkludentno
utnja kupca
Inkorporacija OUP
ako su odredbe ugovora i OUP u
suprotnosti
Naelo specijaliteta
Npr. rok za slanje obavijesti o

materijalnim nedostacima robe u OUP je
8 dana, a u samom ugovoru 15 dana.
Nitetnost OUP l. 296

ZOO
Odredbe koje su:
suprotne naelu savjesnosti i potenja
prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama
na tetu suugovaratelja sastavljaa
ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i
ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela.
Procjena nitetnosti:
sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora,

pravna narav ugovora,
vrsta robe ili usluge koja je objekt inidbe,
ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog povezanog
ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta ugovora
povezana.
Nitetnost OUP l. 296

ZOO
Nisu nitave odredbe:
iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa
o kojima se pojedinano pregovaralo a
druga je strana pri tom mogla utjecati
na njihov sadraj
te na odredbe o predmetu i cijeni
ugovora ako su jasne, razumljive i lako
uoljive.
Battle of forms sukob OUP

Situacija kada svaka ugovorna strana
nudi svoje ope uvjete poslovanja
iji e se OUP primjenjivati ?
Last shot teorija
Tumaenje OUP
1. Contra preferentem
2. Tko je druga strana ?
3. Vei stupanj panje meunarodne-
nacionalne transakcije
4. Klauzule o ogranienju i iskljuenju
odgovornosti
Kontrola OUP
Kontrola OUP vri se radi ispitivanja
ravnotee poloaja ugovornih strana

Kako bi se eliminirale klauzule koje su
nepravine ili koje protustranci stavljaju
nerazmjerne terete
Nacionalni sustavi poznaju nekoliko oblika
kontrole
Preventivna upravna kontrola
Sudska kontrola
Kontrola organizacija potroaa i javnog
mnijenja
Sudska kontrola
sudska kontrola moe biti:
apriorna koja se ostvaruje putem tube
na utvrenje
naknadna koja se ostvaruje u sporu u
povodu prigovora ili zahtjeva da se utvrdi
ilegalnost nekog uglavka ug. iz kojeg je
nastao spor.
Sud.kontrola moe imati preventivnu
funkciju za budue sluajeve, ako se radi o
naelnom stavu sudske prakse.
ZZP nepotene ugovorne

odredbe
Prema ZZP-u bitno je da se:
o toj odredbi nije pojedinano pregovaralo

da uzrokuje znaajnu neravnoteu u pravima i obvezama
ugovornih strana na tetu potroaa.
Zakonska presumpcija kada se smatra da se nije

pregovaralo
ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane

trgovca te zbog toga potroa nije imao utjecaja na njezin
sadraj
poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga

standardnog ugovora trgovca.
Trgovac mora pruiti dokaz o protivnom (da se o
pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom

standardnom ugovoru pojedinano pregovaralo)
Siva lista
ZZP-om je preuzeta Smjernica EU
Ona ostavlja dravama lanicama nekoliko opcija
Crna lista klauzula sve klauzule e se automatski

smatrati nepotenima
Siva lista ne obavezuje po automatizmu
Siva lista je u l.82. ZZP je primjerina:
odredba kojom trgovac ograniava / iskljuuje svoju
odgovornost za tetu uzrokovanu smru ili
tjelesnom povredom potroaa,
odredba kojom trgovac ograniava / iskljuuje pravo
potroaa prema trgovcu ili nekoj treoj osobi koja on
ima u sluaju potpunog ili djelominog neispunjenja
ugovora
Siva lista
Potroa se obvezuje na ispunjenje
ugovora a ispunjenje obveze trgovca

uvjetovano je okolnou koja ovisi
iskljuivo o volji trgovca,
Potroa mora N znatno veu od
stvarne tete,
Trgovac moe raskinuti ugovor po
diskrecijskoj ocjeni
Trgovac je ovlaten otkazati ugovor
sklopljen na neodreeno vrijeme
Siva lista
Kada se ugovor na odreeno vrijeme moe
produiti na neodreeno ili odreeno vrijeme

ako potroa ne izjavi da ne eli produenje
ugovora
Trgovac moe jednostrano mijenjati ugovorne
odredbe bez valjanog ugovorenog razloga
Trgovac moe jednostrano mijenjati
karakteristike proizvoda ili usluge koji su
predmet ugovora, bez valjanog razloga
Siva lista
Trgovac ima monopol tumaenja uglavaka
npr.
kada trgovac ima pravo ocijeniti je li prodani
proizvod ili pruena usluga u skladu s
ugovorom
Kada trgovac bez pristanka potroaa
prenese prava i obveze iz ugovora na treu
osobu (nepovoljniji poloaj),
Prebacivanje tereta dokaza na potroaa
Tumaenje potroakog
ugovora
l.
86 ZZP
ili nerazumljive ugovorne odredbe tumae se u
dvojbene
smislu koji je povoljniji za potroaa.

nepotena ugovorna odredba je nitava.
nitavost pojedine odredbe ugovora ne povlai nitavost i
samog ugovora ako on moe opstati bez nitave odredbe.
l.88 zabrana primjene
tko ima opravdani interes za zatitu potroaa (posebice
udruge) moe zahtijevati od suda da zabrani odreenom
trgovcu koritenje ugovorne odredbe u njegovim
standardnim ugovorima ako sud utvrdi da je ta odredba
prema odredbama ove glave Zakona nepotena.
moe se pokrenuti protiv pojedinog trgovca, protiv vie
trgovaca iz istog podruja gospodarstva, kao i protiv
interesnih udruga tih trgovaca koje koriste ili preporuuju
koritenje spornih ugovornih odredaba.
Trgovake klauzule i termini

Cilj: osigurati jedinstveno tumaenje
termina koji se pojavljuju pri prodaji

robe a kojima se regulira prelaz rizika i
trokova izmeu kupca i prodavatelja
Momentalno na snazi INCOTERMS 2010
Ureuju prijelaz rizika i trokova na robi
izmeu prodavatelja i kupca kod
distancijske kupoprodaje
Distancijska prodaja
Takva prodaja kod koje su kupac i
prodavatelj u razliitim mjestima (esto

i dravama) pa je potrebno urediti tko
e od njih preuzeti brigu oko
Prijevoza robe, osiguranja robe u
prijevozu, obavljanja carinskih
formalnosti, plaanja carine,
pribavljanja uvoznih i izvoznih
deklaracija i sl. (Tko to plaa ?)
Tko snosi rizik gubitka ili oteenja
robe ?
Koja se sve pitanja ureuju?

Obveze vezane za predaju robe (u skladitu - prvom
prijevozniku - na odreditu itd.)

Obveze vezane za obavljanje carinskih formalnosti
Obveze vezane za osiguranje robe u prijevozu
Obveze vezane za pribavljanje prijevoznog sredstva
Obveze vezane za pribavljanje posebnih isprava
koje prate robu (uvjerenje o porijeklu proizvoda,
fitosanitarni certifikati, certifikati o obavljenoj
kontroli robe)
Obveze vezane uz pakiranje robe
Podjela trokova izmeu prodavatelja i kupca i sl.
a to ne
Mora se raditi prodaji materijalnih
dobara (netjelesne stvari iskljuene)

INCOTERMS-ima se ne regulira
prijelaz vlasnitva (iako moe
koincidirati s prijelaskom rizika)
Stranke esto same opisuju znaenje
pojedinih termina, treba izbjegavati
zbog tumaenja
I N C O T E R M S 2000
E GRUPA
F GRUPA
EXW - EX WORKS FCA FREE CARRIER

named place
named place
FAS FREE
ALONGSIDE SHIP
named port of
shipment
FOB - FREE ON
BORD
named port of
shipment
C GRUPA
D GRUPA
Struktura INCOTERMS-a
2000 - 13 termina razvrstanih u nekoliko
skupina (prethodna slika)

Najnovija revizija 2010 ukupno 11 klauzula
grupirane u dvije velike skupine
Izbaene su 4 klauzule iz grupe D (DAF DES
DEQ DDU)
Od starih je ostao DDP
Oblikovane su dvije nove klauzule DAT i DAP
Prva (E) skupina EXW

U prvoj skupni nalazi se samo jedna klauzula
EXW
EXW ex works (iz tvornice, franko tvornica)
Prodavatelj se oslobaa svoje obveze da isporui
robu onog trenutka kada stavi robu na
raspolaganje kupcu u svojim prostorijama (tzv.
izdvajanje stvari)
FAS (samo pomorski

prijevoz)
FAS (free alongside ship slobodno uz bok broda)
uz imenovanje luke ukrcaja

Primjenjuje se samo u sluaju kada se radi o
pomorskom prijevozu
Prodavatelj se oslobaa svoje obveze kada
isporui robu uz bok broda
Prodavatelj mora obaviti izvozno carinjenje (novo
2000) pribaviti sve dozvole i isprave o svom troku
Kupac snosi sve rizike i trokove od postavljanja
robe uz bok broda
Prodavatelj nema obvezu osigurati robu
FOB (samo pomorski

prijevoz)
FOB free on board (franko brod) uz imenovanu luku
ukrcaja/otpreme
Prodavatelj se oslobaa obveze kada isporui robu
preko ograde broda
Zamiljena linija brodske oplate
Svi trokovi i rizik od tog momenta prelaze na kupca
Ako brodski teret padne prije nego to je preao
brodsku oplatu rizik je na prodavatelju
Troak ravnanja tereta na palubi broda je na kupcu
Prodavatelj obavlja izvozno carinjenje
CFR (pomorski prijevoz)

CFR cost and freight trokovi i vozarina
uz imenovanje luke odredita

Npr. CFR Bombay
Rizik prelazi u trenutku ukrcaja robe u
polaznoj luci (npr. Rijeka), kao i kod FOB-a
Trokove i vozarinu prodavatelj snosi do
Bombaya
Prodavatelj obavlja izvozno carinjenje robe
Prodavatelj NE osigurava robu
CIF (pomorski prijevoz)

CIF cost, insurance, freight troak osiguranje
i vozarina uz naznaku mjesta/ luke odredita

Rizik na robi prelazi u trenutku ukrcaja (isto kao
kod FOB-a)
Prijevoz do luke ukrcaja takoer prodavatelj
Izvozno carinjenje takoer prodavatelj
Vozarina do mjesta opredjeljenja
Prodavatelj sklapa ugovor i sa osigurateljem s
minimalnim pokriem rizika
esto se ugovara kod dokumentarnog akreditiva
DAT
DAT delivered at terminal (isporueno uz
naznaku terminala)
Prodavatelj se oslobaa obveze kada robu
stavi kupcu na raspolaganje na
imenovanom terminalu (u luci ili na nekom
drugom mjestu) istovarenu, izvozno
ocarinjenu, ali neocarinjenu za uvoz
Niti jedna niti druga strana nemaju obvezu
osiguranja robe
Rizik i trokovi na robi prelaze u istoj toci na terminalu
DAP
DAP delivered at place (isporueno uz
naznaku mjesta odredita)

Prodavatelj je ispunio svoju obvezu kada robu
stavi na raspolaganje kupcu u mjestu
odredita
prodavatelj ne iskrcava robu
Roba je neocarinjena za uvoz (izvozne
formalnosti su obavljene)
Rizik i trokovi prelaze u istom trenutku
Nitko nema obvezu osiguranja
UGOVOR O KUPOPRODAJI
Klauzula rizik prelazi s prodavatelj a na

kupca u trenutku:
EXW stavljanja robe na raspolaganje za
utovar u mjestu isporuke,

FCA utovara u prijevozno sredstvo kod
prodavatelja odnosno stav ljanjem na raspolaganje prijevozniku u
drugom mjestu predaje, FAS postavljanjem
robe uz bok broda radi ukrcaja u luci ukrcaja,
FOB, CFR, CIF prelaska brodske ograde u
luci ukrcaja, CPT, CIP predajom robe prvom
prijevozniku,
DAF stavljanja (iz prijevoznog sredstva
neistovarene) robe na raspolaganje

kupcu na graninom mjestu prispijea,
DES stavljanja (iz broda neiskrcane) robe
na raspolaganje kupcu u luci iskrcaja,
DEQ stavljanja (na obalu iskrcane) robe
na raspolaganje kupcu u luci iskrcaja,
DDU, DDP stavljanja (iz prijevoznog
sredstva neistovarene) robe na
raspolaganje kupcu na mjestu prispijea
odnosno odreditu.
Izvor br. 3: Course of dealing

praksa ustanovljena izmeu
suugovaratelja
Vaei izvor tumaenja za anglosaksonsko i
meunarodno trgovako pravo Beka

konvencija
Od zadnje novele ZOO-a vrijedi i kod nas za
trgovce
Course of dealing praksa koju su dva
suugovaratelja razvila u obveznim
odnosima izmeu njih
prijanja praksa ugovornih strana postaje
osnovom za tumaenje volje ugovornih
strana
95
Ugovorna praksa ima prednost

pred dispozitivnim propisima
ZOO-a
lanak 12.
lanak 12.
U obveznim odnosima meu trgovcima
primjenjuje se . praksa koju su
meusobno razvili.
. praksa koju su trgovci meusobno
razvili, za iju su primjenu ispunjene
pretpostavke iz ovoga zakona,
primjenjuje se i ako je suprotna
dispozitivnom propisu.
96
Prijanja praksa - kriteriji

Relevantna su opetovana ponaanja ugovornih strana prije
sklapanja spornog ugovora (npr. prijanji ugovori, nain na

koji su oni izvravani, ali ne i pregovori oko spornog ugovora)
Npr: stranke su u nekoliko navrata (5-6) sklopile ugovor
primjenom opih uvjeta poslovanja prodavatelja. U sedmom
ugovoru prodavatelj je propustio pozvati se na primjenu
njegovih opih uvjeta. Kupac je propustio poslati obavijest o
nedostatku isporuene robe u roku kojeg je predviao OUP
prodavatelja (3 dana), ali je poslao obavijest unutar roka kojeg
je predviao zakon (8 dana). Prodavatelj tvrdi da se njegovi opi
uvjeti primjenjuju na temelju prakse koju su uspostavile izmeu
sebe ugovorne strane, te da je za kupca nastupila prekluzija
Ponaanje samo u jednom sluaju ne daje osnova za
postojanje prakse izmeu ugovornih strana

Prijanje dranje stranaka mora biti konzekventno ne moe
biti malo jedno malo drugo (UK)
97
Course of dealing
Ponaanje uspostavljeno prije
sklapanja ug. (course of dealing)

treba razlikovati od ponaanja u
tijeku izvrenja ug. (course of
performance).
Course of dealing ne treba mijeati s
pregovorima.
98
Course of performance
ponaanje u izvravanju
ugovornih
obveza
Ponaanje stranaka koje je uslijedilo nakon

sklapanja ugovora (subsequent conduct)
Iz njega se moe vidjeti na koji su nain
stranke razumjele ugovor
esto iz naknadnog ponaanja saznajemo
da je izmeu stranaka dolo do
nesporazuma pa se postavlja pitanje je li
ugovor sklopljen (suglasnost o bitnim
sastojcima)
99
-primjer
Npr. u nekoj je brani uobiajeno da se prilikom sklapanja
ugovora pregovara samo u popustu na cijenu jer je cijena
ujednaena na tritu
Ako prodavatelj ponudi kupcu velik popust na poetku njihova
odnosa istiui pritom da je popust koji daje redovnim
kupcima neto manji i kae mu koliki je
Prodavatelj misli da kupac ne moe razumno oekivati da e
isti popust dobiti i drugi put jer on jo nije redovni kupac
Prva strana misli da ima pravo na isti popust idui puta jer
ga je prodavatelj ve na poetku tretirao povoljnije
Prilikom sklapanja drugog ugovora stranke ne spominju
popust, ve samo kolininu robe
Kupac nakon sklapanja ugovora uplauje kupovnu cijenu s
veim popustom
Prodavatelj zahtijeva uplatu razlike
Izbija spor da li je ugovor sklopljen?
100
Izvor br. 4: Trgovaki obiaji

Kodificirani obiaji = uzance
Razlika izmeu trgovakih obiaja i
pravila struke
Obiaji
OBIAJI = definicija
Jednoobrazni zakon o sklapanju ug. o
meun. prodaji tjelesnih pokretnih
stvari definira OBIAJ kao nain
postupanja za koji razumne osobe
istih svojstava , kad se nau u istoj
situaciji kao ugovorne strane,
redovito smatraju da se ima
primijeniti na zakljuenje njihovih
ugovora.
Obiaji
U tom se smislu izjanjava i BK jer
pod posl.obiajem smatra takav

obiaj koji je strankama bio poznat ili
morao biti poznat i koji je iroko
poznat u me.trgovini i redovno ga
uzimaju u obzir ugovorne strane u
ugovorima iste vrste u odnosnoj
trgova.grani.
Obiaji
ZOO upuuje na primjenu dobrih
poslovnih obiaja. Termin dobri

poslovni obiaji upotrebljava se u
razliitim znaenjima:
1) identificira se s moralom
2) upotrebljava se u
pravnotehnikom smislu kao
posl.obiaj
Obiaji
Za primjenu obiaja mjerodavne su 2
teorije:
1)subjektivna
2)objektivna
Obiaji
Doktrina dijeli obiaje po:
1) VERTIKALNOJ LINIJI
2) HORIZONTALNOJ LINIJI
TO
Trgovaki obiaji da bi neko
ponaanje postalo trgovakim

obiajem mora se raditi o poslovnoj
praksi koja je do te mjere iroko
prihvaena da sudionici oekuju da
se ta praksa na njih redovno
primjenjuje
TO
npr. kod pismenog oitovanja jedne
strane,
ista sredstva komunikacije
usmeni razgovori
duty to communicate
duty to protect
Pretpostavka za primjenu obiaja
TO
Osim trgovakih obiaja koji vrijede za
sve struke postoje i posebni trgovaki

obiaji za odreenu struku
Npr. profesionalci u odreenoj brani
znaju u kojem roku se moraju slati
obavijesti o materijalnim
nedostacima robe
Kod lako pokvarljive robe
Kod ugovora o dobavi i ugradnji
investicijske opreme
Kod robe koja kotira na burzi
TO
Obiaji koji vrijede za stranke ne moraju biti
nuno sadrani u pisanom obliku iako je to
mogue
Ope uzance za promet robom iz 1954.

