Verzija:

16.04.2012.

Prof. dr. sc. Goran Tomaevi

KAZNENO PROCESNO PRAVO

OPI

PREGLED

DIO

PREDAVANJA

(akademska godina 2011. - 2012.)

IV. izmjenjeno i dopunjeno e-izdanje

Pravni fakultet u Splitu

Zavod za kaznenopravna i kriminoloka istraivanja "Ivan Vueti"
2012. godina

KAZNENO PROCESNO PRAVO

OPI DIO
PREGLED PREDAVANJA (2012. god.)
S a d r a j:
I. DIO: UVODNA IZLAGANJA
I. poglavlje: Kazneno procesno pravo
i kazneni postupak
1.
2.
3.
4.

Kazneno pravo u irem smislu rijei ................................

Kazneni postupak .............................................................
Kazneno procesno pravo ...................................................
Odnos kaznenog postupka i
kaznenog procesnog prava ...............................................
5. Neka teorijska stajalita o pojmu
kaznenog postupka ..........................................................
6. Znanost kaznenog procesnog prava .................................

8
8
9
9
9
10

II. poglavlje: Neki temeljni kazneno-procesni pojmovi

7. Procesne radnje ................................................................
8. Openito o tijeku kaznenog postupka ..............................
9. Kaznenoprocesni subjekti ...............................................
10. Kaznena stvar (causa criminalis) .............. ....................

10
11
13
13

III. poglavlje: Odnos kaznenog procesnog prava prema

drugim srodnim granama prava
11. Odnos kaznenog procesnog (formalnog) i
kaznenog (materijalnog) prava ......................................... 13
12. Kazneno procesno i ustavno pravo ................................... 14
13. Kazneno procesno i graansko procesno pravo ................ 15

IV. poglavlje: Kratki pregled povijesnog razvitka

kaznenog procesnog prava

14. Tri osnovna tipa kaznenog postupanja .................................
15. Akuzatorni tip kaznenog postupka .......................................
16. Inkvizitorni tip kaznenog postupka .....................................
17. Temeljne razlike akuzatornog i
inkvizitornog naina kaznenog postupanja ..........................
18. Mjeoviti tip kaznenog postupka ..........................................
19. Povijesna rjeenja i suvremeni
sustavi kaznenog postupanja ...............................................

15
16
16
18
18
18

V. poglavlje: Kratki pregled razvitka hrvatskog

kaznenog procesnog prava
20. Znaajke hrvatskog kaznenog
procesnog prava do 1852. godine ........................................ 19
21. Vaniji pravni propisi u primjeni
od 1852. do 1976. godine ..................................................
19
22. Vaniji pravni propisi o kaznenom postupku
primjenjivani u Hrvatskoj od neovisnosti ........................... 20
VI. poglavlje: Ostali kazneni postupci u naem pravu
23. Kanjive radnje i kazneni postupci ....................................
24. Zajednike znaajke i razlike
meu kaznenim postupcima ...............................................

23
23

VII. poglavlje: Izvori kaznenog procesnog prava

25. Openito o pravnim izvorima ..............................................
26. Vrste formalnih pravnih izvora
vanih za kazneni postupak ..............................................

24
24

VIII. poglavlje: Tumaenje propisa

kaznenog procesnog prava
27. Openito o tumaenju (interpretaciji) ...........................
28. Vrste tumaenja ...............................................................
29. Osiguranje jedinstva pravnog
poretka i tumaenje .......................................................

IX. poglavlje: Vaenje propisa kaznenog

procesnog prava

25
25
26

30. Vremensko vaenje propisa

kaznenog procesnog prava ............................................
31. Prostorno vaenje propisa
kaznenog procesnog prava .............................................
32. Osobno vaenje propisa
kaznenog procesnog prava .............................................

26
27
28

X. poglavlje: Imunitet u kaznenom postupku

33. Openito o kaznenoprocesnom imunitetu ......................
34. Imunitet po naem unutarnjem pravu
......................
35. Kaznenoprocesni imunitet po
meunarodnom pravu
......................

28
29
32

II. DIO: MEUNARODNO PRAVO

I KAZNENI POSTUPAK
XI. poglavlje: Opi pojmovi i znaenje meunarodnog
prava za kazneni postupak
36. Neka opa pitanja i temeljni pojmovi
meunarodnog prava ....................................................
37. Primjena meunarodnog prava kod nas ........................

36
37

XII. poglavlje: Vaniji instituti meunarodnog

kaznenog procesnog prava
38. Meunarodna kaznenopravna pomo ..........................
39. Ekstradicija (izruenje) ...............................................
40. Ustupanje i preuzimanje kaznenog progona ...............
41. Preuzimanje izvrenja strane kaznene presude ............
42. Transfer (premjetaj) osuenika u
inozemstvo radi izdravanja kazne .............................

XIII. poglavlje: Meunarodno kazneno sudovanje

43. Ostvarenje i razvitak ideje o

39
40
41
41
42

meunarodnom kaznenom sudovanju ...............................

44. Mjeoviti meunarodni kazneni sudovi ............................
45. Meunarodno i meunarodno
kazneno sudovanje
.......................................
46. Kazneno pravo Europske unije ..........................................
47. Kazneno pravo Vijea Europe ..........................................

43
45
47
49
50

XIV. poglavlje: Meunarodna policijska suradnja

48. Pojam i naini ostvarivanja
meunarodne policijske suradnje .....................................
49. Postojee institucije meunarodne
policijske suradnje
.....................................

50
50

III. DIO: TEMELJNI KAZNENOPROCESNI

SUBJEKTI
XV. poglavlje: Temeljne (glavne) procesne funkcije
i (temeljni) kaznenoprocesni subjekti
50. Temeljne kaznenoprocesne funkcije .................................
51. Temeljni kaznenoprocesni subjekti ...................................

52
52

XVI. poglavlje: Kaznenoprocesne stranke i zastupanje

u kaznenom postupku
52. Pojam kaznenoprocesne stranke ...................................
53. Zastupanje i vrste pravnih zastupnika ............................

53
54

XVII. poglavlje: Tuitelj u kaznenom postupku

54. Pojam i nain odreivanja
ovlatenog tuitelja
.............. .................................
55. Dravni odvjetnik kao (javni)
tuitelj u kaznenom postupku .......................................
56. Dravno odvjetnitvo kod nas ........................................
57. Policija i dravno odvjetnitvo .......................................
58. Supsidijarni tuitelj .......................................................
59. Privatni tuitelj ................................................................
XVIII. poglavlje: Optuenik u kaznenom postupku

56
57
58
63
67
69

60. Temeljni pojmovi ..........................................................

61. Tko (ne) moe biti optuenik? ......................... ............
62. Pravni poloaj optuenika
u kaznenom postupku ..................................................
63. Pravni uinak odsutnosti
ili smrti optuenika ....................................................
64. Obrana i branitelj u kaznenom postupku ...................
65. Osnove ustrojstva odvjetnitva ...................................

70
70
71
72
74
77

XIX. poglavlje: Sud u kaznenom postupku

66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.

Sudski sustav u Hrvatskoj .............................................

Openito o sudskoj nadlenosti ...................................
Stvarna nadlenost ........................................................
Mjesna nadlenost ........................................................
Delegirana nadlenost ..................................................
Nadlenost po koneksitetu ...........................................
Sukob o nadlenosti .....................................................
Sastav suda u kaznenom postupku ..............................
Nain donoenja sudskih odluka ..................................
Suci ...............................................................................

79
80
81
84
86
87
88
89
91
92

XX. poglavlje: Konsenzualnost u kaznenom postupku

76. Openito o konsenzualnosti .........................................
77. Konsenzualnost u naem kaznenom
postupku ........................................................................

93
94

IV. DIO: TEMELJNA NAELA

KAZNENOG POSTUPKA
XXI. poglavlje: Openito o temeljnim naelima
kaznenog postupka
78. Pojam naela kaznenog postupka ....................................
79. Vrijeme i razlozi nastanka uenja o naelima ....................
80. Znaaj uenja o naelima ...................................................
81. Teorijske klasifikacije naela ..........................................
82. Klasifikacija naela naeg kaznenog postupka
utemeljena na podjeli procesnih funkcija .........................
XXII. poglavlje: Naela povezana uz funkciju
kaznenog progona

97
97
97
97
98

83. Naelo oficijelnosti kaznenog progona ..............................

84. Naelo legaliteta kaznenog progona ...................................
85. Naelo svrhovitosti (oportuniteta)
kaznenog progona ............................................................
86. Naelo akuzatornosti .......................................................

98
99
101
104

XXIII. poglavlje: Naela povezana uz

funkciju obrane i zatitu
temeljnih prava optuenika
87. Naelo pravinog postupka ............................................
88. Naelo zatite optuenika .............................................
89. Naelo razmjernosti .......................................................

106
110
111

XXIV. poglavlje: Naela povezana uz

funkciju suenja
90. Akuzatorsko (optuno) i inkvizitorno
(istrano) naelo .......................................................
91. Naelo neposrednosti sudske ocjene dokaza ...............
92. Naelo slobodne ocjene dokaza ...................................
93. Naelo traenja materijalne istine ................................
94. Naelo javnosti sudske rasprave ..................................
95. Naelo usmenosti sudske rasprave ..............................

113
116
119
119
122
125

I. DIO: UVODNA IZLAGANJA

I. poglavlje: KAZNENO PROCESNO PRAVO I KAZNENI
POSTUPAK
1. Kazneno pravo u irem smislu rijei
a. Inkriminacije i kaznenopravne sankcije sutinski stav drave prema
kriminalitetu.
b. Realizacija sutinskog stava o kriminalitetu kazneni postupak i
postupak izvrenja.
c. Poseban znaaj pravnih propisa na ovom podruju kazneno pravo u
irem smislu rijei.
d. Pravne grane koje ine kazneno pravo u irem smislu rijei:

kazneno pravo u uem smislu (ostali nazivi KP, te materijalno

ili sutinsko kazneno pravo);

kazneno procesno pravo (KPP) ili formalno kazneno pravo;

izvrno kazneno pravo ili pravo izvrenja kaznenopravnih sankcija.