najvaniji su kodificirani trgovaki obiaji u nas
koji su do donoenja ZOO-a bili jedini izvor
trgovakog ugovornog prava (autonomni)
Kodificirala ih je Glavna privredna arbitraa (YU)
Osim opih uzanci postoje i posebne uzance
(Hotelske uzance, Luke uzance)
TO -Uzance
UZANCE = su kodificirani posl. (trg.
obiaji), iju je kodifikaciju izvrilo

ovlateno tijelo.
Kodifikacijom se, meutim, neto
nuno mijenja stvaranje dobrih
poslovnih obiaja - usklaivanje s
postojeim uzancama.
Zbog modifikacije, objavljivanje
uzanci blisko postupku objavljivanja
opih uvjeta poslovanja, ali ta 2
pojma treba razlikovati.
TO -Uzance
Uzance ne smiju biti u suprotnosti s
kogentnim propisima. Uzance se ne

primjenjuju kao pretpostavljena volja
stranaka (lex contractus) nego njihovu
primjenu treba izriito ugovoriti.
Prema l.21/2 ZOO-a uzance se
primjenjuju na obvez.odnose
1) ako su sudionici u obvez.odnosima
ugovorili njihovu primjenu ili 2) ako iz okol.
proizlazi da su njihovu primjenu htjeli
Uzance mogu biti:
1) ope 2) posebne
Ope uzance za promet robom su:
a) ope b) jedinstvene c) potpune
TO - dokazivanje
Ako obiaji nisu kodificirani njihovo

postojanje na sudu moe se dokazivati
uvjerenjem Gospodarske komore
Stari ZOO je izvrnuo kriterije primjene
u prijelaznim i zavrnim odredbama
l.1108. ZOO:
Ako stranke nisu nita ugovorile
nee se primjenjivati ope ili
posebne uzance nego dispozitivni
propisi ZOO-a
TO (meunarodni)
Kod kodificiranih meunarodnih
trgovakih obiaja jo uvijek je
uobiajeno da se stranke na njih
pozovu u ugovoru (naelo
inkorporacije) kako bi se izbjegle
dvojbe jesu li stranke njihovu
primjenu htjele ili ne
TO meunarodni
Meunarodni obiaji mogu biti i
/nekodificirani
nekodificirani
U tim odlukama esto se odbacuje primjena
nacionalnih ili lokalnih trgovakih obiaja,

obzirom da ugovorna strana iz druge drave
ne mora biti s njima upoznata
Npr. bankarski obiaj u Italiji
DOBRI POSLOVNI OBIAJI I NEPOTENO

TRINO NATJECANJE
lanak 70. Zakona o trgovini
Pod nepotenim trinim natjecanjem
podrazumijevaju se radnje trgovca kojima se

radi trinog natjecanja povreuju dobri
poslovni obiaji.
Nepoteno trino natjecanje je zabranjeno.
lanak 71. Primjerina lista to se smatra
nepotenim trinim natjecanjem
Dobri poslovni obiaji i

davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti
podaci tete ili mogu nanijeti tetu ugledu i
poslovanju drugog trgovca,
prodaja robe s oznakama ili podacima koji
stvaraju ili bi mogli stvoriti zbrku glede
izvora, naina proizvodnje, koliine, kakvoe
ili drugih osobina robe,
prikrivanje greaka (mana) robe ili usluga
ili kakvo drugo zavoenje potroaa,

radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih
odnosa, izmeu drugih trgovaca ili koje sprjeavaju ili

oteavaju poslovne odnose drugih trgovaca,
neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora
s pojedinim trgovcem, da bi se sklopio isti ili povoljniji
ugovor s drugim trgovcima,
ugovaranje izvoza robe i usluga po nioj cijeni, ako
je drugi trgovac ve ugovorio izvoz takve robe i
usluge po vioj cijeni ime se nanosi teta tom
trgovcu,
neopravdana uporaba imena, firme, marke ili koje
druge oznake drugog trgovca,

davanje ili obeanje darova, imovinske ili druge koristi
drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi

za drugog trgovca, da bi se davatelju omoguila
pogodnost na tetu drugog trgovca ili potroaa,
neovlatena uporaba usluga trgovakog putnika,
trgovakog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca,
pridobivanje kupaca robe ili koritenje usluga s
davanjem ili obeavanjem nagrada ili koje druge
imovinske koristi ili pogodnosti koje po vrijednosti znatno
premauju uobiajene vrijednosti robe ili usluga,
protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog
trgovca ili bespravno iskoritavanje povjerene poslovne
tajne drugog trgovca.
Dobri poslovni obiaji i zatita

pred sudom
lanak 72.
Naknada tete nastale zabranjenim radnjama
nepotenoga trinog natjecanja ostvaruje se
u sudskom postupku.
Aktivna legitimacija:
trgovac koji je oteen
te gospodarska komora i drugi oblici udruivanja
trgovaca.
Zastara tube
protekom roka od jedne godine od dana kada

tuitelj sazna za djelo i uinitelja, a najkasnije tri
godine od dana izvrenja djela.
Izvor br. 5: Opa pravna

naela
nisu obiaji jer nemaju podlogu u trg. praksi.
Karakteristika opih na. prava jest da je njihov

postanak vezan uz unutranje pravo, meutim,
nije dovoljno samo da je neko naelo prihvaeno u
nekim pr. sustavima, ve mora imati karakter
univerzalnosti.
Problematika opih na. prava spada u me. trg.
pravo, a u unutranjem pravu treba ih traiti u
osnovama pravnog poretka.
Npr. pacta sunt servanta, bona fides, zabrana
zloupotrebe prava, via sila, nemo plus iuris ad
alium transfere potest quam ipse habet.
Od proces. naela npr. audiatur et altera pars, iura
novit curia.
Opa pravna naela
Vano pomono sredstvo za primjenu
naela dobre vjere jesu obiaji u prometu

Svrha pravila o savj. i potenju jest da se
sprijei zloupotreba subjektivnoga prava
Povjerenje treba biti opravdano, pa je u
obzir potrebno uzeti objekt. kriterij, tj. ono
to odgovara pogledima u prometu. Stoga
se zloupotrebom prava ne smatra samo
ikanozno ponaanje, nego i proturjeno
dranje (VENIRE CONTRA FACTUM
PROPRIUM)
Opa pravna naela

Kao fundamentalno naelo dobra vjera e
se primijeniti:
1)na materijalno pravo
2)na procesno pravo
3)na izvanpravnu sferu, ali u svezi s
arbitraom
Opa pravna naela

SANKCIJA ZA POVREDU NAELA DOBRE
VJERE:
Opa pravna naela

BONA FIDES U PROCESNOM PRAVU
Sankcija za krenje na. dobre vjere
Izvor br. 7: Sudska i arbitrana

praksa
Kad izmeu stranaka doe do spora koji one ne
mogu drukije rijeiti, nastali spor rjeava sud

primjenjujui odgovarajue pr.norme.
Za sudsku praksu kod nas znaajno je na.
oficioznosti izraeno u ZPP-u prema kojem sud ne
moe odbiti odluivati o zahtjevu za koji je
nadlean.Pritom on ne moe odbiti donijeti
meritornu odluku s obrazloenjem da nema propisa
po kojima bi se moglo donijeti rje. (denegatio
actionis) ili pak jer mu inj. stanje nije dovoljno
jasno (non liquet).
Sud i kad postoji propis ne obavlja puku
interpretaciju propisa, nego primjenjujui ga na
konkretan spor, pazi na sve okol.
Ako propisa nema, on sam pronalazi normu. U oba
sluaja sud nije samo tuma, nego i kreator prava
jer konano odreuje smisao pr. normi.
Izvor br. 7: Pravna znanost

U oblasti me.jav.prava doktrina je uvrtena meu
izvore prava. Prema l. 38 Statuta Me.suda, sud

primjenjuje nauavanje najpozvanijih publicista
razli. naroda kao pomono sredstvo za odreiv.
pr.pravila.
Pr. se nauka slui komparativnom metodom to
ima viestruko znaenje:
komparativna metoda doprinosi poboljanju
doprinosi unifikaciji
Kako normativna djelatnost treba poivati na
naunoj osnovi (zakon, judikatura i doktrina)
Naelo iura novit curia, na podruju trg.prava trpi
izuzetke.Ovo je na. teko ostvariti jer ak ni
posl.obiaji kao dio trg.prava ne moraju biti poznati
sucu.
Posebna kategorija: Pravila ponaanja

koja ne spadaju u formalne izvore
prava
Letter of intent, letter of
understanding, letter of comfort

U ugovornom pravu uzimaju se u obzir i
pravila ponaanja koja se ne ubrajaju u
formalne izvore prava, ve se radi o
regulaciji ljudskog ponaanja prihvaenoj od
poslovne zajednice: kodeksi ponaanja,
pravni vodii, gentleman's agreements i
drugi instrumenti koji se smatraju
obvezujuima, ali nisu pravnoobvezujui u
smislu prisilnog izvrenja (letter of intent,
letter of understanding, comfort letter)
letter of intent
Pismo o namjeri (engl. letter of intent, letter of
understanding) je tvorevina meunarodne poslovne

prakse i nije kao poseban "predugovoran" oblik
sporazumijevanja ureen propisima. Rezultat toga je da se
u praksi pojavljuje pod razliitim engleskim nazivima.
Mogui sadraji pisma o namjerama:
a) utvrivanje ciljeva koje stranke ele ostvariti ugovorom,
vremenski redoslijed i raspored tema pregovora, mjesto
pregovora i osobe koje u njima sudjeluju;
b) pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o kojima
postoje razliiti stavovi;
c) utanaenja o uzajamnim obvezama o kojima je
postignuta suglasnost kao to su sporazumi o diobi
trokova, obveza uvanja poslovne tajne i povjerljivosti
podataka koji su otkriveni tijekom pregovora;
d) predvianje pobliih sadraja budueg ugovora kao i
oitovanje spremnosti da se on sklopi, ali ovisno o
ispunjenju odreenih uvjeta ili nastupanja nekih dogaaja.
Letter of comfort
Letter of comfort je pismo koje drutvo-
majka alje poslovnom partneru drutva-keri,

a u vezi s odreenim poslom izmeu drutvakeri i njenog poslovnog partnera.
U poslovnoj praksi, takva pisma mogu imati
razliite sadraje, npr. izjava drutva-majke da
je upoznata i da odobrava posao izmeu
drutva-keri i njenog partnera, ili uvjeravanje
da e drutvo-ki ispuniti uredno svoje
ugovorne obveze, ili da e drutvo-majka
ispuniti obveze koje ne ispuni drutvo-ki itd.
Od sadraja pojedinog pisma ovisi da li i u
kojoj mjeri za drutvo-majku nastaju odreene
pravne obveze.
Gentlemen's agreement
Gentlemen's agreement =
neformalni sporazum izmeu dvije

strane. Moe biti sklopljen pismeno ili
usmeno. Bit tog sporazuma je da
njegovo izvrenje poiva na potenju
stranaka, a ne pod prijetnjom pravne
prisile. Po tome je razliit od ugovora,
koji moe biti prisilno izvren.
UGOVOR O
MEUNARODNOJ PRODAJI
Konvencija UN-a o meunarodnoj prodaji
robe (1980.)
Beka konvencija
Konvencija ima za svrhu:

1. Smanjiti potrebu da se trai
najpovoljnije pravo
2. Smanjiti potrebu pribjegavanja
pravilima o sukobu zakona (pravila mpp-a)
3. Pruiti suvremeni zakon o prodaji
prilagoen transakcijama koje imaju
meunarodni znaaj
TO KONVENCIJA NIJE RIJEILA
1) Odredbe Konvencije su dispozitivne
naravi pa stranke mogu iskljuiti

njihovu primjenu u cjelini ili djelomino
2) Konvencija se odnosi na me.
prodaju openito. Prednost imaju opi
uvjeti poslovanja koje Konvencija ne
ureuje
3) Trgovaki obiaji imaju prednost
pred odredbama Konvencije
TO KONVENCIJA NIJE RIJEILA
4) Opi dio obveznoga ugovor. prava,
prisilne odredbe i dispozitivni propisi u

svrhu popunjavanja pr. praznina i dalje
e se uzimati iz nacion. prava
mjerodavnog za ug.
5) Nije jedini izvor prava me. trgovine
u njenoj je primjeni potrebno
usuglaavanje s ostalim instrumentima
koje na raspolaganje stavljaju me.
institucije (Me. trgova.komora,
UNDROIT i dr.)
Beka konvencija
Prisilne odredbe Konvencije su
izuzetak a odnose se na:

- podruje primjene i ope odredbe,
- metode tumaenja,
- pravilo o dunosti potovanja
naela savjesnosti i potenja.
Beka konvencija
njome se ne ureuje:
a. punovanost ug. ili obiaja
b. uinak koji bi ug. mogao imati na
vlasnitvo prodane robe.
Beka konvencija
Konvencija je prihvatila metodu
unoenja pravnih standarda. Kao

pravila konvencije o standardima u
obzir dolaze:
1. obiaji u me. trgovini
2. savjesnost i potenje u me. trgovini
3. razumna osoba istih svojstava u
istim okolnostima
4. nain odreivanja rokova putem
formule ''razuman rok''
Beka konvencija
Iskljuenje primjene CIGS-a:

1. iskljuenjem cijele Konvencije
2. unoenjem u ugovor odredbe
3. pozivanjem na ope uvjete
poslovanja
4. primjenom trg. obiaja
5. uglavcima ugovora da se pojedine
odredbe konvencije ili njeni dijelovi
iskljuuju
Beka konvencija
Hijerarhijski red izvora nakon ratifikacije :

ugovor
praksa ustanovljena meu stranama
opi uvjeti poslovanja
trg. obiaji (me. i nacionalni)
konvencija
opa naela
dispozitivni propisi nacionalnog prava
sudska i arbitrana praksa
doktrina
Beka konvencija
BEKA KONVENCIJA I ZOO
Beka konvencija
Sudska praksa:
PRAVILO DA SE OBJE UGOVORNE
STRANE TREBAJU SUZDRATI OD SVIH
POST. KOJI MOGU DOVESTI U PITANJE
IZVRENJE UG
OBVEZA ZATITE
OBVEZA SURADNJE
OBVEZA INFORMIRANJA
OBILJEJA UGOVORA
najraireniji pravni instrument uvoza i

izvoza robe
poslovi prodaje sastavni dio sloenih

ugovora meunarodne prodaje
esto se poslovi prodaje ostvaruju

istovremeno sa dopunskim poslovima
sklapaju se tzv. pomoni ugovori
(zastupanje, osiguranje, posredovanje)
POSEBNA OBILJEJA UGOVORA glede:
1. mjerodavnog prava
2. posebnih poslovnih obiaja i opih
uvjeta poslovanja
3. naina plaanja
4. rjeavanja sporova
5. rizika ispunjenja ugovora dozvole,
kvote, naini obiljeavanja
1. mjerodavno pravo izabrano pri

sklapanju ugovora od strane
ugovornih subjekata
2. mjerodavno pravo odreeno

kolizijskim normama mpp a
(upuivanje na hrvatsko pravo
sjedita prodavatelja sukladno l. 20
ZRS-a)
Beka konvencija primjenjuje:

b. kad su to drave ugovornice
a. kad pravila mpp-a upuuju na

primjenu prava jedne drave
ugovornice
Primjena Konvencije
NE primjenjuje se na prodaju:
A. robe kupljene za osobnu ili obiteljsku
upotrebu ili za potrebe domainstva
B. na javnoj drabi
C. u sluaju zapljene
D. vrijednosnih papira i novca
E. brodova, glisera i zrakoplova
F. elektrine energije
Beka konvencija-kupoprodaja ili djelo
lanak 3.
(1) Ugovorima o prodaji smatraju se i
ugovori o isporuci robe koja se treba

izraditi ili proizvesti, osim ako je strana
koja je robu naruila preuzela obvezu da
isporui bitan dio materijala.
(2) Ova se Konvencija ne primjenjuje na
ugovore u kojima se preteni dio obveza
sastoji u obavljanju nekog rada ili
pruanja nekih usluga.
Beka konvencija - tumaenje
lanak 7.
(1) Uvaava se meunarodni
karakter i potreba da se unaprijedi

jednakost njezine primjene i
potovanje savjesnosti u
meunarodnoj trgovini.
Popunjavanje pravnih praznina:
(2) prema opim naelima na kojima se
ona temelji ili prema nacionalnom pravu
mjerodavnom na osnovi MPP.
primjena domaeg prava temeljem dviju

osnova:
1. nacionalno pravo kao mjerodavno ili ono na

koje upuuju kolizijske norme ako stranke
izriito iskljue primjenu Beke, ili jedna od
njih ima sjedite/dravljanin je drave koja ju
nije ratificirala
2. imperativni propisi domaeg prava dio

javnog poretka (vrste zabranjenih predmeta
ugovora, obveze drave iz moguih embarga
trgovine, zatita potroaa)
OBLIK UGOVORA - formalizam
ugovor se redovito sklapa u pisanom

obliku ?
obvezatnost pisanog oblika nije predviena

Bekom konvencijom
ove drave iako su potpisnice Beke, daju

tzv. rezervu zbog koje se odredbe o
neformalnosti nee primjenjivati ukoliko
jedna od strana ima sjedite/dravljanstvo
te drave
SKLAPANJE UGOVORA prema Bekoj
PONUDA: prijedlog za sklapanje ugovora
upuen jednoj osobi ili vie odreenih osoba
neodreenom broju poziv za upuivanje

ponude
valjana ako je:

1. dovoljno odreena (utvrena roba, koliina,
cijena ili elementi za utvrivanje)
2. ozbiljna namjera ponuditelja
moe se opozvati ako opoziv stigne

ponuenome prije nego je on poslao
svoj prihvat
NE MOE se opozvati:
1. ako je u njoj naznaeno da je
neopoziva
2. ako je ponueni razumno vjerovao da

je ponuda neopoziva i ponaao se u
skladu s time
PRIHVAT izjava ili drugo ponaanje

ponuenog koje ukazuju na suglasnost
s ponudom
proizvodi uinak od trenutka kad izjava

o suglasnosti stigne ponuditelju /
obavljanjem neke radnje u sluaju
konkludentnih radnji
DIO III. PRODAJA ROBE
lanak 25.
Povreda ugovora koji uini jedna strana
smatrat e se bitnom ako se njome
uzrokuje takva teta drugoj strani da je
bitno liava onog to je opravdano
oekivala od ugovora, osim ako takvu
posljedicu nije predvidjela strana koja
ini povredu niti bi je predvidjela
razumna osoba istih svojstava u istim
okolnostima.
ISPUNJENJE UGOVORA
1.
dvostranoobveznost ugovora
obveze prodavatelja:
isporuiti robu
predati dokumente koji se na robu odnose
prenijeti vlasnitvo na robi
odgovornost za nedostatke
obveze kupca:
platiti cijenu
primiti isporuku
2.
ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
sukladno obvezi prodavatelja da isporui robu
prema ugovorom odreenoj kvaliteti, koliini,
vrsti pakiranja i zatite robe
roba ima materijalne nedostatke:

1. nije prikladna za uobiajenu namjenu
2. nije prikladna za osobitu namjenu stavljena
na znanje prodavatelju
3. nema kvalitetu predoenu uzorkom ili modelom

4. nije pakirana ili zatiena na uobiajen nain
odgovornost za pravne nedostatke i

intelektualno vlasnitvo:
dunost isporuke robe slobodne od prava ili
potraivanja tree osobe osim ako se kupac
sloio primiti robu uz te uvjete
pitanja intelektualnog ili industrijskog

vlasnitva rjeenja su konvencijom odvojeno
OBVEZE I ROKOVI PRIGOVOR

dunost kupca pregledati robu u to je kraem
roku ovisno o okolnostima
ako je predvien prijevoz robe, pregled se

moe odgoditi do stizanja robe u odredino
mjesto
u razumnom roku od trenutka kad je otkrio i

mogao otkriti nedostatak mora poslati
obavijest u kojoj je naveo narav nedostatka
u svakom sluaju gubi to pravo u roku od dvije

godine od predaje robe
PRAVNA SREDSTVA ZA
NEISPUNJENJE
Beka razliito ureuje pravna sredstva kupca
od onih koja su na raspolaganju prodavatelju
prema sadraju i opsegu ispunjenja
1.
2.
3.
4.
5.
prava kupca:
zahtijevati ispunjenje ugovora
raskinuti ugovor u cijelosti ili u jednom dijelu
traiti snienje cijene
zahtijevati naknadu tete
primiti ili odbiti prijevremenu isporuku
prava prodavatelja:
1. zahtijevati ispunjenje
2. dati dodatni rok razumnog trajanja
3. raskinuti ugovor
4. odrediti sam specifikaciju robe
5. zahtijevati naknadu tete
OPA OBILJEJA RIZIKA
u meunarodnom prometu:
1. obiljeje inozemstva - autonomni izbor
mjerodavnog prava, sloboda ugovaranja
INCOTERMSa
2. vea mogunost i ekonomske posljedice

nastanka tete
3. osiguranje od rizika (transportno)

4. trenutak isporuke robe razliit od faktike
predaje robe kupcu isporuuje se vozaru
(distancijska prodaja)
PREGOVORI
Pojam
Obvezatnost prethodnog
pregovaranja i obvezujui uinak

pregovora ?
Pregovori i mane volje
Pregovori i nebitni sastojci ugovora
PREGOVORI
Razlika kod odgovornosti za tetu u

pregovorima: stari i novi ZOO-a
- savjesnost i potenje
Nakana
Bez odgovarajue pozornosti
- povjerljive obavijesti
PREGOVORI
Nepostojanje nakane sklopiti ugovor

Deliktna odgovornost
Tko prekida pregovore ?
Teret dokaza:
Pravni uvjeti
Faktini uvjeti
PREGOVORI
Stari ZOO:
odustao od pregovora bez
valjanoga razloga
Razlozi brisanja
PREGOVORI
Naknada tete kod pregovora:
- objektivne i subjektivne
pretpostavke
- opseg odgovornosti
PREGOVORI sudska praksa
injenica prekida pregovora ne vodi sama
po sebi odtetnoj odgovornosti strane koja

je prekinula pregovore ako nisu ispunjene i
daljnje zakonom predviene pretpostavke
za tu odgovornost (l. 30. st. 2. i 3. ZOO-a). (Vs, Rev926/90 od 19. rujna 1990., PSP-52/73.)
Strana koja je prekinula pregovore to
prethode sklapanju ugovora odgovara

drugoj strani za tetu samo ako je vodila
pregovore bez nakane sklopiti ugovor ili
ako odustane od te naknade bez
osnovanog razloga. (Vs, Rev-928/88 od 20. veljae
1988., PSP-43167 i "Informator" 3753.)
Usmeni dogovor o buduem sklapanju ugovora o

zakupu poslovnih prostorija nema uinke
predugovora zbog nedostatka pisanog oblika,
ve je rije o pregovorima to ih ureuje l. 30.
ZOO-a.
Sudionik pregovora moe zahtijevati naknadu
tete nastalu zbog izdataka za ureenje
poslovnih prostorija koje je kanio dati u zakup,
ali samo uz uvjet da je druga strana vodila
pregovore bez nakane sklopiti ugovor ili je od te
nakane odustala bez opravdanog razloga. Ne
smatra se neopravdanim odustankom od
pregovora kad tuenik koji je kanio uzeti u zakup
poslovnu prostoriju ne dobije dozvolu nadlenog
tijela za obavljanje odreene djelatnosti (Os Zadar,
G-864191 od 6. studenoga 1991., PSP-52/72.)
PREGOVORI
Nema obveze naknade tete:
1. nije bilo namjere za sklapanje ug.
a oteeni je to znao ili morao znati
2. ni oteeni nije namjeravao
sklopiti ug.
3. obje strane odustale od namjere
sklapanja ug.
PREGOVORI
Praktina pitanja uinka pregovora:
1. pregovori i ug. o posredovanju
2. pregovori i ug. o trgovinskom
zastupanju

Tko snosi trokove pregovora ?
Trokovi pokusnih snimaka
(fotografija) mogu biti teta zbog
prekida pregovora ako je rije o
troku koji je oteeni opravdano
poduzeo u oekivanju sklapanja
ugovora o djelu ako postoji poslovni
obiaj ili je meu stranama postojao
dogovor o tome. (Vs, Rev-70/88 od
28. veljae 1989., PSP-46/66.)

Stranke su u postupku pregovora postigle
sporazum o osnovnim uvjetima kupnje

jednog d.d. u steaju, a nakon toga
osnivanje zajednikog d.o.o. Jedna strana je
vodila pregovore bez nakane da sklopi
nakanjene ugovore.
Sukladno l. 30. (sada 247. ZOO-a), tuitelju
ostaje mogunost da od tuenika zahtijeva
naknadu tete, odnosno povrat uplaenog
iznosa za kupnju d.d. u steaju i raskid
kupoprodajnog ugovora, ali ne moe od
tuenika zahtijevati sklapanje drutvenog
ugovora o osnivanju d.o.o. (VTSRH, P1881100 od 14. studenoga 2000.).
PREDUGOVOR ILI PRELIMINAR
PREDUGOVOR I GLAVNI UGOVOR

TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA
OBLIKA PREDUGOVORA
SPECIJALNA PUNOMO za predugovor p
rijenosa poslovnog udjela.
doc
Zahtjev za ispunjenjem predugovora

Pojam
- Jednostrano ili dvostranoobvezan
- Razlika jednostranoobv. predugovora

i ponude:
- * vrsta pravnog posla
- * pitanje opoziva

Pojam
- dvostranoobvezan
- Razlika dvostranoobvezn.
predugovora i okvirnog ugovora:

- * trenutak perfekcije pravnog posla
- * pravna narav

Oblik predugovora: * forma ad
solemnitatem
* forma ad probationem
Da bi predugovor o prodaji poslovnog prostora
obvezivao na sklapanje glavnog ugovora, mora

(osim ispunjenja ostalih zakonom predvienih
pretpostavki) biti sklopljen u pisanom obliku. (Vs,
Rev-2335/87 od 25. kolovoza 1988., PSP-42/53.)
Da bi predugovor o zakupu poslovnih prostorija
obvezivao na sklapanje glavnog ugovora, mora
biti sklopljen u pisanom obliku i sadravati bitne
sastojke ugovora o zakupu poslovnih prostorija, a
to su predmet zakupa i zakupnina. (Vs, Rev214/85 od 10. listopada 1985., PSP-29/82.)

Da bi predugovor o prodaji poslovnog
prostora obvezivao na sklapanje glavnog

ugovora, mora (osim ispunjenja ostalih
zakonom predvienih pretpostavki) biti
sklopljen u pisanom obliku. (Vs, Rev2335/87 od 25. kolovoza 1988., PSP-42/53.)
Da bi predugovor o zakupu poslovnih
prostorija obvezivao na sklapanje glavnog
ugovora, mora biti sklopljen u pisanom
obliku i sadravati bitne sastojke ugovora o
zakupu poslovnih prostorija, a to su
predmet zakupa i zakupnina. (Vs, Rev214/85 od 10. listopada 1985., PSP-29/82.)

Bitni sastojci
Paziti !
Predugovor koji sadri ne samo sve
bitne sastojke glavnog ugovora ve
su njime stranke preuzele i obvezu
plaanja cijene i predaje u posjed
valja smatrati glavnim ugovorom.
(Vs, Rev-1897/83 od 17. svibnja
1984., PSP-25/70.)
Sklapanje glavnog ugovora

* retroaktivnost ?
* to ako obveznik odbije sklopiti
glavni ugovor ? Ima li jo kakve
obveze ?
U kojem se roku zahtijeva sklapanje ?

* priroda posla i okolnosti
Gaenje obveze ?
problem promijenjenih okolnosti !
sluajna propast
Razlika predugovor pregovori

Razlika predugovor - ponuda
VRIJEME I MJESTO SKLAPANJA

UGOVORA
Kada znamo da je ugovor sklopljen ?

Znaaj tog trenutka:
ugovorni rokovi
dravna tijela
druga prava
primjena propisa
VRIJEME SKLAPANJA UGOVORA

1) Ugovor meu nazonima
2) Ugovor meu nenazonima:
* teorija oitovanja
* teorija saznanja (I)
* t. otposlanja (CH, GB)
* t. primitka
Zato su prve dvije t. manje

prihvaene ?

Iznimke od naela primitka:
l. 262. st. 2. ZOO-a:
Ponuda je prihvaena i kad
ponuenik poalje stvar ili plati cijenu
te kad uini neku drugu radnju koja
se na temelju ponude, prakse
utvrene izmeu zainteresiranih
strana ili obiaja moe smatrati
izjavom o prihvatu.

Iznimke od naela primitka:
l. 546. ZOO-a: preutno obnavljanje
zakupa
MJESTO SKLAPANJA UGOVORA

Problem mjesta sklapanja ugovora
meu nenazonima:
* Zato ne teorija prihvata ?
* zakonska presumpcija o mjestu
Znaaj mjesta sklapanja ugovora
PONUDA
ZOO odreuje ponudu kao prijedlog za
sklapanje ugovora uinjen odreenoj
osobi koji sadri sve bitne sastojke
ugovora tako da bi se njihovim
prihvaanjem mogao sklopiti ugovor
Beka konvencija: ve u odredbi o
ponudi navodi robu te koliinu i cijenu
kao bitne elemente ponude (problem
ope ponude)
SKLAPANJE UGOVORA PO ZOOU

OBVEZATNO SKLAPANJE UGOVORA :
1) sudionici u prometu slobodno
ureuju obvezne odnose, ali ih ne

mogu urediti suprotno
mogunost konvalidacije
2) sloboda ugovaranja ograniena je i
uvoenjem obveze sklapanja ugovora

3) naelo savjesnosti i potenja (bona
fides).
SKLAPANJE UGOVORA PO ZOO-U
1)prijedlog uinjen odreenoj

osobi
* izuzeci
2)bitni sastojci
* rezerve na bitne sastojke
* to je s nebitnim sastojcima ?
3) pravni oblik

Problem nebitnih sastojaka:
1) STRANE SU PREGOVARALE O BITNIM
SASTOJCIMA UG. I O NJIMA POSTIGLE

SUGLASNOST, A O NEBITNIM SASTOJCIMA NISU
PREGOVARALE ILI ONI NISU BILI SADRANI U
PONUDI KOJU JE PONUENI U CIJELOSTI PRIHVATIO
2) STRANE SU PREGOVARALE, SUGLASILE SE O
BITNIM SASTOJCIMA UG., ALI NE I O NEBITNIM O
KOJIMA SU PREGOVARALE ILI SU SE SUGLASILE I O
NEKIM NEBITNIM SASTOJCIMA, A O OSTALIMA
NISU POSTIGLE SUGLASNOST
3) STRANE SU PREGOVARALE I POSTIGLE
SUGLASNOST O BITNIM SASTOJCIMA UG., A
OSTAVILE ZA KASNIJE SPORAZUM O NEBITNIM
SASTOJCIMA
Opa ponuda
* formularno pravo
* pitanje obvezatnosti ope ponude
Opa ponuda sudska praksa:

Oglas u javnom tisku da e se sklopiti
ugovor s najpovoljnijim ponuaem nije

opa ponuda jer ne sadri bitne sastojke
ugovora ve je poziv za uput ponude uz
objavljene uvjete. Visina trokova za
ureenje poslovne prostorije, dakle, bitan je
element ugovora o zakupu, kao dio
zakupnine, a u smislu odredbe l. 567. st. 1.
ZOO-a. Kako toga bitnog elementa ugovora
o zakupu u spomenutom oglasu nije bilo,
takav se oglas ne moe smatrati ponudom u
smislu odredbe l. 33. ZOO-a. Osim toga, ni
iz okolnosti ovog sluaja ne moe se
zakljuiti da je rije o takvoj ponudi. (P1073/91 od 7. svibnja 1991.)
PONUDA
OPI UVJETI POSLOVANJA
Opim uvjetima posl. u
OPA PONUDA
Opom ponudom, u pravilu
pravilu se nudi sklapanje

ug. pod istim uvjetima
svim ugovarateljima s
kojima se ug. eli sklopiti
Opi uvjeti posl. sadre dio
koji mora biti
individualiziran pa se tu
mogu pojaviti razlike u
odnosu na razliite
suugovaratelje kod ope
ponude ne moe biti tih
razlika.
se nudi sklapanje ug. pod

istim uvjetima svim
ugovaraima s kojima se
ug. eli sklopiti
Opa ponuda upuena je
neodreenim osobama i sa
svakom koja je prihvati bit
e sklopljen ug. istog
sadraja.
PONUDA
Postavljanje automata
Formulacija Beke konvencije o opoj
ponudi:
A proposal other than one addressed
to one or more specific persons is to
be considered merely as an invitation
to make offers, unless the contrary is
clearly indicated by the person
making the proposal.
PONUDA
IZLAGANJE ROBE je li ponuda ?
Kod prodaje na veliko (trgovaki
ugovori) je li izlaganje robe ponuda ?
to znai izlaganje robe ?
cijena
Strana zakonodavstva (D, GB):

* izlaganje robe u samoposluzi
* benzinska crpka
PONUDA
* Primjeri kada izlaganje robe s
naznakom cijene ne smatramo ponudom

Plaanjem robe po cijeni istaknutoj u
vrijeme prodaje kupac je potpuno
udovoljio svojoj obvezi plaanja cijene
pa prodavatelj nema pravo naknadno
zahtijevati razliku cijene bez obzira na
razloge zbog kojih je propustio uraunati
elemente od kojih se formira cijena robe
izloena za prodaju. (Vs, Rev-2306/87 od
17. svibnja 1988. )
PONUDA
SLANJE KATALOGA I OGLASA:
Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih
obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima,

radiom, televizijom, elektronikim putem
ili na koji drugi nain ne smatraju se
ponudom za sklapanje ugovora, nego
samo pozivom da se uini ponuda pod
objavljenim uvjetima, ako drukije ne
proizlazi iz takvih izjava volje.
* Zato nije ponuda ?
SLANJE KATALOGA I OGLASA

Pravni poloaj poiljatelja kataloga
* odbijanje, opravdani razlozi
SUDSKA PRAKSA: injenica da je
pravomonom sudskom odlukom utvreno

kako je u postupku prodaje javnim
nadmetanjem najpovoljniji ponuditelj osoba
razliita od osobe s kojom je sklopljen ugovor
o prodaji (koji je istom odlukom utvren
nitetnim) ne rezultira nastankom ugovornog
odnosa s najpovoljnijim ponuditeljem pa
stoga on nema osnove zahtijevati predaju
stvari koja je bila predmet prodaje. (Vs, Rev1768/87 od 9. prosinca 1988.)
PONUDA
UINAK PONUDE
ZOO odreuje da je ponuda
neopoziva osim:
* izjava
* okolnosti posla
PONUDA
Drugaiji je stav Beke konvencije,
prema kojoj je ponuda naelno opoziva.

Prema l. 16 BK ponuda se ne moe
opozvati:
ako je u njoj naznaeno, bilo time to je
odreen rok za prihvaanje ili na drugi
nain, da je neopoziva
ako je ponueni razumno vjerovao da je
ponuda neopoziva i ponaao se shodno
tome.
PONUDA
VRIJEME VEZANOSTI PONUDOM
Pismo, brzojav
Ponuda odsutnom bez roka za prihvat
ZOO nije predvidio apsolutni rok do
kada ponuditelj moe uope biti
vezan, no u Opim uzancama
predvien je rok od 8 dana i on se
obino primjenjuje u praksi.
PONUDA
to se sve smatra izravnom ponudom ?
Ponuda meu nenazonima
* znaenje izraza bez odgode
* primjerenost roka
Ako je ponuditelj u pismu ili telegramu
odredio rok za prihvaanje ponude, smatra

se da taj rok tee od datuma naznaenoga
u pismu, odnosno od dana kad je telegram
predan poti. (P-746/90 od 19. veljae 1991.)
PONUDA
Ponuda meu nenazonima
* Ako se koristi zakonski rok
* znanje o izvanrednim okolnostima
PONUDA
Oblik ponude
* to znai da je neformalna ?
* primjeri kada se trai forma
* utjecaj forme ponude i prihvata na
valjanost ugovora
PONUDA NEOVLATENE OSOBE
Kada takva ponuda u startu ne obvezuje

?
Kada obvezuje ? * memorandum
* potpis
* djelatnost
* znanje
Glavna pitanja: a) jesu li u vezi bile

ovlatene osobe, b) tko snosi posljedice
zbog prekida, smetnji i nejasnoa na
vezama, c) kako dokazati postojanje i
sadraj sklopljenog ugovora
PONUDA
Potvrda ponude uinjene telefonom
ili brzojavom:preporuenim
pismom najkasnije sljedeeg radnog
dana.
Potvrda i valjanost ugovora
PRIHVAT PONUDE
Kada se ponuda smatra prihvaenom:
* izjava
* konkludentna radnja
Pretpostavke:
* sadraj
* volja
* pravodobnost
* oblik
PRIHVAT PONUDE SUDSKA PRAKSA
Ako je ponueni u stalnoj poslovnoj vezi s
ponuditeljem u svezi s odreenom robom,

smatra se da je prihvatio ponudu koja se
odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili
u naznaenom roku odbio.
Ponuda je prihvaena i kad se iz ponaanja
ponuenoga moe smatrati da je ponuda
prihvaena (konkludentne radnje).
Ako je prodavatelj na temelju primljene
narudbenice poslao robu, smatra se da je
ugovor sklopljen prihvatom ponude uz
uvjete navedene u narudbenici (ponudi).
PRIHVAT PONUDE
Iznimke od pravila teorije primitka:

- konkludentne radnje
- utnja
Odbijanje ponude. Ima li nekad
pravne uinke ?
PRIHVAT PONUDE
Sklapanje ugovora telefonom ili
radio-vezom problemi:
a) jesu li u vezi bile ovlatene osobe,
b) tko snosi posljedice zbog prekida,
smetnje i nejasnoa na vezama,
c) kako dokazati postojanje i sadraj
sklopljenog ugovora
* Prihvat ponude preporuenim pismom
PRIHVAT PONUDE
Prihvat ponude preporuenim pismom:

Kod agencijskog ugovora o hotelskim
uslugama trai li ugostitelj od putnike

agencije koji od oblika plaanje
unaprijed (npr. predujmom) kao uvjet za
nastanak ugovora, ugovor je sklopljen
kad je uplata uslijedila, a ugostitelj e
potvrditi u pisanom obliku primitak
uplate u roku od 72 sata (Posebne
uzance u ugostiteljstvu, Uzanca 70.)
PRIHVAT PONUDE S PRIJEDLOGOM IZMJENE
Prividne i stvarne razlike ponude i
prihvata
Kada je ponueni prihvatio ponudu
za smjetaj sto osoba u svojim
objektima, ali u esterokrevetnim
sobama, a ne u dvokrevetnima, time
je ponudu odbio i sa svoje strane
uinio novu ponudu. (Vts, III. P2897/93 od 3. svibnja 1994. )
PRIHVAT PONUDE
Fleksibilno rjeenje Beke konvencije
(1) A reply to an offer which purports to be an
acceptance but contains additions, limitations or

other modifications is a rejection of the offer and
constitutes a counter-offer.
(2) However, a reply to an offer which purports to be
an acceptance but contains additional or different
terms which do not materially alter the terms of the
offer constitutes an acceptance, unless the offeror,
without undue delay, objects orally to the
discrepancy or dispatches a notice to that effect. If
he does not so object, the terms of the contract are
the terms of the offer with the modifications
contained in the acceptance.
(3) Additional or different terms relating, among
other things, to the price, payment, quality and
quantity of the goods, place and time of delivery,
extent of one party's liability to the other or the
settlement of disputes are considered to alter the
terms of the offer materially.
PRIHVAT PONUDE i UTNJA

PONUENIKA
utnja odbijanje ponude
utnja preutna izjava volje

Moe li ponuditelj utnju smatrati
sklapanjem ugovora ?
Iznimke: npr. pokus, zakup
PRIHVAT PONUDE i UTNJA

PONUENIKA
utnja preutna izjava volje
* stalna poslovna veza

* obveza odreenih osoba na
pruanje usluga
PRIHVAT
UTNJA PONUENOG KAO PRIHVAT

1) Sluajevi kada utnja ima znaenje
prihvata, ali u vezi s odreenim
ugovorom
2) Sluajevi kada utnja ima znaenje
prihvata, ali nisu vezani uz odreenu
vrstu ugovora
PRIHVAT
Sluajevi kada utnja ima znaenje
prihvata, ali nisu vezani uz odreenu

vrstu ugovora:
A) utnja ponuenoga ako je s
ponuditeljem u stalnoj poslovnoj vezi
u svezi s odreenom robom
B) utnja na dobiveni nalog
ZAKANJELI PRIHVAT PONUDE i ZAKANJELA IZJAVA

O PRIHVATU
Zakanjelo prispijee izjave o
prihvatu ponude
* tko snosi rizik ?
* znanje ponuditelja
* to ako ponuditelj ne eli sklapanje
ugovora ?
SMRT ILI NESPOSOBNOST JEDNE UGOVORNE

STRANE
PRIHVAT
TKO SNOSI RIZIK ZA PRIJENOS

PRIHVATA?
1.TEORIJA PRIJEMA
2.TEORIJA ODAILJANJA
3.TEORIJA OITOVANJA
4.TEORIJA SAZNANJA
PRIHVAT
ODREIVANJE TRENUTKA SKLAPANJA UGOVORA
mjerodavno je za ocjenu mana volje pri sklapanju
mjerodavno za ocjenu postojanja spos. za
sklapanje ug.
od tog trenutka nastaju pr. i obveze meu
strankama
od tada se raunaju neki rokovi za pobijanje
pr.posla (npr.pobijanje zbog mana volje)
od tada se raunaju neki rokovi za ispunjenje
obveze
prestanak prava ponuenog na opoziv prihvata
tim asom ponuda i prihvat prestaju biti oitovanje
volje odvojenih strana i pretvaraju se u ugovor
Kupoprodaja je ugovor kojim se jedna
strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani

(kupcu) prepustiti odreeni objekt, a kupac
se obvezuje za preputeni objekt platiti
odreeni iznos novca kao kupovnu cijenu.
konsenzualni ugovor
dvostranoobvezni ugovor
reciprone ugovore (sinalagmatini
ugovor)
u naelu neformalan pravni posao (!)
kauzalan posao
Forma se trai:
ugovor o prodaji nekretnina mora biti
sklopljen u pisanom obliku (l. 377. ZOO).

Pisani je oblik propisan i za ugovor o
kupoprodaji s obronim otplatama cijene
(l. 465. ZOO).
Beka konvencija: A contract of sale need
not be concluded in or evidenced by
writing and is not subject to any other
requirement as to form. It may be proved
by any means, including witnesses.
Oblik ugovora o kupoprodaji
nekretnine
Iako bi u obvezatnoj formi morali biti
bitni sastojci prema stajalitu
Graansko-privrednog odjela VSH od 8.
travnja 1991. "pravno je valjan usmeni
sporazum o cijeni iako je u pisanom
ugovoru o prodaji nekretnina oznaena
druga cijena".
Objekti kupoprodaje
stvari,
prava i
imovina.
kupoprodaja budue stvari

bezuvjetnu kupnju budue stvari
Pravni uinci ugovora o kupoprodaji
stvari koja je u trenutku njegova
sklapanja:
- propala u potpunosti
- samo djelomino propala
Predmet ugovora: stvari i prava

Problem razgranienja
Kakvo pravo moe biti predmet ugovora
?
Materijalni nedostaci ako je predmet
kupoprodaje pravo ?
Primjeri prava koja mogu biti predmet
kupoprodaje:
autorska imovinska prava,
prava intelektualnog vlasnitva,
lanska prava u trgovakim drutvima,
prava iz vrijednosnih papira,
pojedina stvarna prava
PROBLEM:
Kupoprodaja spornog prava
izraz "sporno ne treba shvatiti u uskom
smislu
Za valjanost ugovora o kupoprodaji
spornog prava ili stvari i izostanak
posljedica postojanja pravnih
nedostataka potrebno je da kupac
znade kako je pravo, odnosno stvar to
je predmet kupoprodaje, sporno.
ako kupac zna za postojanje spora,
nastaje li valjani ugovor ?

kupoprodajni ugovor izmeu kupca koji
je odvjetnik ili drugi nalogoprimac i
prodavatelja kojim kupac kupuje
"sporno pravo ije mu je ostvarivanje
povjereno".
! vrijedi jo ire tumaenje (pravni
savjet) !
Na prvi pogled ovaj dio st. 2. kolidira s
odredbom l. 19. st. 1. Zakona o

odvjetnitvu: "u imovinsko-pravnim
stvarima odvjetnici mogu sa strankom
ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s
uspjehom u postupku odnosno u
pravnim radnjama koje e za stranku
poduzeti sukladno odvjetnikoj tarifi".
Uzajamnost obveza:
1) primarne obveze
2) sekundarne obveze:
uvanje
Naknada tete
Materijalni nedostaci
Pravni nedostaci
Jamstvo
Rizik
Kada prelazi na kupca, kada ipak ne
prelazi ?
* predaja
* zakanjenje
* nedostatak
* angaman treih osoba
Posljedice sluajnog
oteenja/unitenja:
- prije/poslije prijelaza rizika na kupca
Rizik
Posebna pravila o prijelazu rizika:

- distancijske prodaje (l. 394.),
- kupnje na pokus (l. 458.),
- kupnje po pregledu odnosno s
ogradom pokusa (l. 459.),
- prodaje s pridrajem prava
vlasnitva (l. 463.),
- prodajnog naloga (l. 477.).
Rizik
Ostaje na prodavatelju ako je kupac

zbog nedostatka:
- raskinuo ugovor
- zahtijevao zamjenu stvari
* obavijest o nedostacima
(prekluzivan ili samo zastarni rok ?)
Rizik
Ako je kupac kao vjerovnik pao u

zakanjenje ?
Primjer kupoprodaje generike stvari
Rizik:
Sluajna propast ili oteenje
radnje za koje nitko ne odgovara,
radnje za koje odgovara "trei" i
radnje za koje odgovaraju ugovorne
strane
Problem: radnje koje poduzimaju osobe
to su ih angairali prodavatelj ili kupac
Kupoprodaja tue stvari
to se smatra tuom stvari ?

Valjanost ugovora ?
Kontraverzna presuda:
kad je predmet prodaje tua stvar, ta
injenica ne daje treoj osobi koja
tvrdi da je vlasnik prodane stvari
pravo zahtijevati utvrenje
nitetnosti ugovora o prodaji (VSH,
Rev-1103/87 od 23. prosinca 1987.)
Kupoprodaja tue stvari
Ipak kupac moe raskinuti ugovor:

- ija je stvar
- svrha ugovora
Stvar mora biti u prometu te je
nitetan ugovor o kupoprodaji

stvari koja je izvan prometa.
Za prodaju stvari iji je promet
ogranien vrijede posebni propisi.
Kupoprodaja se moe odnositi i na
buduu stvar: 1. odvajanjem 2.
sjedinjenjem te 3. preradom (problem
ugovora o djelu)
KUPOVNA CIJENA
Cijena je vrijednost stvari izraena u
novcu
Cijena mora biti odreena ili odrediva
npr. - ugovoriti tekuu cijenu na
odreenom tritu i u odreeno vrijeme
- odreivanje cijene povjeriti treoj
osobi
Ako ne, onda razumna cijena
Posebno pitanje: raskid ugovora kad
stvar ima tekuu cijenu
UGOVOR O KUPOPRODAJI - CIJENA
Cijena mora biti odreena ili odrediva:

Pod odreenom cijenom treba uzeti i cijenu
koja je na robi istaknuta u vrijeme prodaje.
Tada je kupac plaanjem te cijene u
cijelosti udovoljio svojoj obvezi plaanja
cijene, pa prodavatelj nema pravo
naknadno zahtijevati razliku cijene, bez
obzira na razloge zbog kojih je propustio
uraunati elemente od kojih se formira
cijena robe izloene na prodaju (odluka
VSH Rev-2306/87 od 17. svibnja 1988.).
! trgovaki ugovor o kupoprodaji !

1) cijena koju je prodavatelj redovito
naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora

2) razumnu cijenu (tekua cijena)
3) sud prema okolnostima sluaja
*Razlika prema Bekoj konvenciji
! trgovaki ugovor o kupoprodaji !

*Razlika prema Bekoj konvenciji:
Article 55
Where a contract has been validly concluded
but does not expressly or implicitly fix or

make provision for determining the price, the
parties are considered, in the absence of any
indication to the contrary, to have impliedly
made reference to the price generally
charged at the time of the conclusion of
the contract for such goods sold under
comparable circumstances in the trade
concerned.
Kad je odreivanje cijene povjereno:

* treemu
* jednom ugovaratelju
obveze prodavatelja
- obveze do trenutka predaje
- obveze nakon izvrene predaje.
a) Obveze prodavatelja do trenutka
predaje:
- stvar briljivo uvati
- predati je kupcu (vrijeme, mjesto)
- AKO NE: u razumnom roku
UGOVOR O KUPOPRODAJI -PREDAJA
obveze prodavatelja do trenutka

predaje:
* vrijeme i mjesto
* predaja isprave
* naini predaje stvari:
Iz ruke u ruku
Simbolika predaja
Predaja oitovanjem
UGOVOR O KUPOPRODAJI - PREDAJA
Primjer iz sudske prakse:

Iako e predaja stvari esto biti
jednokratan in, u sluajevima kad su

ugovorene sukcesivne isporuke radit e
se o ponavljanju sadrajno identine
radnje, a osim toga predaja moe biti i
kontinuirani (neprekinuti) in koji moe
trajati odreeno vrijeme, kao to je to u
sluaju prodaje vode od strane
trgovakog drutva koje se bavi
distribucijom vode potroaima (v. odluku
VSRH, Rev 96/03 od 3. oujka 2004.)
Primjer kako se faktiki provodi
predaja:
- u sluaju prodaje svih prava i
obveza iz nekog ugovora, prijenosom
(ustupanjem) ugovora,
- u sluaju prodaje lanskih prava u
drutvu s ogranienom odgovornou
(tj. poslovnog udjela), prijavom
prijenosa drutvu radi upisa u knjigu
poslovnih udjela
Pravni uinci predaje:

* pitanje rizika
* zakanjenje
* nedostaci
Razlika pojmova predaja i
stjecanje prava
to se zapravo predaje ? (problem
pripadaka i plodova)
* Kad mjesto predaje nije odreeno

ugovorom
* Predaja prijevozniku i obveza
prijevoza stvari
* Trokovi predaje (razlika prema
preuzimanju ?)
Kupac nije duan isplatiti cijenu prije

nego to je imao mogunost
pregledati stvar
* pitanja koja se pojavljuju
* faktina vlast + pregled
Odgaanje predaje i
sprjeavanje izruenja odaslane stvari
(osnovana sumnja)
b) Obveze prodavatelja nakon

predaje
- odgovara za materijalne
- pravne nedostatke stvari
odgovornost za materijalne (faktine)
nedostatke ureena odredbama l. 400.

do 422.
odgovornost za pravne nedostatke
ureena je odredbama l. 430. do 437.
Odgovornost za materijalne nedostatke:

- Kad prodavatelj odgovara ?
- to ako primi ispunjenje s
nedostacima
- Razlika ispunjenja s nedostacima i
djelominog ispunjenja
UGOVOR O KUPOPRODAJI - NEDOSTACI
- kada se radi o neispunjenju a kada o
nedostacima ? Vidi pogreno stajalite

Suda da prodavatelj odgovara (za
materijalni nedostatak) ako je prodao
sadnice bresaka razliite vrste od one
koja je predviena ugovorom (PSH P
2250/91 od 8. rujna 1992.). Materijalni
nedostatak isporuenih sadnica
postojao bi da su isporuene sadnice
one vrste koja je predviena ugovorom,
ali da su isporuene slomljene, trule,
unitene ili slino.
- U kojem trenutku nedostatak postoji
(primjer)
- Bitna izmjena ZOO-a u svezi s dokazom

skrivenoga nedostatka
- Krivnja prodavatelja
- Neznatan materijalni nedostatak
- odgovornost spada u tzv. prirodne
sastojke pravnih poslova

- Ope pretpostavke odgovornosti:
1. naplatni pravni posao;
2. materijalni nedostaci moraju
postojati u trenutku prijelaza rizika na
stjecatelja
(predmnijeva o postojanju
nedostatka)
3. stjecatelj nije znao niti morao znati
za nedostatke
Kada postoje nedostaci?
1) ako stvar nema potrebna svojstva za
njezinu redovitu uporabu ili za promet:
Presuda: Rije je o nedostatku u kvaliteti
ako nema svojstva potrebna za redovitu
uporabu odnosno za promet - primjerice
nepropusnost bave je svojstvo potrebno
za njezinu redovitu uporabu, i nije
potrebno da ugovorne strane takva
svojstva posebno ugovore (VSRH Rev2032/81, 23.2.1982.)
to znai pojam nedostatak u kvaliteti ?
2) ako stvar nema svojstva za posebnu
uporabu za koju je stjecatelj pribavlja, a

koja je bila ili morala biti poznata
otuivatelju
*na. savjesnosti i potenja *odnos prema

redovitoj uporabi

3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su
izrijekom ili preutno ugovorene odnosno

propisane
- odnos prema redovitoj uporabi
- mogu li svojstva biti unaprijed propisana ?