2. Kazneni postupak realizacija sutinskog stava drave o kriminalitetu (v. to.

1. b.)
a. Vjerojatnoa poinjenja kaznenog djela namee potrebu odgovoriti na
bitna pitanja (koja?).
b. Postupak (processus) kao skup pravno reguliranih radnji dravnih tijela
i ostalih sudionika u postupku.
c. Postupak kao skup odnosa pojam odnosa i pravnog odnosa, vrste
procesnopravnih odnosa u kaznenom postupku (3).
d. Dva naina odreivanja pojma kaznenog postupka s aspekta
aktivnosti (skup radnji!, v. to. 2. b.) i s aspekta drutvenog sadraja
(skup odnosa!, v. to. 2. c.).
3. Kazneno procesno pravo

a. Nunost pravne regulacije postupka pojam kaznenog procesnog

prava: sustav pravnih propisa kojima se pravno regulira kazneni
postupak.
b. Pravnom regulacijom (v. to. 3. a.!) drutveni odnosi (v. to. 2. c.!)
postaju pravnim (dakle kaznenoprocesnim!) odnosima.
c. Kazneno procesno pravo (KPP) naziva se jo i postupovnim ili
formalnim (propisuje forme, oblike, dakle naine postupanja!) kaznenim
pravom.
4. Odnos kaznenog postupka i kaznenog procesnog prava
a. Kazneni postupak djelovanje, aktivnost.
b. Kazneno procesno pravo pravni propisi.
c. Povezanost to. 4. a. i 4. b. radi se o pravnim propisima kojima se
pravno regulira aktivnost (pravno regulirano, a ne samovoljno
djelovanje!).
d. Kazneni postupak kao predmet kaznenog procesnog prava.
5. Neka teorijska stajalita o pojmu kaznenog postupka
a. Stajalite po kojem je kazneni postupak pravni odnos:

pojam odnosa i pravnog odnosa - pravno regulirana prava i obveze

(v. izlaganja s poetka studija, te to. 2.c.);

razliita miljenja u okviru ovog stajalita kazneni postupak kao

dvostrani ili trostrani pravni odnos;

teorijski uvjeti za prihvaanje ovog stajalita (koji su i postoje li?);

praktiki razlozi zbog kojih je i danas ovo stajalite aktualno (iako

teorijski neprihvatljivo!).

b. Stajalite po kojem je kazneni postupak pravni poloaj:

pojam pravnog poloaja to je pravno osnovani izgled za

postizanje povoljne presude;

djelatnost stranaka ovisna o pravnom poloaju;

10

nedostaci: nije pravni ve stvarni poloaj slobodna ocjena

dokaza (v. to. 92. a.) onemoguava siguran zakljuak o nainu
presuivanja, jer se stranke kod predvianja o sudskoj odluci
mogu osloniti samo na iskustvo, a ne i na pravne propise, to bi
bilo mogue da je prihvaena zakonska ocjena dokaza (v. to. 16.
f.).

6. Znanost kaznenog procesnog prava

a. Metod generalizirajua apstrakcija (pojam, primjeri, v. KP!).
b. Predmet propisi KPP-a (pravna dogmatika!), ali i nastanak (geneza),
dakle prolost, ali i budunost KPP-a (rasprava de lege ferenda, dakle
kritika postojeeg).

II. poglavlje: NEKI TEMELJNI KAZNENOPROCESNI

POJMOVI
7. Procesne radnje
a. Pojam procesne radnje (3 elementa pojma) ponaanje (radnja?)
sudionika u postupku (v. to. 4. a.) + pravna reguliranost propisima
KPP-a (forma procesne radnje!) + pravni uinak.
b. Je li pravno odreivanje forme procesne radnje opravdano (?):

forme nisu potrebne jer oteavaju kazneno postupanje (primjer:

priznanje osumnjienika policiji); bismo li bez postojanja formi
uope imali kazneni postupak (?);

forme postupanja moraju se predvidjeti:

1. jer osiguravaju primjenu onih naina postupanja koji su se u
praksi pokazali najboljima;
2. jer se odreivanjem formi postupanja onemoguava
eventualna samovolja dravnih tijela koja u postupku
sudjeluju.

c. Vrste procesnih radnji (povezati s posebnim dijelom!):

radnje procesne prisile (npr. poziv, dovoenje, istrani zatvor);

11

procesne radnje utvrivanja injenica (dokazne radnje): npr.

oevid, te dokazivanje iskazima osoba, ispravama i tehnikim
registracijama injenica;

procesne radnje odluivanja (odluke dravnog odvjetnika i sudske

odluke).

8. Openito o tijeku kaznenog postupka

a. Faze ili stadiji redovitog kaznenog postupanja:

postupanje
postupak):

prije

poetka

kaznenog

postupka

(prethodni

3. kazneni progon i kaznena prijava znaenje pojmova (v.

to. 56. b. i 57. b.);
4. trajanje kaznenog progona od upisa kaznene prijave ili
od bilo kakvog ograniavanja osobnih prava koje poduzme
nadleno dravno tijelo radi razjanjavanja sumnje o
poinjenju kaznenog djela, pa do odustajanja tuitelja
(akuzatornost!) ili do donoenja (pravomone!) sudske
odluke (l. 2. st. 5.);
5. sadraj prethodnog postupka izvidi i/ili istraga,
optuivanje, te obvezno sudsko ispitivanje optunice;

poetni ( prvostupanjski) kazneni (!) postupak:

6. poetak sudsko potvrivanje optunice (l. 17. st. 1.);
7. zavretak donoenje prvostupanjske presude;
8. sadraj poetnog postupka potvrda optunice, pripreme
za raspravu, eventualno pregovaranje o sankciji,
raspravljanje, te presuivanje;

zavrni (drugostupanjski) kazneni (!) postupak:

9. poetak podnoenje albe na prvostupanjsku presudu
(redoviti pravni lijek);
10. zavretak donoenje sudske odluke po albi;
11. sadraj zavrnog postupka mogunost odgovora na
albu, sjednica sudskog vijea (ispitivanje prvostupanjske
presude, odluivanje po albi); iznimna mogunost

12

podnoenja albe protiv drugostupanjske presude (l. 490.

st. 1. ZKP);
kazneni postupak (iznimno) i nakon zavrnog kaznenog postupka
izvanredni pravni lijekovi (3);
pregled (shema) tijeka postupka:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prethodni postupak Poetni (Io) kaz. postupak
(izvidi, istraga, optui- (rasprava, presuda ...)
vanje, sudska odluka)
pravni

Zavrni (IIo) kaz. postupak

(postupak po albi)

Postupak nakon
pravomonosti
(izvanredni
lijekovi?)

-------------------------------------------------------------------------

Upis kaz. prijave,

Potvrda
ograniavanja prava, optunice:
saznanje o k.d.
poetak kaz.
Osnove sumnje
postupka (!)
Osnovana
sumnja

alba (?):

Pravomona presuda:
zavretak kaz. postupka (!)

-------------------- Kazneni postupak ----------------- (?)

-------------------------------- Kazneni progon ---------------------------------- (?)

b. Nunost postojanja svih stadija (?).

c. Odnos meu pojmovima kazneni progon i kazneni postupak - koji je
pojam vremenski (po trajanju) iri?
d. Redovni (prvostupanjska nadlenost upanijskog suda) i sumarni
postupak (prvostupanjska nadlenost opinskog suda).
e. Posebni kazneni postupci (postupak prema okrivljenicima s duevnim
smetnjama, postupak za oduzimanje predmeta i imovinske koristi,
postupak za opoziv uvjetne osude, te postupak za izdavanje tjeralice i
objave).
9. Kaznenoprocesni subjekti
a. Temeljne procesne funkcije i pojam temeljnih procesnih subjekata.
b. Odnos pojma temeljnog kaznenoprocesnog subjekta prema pojmovima
stranka i sudionik u kaznenom postupku.

13

c. Temeljni kaznenoprocesni subjekti i kaznenoprocesni subjekti.

10. Kaznena stvar (causa criminalis)
a. Pojam kaznene stvari svaki dogaaj povodom kojega je pokrenut
kazneni postupak.
b. Odnos meu pojmovima kaznena stvar i kazneno djelo.
c. Odnos meu pojmovima kaznena stvar, kazneni postupak, kazneno
procesno pravo i znanost kaznenog procesnog prava.

III. poglavlje: ODNOS KAZNENOG PROCESNOG PRAVA PREMA

DRUGIM SRODNIM GRANAMA PRAVA
11.

Odnos kaznenog procesnog (formalnog) i kaznenog (materijalnog) prava

a. Znaenje pojmova kazneno pravo i kazneno procesno pravo.
b. Razliiti predmeti inkriminacije i kaznenopravne sankcije/kazneni
postupak.
c. Isti cilj borba protiv kriminaliteta.
d. Meusobna ovisnost nemogunost samostalne primjene bilo kojeg od
ovih predmeta.

12. Kazneno procesno i ustavno pravo

a. Kazneno procesno pravo kao realizacija ustavnog prava znaaj
priznavanja temeljnih ustavnih prava u kaznenom postupku; mogunost
najveih zlouporaba upravo u kaznenom postupku (primjer: sovjetski
ustav iz 1936.).
b. Tenja prema djelotvornosti:

to je djelotvornost (?) ostvarenje materijalnopravnog stava

drave (v. to. 1. a.);

osiguranje djelotvornosti kroz onemoguavanje okrivljenika da

izigra kazneni postupak (naini izigravanja postupka utjecaj na
svjedoke, unitenje dokaza, dogovor o fiktivnoj obrani);

14

kako sprijeiti izigravanje postupka pravnim propisima kojima se

ograniavaju prava okrivljenika (npr. irokim mogunostima
odreivanja istranog zatvora).

c. Tenja prema zatiti prava graana (okrivljenika/optuenika) zbog

opasnosti od ograniavanja prava na obranu.
d. Nastojanje uravnoteenja suprostavljenih tenji kroz propise ZKP-a
ograniene odredbama URH postojanje posebnih dokaznih radnji
kojima se privremeno ograniavaju odreena ustavna prava graana
(tzv. posebni izvidi kaznenih djela, v. l. 332.); primjer sluaj
Jadranskih luksuznih hotela, JLH iz 2008. g. - traenje mita i tajna
akustina snimka.
e. Odnos drave prema pravima graana u kaznenom postupku - KPP kao
primjenjeno ustavno pravo.
f. Posezanje u ljudska prava zatiena ustavom, kako se istie u teoriji (v.
Krapac), mogue je:

13.

samo zakonskim, a ne i drugim aktima;

samo ako je opravdano teinom kaznenog djela (naelo

razmjernosti, v. to. 89.);

samo ako je opravdano zbog vjerojatnoe da je poinjeno kazneno

djelo (postoji osnovana sumnja, v. to. 57.);

samo ako je vremenski ogranieno (rokovi odreeni zakonom i

pod nadzorom suda).

Kazneno procesno i graansko procesno pravo

a. Razlike izmeu kaznenog procesnog i graanskog procesnog prava:

razlika u predmetu:
12. kazneni postupak utvrenje poinjenja kaznenog djela i
poinitelja;
13. graanski postupak rjeavanje graanskopravnih i drugih
imovinskopravnih sporova izmeu fizikih i pravnih osoba;

razlika u pravnoj prirodi postupanja:

14. kazneni postupak oficijelnost (uz iznimke, v. izlaganja o
privatnoj tubi u to. 59., o dogovoru stranaka o sastavu suda

15

u to. 73. b., te o konsenzualnosti u kaznenom postupku u

to. 78.);
15. graanski postupak dispozitivnost.
b. Dodirne toke:

adhezijski (pridruni) postupak: pojam (imovinskopravni zahtjev,

l. 153. - 162. ZKP), svrha postojanja, uvjet za voenje (ako
znatno ne odugovlai postupak), mogue sudske odluke (3);

prejudicijalno (prethodno) pitanje (l. 18. ZKP): pojam,

ovlatenja suda, povezanost s naelom traenja materijalne istine
(v. to. 94. e.);

nain (forma) postupanja: utvrenja dogaaja iz prolosti (iste ili

sline forme utvrivanja injenica!), te primjena prava na utvreno
(subsumpcija, v. to. 27. b.).

IV. poglavlje: KRATKI PREGLED POVIJESNOG RAZVITKA

KAZNENOG PROCESNOG PRAVA
14.

15.

Openito o tipovima kaznenog postupanja

a.

Tri tipa (naina) kaznenog postupanja.

b.

Nunost prouavanja povijesnih rjeenja: A B (A/B).

Akuzatorni tip kaznenog postupka

a. Pojam spor ravnopravnih stranaka pred sudom (kontradiktornost).
b. Naziv ovog naina postupanja accusator (tuitelj), naelo
akuzatornosti.
c. Funkcija kaznenog progona:

pojam i sadraj funkcije kaznenog progona;

tko u akuzatornom tipu postupka moe biti ovlateni tuitelj

odreuje se na dva naina:
16. sustavom privatne tube;
17. sustavom popularne tube;

16

d. Funkcija obrane:

pojam optuenika i sadraj funkcije obrane;

pravni poloaj optuenika (dunost uputanja, teret dokaza).

e. Funkcija suenja:

pojam i sadraj;

objektivnost suda (razlog: akuzatornost + pasivnost suda);

politike znaajke: mogua nevinost, pa stoga i prihvaanje naela

neposrednosti, javnosti i usmenosti (v. to. 91., 94. i 95.).

poznati akuzatorski postupci:

18. suenje Sokratu (399. g. pr. Kr.);
19. suenje O. J. Simpsonu (1994.- 1995. g.).

16.

Inkvizitorni tip kaznenog postupka

a. Pojam uredovanje dravnih tijela s ciljem utvrenja poinjenja
kaznenog djela i poinitelja (nema spora ni stranaka!).
b. Faze postupanja inquisitio ili istraga + suenje.
c. Istraga inkvirent i spis predmeta (acta). Naziv postupka?
d. Suenje temeljem spisa tri vrste sudskih odluka.
e. alba razlozi za uvoenje ovog pravnog instituta upravo u
inkvizitornom tipu postupanja.
f. Nain dokazivanja zakonska ocjena dokaza (v. to. 5. b. i 92. c.);
rezultat (odreeni uvjeti) tortura (sudsko ispitivanje):

pojam torture: muenje kao pravom regulirani nain utvrivanja

injenica - zakonski se odreuju kako uvjeti za primjenu tako i
nain primjene (primjer tzv. Karolina iz 1532. g.); tortura ukinuta
u Prusiji 1740. g., a u Austriji 1776.

suvremena stajalita o primjeni torture:

20. izraena u meunarodnom pravu (v. to. 36. e.):
a.

Deklaracija o pravima ovjeka OUN iz 1948.;

17

b.

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda iz 1950. g.;

c.

Konvencija OUN protiv torture i drugih naina

okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja
ili kanjavanja iz 1984. godine;

21. izraena u naem unutarnjem pravu (v. odgovarajue

odredbe Ustava, KZ-a, te ZKP-a!); materijalnopravne i
procesnopravne posljedice primjene torture.
g. Politike znaajke inkvizitornog tipa postupka djelotvornost
postupka (v. to. 12. b.); neki opi podaci koji potvruju djelotvornost
ovoga tipa postupka (npr. brojni postupci protiv "vjetica" posebno u
vicarskoj i panjolskoj!); primjena naela tajnosti, pismenosti,
posrednosti; okrivljenik kao objekt postupka.
h. Primjeri suenja zbog arobnjatva u Splitu 1574.g., te Herucini u
Krievcima 1757. g. (v. udbenik), te suenje "vjeticama" iz Salema u
SAD (v. udbenik).
i. Relativnost zakljuka iz prethodnih izlaganja postoje i pozitivne
znaajke: racionalnost u dokazivanju, sustavni progon (naelo
oficijelnosti), istrana (inkvizitorna) maksima, alba na presudu.
17.