4) ako predana stvar nije jednaka uzorku ili
modelu na temelju kojih je ugovor sklopljen,

osim ako su uzorak ili model pokazani samo
radi obavijesti.
Posebnost trgovakih ugovora
5) ako stvar nema svojstva koja inae
postoje kod stvari iste vrste i koja je
kupac opravdano oekivao prema
naravi stvari, posebno na temelju javnih
izjava prodavatelja
* kriterij objektivan alikupeva
oekivanja
6) ako je stvar nepravilno montirana
- Je li rije o ugovoru o djelu?
7) ako je nepravilna montaa posljedica
nedostatka u uputama za montau (tko
montira ?)
Kad nema odgovornosti?
- Odnos kupca
- Nenazone strane (hipotetiki
-
sluaj)
Novina u ZOO-u: stupanj pozornosti
kod potroakih ugovora

Mogunost ogranienja odgovornosti za
materijalne nedostatke moe li uvijek ?

Kako se moe ograniiti ?
Pitanje prisilne javne prodaje
* tumaenje
jer je prodavatelj (tuenik) mogao znati... da

automobil i motor automobila nisu bili tehniki
ispravni... jer je vozilo koristio (VSH Rev
2335/90 od 27. veljae 1991.). Za nedostatke
je znao i prodavatelj koji je automehaniar je
vozilo prije prodaje generalno uredio (VSH Rev
16/88 od 24. kolovoza 1988.).
Obveza pregleda i obavijesti
Kupac je duan tu stvar, im je to prema
redovitom tijeku stvari mogue, na
uobiajeni nain pregledati ili je dati na
pregled
!! Pojam uobiajenog pregleda
!! Kod trgovakih ugovora
- Vidljivi nedostatak i sukcesivne isporuke

- Karakter rokova
* proputanjem valjanog obavjetavanja u
tim rokovima vjerovnik gubi prava koja
mu pripadaju s naslova dunikove
odgovornosti za materijalne nedostatke
(tako i odluke VSH Rev 781/85 od 15.
svibnja 1985. i PSH P 1439/90 od 2.
srpnja 1991.). Postupovna posljedica
proputanja tih rokova je odbijanje
tubenog zahtjeva, a ne odbacivanje
tube (odluka VSRH Rev 1910/88 od 5.
oujka 1989.)
Teorija kod upuivanja prigovora

Obavijest o nedostatku
Teret dokaza o pravodobnosti
Posebnost trgovakih ugovora u svezi s
prigovorom
- Posebnost trgovakih ugovora sudska praksa:
- VTS RH u odluci P-1300/97 od 25. studenoga
1997. naglaava kako tvrdnja da postoje bitne
razlike u kvaliteti nije potanji opis nedostataka.
Tuenik je bio duan tono opisati u emu se
sastoji to odstupanje u kvaliteti pod ime ne
treba razumjeti opis prema pravilima struke,
nego samo konkretno i odreeno navoenje
nedostataka.
- Istodobno, neki odreeni oblik obavjetavanja
nije potreban, obavijest moe biti dana u bilo
kojem obliku, a prema odluci VSH Rev 648/85
od 15. svibnja 1985. valjana je i obavijest
telefonom.
skriveni nedostatak
- Rokovi (dvojba u svezi s rabljenim
stvarima)
- U kojem sluaju ne gubi pravo pozivati se
na nedostatak?
- Primjer: u sudskoj su praksi naznaeni
prekomjerno troenje ulja motornog
vozila (VSRH Rev 1322/91 od 29.
listopada 1991.) i klipni prstenovi na
motornom vozilu koji omoguuju rad
vozila samo kratko vrijeme (da bi u
trenutku prodaje izgledalo kao ispravno)
(VSRH Rev 1876/81 od 2. oujka 1982.).
- Rokovi u sluaju popravka i zamjene
- Beka konvencija:
- U l. 38. st. 1. nalae kupcu pregled robe
u to je mogue kraem roku, ovisno o
okolnostima, a u st. 2. gubitak prava ako
o nedostacima ne obavijesti u razumnom
roku otkad ga je otkrio ili morao otkriti, a
u svakom sluaju u roku od dvije godine,
raunajui od dana stvarne predaje robe
kupcu, osim kad taj rok nije u skladu s
rokom u ugovornom jamstvu.
Znaaj injenice kad prodavatelj ZNA za nedostatak
* Povreda dune pozornosti ili savjesnosti i potenja?
- loa kvaliteta prodanih sadnica nedostatak je koji
nije mogao ostati nepoznat prodavatelju koji se bavi
prodajom sadnica
- duniku koji je specijalizirana trgovinska
organizacija za prodaju graevinskog materijala bili
su poznati ili nisu mogli ostati nepoznati nedostaci
koji su posljedica uskladitenja robe protivno
uputama proizvoaa te robe zato to je znao za
takvo nepropisno uskladitenje. Uz to, i uporaba
stvari od strane prodavatelja znai da je on mogao
znati za postojanje nedostataka (VSRH).
Sadraj odgovornosti
1) zahtijevati da se nedostatak ukloni ili
da mu se preda druga takva stvar bez
nedostatka
2) zahtijevati snienje cijene;
3) izjaviti da raskida ugovor;
4) zahtijevati naknadu tete
1) zahtijevati da se nedostatak ukloni ili

da mu se preda druga takva stvar bez
nedostatka
- pretpostavke za koritenje tog prava
- tko snosi trokove otklanjanja
nedostatka?
- meusobni odnos pojedinih kupevih
prava
- tko odluuje kako ispuniti ? V. sudsku
praksu
Tko odluuje kako ispuniti ? Sudska praksa

To pravo treba priznati pod pretpostavkom
da se izabranim nainom postie posve

uredno ispunjenje, jer npr. bez obzira na
zamjenu ... dijelova, s osnovom su
tuenici... obvezani tuitelju isporuiti novi
motor, kad iz nalaza vjetaka proizlazi da je
popravljeni motor na taj nain doveden u
granice krajnje, umjesto normalne
tolerancije (OS Split G-3917/91).
Otklanja li se tada svaka odgovornost
prodavatelja za tetu ?
2) Snienje cijene odnos sa sluajem

postupnoga otkrivanja nedostatka
3) Raskid
* Ispunjenje obveze u razumnom roku
- to ako ni tada ne ispuni obvezu ?
- to ako je naknadni rok krai od
razumnog roka?
* Nema potrebe za razumnim rokom
Raskid oitovanjem kupca (nije ex

lege!)
- ne eli
- okolnosti
- svrha
- naknadna mogunost bez roka
Djelomini nedostaci
- Izuzetak od pravila
- Kad se preda dio stvari: djelomino ili
ispunjenje s nedostacima ?
Prodavatelj predao kupcu poslovni prostor
manje povrine od ugovorene, to bi znailo da

manja povrina predstavlja nedostatak u
koliini i to isporuku manje koliine od
ugovorene (P-187/94).
O isporuci manje
koliine stvari radi se i u sluaju isporuke
manje toplinske energije onda kad je toplinska
energija predmet prodaje (VSRH Rev
385/1998).
- prodavatelj isporuio veu koliinu ?
Rok za ostvarivanje prava:

Rok za ostvarivanje prava kupca nakon
pravodobne obavijesti
- Favoriziranje nesavjesnog prodavatelja
- Primjer kad je rok zastaran
- Dvije iznimke prekluzije prava
Naknada tete
teta na samoj stvari
teta u vezi s kupljenom stvari
teta na drugim pravnim dobrima
kupca
Predvidiva ili apstraktna ?
Jamstvo za ispravnost prodane stvari
Je li potreban jamstveni (garancijski)
list ?!
jamstvo ne utjee na ostala prava kupca
koja mu pripadaju po drugim pravnim
osnovama
-po osnovi odgovornosti za materijalni
nedostatak
- odgovornosti za neispravan proizvod
Prava kupca:
- da mu se stvar popravi u razumnom
roku
- da mu se umjesto nje preda drugu
stvar koja je ispravna
- pravo na naknadu tete
odgovornost prodavatelja i proizvoaa
za ispravnost prodane stvari solidarna
UGOVOR O KUPOPRODAJI PRAVNI

NEDOSTATAK
Odgovornost za pravne nedostatke

(zatita od evikcije):
kod naplatnih pravnih poslova
kad pravo koje je trebalo prenijeti
uope ne postoji
kad pravo koje se prenosi dodue
postoji, ali je optereeno u korist treih
Stjecatelj nije znao niti morao znati, niti
je pristao da uzme stvar optereenu tim
pravom

NEDOSTATAK
Prava stjecatelja:
duan obavijestiti otuivatelja
*kada ga nije duan obavijestiti ?
postaviti svoj zahtjev

NEDOSTATAK
Pretpostavke odgovornosti:
- Postoji pravo treeg
- Kupac nije obavijeten niti je pristao
Prodavatelj preutno jami

Koje pravo ima kupac na stvari ?
Potpuna i djelomina evikcija

NEDOSTATAK
Primjer: pravni nedostatak na poslovnom udjelu
u drutvu
Naplatni trajni prijenos poslovnog udjela u d.o.o.
treba kvalificirati kao prodaju prava. Kad je
drutvenim ugovorom d.o.o. predvieno da je
za prijenos poslovnog udjela nuna suglasnost
drutva, kupac poslovnog udjela bez te
suglasnosti nee stei prava u tom d.o.o.
Iskljuenje valjanosti prijenosa bez suglasnosti
drutva odnosno njegovo pravo da odbije dati
suglasnost za prijenos moe se nazvati
pravnom smetnjom ostvarenju kupeva prava i
pravom treeg koje iskljuuje lanska prava u
d.o.o. koja treba stei kupac poslovnog udjela.

NEDOSTATAK
Prava kupca ako prodavatelj ne otkloni

nedostatak:
- ako je stvar oduzeta
- ako je pravo na stvari samo umanjeno
Koji je znaaj injenice da je kupac znao za
nedostatak ?
Kupeva prava i rokovi u kojima ih
ostvaruje
Glavne pretpostavke za raskid ugovora

NEDOSTATAK
Ugovorno iskljuenje odgovornosti za
pravne nedostatke
Primjer: Prodavatelj nekretnine uz more
znao je da se provodi postupak za
odreivanje granice pomorskog dobra u
kojem e biti zahvaen dio te
nekretnine, ili postupak izvlatenja.
PRAVNI NEDOSTATAK SUDSKA PRAKSA
Prodavatelj ne odgovara kupcu za pravne

nedostatke, zbog prodaje neocarinjenog
televizora, kad je kupac znao i pristao
kupiti neocarinjeni televizor.
Ugovor kojim se prenosi neko pravo nije
nitavan samo zato to otuivatelj nije
ovlatenik toga prava. Takav ugovor
obvezuje stranke, a raskidanje, uz
odreene pretpostavke moe traiti
stjecatelj kojem otuivatelj odgovara ako
na toj strani postoji neko pravo koje
iskljuuje umanjenje ili opravdava pravo
stjecatelja.
Prodavatelj nije odgovoran za pravni
nedostatak stvari koju je ta stvar imala u

vrijeme predaje kupcu, kad je kupac bio
obavijeten daje stvar optereena pravom
treeg. Utvreno je, naime, daje tuitelj
kao kupac kupio televizor koji nije bio
ocarinjen, to su i prodavatelj i kupac
znali, pa su se prilikom sklapanja ugovora
ponaali protivno prinudnim propisima.
Zato je odbijen zahtjev da prodavatelj plati
kupcu naknadu tete koju je kupac
pretrpio, jer su mu carinici oduzeli
televizor.
Odgovornost prodavatelja za pravne

nedostatke stvari prelazi na njegove
univerzalne ali ne i singularne
sukcesore.
Krivotvoreni tvorniki brojevi na
postroju (asiji) i motoru automobila

pravni su nedostaci koji onemoguavaju
uporabu automobila pa kupac ima
pravo na raskid ugovora, vraanje
iznosa koji je platio i na naknadu tete.
Kupac, kojemu je nadleno tijelo oduzelo kupljeno
vozilo jer je bilo ukradeno, ima pravo od prodavatelja

zahtijevati vraanje isplaene cijene kao i naknadu
tete u visini plaene premije kasko osiguranja.
Pravilan je zakljuak sudova daje prvotuenik
odgovoran kao prodavatelj stvari s pravnim
nedostatkom, jer je prodao tuitelju stvar na kojoj
trei ima pravo koje iskljuuje kupevo pravo (tuu
stvar). Kako je kupac o tome obavijestio prodavatelja
koji nije postupio po njegovu zahtjevu, a vozilo je
oduzeto, pravilno je utvreno da je ugovor raskinut .
Uinak raskida se sastoji od toga da svaka strana
vrati ono to je primila i da kupac ima pravo na
naknadu pretrpljene tete. Stoga su sudovi pravilno
primijenili materijalno pravo kad su obvezali
prvotuenika na vraanje plaene cijene i naknadu
tete u visini plaene premije kasko-osiguranja.
- kad je stvar steena besplatnim pravnim
poslom;
- kad je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji;
- kad su u trenutku sklapanja ugovora bili
poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati
nepoznati
* to je s potroakim ugovorima ?
- kad je ugovorom iskljuena

- kad se te odgovornosti odreknemo
- ako se nedostaci pokau nakon to je proteklo
dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog

ugovora est mjeseci
Obveze kupca:
- preuzimanje stvari
- isplata cijene
Kad plaa cijenu ?
- prije predaje (kapara?)
- za vrijeme (trgovci?)
- nakon predaje (sredstvo plaanja ili
osiguranja plaanja ?)
raskid kupoprodaje i njegovi pravni
uinci:
- zbog povrede ugovora od strane
jednog ugovaratelja, a stvar ima tekuu
cijenu
- raskida prodaje zbog neispunjenja
inidbe od strane jednog ugovaratelja,
iji objekt su generine stvari
- Kupoprodaja s pravom prvokupa

- strogo osobno pravo
- prodavatelj moe u roku est mjeseci
od saznanja za taj prijenos zahtijevati

da se prijenos poniti i njemu proda
stvar pod istim uvjetima
- Krajnji rok u kojem prodavatelj moe
ostvarivati svoje pravo prvokupa jest
pet godina od dana prijenosa vlasnitva
na treega
- Nazadkupnja Nazadprodaja
- Realna kupoprodaja
- Kupoprodaja s obronim
otplatama cijene
pisani oblik
Kupoprodaja s pridrajem prava
vlasnitva
kad prodavatelj pokretne stvari na
osnovi posebne ugovorne odredbe
zadri pravo vlasnitva i poslije predaje
stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati
cijenu u potpunosti
Kupnja na pokus
kupac uzima stvar pod uvjetom da je
isproba i utvrdi odgovara li njegovim
eljama
Dvije su varijante kupnje na pokus:
- bez predaje
- s predajom stvari kupcu
Kupoprodaja po uzorku ili modelu:

prodavatelj je duan predati kupcu
stvar jednaku uzorku ili modelu, izuzev

ako je uzorak ili model pokazan kupcu
samo radi obavijesti i priblinog
odreivanja svojstava stvari
Kupoprodaja sa specifikacijom
kupac ima pravo kasnije, nakon
sklapanja ugovora, odrediti oblik,

mjeru, asortiman ili koju drugu
pojedinost kupljene stvari
ako kupac ne dostavi prodavatelju
specifikaciju do ugovorenog datuma ili
do proteka razumnog roka
Prodajni nalog
ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje
pokretnu stvar, koju mu je predao
nalogodavac, prodati za odreenu
cijenu i u odreenom roku ili je u tom
roku vratiti nalogodavcu
ne moe se opozvati
vlasnitvo stvari zadrava nalogodavac
UGOVOR O NALOGU
Ugovor o nalogu temeljni opi ugovor
koji postoji i ija pravila se primjenjuju

kad jedna osoba drugoj povjeri
obavljanje pravnog posla s treim, a
druga to prihvati
- zato je opi ?
- to ako i pravila o nalogu imaju
pravnih praznina?
- razlozi sklapanja takvog ugovora ?
UGOVOR O NALOGU
Bitni sastojak ugovora o nalogu
Temeljna obiljeja ugovora

Za ije ime i za iji raun:
- ako mu nalogodavatelj da
punomo za sklapanje tog pravnog posla

- ako nema tu punomo
Trostrani pravni odnos
UGOVOR O NALOGU SUDSKA PRAKSA

1. Nalogodavac moe od nalogoprimca
zahtijevati izdavanje tabularne isprave radi

upisa svog vlasnitva u zemljine knjige kad je
nalogoprimac, postupajui suprotno ugovoru o
nalogu, prilikom zakljuivanja ugovora o prodaji
kupcem oznaio sebe umjesto nalogodavca i u
zemljinim knjigama izvrio upis na svoje ime.
2. Dogovor izmeu dva prijatelja da e onaj od
njih koji stanuje ili radi blizu poslovnice za
prodaju automobila novcem onoga drugoga i u
njegovo ime uplatiti vozilo kad se budu primale
uplate, treba se tumaiti tako kao da je meu
njima sklopljen ugovor o nalogu bez naknade.
UGOVOR O NALOGU SKLAPANJE

UGOVORA
to redovito prethodi sklapanju ugovora
o nalogu? (osobe koje su dune
odgovoriti na ponudu naloga)
UGOVOR O NALOGU - TEMELJNI UINCI
Obveze nalogoprimatelja:
1 Izvrenje naloga (stupanj pozornosti)
- mogu nastanak tete nalogodavatelju
*dunost obavjetavanja
nalogodavatelja
o tetnosti
2 Polaganje rauna
3 Podnoenje izvjea
Kada smije odstupiti od naloga i uputa ?
UGOVOR O NALOGU
Mora li nalog izvriti osobno ?

to ako se cijelo vrijeme sluio
nalogodavevim novcem ?
Kad nalogoprimci odgovaraju solidarno ?
UGOVOR O NALOGU SUDSKA PRAKSA
1. Pravna osoba koja je u svojstvu
komisionara obavila posao izvoza

ovlatena je od banke zahtijevati isplatu
protuvrijednosti primljenih deviznih uplata
inozemnih dunika, kao i naknadu tete,
pri emu banka nije ovlatena ispitivati
sadraj i opseg ovlatenja to su ih
komisionaru dali komitenti.
2. U povodu ugovora o nalogu bez
naknade valja smatrati daje nalogoprimac
postupio kao prema vlastitoj stvari kad je
povjereni nalogodavev novac pohranio u
slubeni sef trgovakog drutva u kojemu
je bio zaposlen.
UGOVOR O NALOGU OBVEZE

NALOGODAVATELJA
1 Naknada
- ako nije ugovorena visina
- kada dospijeva ?
- nalogoprimatelj bez krivnje samo
djelomino obavio posao
2 Trokovi
- kada nema pravo ?
- kada dospijeva ta obveza ?
3 Predujmljivanje novca
4 Preuzimanje obveza prema treima
UGOVOR O NALOGU OSTALI UINCI
1 Kad je ovlaten odstupiti od naloga ?