Temeljne razlike izmeu akuzatornog i inkvizitornog naina postupanja

a. Odvojenost odnosno kumulacija temeljnih procesnih funkcija.
b. Postojanje odnosno nepostojanje spora i stranaka.
c. Razliitost drutvenih uvjeta: vrijeme i podruja primjene, oblik
vladavine, utjecaj crkvenog prava i crkvenih sudova (nadlenost?) na
nastanak inkvizitornog postupka (vjerski delikti: npr. hereza krivovjerstvo ili blasphemia - huljenje).

18.

Mjeoviti tip kaznenog postupka

a. Vrijeme (C.I.C. 1808. g.), mjesto (Francuska) i razlozi nastanka.
b. Tijek postupka istraga, pa glavna rasprava (razlike u odnosu na
akuzatorni i inkvizitorni nain postupanja).
c. Istraga oficijelnost ali bez kumulacije (dravni odvjetnik - istrani
sudac); svrha istrage; ogranienost obrane (tajnost).

18

d. Glavna rasprava spor (kontradiktornost), a ne spis; inkvizitorna

maksima, ispitivanje okrivljenika.
e. Mjeoviti postupak u praksi afera Dreyfus.
19.

Povijesna rjeenja i suvremeni sustavi kaznenog postupanja

a. Angloameriki pravni sustav primjena u tzv. common law dravama,
dakle u dravama u kojima sudovi odluuju temeljem presedana (tzv.
sudskog prava). V. to. 29. b.
b. Europski kontinentalni pravni sustav (utvrenje materijalne istine. v. to.
93.).
c. Novi naini postupanja:

pravilo kontradiktorni postupak (je li to novi tip postupka?);

iznimke postupanja u posebnim sluajevima:

22. laka kaznena djela dejudicijalizacija postupka (zamjena
kaznenog postupka novim oblicima postupanja, npr. mirenje)
uz dravno pravo zatititi interese rtve (opomena, nagodba,
posredovanje);
23. najtea kaznena djela (terorizam i organizirani kriminalitet)
uinkovitost koja se ostvaruje:
a.

irokom primjenom oportuniteta (v. to. 85.) s ciljem

motiviranja pokajnika (otpadnici, krunski svjedoci);

b.

posebnim pravnim propisima kojima se smanjuju prava

okrivljenika, a poveavaju ovlasti dravnih tijela zbog
ega se danas govori o kaznenom postupku za
neprijatelje, koje se razlikuje od kaznenog postupka
za graane (kupovanje sigurnosti prihvatom
ogranienja prava?) - primjer: Patriot Act u SAD
(tajno akustiko snimanje).

V. poglavlje: KRATKI PREGLED RAZVITKA HRVATSKOG

KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

19

20. Znaajke hrvatskog kaznenog procesnog prava do 1852. godine

a. Opa znaajka nejedinstvenost KPP-a.
b. Partikularno pravo na podrujima Istre i Dalmacije (austrijski dekreti i
statutarno pravo), kontinetalne Hrvatske (obiajno pravo i banske
uredbe), te Slavonije (ugarsko pravo).
21. Vaniji pravni propisi u primjeni od 1852. do 1976. godine
a. Austrijski ZKP iz 1852. godine jedinstvena primjena na itavom
podruju Hrvatske (s iznimkom Vojne krajine); umjereni inkvizitorni
postupak.
b. Austrijski ZKP iz 1873. godine primjenjuje se u Istri i Dalmaciji, a
znai uvoenje mjeovitog tipa kaznenog postupka.
c. Kazneni postupnik iz 1875. godine (ban Ivan Maurani) mjeoviti
tip kaznenog postupka na podruju kontinentalne Hrvatske i Slavonije
(bez Vojne krajine i Meimurja).
d. Zakonik o krivinom sudskom postupku iz 1929. godine Kraljevina
Jugoslavija (primjenjuje se i na itavom teritoriju Hrvatske!); temelj
ovom Zakoniku je austrijski ZKP iz 1873. godine.
e. Zakon o krivinom postupku iz 1948. godine iroke ovlasti dravnog
odvjetnika u istrazi (sovjetski utjecaj).
f. Zakonik o krivinom postupku iz 1953. godine rezultat politikih
promjena iz 1948. godine (judicijalizacija istrage!); temelj mu je ZKP
iz 1929., a ovome austrijski ZKP iz 1873. godine; bitne promjene u
pravcu zatite temeljnih prava provedene novelama 1967 - 73. godine.
g. Zakon o krivinom postupku iz 1976. godine s novelama.
22. Vaniji pravni propisi o kaznenom postupanju
primjenjivani u Hrvatskoj od neovisnosti
a. Zakon o krivinom postupku iz 1976. godine s novelama (v. to. 21. g.),
preuzet 1991. godine.
b. Kratko primjenjevane posebne uredbe sa zakonskom snagom iz 1991.
godine.
c. Zakon o kaznenom postupku (ZKP/97) objavljen 21. 10. 1997. (NN
110/97), a stupio na snagu 01.01.1998.; vacatio legis 2 mjeseca i 9