2 Kad moe prenijeti nalog na tree ?
3 Podnoenje izvjea tijekom posla
4 Ako nalogoprimcu trei predaju novac
5 Ako je nalogoprimcu tijekom obavljanja
naloga nastala teta
6 Zalono pravo
UGOVOR O NALOGU PRESTANAK
1 Odustanak nalogodavatelja
2 Otkaz nalogoprimca
3 Prestanak naloga u uem smislu
* trenutak saznanja
* sluajevi kad nalog ni tada ne
prestaje
UGOVOR O KOMISIJI
Kad jedna osoba iz bilo kojega
ivotnog razloga povjeri drugoj osobi,

da ona u svoje ime a za raun prve
osobe, treoj osobi proda ili od tree
osobe kupi odreenu robu, a druga
osoba to prihvati
Bitan sastojak
Temeljne znaajke ugovora
Veza s ugovorom o nalogu
Tri pravna odnosa
UGOVOR O KOMISIJI OBVEZE KOMISIONARA
1 Pregled dopremljene (komitentove) robe

* nedostaci (posebice zbog prijevoza)
2 uvanje (stupanj pozornosti)
3 Ako roba mijenja svojstva
4 Sklopiti ugovor (ime suugovaratelja ?)
* sklopi pod drugim uvjetima
* kupac prezaduen
5 Poloiti raun, prenijeti sve to je primio
podnijeti izvjee
UGOVOR O KOMISIJI OBVEZA KOMITENTA
1 Obveza plaanja provizije

2 Trokovi
3 Naknada za uporabu
4 Predujam (ako je ugovoreno)
UGOVOR O KOMISIJI OSTALI UINCI
Pravo zaloga
Dunost sklapanja ugovora o osiguranju
Preobrazba komisiona u
UGOVOR O KOMISIJI ODNOS PREMA TREIMA
Kad komisionar odgovara za
neispunjenje obveze suugovaratelja ?

- prezaduenost
- delkredere
- stupanj pozornosti
Posebno pitanje:
* ija je trabina ?
* kada komitent stjee zahtjev prema
treem ?
UGOVOR O KOMISIJI SUDSKA PRAKSA

1. Komisionar odgovara za tetu kad je sklopio posao
uz nepovoljnije uvjete od onih u nalogu, kao i za
ispunjenje obveze svog suugovaratelja (inozemnog
kupca) ako je znao za njegovu insolventnost.
2. Komisionar (u poslu izvoza) odgovara komitentu za
tetu ako bez provjere boniteta inozemnog kupca koji

odbije otvoriti dokumentarni akreditiv kao osiguranje
plaanja, takvome kupcu isporui robu, a za osiguranje
plaanja prihvati samo vlastitu neavaliranu mjenicu
koju nije mogao naplatiti zbog prezaduenosti
inozemnog kupca.
3. Komisionar odgovara komitentu za tetu ako je robu

prodao osobi za iju je prezaduenost znao ili mogao
znati, budui da komisionarova obveza postupanja
panjom dobrog privrednika razumijeva i obvezu da
ispita solventnost kupca komitentove robe.
UGOVOR O KOMISIJI SUDSKA PRAKSA
4. Komisionar nije obvezan komitentu
platiti cijenu za robu koju je prodao u svoje

ime, a za raun komitenta, osim ako je
posebno jamio da e njegov suugovaratelj
(kupac) ispuniti svoju obvezu.
5. Ugovorna stranka koja je obvezu
ispunila kad je to objektivno pravno i

stvarno bilo mogue, postupala je s
panjom dobrog privrednika pa nije duna
snositi trokove nastalih teajnih razlika
kad ti trokovi, prema ugovoru, padaju na
teret druge ugovorne strane.
UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU
Ugovorom o trgovinskom zastupanju
obvezuje se zastupnik da e za vrijeme

trajanja ugovora pregovarati s treim
osobama o sklapanju ugovora u ime i
za raun nalogodavca te da e, ako je
tako ugovoreno, i sklapati ugovore s
treim osobama u ime i za raun
nalogodavca, a nalogodavac se
obvezuje da e zastupniku za svaki
ugovor kojega je on sklopio ili koji je
sklopljen njegovim djelovanjem platiti
odreenu proviziju.
Razlika prema drugim ugovorima iz

skupine:
- trajanje
- prostor
- opseg poslova
Bitni sastojci:
1 Forma
2 Preuzimanje obveze
3 Mjesto i vrijeme
4 Provizija
Druga vana pitanja:

- je li on zastupnik po zakonu
- u emu se sastoji pregovaranje ?
- sklapa li on i ugovor ili samo
pregovara?

Obveze zastupnika:
1 Poduzima radnje
2 Upute
3 Poslovna tajna
4 Nacrti, cjenici, promotivni materijal
5 Stvari dane na uporabu
Obveze nalogodavatelja:
1 Provizija (obraun!)
2 Trokovi (na koje ima pravo?)
3 Uzorci, nacrti, cjenici
Dunost obavjetavanja
Pravo zadranja
Prestanak ugovora:
* duina otkaznoga roka (< 5 godina
>)
* ako nastave nakon proteka roka
Dunost obavjetavanja
Pravo zadranja
Prestanak ugovora:
* duina otkaznoga roka (< 5 godina
>)
* ako nastave nakon proteka roka
UGOVOR O OTPREMI - PEDICIJI
Ugovorom o otpremi (pediciji)
obvezuje se otpremnik (pediter) radi

prijevoza stvari (robe) sklopiti, u svoje
ime a za raun nalogodavca, ugovor o
prijevozu i druge ugovore potrebne za
izvrenje prijevoza te obaviti ostale
uobiajene poslove i radnje, a
nalogodavac se obvezuje isplatiti mu
odreenu naknadu.
Obveze otpremnika
1 Postupati po nalozima, skrbiti o
interesima
* nedostaci naloga
* upute
* izbor osobe prijevoznika
Obveze nalogodavca:
1 Naknada
2 Trokovi
3 Predujam
4 Posebna obavijest o svojstvima
Otprema s ukupnom (fiksnom)

naknadom i zbirna otprema
Zalono pravo otpremnika
UGOVOR O POSREDOVANJU
Ugovorom o posredovanju obvezuje se

posrednik dovesti u vezu s
nalogodavcem osobu koja bi s njim
pregovarala o sklapanju ugovora, a
nalogodavac se obvezuje isplatiti mu
odreenu proviziju, ako ugovor bude
sklopljen.
Bitni sastojci ugovora
Temeljni uinci:
1 Traenje prilika (stupanj pozornosti)
2 Obavijetavanje
3 Ako ne pronae treu osobu
4 Sudjeluje li u pregovorima ?
5 Smije li posrednik primiti ispunjenje ?

6 Nalogodavateljeva ovlast za opoziv
7 Mora li nalogodavatelj pristupiti
pregovorima ?
TURISTIKI UGOVORI
iroki pojam turistikih djelatnosti

Izvori prava za turistike ugovore
* Zato svi nisu ureeni ZOO-om ?
* Meunarodni izvori
Tri velike skupine ugovora
Pravna narav tih ugovora: mjeoviti,
pojavni oblici klasinih ugovora ili...
UGOVORI PUTNIKE AGENCIJE I DAVATELJA

USLUGA
Agencijski ugovor o hotelskim uslugama
je takav ugovor kojim se hotelijer
obvezuje da e na zahtjev putnike

agencije za njezine klijente - korisnike
usluga rezervirati smjetaj, prehranu i
druge usluge po ugovorenim cijenama i
da e joj platiti proviziju, a putnika
agencija se obvezuje platiti pruene
usluge, a ako usluge izravno plaa
korisnik, obvezuje se izdati turistiku
uputnicu (voucher).

USLUGA
Agencijski ugovor o hotelskim
uslugama
Pravna narav
Pravni poloaj agencije slinost s
klasinim ugovorom
Zato netko koristi usluge putnike

agencije ?
AGENCIJSKI UGOVORI O HOTELSKIM USLUGAMA
Najvaniji izvor prava

Dvije vrste ovog ugovora:
- u korist individualnoga gosta
- u korist skupine gostiju
U korist individualnoga gosta

Tko su ugovorne strane, tko je
neizravno ukljuen u ugovor ?
Sklapanje ugovora:
1) znaaj zahtjeva za rezervaciju
* forma
* potvrda rezervacije (3 dana)
2) trenutka sklapanja
Pojam predujma ili rezervacijske
pristojbe
* iznos: - ako se koristi uslugama do 3
dana
- dulje od tri dana
Prethodna isplata cijelokupne

vrijednosti usluga
Pojam turistike uputnice (voucher)
Pravni znaaj vouchera:

1. jamstvo
2. dokaz identiteta
3. nalog
4. temelj obrauna potraivanja
Bitni sastojci vouchera
Obveze ugostitelja:
1. Obavjest
2. Problem cijene:
- promjena cijene usluga
3. Provizija
- visina provizije
- produeni boravak
- dobri obiaji i dranje ugostitelja
- odnos provizije prema boravinoj
proviziji i premiji osiguranja
Obveze naruitelja:
1. Omoguiti koritenje
2. Pruiti obavijesti
3. Naplata cijene:
- visina
- problem sklapanja ugovora s vie
ugostitelja
4. Isplata cijene:
- ako je ugovoren dui rok uporabe
5. Reakcija na prigovore

USLUGA
Prestanak ugovora:
1. Otkaz:
- izvori u pogledu forme
1.a. pravovremeni otkaz
ako je trajanje usluge do 2 dana
3 do 7 dana
7 dana
1.b. Nepravodobni otkaz

- Uinci
- Iznos naknade tete (do 3 dana 1, preko 3
dana 3)

USLUGA
to ako korisnik krae koristi usluge ?
Tko ima pravo na otkaz ?

2. Raskid

USLUGA
Agencijski ugovor o hotelskim
uslugama u korist skupine gostiju
to smatramo skupinom gostiju ?

* ako je broj manji ?
Sklapanje ugovora:
* zahtjev za rezervaciju
* problem opih uvjeta poslovanja

USLUGA
Obveze ugostitelja:
1. Pruanje usluga
* problem overbookinga (zamjena
ispunjenja)
* tretman predstavnika naruitelja
* rooming list
Rjeavanje sporova

USLUGA
Obveze naruitelja:
1. Dostaviti listu gostiju (14 d.)

2. Platiti cijenu
Posebnosti kod prestanka ugovora:
1. Otkaz cijele skupine
2. Otkaz 50% skupine
3. Otkaz 25 %
4. Sluaj no show :- razmjerna naknada
- otkaz 3 dana prije dolaska

USLUGA
Sudska praksa:
Putnika agencija koja je na temelju
ugovora angairala smjetajne

kapacitete i uputila goste ne odgovara
za tetu koju su svojim propustom gosti
nanijeli davatelju usluga smjetaja (Vs,
Rev-1343/83 od 18. sijenja 1984., PSP25/94).

USLUGA
Ugovor o alotmanu:
ugostitelj se obvezuje tijekom odreenog
ugovorenog vremena staviti na

raspolaganje putnikoj agenciji odreeni
broj leajeva u odreenom objektu, pruiti
ugostiteljske usluge osobama koje uputi
agencija i platiti joj odreenu naknadu
(proviziju), a agencija se obvezuje
nastojati popuniti ugovorene kapacitete ili
izvijestiti ugostitelja u utvrenim rokovima
da to ne moe uiniti, te ugostitelju platiti
cijenu pruenih usluga
UGOVOR O ALOTMANU
U svrhu ostvarenja kojeg ugovora se

sklapa ?
Ugovorne strane
Primjena prava inozemni karakter
Opasnost pregovora
to s opim uvjetima poslovanja ?
UGOVOR O ALOTMANU
Pravna narav: * formalan

* trajan
Problem ugovornih obveza i naela

jednakosti inidaba
* vrsta obveza agencije
UGOVOR O ALOTMANU
Obveze putnike agencije:

1. Izvjeivanje ugostitelja
* kod potpunog popunjavanja (2 mj., 30 d.)
* nepotpuno popunjavanje (sezonski,

izvansez.)
2. Pridravanje ugovorenih cijena

3. Plaanje ugostiteljskih usluga
4. Voucher
5. Nastojanje
UGOVOR O ALOTMANU
1. Izvjeivanje ugostitelja
* kod potpunog popunjavanja (2 mj., 30 d.)

* nepotpuno popunjavanje (sezonski, izvansez.)
Obveze kod angairanja vie od 30% kapaciteta

prava hotelijera (rooming lista)
Nepravodobni otkaz
Zakanjenje i nedolazak (no show)
Kada agencija ipak ne plaa odtetu ?
UGOVOR O ALOTMANU
2. Pridravanje ugovorenih cijena

3. Plaanje ugostiteljskih usluga
* plaanje unaprijed
* predujam
* novi institut: rezervacijska pristojba
UGOVOR O ALOTMANU
4. Voucher
* prednosti
* bitni sastojci
Funkcija:* isprava za rezervaciju
* jamstvo
* nalog
* dokaz identiteta
* obraun trabina
Pravna narav: vrijednosni papir ili...
UGOVOR O ALOTMANU
Obveze ugostitelja:
1. Stavljanje na raspolaganje kapaciteta
* overbooking
* ugovaranje s vie agencija
2. Jednako postupanje
* kakvoa
* odnos prema ostalim gostima
3. Pridravanje cijene
* izuzeci
* kad nikako ne moe mijenjati
UGOVOR O ALOTMANU
4. Plaanje provizije
* uobiajena provizija
* produeni boravak
* brutto netto cijena
5. Obveza izvjeivanja putnike
agencije o promjenama
UGOVOR O ALOTMANU
- Privremeni i konani odustanak
agencije od ugovora
- Puno za prazno
***
Razlika agencijskog ugovora o hotelskim

uslugama i ugovora o alotmanu:
1. Uestalost
2. Razdoblje za koje se sklapa i trajanje
3. Tko plaa ?
4. Gospodarska snaga
UGOVOR O ZAKUPU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA
Ugovorom o zakupu (najmu)
ugostiteljskog objekta obvezuje se

ugostitelj staviti putnikoj agenciji na
due vrijeme na uporabu odreeni
ugostiteljski objekt (u cjelini ili
djelomino) s osobljem, radi smjetaja i
pruanja drugih ugostiteljskih usluga
klijentima agencije, a putnika agencija
se obvezuje platiti ugovorenu naknadu
(zakupninu, najamninu).
Tko snosi rizik ?
Neimenovan, formalan
Ugovor o zakupu ili o djelu ?
Obveze hotelijera:
Predati objekt na uporabu (nedostaci
objekta)
Obveze agencije
1. Platiti naknadu
2. Koristiti (stupanj pozornosti)
3. Odravati (istroenost)
Poseban ugovor o zastupanju izmeu
hotelskog zastupnika i hotelijera
UGOVOR O TIMESHARINGU
Ugovorom o davanju turistikog objekta

na vremensku uporabu (timesharing)
davatelj se obvezuje predati na
koritenje turistiki objekt i odravati
ga, a korisnik (nositelj prava koritenja)
ovlaten je primljeni objekt rabiti u
skladu s njegovom namjenom odreeni
broj godina u odreenom razdoblju
tijekom godine, vratiti ga i cijelu svotu
zakupnine platiti unaprijed.
- Noviji institut
- Najblii zakupu
- Neimenovan i formalan
Obveza davatelja objekta:

1. Predaja obkekta
2. Odravanje objekta
3. Odgovornost za nedostatke
(iskljuenje odgovornosti)
Obveze nositelja (korisnika) prava

uporabe:
1. Razumna uporaba
2. Plaanje naknade
3. Vraanje objekta
Prestanak ugovora:
* istek vremena
UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE I USLUGA
Jedna ugovorna strana (izvritelj
ispitivanja, kontrolor) obvezuje se

struno i nepristrano obaviti ugovoreno
ispitivanje i izdati certifikat, a duga
strana (naruitelj ispitivanja) obvezuje
se platiti ugovorenu naknadu.
- Razlozi zbog kojih se provodi
ispitivanje ?
*u svezi s kojim ugovorima se sklapa ?
- Tko sve moe biti naruitelj a tko je

kontrolor?
- Pravna narav ugovora

- Bitni sastojci ugovora
Ralamba definicije ugovora:

A) znaenje izraza struno i nepristrano
* usp. s odredbom o nitetnosti pojedinih
odredaba
B) pravni znaaj certifikata
C) problem identiteta, kakvoe i koliine
robe
D) vrijeme i mjesto ispitivanja
E) opseg ispitivanja (djelomina kontrola)
Obveze izvritelja ispitivanja:

1) Izvriti ispitivanje
2) uvati robu/uzorke
3) Izdati odgovarajuu ispravu
4) Obavjetavati naruitelja
* kada nije duan uvati robu?
* izraz osigurati od zamjene
* kada nije duan uvati robu?
* izraz osigurati od zamjene
Prava izvritelja ispitivanja

1) Pravo na naknadu
2) Pravo na trokove
3) Zakonsko zalono pravo
4) Povjeravanje poslova
Posebne vrste kontrole:

* Kontrola s vrenjem pojedinih pravnih
radnji
* Ispitivanje robe s jamstvom

* Ispitivanje usluga i stvari koje nisu
namijenjene prometu
Prestanak ugovora
Prestanak ugovora
Ugovor o kontroli robe.doc
Ugovor o leasingu
Financiranje koritenja
pokretnih stvari
Povijesni razvoj
Neki autori smatraju da se leasing javio jo
krajem 19. st. u poslovnoj praksi kompanije Bell