20

dana). Neke vanije izmjene i dopune ovog ZKP-a (zakljuiti o stvarnim

tenjama zakonodavca, v. to. 12. b., c., d. e.):

pod zakonskim uvjetima mogu pritvor nakon istrage ak do

pravomonosti presude (!);

izjave iznesene pred dravnim odvjetnikom, pod zakonskim uvjetima,

mogu biti pravno valjani dokaz;

prihvaene mjere protiv odugovlaenja postupka: predvien dodatni

(slubeni) branitelj; uvedena mogunost gubitka prava na vrenje
procesne radnje;

predviena mogunost dogovora stranka o sastavu suda (sudac pojedinac

umjesto sudskog vijea);

uvoenje kunog pritvora;

mogue due trajanje pritvora ovisno o zaprijeenoj kazni;

proirenje primjene naela srhovitosti (oportuniteta) kaznenog progona

(v. to. 85.);

omoguavanje dogovora stranaka o zahtjevu za donoenje presude u

istrazi;

predviena zatita ugroenog svjedoka (v. posebni dio: ugroeni,

zatieni i krunski svjedok);

predvia se ovlast Odbora za zakonodavstvo za utvrenje proienog

teksta ZKP-a., pa Odbor objavljuje neobian Proieni tekst ZKP-a
(NN 62/03), koji je, zbog nove numeracije, izazvao dvojbe to je
zahtjevalo izradu posebnih tzv. sinoptikih (preglednih) tablica s
usporednim podacima o numeraciji zakonskih lanaka; odluka Ustavnog
suda.

d. Vlada RH 2007. godine prihvaa Naela za izradu Zakonika o

kaznenom postupku RH ime su odreeni temelji za reformu kaznenog
procesnog prava kod nas. Tekst novog ZKP-a pripremila je posebna
Radna skupina za izradu Prijedloga ZKP-a. Prijedlog teksta novog
ZKP-a (oznaava se kao ZKP/08) podnesen je Vladi RH u lipnju 2008.
godine. Zakon je (v. to. 30. b.) :

izglasan u Saboru 15. prosinca 2008. godine;

proglaen (promulgacija) 18. prosinca 2008. godine (zato je

potrebna: potvrda zakonitosti postupka, a ne suglasnosti
Predsjednika RH primjer tzv. kriznih poreza u kolovozu 2009.
koje Predsjednik potpisuje iako ih ne odobrava);

21

objavljen u NN (152/08) 24. prosinca 2008. godine;

djelomino stupio na snagu 1. sijenja 2009. i to samo odredbe:

24. l. 231. (tajnost istrage za sudionike);
25. l. 497. do 508. (obnova kaznenog postupka);
26. l. 570 - 575. (prijelazne i zavrne odredbe);

djelomino stupio na snagu 1. srpnja 2009. i to za tzv. "uskoke

predmete" (v. to. 56.);

potpuno stupio na snagu (u svim ostalim odredbama) 1. rujna

2011.

Napomene:

novi je ZKP iz 2008. g. izmijenjen i dopunjen (s vie od stotinu

lanaka!) i prije nego li je potpuno stupio na snagu (v. NN 76/09)
- slino ZIKZ-u. Zanimljivo je navesti kako je Zakon o izmjenama
i dopunama ZKP-a iz 2009.g.:
27.

izglasan u Saboru 30. lipnja 2009. g.;

28.

proglaen 30. lipnja 2009. g.;

29.

objavljen 01. srpnja 2009. g.;

30.

stupio na snagu 01. srpnja 2009. g.;

stari ZKP iz 1997. g. (v. to. 22. c.), ak i nakon potpunog

stupanja na snagu novog izmjenjenog i dopunjenog ZKP-a, ostao
je djelomino na snazi (do donoenja posebnih zakona!) i to:
31. odredbe l. 16. - 22. (stvarna nadlenost i sastav suda);
32. odredbe glave XXIX. (postupak za donoenje odluke o
rehabilitaciji) i glave XXX. (postupak za naknadu tete i
ostvarivanje drugih prava neopravdano osuenih ili
neutemeljeno uhienih osoba).

VI. poglavlje: OSTALI KAZNENI POSTUPCI U NAEM PRAVU

23.

Kanjive radnje i kazneni postupci

22

a. Pojam i vrste kanjivih radnji (v. izlaganja iz KP-a!).

b. Vrste kaznenih postupaka u naem pravu ovisno o vrstama poinjenih
kanjivih radnji:

poinjenje kaznenog djela (redoviti, sumarni, te posebni postupci);

poinjenje kanjive radnje (kazneni, prekrajni, te stegovni

postupci).

c. Kazneni postupak u uem i irem smislu rijei.

24.

Zajednike znaajke i razlike meu kaznenim postupcima koji ine pojam

kaznenog postupka u irem smislu rijei
a. Zajednike znaajke svih kaznenih postupaka u irem smislu:

mogunost izricanja kazne (razliite po vrsti);

naelo pravne (ne zakonske!) odreenosti;

istovjetan cilj i metod u postupanju (utvrditi injenice iz prolosti

izvoenjem dokaza).

b. Bitne razlike meu kaznenim postupcima:

materijalna razlika: razliit stupanj opasnosti radnje povodom

koje se ovi postupci vode;

formalna razlika:
reguliranosti.

razliita

tijela;

razliit

stupanj

pravne

VII. poglavlje: IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

25.