Telephone (davanje u zakup telefonskih aparata).
1952. godine kao novi nain financiranja nabavke
investicijske opreme pokretnina
US Leasing Corp.
prvo leasing drutvo iz San Francisca
poeci indirektnog leasinga
U Francuskoj 1962. osnivai leasing drutva bile

su iskljuivo banke te osiguravajua drutva
(Societe Generale)
Povijesni razvoj
1966. francuski zakon definira leasing kao
credit-bail (kreditni zakup)

Zakon je uredio glavne znaajke leasing
ugovora, a da pri tom nije izmijenjen Code
civil
1962. prvo njemako leasing drutvo iz
Dusseldorfa (danas Debis)
Povijesni razvoj RH
1976. - Carinski zakon ukinuo je glavne
carinske pogodnosti leasinga

* Leasing je bio kvalificiran kao
privremeni uvoz opreme (koja se vraala
u inozemstvo nakon isteka roka leasinga)
1989. Zakon o vanjskotrgovinskom
poslovanju i Uredba o privremenom uvozu
i izvozu ponovno je zahvaen leasing
Leasing je prema tom zakonu izjednaen
sa ugovorom o zakupu u kojem postoji
opcija kupnje
Sadanje stanje
Zakon o leasingu (prosinac 2006.)
Razlozi donoenja zakona
Imovina leasing drutva odmah iza
banaka (B: 255 milijardi, L: 20,5 milijardi
Zaotravanjem kreditne politike krediti su
se poeli plasirati putem leasing drutava,
da bi se probila ogranienja HNB-a
bankama
to zakon ureuje?
Uvjeti za osnivanje poslovanje i
prestanak leasing drutava

Ugovor o leasingu te prava i obveze
ugovornih strana
Financijsko izvjetavanje
Nadzor nad poslovanjem leasing
drutava
Upravljanje rizicima
Zakonske definicije
Objekt leasinga: pokretna i
nepokretna stvar
ZL: kod leasing drutava pravi se
razlika da li je LD izd drave lanice
EU ili izvan
LD moe biti d.o.o. ili d.d.
Zakonske definicije
Strane u poslovima leasinga:
Davatelj leasinga moe biti samo leasing
drutvo
Primatelj leasinga bilo koja osoba stjee pravo
koristiti objekt leasinga uz naknadu
Dobavlja objekta leasinga osoba (P/F) obrtnik
ili trgovac koja s davateljem leasinga sklapa
ugovor na temelju kojeg davatelj leasinga
stjee pravo vlasnitva na objektu leasinga
Moe biti ista osoba kao i davatelj leasinga
Zakonske definicije
Leasing (ZL) pravni posao u kojem
davatelj leasinga prema zahtjevu

primatelja leasinga sklapa ugovor s
dobavljaem objekta leasinga na temelju
kojeg stjee pravo vlasnitva na objektu
leasinga kojeg je odredio primatelj
leasinga te s primateljem leasinga sklapa
UL na temelju kojeg primatelj leasinga
stjee pravo koritenja tog objekta uz
naknadu
Doktrina
ugovor kojim se davatelj leasinga
obvezuje da preda stvar na koritenje
primatelju leasinga naodreeno vrijeme
ili za odreeni posao
a korisnik se obvezuje da plati odreenu
naknadu za koritenje u obrocima te se
obvezuje da istekom ugovorenog roka
vrati davatelju leasinga stvar ili
Produi ugovor za naredni period ili
Otkupi stvar
Elementi definicije
Predmet ugovora o leasingu je
mahom tua pokretna stvar

ZL - mogu je i leasing nekretnina
U leasing se moe dati i vlastita
pokretna stvar
Elementi definicije u
usporednom pravu
SAD i UK ako je rije o financijskom
leasingu leasing se smatra kao full-pay-out

contract
To znai da dolazi do potpune amortizacije
leasing predmeta korisnik leasinga je u
cijelosti naknauje
D postoji tendencija izjednaavanja
finacijskog i operativnog - ugovori druge
generacije
Pravna narav ugovora o leasingu
Sporna postoji nekoliko varijanti

1) samostalni ugovor sui generis
2) posebna vrsta zakupa
* ZL ne rjeava to pitanje
Koje su glavne dodirne toke leasinga i
zakupa:
Uporaba i koritenje stvari
Naknada za koritenje stvari
Davanje u podleasing uz suglasnost
davatelja
Pravna narav ugovora o

leasingu
2) posebna vrsta zakupa
ZL ne rjeava to pitanje
Koje su glavne dodirne toke leasinga i zakupa:
Uporaba i koritenje stvari
Naknada za koritenje stvari
Davanje u podleasing uz suglasnost davatelja
Koje su razlike zakupa i leasinga

trokovi odravanja, popravci ,
rizici vie sile i sluajne propasti
odgovornost za neisporuku ili za
materijalne nedostatke
Odnos prema dobavljau (49/1 ZL)
Iznos zakupnine kod leasinga

leasingu
3) prodaja s pridrajem prava vlasnitva
4) kupnja na kredit tj. prodaja s obronim
otplatama cijene

leasingu
Otplata ugovora o kreditu
podrazumijeva anuitet koji sadri u

sebi kamatu
Kod leasinga osim kamate ulaze:
Trokovi amortizacije,
Trokovi financiranja
Premije za rizike i osiguranje
Trokovi poreznih obveza koje plaa i dalje
davatelj

Zato kupci kupuju na leasing ?
* Financira se nabavka pokretne ili nepokretne
investicijske opreme bez angairanja vlastitog kapitala

* Koritenje stvari, bez potrebe da se na njoj stekne
vlasnitvo
* Okonanjem leasing perioda u leasing se moe uzeti
nova pokretna stvar (inovacije)
* pay as you earn
* zlatno pravilo financiranja
* Kod leasinga se u pravilu ne zahtijeva nikakvo
dodatno osiguranje
Nedostaci leasinga
Leasing je skuplji od kredita

Za davatelja leasinga nastaje
problem ako mu je korisnik vrati (ne

iskoristi opciju kupnje)
Za primatelja je nepovoljno to on
mora vratiti opremu iako mu je
isplatio sve trokove i punu
vrijednost
Ako je oprema zastarjela prije nego
to istekne ugovor
Nain ugovaranja naknade
Leasing naknada moe se ugovoriti
na sljedee naine :
1. Fiksna linearna
2. Naknada s klauzulom revizije
3. Visoka naknada u prvome
mjesecu
4. Niska naknada u poetnom
razdoblju
5. Naknada ija se visina prilagouje
intenzitetu i vremenu rada opreme
uzete u leasing.
Forma ugovora
Obvezatno u pisanom obliku

l. 35 ZL navodi bitne sastojke
Minimalno trajanje ugovora 1
godina
ZL upuuje na podrednu primjenu
ZOO-a (nema reference koji ugovor
se primjenjuje)
Vrste leasinga - operativni

Operativni leasing ugovor kojeg stranke
mogu otakzati u svakom trenutku

Kratkoroan do 1-3 godine
Trajanje je krae od ekonomskog vijeka
predmeta ugovora
Naknada je manja od vrijednosti predmeta
Davatelje leasinga ne moe iz leasing
naknade izamortizirati sve svoje
investicijske trokove, ve samo dio njih (non
full pay out contract)
Financijski
Ugovara se osnovni ugovorni period
Tijekom tog perioda stranke ne mogu ugovor
otkazati
Full pay out contract davatelj leasinga u
potpunosti amortizira svoje investicijske trokove
Leasing naknada je u ukupnom iznosu vea od
nabavne cijene leasing predmeta
Trajanje leasinga u pravilu odgovara redovitom
vremenu gospodarskog iskoritavanja predmeta
leasinga
Financijski
Tipine ugovorne klauzule kod FL (pogotovo kod
trostranog)
1) Iskljuenje odgovornosti davatelja leasinga za
materijelne nedostatke opreme (ili za neizvrenje
ugovora)
2) Zbog zatite primatelja leasinga davatelj
cedira primatelju sva prava s naslova
odgovornosti prema isporuitelju
Sada vie ne mora ceditari jer je to po samom zakonu
3) Primatelj snosi sve rizike (sluajna propast,
oteenje ili prijevremena istroenost opreme)
Financijski
4) Za sluaj zakanjenja primatelja s
otplatom leasing naknade dospijevaju sve

budue rate, a davatelj ima pravo
raskinuti ugovor i oduzeti opremu
5) primatelj leasinga nema pravo
raskinuti ugovor o leasingu ak i ako na
temelju cediranog potraivanja prema
prodavatelju uspije s raskidom ugovora o
prodaji
Izravni
Naziva se jo direktnim, proizvodnim
leasingom
Davatelj leasinga = trgovac isporuitelj ili
proizvoa predmeta
Primatelj leasinga = koristi stvar
Najblii je zakupu jer proizvoa obino
preuzima obvezu servisiranja i isporuke
rezervnih dijelova
Moe biti operativni i financijski, ali je
operativni ei
Neizravni
Trilateralna poslovna transakcija

Proizvoa ili isporuitelj
Leasing drutvo
Korisnik leasinga
Leasing drutvo kupuje od proizvoaa
opremu, te je zatim daje u leasing

primatelju
Dva ugovora: ugovor o prodaji i ugovor o
leasingu
* tko bira i kome se isporuuje oprema ?
Podjele leasinga
Razne podjele:
1. Prema davaocu opreme :
1.1. Leasing proizvoaa (on je financijer)

1.2. Leasing kroz leasing drutva
2. Prema duini vremena trajanja ugovora
o iznajmljivanju :
2.1. Opreativan leasing (traje krae od
ekonomskog vijeka predmeta leasinga)
2.2. Financijski leasing (odreeno due vrijeme)
3. Prema leasing-objektu :
3.1. Leasing postrojenja (iznamljivanje objekta,
npr.: zgrade, sportske dvorane i sl.)
3.2. Leasing opreme (npr.: automobili, dizalice,
kompjutori, itd.)
Prava i obveze ugovornih

Obveze i prava davatelja leasinga
strana
Ustupanje predmeta na koritenje

Obveza pribavljanja predmeta
Obveza odravanja predmeta (ne kod svih)
Obveza prijenosa vlasnitva na predmetu (ne
kod svih)
Pravo na leasing naknadu
Pravo pregleda predmeta leasinga
Pravo na raskid ugovora (esto nastupa ako
primatelj kasni s otplatom dviju uzastopnih
naknada, ako ne upotrebljava predmet s
dunom panjom, ako ne osigura predmet,
netoni podaci kod sklapanja ugovora)
Prava i obveze primatelja
Obveza isplate naknade

Obveza koritenja predmeta leasinga na
ugovoreni nain u skladu s njegovom

namjenom
Obveza omoguavanja nadzora od strane
davatelja (nain iskoritavanja predmeta)
Obveza vraanja predmeta nakon isteka
ugovorenog roka
Obveza osiguranja predmeta
Pravo na uporabu predmeta
Pravo na otkup predmeta ili produenje
leasing ugovora (ne kod svih)
Odgovornost za pravne
nedostatke
ZL: davatelj odgovara primatelju za PN, osim
ako je primatelj leasinga obavijeten o PN

Ako trei ometa, primatelj mora obavijestiti
davatelja
U sluaju da je pravo treeg apsolutno
ugovor o leasingu se raskida po samom
zakonu + N
Ako PN samo ograniavaju pravo primatelja
primatelj ima opciju
Raskid i N
Snienje naknade i N
Odgovornost za tetu nastalu

koritenjem
U naelu davatelj ne odgovara primatelju
Primatelj odgovara za onu tetu nastalu
koritenjem
Suprotno ugovoru
Suprotno namjeni
* Samo ako je sudjelovao u odabiru
predmeta ili ako je izriito ugovoreno
Raskid ugovora
Kod odgovornosti za PN (apsolutne i
relativne)
Zbog odgovornosti za MN direktna
odgovornost dobavljaa prema primatelju
Zbog neisporuke dobavlja ne isporui
primatelju + N
Zbog neplaanja naknade (2X uzastopno)
Zbog predaje predmeta treoj osobi
Registar objekata leasinga

HANFA vodi registar
U roku od 8 dana od sklapanja
ugovora
Upis deklaratorne naravi
Primjer ugovora o leasingu:

UGOVOR O LEASINGU.doc
Prednosti i nedostaci
leasinga
PREDNOSTI :
NEDOSTACI :
1. Oslobaa se visokog
gotovinskog plaanja
iz vlastitih izvora
sredstava ili kredita.
2. Koristi najsuvremeniju
opremu i druga
sredstva za rad.
3. Ne smanjuje svoju
kreditnu sposobnost.
4. Uzima tono onoliko
opreme koliko mu je
potrebno.
5. Moe osigurati sebi
prvenstvo kupnje
koritene opreme.
6. Naknada za trajanja
ugovora u pravilu ne
mijenja.
1. U pravilu znatno skuplji

od nabave opreme iz
vlastitih izvora.
2. Nepovoljan ako nastanu
tekoe u prodaji
proizvoda ili usluga koje
su vezani za opremu iz
leasinga jer leasing rate
dospijavaju bez obzira
kako poduzee posluje.
3. Korisnik leasinga moe
na kraju kupiti opremu
koja je ve zastarjela.
4. Oprema zbog
zastarjevanja ne moe
se ponovno dati u
leasing i ne ostvaruje
adekvatnu cijenu ako se
odlui prodati.
UGOVOR O LICENCI
Davatelj licence
Stjecatelj licencije
Oblik
Trajanje
Iskljuiva / neiskljuiva licenca
Prostorno ograniena licenca
OBVEZE DAVATELJA
DAVATELJ LICENCE
1) Predaja predmeta licencije, uputa i

obavijesti
2) Jamstvo za izvodljivost i
uporabljivost
3) Jamstvo da je davatelj nositelj prava

4) Kod iskljuive licence
OBVEZE STJECATELJA
STJECATELJ LICENCE
1) Iskoritavanje predmeta
licencije
2) Naknadna usavravanja
3) uvanje tajnosti
OBVEZE STJECATELJA
4) odravanje kakvoe robe

5) stavljanje oznake po licenci
6) isplata naknade
Podlicenca
Primjer ugovora o licenci:
UGOVOR O LICENCI.doc
PRESTANAK UGOVORA
Na odreeno vrijeme - protekom
vremena
Na neodreeno vrijeme otkaz

Smrt i steaj
Ugovor o distribuciji
Tipini ugovori autonomnog
trgovakog prava
* MTK
* u hrvatskom pravu
Pravna narav ugovora o distribuciji

* pitanje ekonomske i funkcionalne
povezanosti odrednica
* iskljuivost
* kauza
Radna definicija:
Ugovor kojim se distributer obvezuje
periodino kupovati robu u svoje ime

i za svoj raun od proizvoaa u iju
je distributivnu mreu ukljuen
Bitni sastojci:
- iskljuivost
- pravila poslovanja i upute
Problem prava konkurencije

Odnos ugovora o distribuciji i drugih
ugovora:
- prema ugovoru o prodaji
- ugovoru o trgovakom zastupanju
* otkazni rok
* ozbiljan uzrok za raskid
- ugovoru o licenci
Primjer ugovora o distribuciji:

Ugovor o distribuciji.doc
Ugovor o franchisingu
Tipologija ugovora i subjekti

Franchising spada u inominatne ugovore
Ugovori koji su nastali u poslovnoj praksi i
prilagoeni su potrebama poslovne prakse

Spada u tzv. tipine inominatne ugovore
Ugovorni odnos izmeu dvaju trgovaca
(obino izmeu trgovca na veliko i trgovaca
na malo)
Izmeu subjekata ne postoji korporativna
povezanost (ne radi se o drutvu kerki i
drutvu majci niti o drugim oblicima tzv.
supsidijara - podrunica)
Zakon o trgovini l.21.

Ugovorom o franchisingu franchise-
proizvoa, specijalizirani trgovac na veliko i

tvrtka koja je razvila uspjeni oblik uslunog
poslovanja ustupa uz financijsku naknadu
primatelju franchise-trgovcu na malo ili tvrtki
uslune djelatnosti, pravo uporabe franchise
radi prodaje odreenih vrsta robe i/ili usluga.
Predmet
Trgovac na veliko ustupa pravo prodaje
njegovih proizvoda ili usluga trgovcu na

malo i to na geografski odreenom
prostoru
Trgovac na veliko obvezuje se da niti
jednoj drugoj osobi nee davati ista ili
slina prava (tzv. ekskluziva)
Uz pravo prodaje redovito se ustupa i
pravo koritenja robnog ili uslunog iga,
ali i drugih oblika industrijskog vlasnitva
Predmet
* know-how
* pravo nadzora
* administrativno tehniki poslovi
(marketing, razvoj proizvoda, opskrba

sirovinama)
Terminologija
Naziv dolazi od izraza franchise, to u
povijesnom kontekstu asocira na
povlastice, privilegije, osloboenja od
carina i drugih davanja vladaru
Franiza u pravu osiguranja
Eng: franchise agreement
FR: contrat de franchise
Nastanak i razvoj
Kolijevka SAD rastue potrebe za opskrbom
proizvodima na velikim udaljenostima - osnivanje

vlastitih podrunica preskupo
Prve pojave Singer Sewing Machine 1863, General
Motors 1898
Coca Cola 1892. apotekar John Pemberton je otkrio
recept tog napitka i uz financijsku pomo svog partnera
zakljuio dugoroni ugovor s nekom firmom iz Bostona
jedan od prvih ugovora o franchisingu
General Motors 1883. primjena u prodaji goriva i
naftnih derivata proirilo se lanac prodaje putem
benzinskih stanica
Takoer druge uslune djelatnosti Holiday Inn hoteli itd.
Razvoj
Nakon II svjetskog rata iz iskljuive
distribucije prerasta u tzv. package

deal
U EU uvode ga amerike tvrtke (AVIS,
Coca Cola) i to najprije u Fr
Njemaka: benzinske stanice, usluni
automati za prodaju Movenpick
Franchising
+/-
Smanjuje se tendencija koncentracije i
poveava trino natjecanje (+)

Stranke su u poloaju ekonomske i pravne
nejednakosti
Prijenos rizika s proizvoaa na
prodavaoca prema krajnjem korisniku
Piramidalne distribucije i neetike metode
prodaje (-)
Obveza iskljuive dobave ograniava
slobodno trino natjecanje (-)
Vrste franchisinga
Franchising robe
Franchising usluga u hotelijerstvu
te i fast food restorani

Proizvodni ili industrijski franchising
djelomino se i proizvodi (prodaja i
punjenje) svrha: da se mjesto
proizvodnje priblii mjestu prodaje
Elementi ugovora
1) Ustupanje prava iskljuive prodaje robe
ili vrenja usluga (i niti jednoj drugoj osobi)

2) Ustupanje prava upotrebe robnog ili
uslunog iga roba i proizvodi se moraju
stavljati u promet pod tim igom
3) Ponekad se pridruuje i prijenos prava
na uporabu tvrtke
Elementi ugovora
4) Ustupanje drugih znakova razlikovanja
vanjska oprema robe (nain pakiranja, ambalaa,

koja ne mora biti zatiena) dizajn poslovnog
prostora itd.
5) Ustupanje know-how-a (znanje i iskustvo)
Elementi ugovora
6) Zatita podataka poslovnom
tajnom
7) Obavljanje usluga za primatelja
franchise
Obrazovanje kadrova i stalne
konzultacije
Usluga marketinga
8) Nadzor - imaju ga svi ugovori
Elementi ugovora
9) naknada primatelja franchise
Sastoji se od paualne naknade ili
pristupnine (fee) i franchising naknade

(royality)
Elementi ugovora
Franchising naknada (royality)

U nju je ukljuena naknada za koritenje iga i tvrtke
Naknada za usluge koje davatelj franchise daje
kontinuirano primatelju (marketing, savjetovanje,
izobrazba)
Uobiajeno se ugovara u postotku, stavlja se u vezu
s ostvarenim prihodom rezultatima poslovanja
primatelja F
Ima primjera neugovaranja naknade (Coca cola)
naknada je ve ugraena u cijenu proizvoda to
predstavlja nedozvoljenu praksu formiranja cijena
Odnosi odgovornosti
Davatelj franchise odgovara za
prodanu robu na kojoj su ustupljena

prava na prodaju prema pravilima o
odgovornosti prodavatelja (materijalni
nedostaci, pravni nedostaci)
Odgovornost za ustupljena prava
industrijskog vlasnitva (tvrtka, ig,
know how) - jami za pravne i stvarne
nedostatke prava
Odgovornost davatelja F prema

treima
Pravo SAD naelo objektivne odgovornosti bez obzira
na krivnju
HRV- pretpostavljena krivnja, osim za opasnu stvar ili
opasnu djelatnost bez obzira na krivnju
l.179. Tko stavi u promet neku stvar koju je proizveo
a koja zbog nedostatke za koji on nije znao predstavlja
opasnost tete za osobe ili stvari, odgovara za tetu
koja bi nastala zbog tog nedostatka
Ako stvar ima garanciju za ispravno funkcioniranje
potroa moe prava iz garancije ostvarivati i prama
proizvoau i prema prodavatelju
Novo ureenje HRV nema ograniavanja i iskljuenja
odgovornosti kada su u pitanju potroai
Trajanje i prestanak ugovora

Traju od 1 do 25 godina
Robni krai periodi
Usluni dui periodi
Prestanak:
Istek vremena
Sporazum stranaka
Otkaz kod ugovora sklopljenog na odreeno
vrijeme (izvanredan otkaz)
Otkaz kod ugovora sklopljenog na neodreeno
vrijeme
Trajanje i prestanak ugovora

Ozbiljni uzroci raskida:
Postupci protivni dobroj vjeri
(suradnja s konkurencijom)
Neizvravanje bitnih obveza ugovora
Steaj / nelikvidnost
Neservisiranje ugovorenog podruja
Prijevarno ili uvredljivo postupanje
prema potroaima
Hrvatsko pravo - kako utvrditi

odgovornost za tetu ?
dva razliita osnova naknade tete ugovorna i izvanugovorna
tri kriterija odgovornosti s obzirom na krivnju:
dokazana krivnja
presumirana krivnja
Objektivna odgovornost
Nedostaci stvari (proizvoda)

materijalni i pravni
skriveni i vidljivi
Razliiti oblici iskljuenja i ogranienja odgovornosti prodavatelja
temeljem ugovora, opih uvjeta poslovanja ili garancija

Razliite vrste teta i opseg naknade
imovinska
neimovinska,
stvarna teta,
izmakla dobit
Hipotetski sluaj
Kupac koji stvar kupuje za osobnu uporabu
potroa- kupio je proizvod na kojem je

naveden proizvoa u Njemakoj od
trgovca - distributera. Radilo se o
kozmetikom proizvodu kojeg je koristila
njegova kerka i koji je bio uzrok teke
dermatoloke ozljede. Slijedilo je dugotrajno
i skupo lijeenje i ostale su trajne posljedice.
Proizvoa nije prodavatelj
Prodavatelj distributer je vlasnik robe
nastupa u svoje ime i za svoj raun
Hipotetski sluaj
Kupac nije oteenik
Oteenik je trea osoba
Prema hrvatskom pravu i judikaturi oteena
moe ostvariti imovinsku naknadu uslijed

pretrpljene tete ozljede, trajne posljedice,
trokovi lijeenja - od proizvoaa
Prema ZOO u tom sluaju radi se o odgovornosti
najblioj objektivnoj odgovornosti bez krivnje na
osnovu kauzalne odgovornosti. Potrebno je
dokazati tetu, neispravnost proizvoda i
kauzalitet
UGOVOR O NOVANOM POLOGU
Ugovorom o novanom pologu
obvezuje se polagatelj (deponent)

poloiti u banci odreeni novani
iznos koji se banka obvezuje primiti,
s time da stjee pravo raspolagati
deponiranim novcem i duna ga je
vratiti prema uvjetima predvienima
ugovorom
Pravna narav ugovora:

- konsenzualan
- dvostranoobvezan
- naplatan
- da li i formalan ?
Kojem ugovoru je slian pa moemo njime
popuniti eventualne pravne praznine ?
Razlika u kauzi pravnog posla pologa i

zajma
Vrste novanih pologa:

- po vienju
- oroeni (odreeno/neodreeno vrijeme)
- prema namjeni koritenja
Zakonska pretpostavka o vrsti pologa
Presuda:
Sklapanje ugovora o oroavanju deviznog
depozita na odreeno vrijeme radi

dobivanja kredita za stambenu izgradnju i
otplata tog stambenog kredita prije
ugovorenog roka ne daje pravo
raspolaganja oroenim devizama na dan
otplate stambenog kredita, a prije
ugovorenog roka oroavanja.
Vs, Rev-355/91 od 16. 04. 1991.
Otvaranje rauna. Upisuju li se sve

trabine i dugovanja ?
to ako je zbog uplate ili isplate raun

postao pasivan ?
Izvjetaj o stanju salda

Odnos vie rauna istog deponenta

Osnovna obveza banke
Mjesto uplate i isplate
Zanimljiva presuda:
Kad je ugovorom o deponiranju deviznih
sredstava predvieno ovlatenje banke da

otkupi deponirana devizna sredstva, banka ih
je ovlatena otkupiti bez obavjetavanja
deponenta ako takva obveza banke nije
predviena ugovorom. Vs, Rev-1529/88 od
01. 02. 1989.
UGOVOR O ULOGU NA TEDNJU

To je ugovor o novanom pologu kojim se
deponent obvezuje depozitaru poloiti

odreenu novanu svotu s pravom
raspolaganja njome, a banka se obvezuje za
primljenu svotu izdati tednu knjiicu,
deponirani novac vratiti i za njegovo koritenje
plaati kamate.
Kada se ugovor smatra sklopljenim ?

Kako moe biti izdana tedna knjiica po
novom ZOO-u ?
Pravna narav tedne knjiice
Vrste tednih uloga

Upis u knjiicu
Plaanje kamata
Sudska praksa:
injenica da je jedan od ovlatenika
raspolaganja tednim ulogom umro, nije

zapreka da ga banka isplati drugome,
ravnopravnom ovlateniku raspolaganja
tim tednim ulogom.
Vs, Rev-1206/88 od 15. 12. 1988.
Sudska praksa:
Doputeno je dokazivati da stanje
evidentirano u tednoj knjiici nije
odraz stvarnog stanja tednje (u
konkretnoj situaciji utvreno je da je
grekom radnika banke na tednoj
knjiici tuenika evidentirana uplata
koje stvarno nije bilo). U takvoj je
situaciji ulaga tretiran kao osoba
koja je stekla bez osnove

Sudska praksa:
Ocijenjeno je da banka nije pravilno provjerila
istovjetnost samo uvidom u osobnu iskaznicu
bez usporeivanja identiteta osobe koja je
zahtijevala isplatu sa slikom osobe na
osobnoj iskaznici i usporeivanjem potpisa i
da zato odgovara za tetu nastalu vlasniku
izgubljene tedne knjiice zbog isplate treoj
neovlatenoj osobi. Izostanak aktivnosti
vlasnika tedne knjiice nema nikakva
utjecaja na zakonito donesenu odluku i nije
razlog koji bi opravdao prigovor podijeljene
odgovornosti. Vs, Rev-1204/88 od 13. 12.
1988.
UGOVOR O DEPONIRANJU VRIJEDNOSNIH

PAPIRA
Ugovorom o poloenju vrijednosnih
papira banka se obvezuje da e, uz

naknadu, preuzeti vrijednosne papire
radi uvanja i ostvarivanja prava i
obveza koje se u vezi s tim
zahtijevaju.
U iju korist ostvaruje prava ?

PAPIRA
Dunosti banke:
1. uvati
2. poduzimati sve radnje
3. kamate
4. staviti na raspolaganje iznose
5. eventualno: vratiti vrijednosne papire *

PAPIRA
Zatvoreni i otvoreni depozit

Zbirni depozit
UGOVOR O BANKOVNOME TEKUEM

RAUNU
Ugovorom o bankarskom tekuem
raunu banka se obvezuje nekoj

osobi otvoriti poseban raun i preko
njega primati uplate i obavljati
isplate u granicama njezinih
novanih sredstava i odobrenog
kredita.
Konsenzualan, dvostranoobvezan,
naplatan, formalan

RAUNU
Kojem je ugovoru najsliniji ?

Sklapa li se na odreeno ili
neodreeno vrijeme ?
Izvori novanih sredstava na

tekuem raunu

RAUNU
Kojem je ugovoru najsliniji ?

Sklapa li se na odreeno ili
neodreeno vrijeme ?
Izvori novanih sredstava na

tekuem raunu

RAUNU
Pitanje prijeboja izmeu salda vie

rauna
Dostava izvatka salda i pitanje

njegovog odobrenja
UGOVOR O SEFU
Ugovorom o sefu obvezuje se banka
dati na uporabu korisniku sef za

odreeno razdoblje, a korisnik se
obvezuje za to platiti banci odreenu
naknadu.
Banka mora poduzeti sve potrebne
mjere da osigura dobro stanje sefa i
nadzor nad njim.
Ugovor je neformalan *
Bitni sastojci ugovora: sef, vrijeme,
naknada
UGOVOR O SEFU
Glavne obveze banke:

- dati na koritenje
- odravati dobro stanje
- slobodan pristup
- dati klju*
* Banka, a to se odnosi i na drugo
poduzee koje daje sef na uporabu, ne

smije zadrati kod sebe duplikat kljua
ili kljueva koji predaje korisniku.
Ps, P-2549/90 od 25. 09. 1990.
UGOVOR O SEFU
Glavne obveze korisnika sefa:

- naknada
- paziti to se stavlja u sef
Kojem ugovoru je blizak ?
Tko sve ima pristup sefu ?
Prava banke u sluaju neplaanja
UGOVOR O KREDITU
Ugovorom o kreditu banka se
obvezuje korisniku kredita staviti na

raspolaganje odreeni iznos novanih
sredstava, na odreeno ili
neodreeno vrijeme, za neku
namjenu ili bez utvrene namjene, a
korisnik se obvezuje banci plaati
ugovorene kamate i iskoriteni iznos
novca vratiti u vrijeme i na nain
kako je ugovoreno.
UGOVOR O KREDITU
Objektivno bitni sastojci ovog ugovora:

odreena svota novca i kamata
(uvjeti davanja i vraanja kredita)
Temeljna obiljeja su: konsenzualnost,
formalnost i naplatnost
Ima obiljeja adhezijskih ugovora

(uzance, dobri poslovni obiaji)
UGOVOR O KREDITU
Razlika u odnosu na ugovor o zajmu:

- osoba zajmodavatelja
- predmet ugovora
- naplatnost
- forma
UGOVOR O KREDITU
Vrste kredita:
- prema namjeni
- prema trajanju
- prema subjektu (korisniku)
Razlozi prestanka ugovora o kreditu:
- otkaz (suprotno namjeni,
insolventnost, smrt, prestanak)
- raskid (odustanak, prijevremeno
vraanje)
UGOVOR O KREDITU TEMELJEM ZALOGA

VRIJEDNOSNIH PAPIRA (LOMBARD)
Ugovorom o kreditu na temelju
zaloga vrijednosnih papira banka

odobrava kredit u odreenom
novanom iznosu uz osiguranje
zalogom vrijednosnih papira koji
pripadaju korisniku kredita ili
treemu koji na to pristane.
UGOVOR O KREDITU TEMELJEM ZALOGA

VRIJEDNOSNIH PAPIRA (LOMBARD)
Glavne obveze ugovornih strana:

- banka i kredit (povrat vrijednosnih
papira)
- korisnik kredita i vrijednosni papiri
Tehniki prijenos papira na banku

Kada banka moe prodati zaloene
papire ?
UGOVOR O AKREDITIVU
Ugovor o akreditivu je ugovor izmeu

nalogodavatelja (kupca) i
nalogoprimatelja (banke) u korist
tree osobe (prodavatelja)
Blizak nalogu
Konsenzualan, dvostranoobvezan,
naplatan, adhezijski (formularno
pravo)
UGOVOR O AKREDITIVU
Prihvatom zahtjeva nalogodavca za
otvaranjem akreditiva, banka preuzima

obvezu prema nalogodavcu da e
otvoriti akreditiv korisniku uz uvjete
sadrane u prihvaenom nalogu za
otvaranje akreditiva.
Otvoreni akreditiv je neopoziva i
konana obveza banke korisniku
akreditiva da e mu isplatiti odreeni
novani iznos ako ovaj u roku podnese
zahtjev za isplatom u skladu s uvjetima
sadranim u akreditivu.
UGOVOR O AKREDITIVU
Banka je duna:
- obaviti plaanje treem (korisniku)
ili po njegovom nalogu ili treba

akceptirati mjenice koje vue korisnik
- ovlastiti drugu banku da tako
postupi
UGOVOR O AKREDITIVU
Naela:
- samostalan i odvojen od glavnog
ugovora
- posluje se s dokumentima a ne
robom
- banka ispituje dokumente
UGOVOR O AKREDITIVU
Vrste akreditiva:
- uvjetni/bezuvjetni
- obini/dokumentarni*
- opozivi/neopozivi
- potvreni/nepotvreni
- prenosivi/neprenosivi
Pojam standby akreditiv
UGOVOR O BANKOVNOJ GARANCIJI

Trgovačko Pravo Slides

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Trgovačko Pravo Slides

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Trgovako

Uvod u trgovako pravo

Pojam trgovakog prava

odnose u koje stupaju subjekti trgovakog

Predmetno odreenje trgovaki ugovori

nije trgovaki ugovor

Odnos trgovakih ugovora i

osobe nadlenost opinskog suda

Karakteristike trgovakog prava

(horizontalna regulacija) sve je vie pravila za

Karakteristike: prekogranini aspekt

vanjskotrgovakih transakcija potrebno

drutava drugi je dio trgovakog prava u irem

ureuje odnose u proizvodnji, distribuciji i

Odnos gra. i trgovakog

odnosa, pri emu se trg. pravo u odnosu na

sporazum izmeu poduzetnika kojim se oni

STARI VIJEK U starom vijeku nije postojalo

posebno trg. pravo, ve samo pojedina

pravo u vrijeme gospod. razvoja gradova i

pravo trgovaca meunarodno po svom

Hrvatski povijesni momenti

uvrtavanja lex mercatorie u nacion.pr. sustave ime

Struktura i razvojni momenti

opi i posebni dio ugovornog prava

Struktura i razvojni momenti

precedentno pravo ali ono u manjoj mjeri

Ameriko pravo ne poznaje dvodiobu na

Heteronomni izvori, autonomni izvori

2) Prevladavajua dispozitivnost heteronomnih izvora

3) Autonomija stranaka gotovo apsolutna (prisilni

Svi izvori trgovakog prava beziznimno su podreeni

4) Kod trgovakih ugovora s neprofesionalcima

Ugovori koje trgovci sklapaju s potroaima nameu

5) specijalizacija osim horizontalne

regulacije sve je vie strukovnih pravila

Tipovi trgovakih ugovora

Tipovi trgovakih ugovora

Za jednu transakciju kao privrednu cjelinu

potrebno je esto sklopiti nekoliko ugovora

Tipovi trgovakih ugovora

mjere ustalili da su dobili ime

Tipovi trgovakih ugovora

Posebno o stupnju panje

ZOO-ova koncepcija primjene

skladu sa svojim statutom, drutvenim ugovorom odnosno

l.14. ZOO dispozitivni propisi primjenjuju se na sve vrste ugovora,

Izvori trgovakog prava

3. SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA

Hijerarhija izvora trgova.

2. OPI UVJETI POSLOVANJA, TIPSKI UG. I

Izvor br. 1: Ugovor

Ugovor je temelj svih trgovakih transakcija

TUMAENJE UGOVORA - ZOO

nejasne odredbe - in dubio contra preferentem (l.320)

unaprijed otisnuti sadraj,

Tumaenje od strane treeg

Npr. formular za trgovinu itom, drvenom

Ugovor i ostali autonomni

izvorima autonomnog prava prije

Izvor br. 2: Formularno pravo

sklapaju prema unaprijed pripremljenim predlocima

Izvor br. 2: Formularno pravo

Formularni ug. razlikuju se od trg.