Openito o pravnim izvorima (v. izlaganja iz Teorije prava i drave)

a. Pojam pravnog izvora:

drutveni odnosi koje, zbog vanosti, treba pravno regulirati;

23

pravni propisi koji reguliraju drutvene odnose koji, time, postaju

pravnim odnosima.

b. Vrste pravnih izvora:

26.

izvori u materijalnom smislu vani drutveni odnosi ()

(objanjavaju zato se neto pravno regulira);

izvori u formalnom smislu pravne odredbe koji reguliraju

drutvene odnose () u formalnom smislu (objanjavaju to se i
kako pravno regulira);

znaaj izvora u formalnom smislu za pravni studij.

Vrste formalnih pravnih izvora vanih za

kazneni postupak
a. Glavni izvori propisi o tijeku kaznenog postupka.
b. Sporedni izvori propisi o ustroju i nadlenosti tijela koja u postupku
sudjeluju.
c. Izvori unutarnjeg prava vani za kazneni postupak:

Ustav RH:
-

naelne odredbe (npr. l. 28. Ustava presumpcija

optuenikove nedunosti - v. to. 62. b.);

organizacijske odredbe (npr. l. 4. Ustava odredba o

podjeli vlasti);

zakonski propisi:
-

glavni izvori (ZKP/97, ZKP/08, KZ 97, sve s izmjenama);

sporedni izvori (ZOS, ZDO i sl.).

d. Izvori meunarodnog prava vani za kazneni postupak:

znaaj ovog izvora odreen Ustavom propisi meunarodnog

prava jae su pravne snage od zakona (v. Ustav RH, l. 141.);

odnos meunarodnog i unutarnjeg prava (primarna i supsidijarna

primjena!).

24

VIII. poglavlje: TUMAENJE PROPISA KAZNENOG

PROCESNOG PRAVA
27.

Openito o tumaenju (interpretaciji)

a. Pojam tumaenja utvrivanje pravog smisla i naina primjene
pravnog propisa (v. izlaganja iz predmeta Teorija prava i drave).
b. Postupak primjene zakonskog propisa (ne donoenja, to je povezano
uz vremensko vaenje, v. to. 30. b.):

28.

kritika teksta: utvrenje teksta s obzirom na mogue tiskarske i

redakcijske pogrjeke

tumaenje pravnog propisa

supsumpcija: podvoenje konkretnog dogaaja pod apstraktni

zakonski opis.

Vrste tumaenja (v. izlaganja iz KP-a i Teorije prava i drave).

a. Tumaenje prema subjektu:

autentino (v. npr. odredbe l. 202. st. 2. ZKP!);

sudsko;

doktrinarno.

b. Tumaenje prema metodi:

gramatiko;
logiko;
sustavno;
usporedno;
povijesno;
teleoloko;
racionalno.

c. Tumaenje prema opsegu:

deklarativno;
ekstenzivno;
restrinktivno.

25

29.

Osiguranje jedinstva pravnog poredka i tumaenje

a. Pojam jedinstva pravnog poredka u istim ili slinim predmetima pred
svim sudovima jedne drave donose se iste ili sline odluke.
b. Nain osiguranja jedinstva pravnog poretka:

anglo/ameriko pravo sustav presedana;

europsko kontinentalno pravo meusobna usklaenost propisa

(ustavnost zakona!) + jedinstveno tumaenje.

c. Znaaj pravilnog tumaenja za kazneni postupak osigurava jednakost

graana pred zakonom (!).
IX. poglavlje: VAENJE PROPISA KAZNENOG
PROCESNOG PRAVA
30.

Vremensko vaenje propisa kaznenog procesnog prava

a. Pojam vremenskog vaenja primjena propisa od stupanja na snagu do
ukidanja.
b. Postupak donoenja zakonskog propisa: izglasavanje proglaavanje
(promulgacija) objavljivanje (NN) vakacija (vacatio legis)
stupanje zakona na snagu. Primjeri (v. to. 22. d.):

stari ZKP iz 1997. (ZKP/97): proglaenje ZKP-a 03.10.97.;

objavljivanje u NN 21.10.97.; stupanje na snagu 01.01.1998.

novi ZKP iz 2008. (ZKP/08): izglasavanje 15.12.08.;

proglaenje 18.12.08.; objavljivanje u NN (br. 152/08) 24.12.08.;
stupanje na snagu 01.01.2009., a dio odredbi 01.07.2009. i
01.09.2011. godine.

c. Usporedba s postupkom primjene zakona (v. tumaenje, to. 27. b.):

kritika teksta tumaenje supsumcija!
d. Ukidanje zakonskog propisa:

izriito: primjer l. 573. ZKP iz 2008. godine: "Stupanjem na

snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o kaznenom postupku ...
osim .....

donoenjem posebnog zakona (lex specialis) koji zamjenjuje dio

odredbi koje su na snazi: primjer l. 573. ZKP iz 2008. godine:

26

"odredbe l. 16. do 22., te glava XXIX. i XXX. (starog!) Zakona

primjenjivati e se do donoenja posebnog zakona".

31.

preutno (lex posterior derogat legi priori): novi zakon razliito

regulira istu materiju (primjer: vaei ZKP regulirajui istu materiju
preutno stavlja izvan snage odredbe prethodnog ZKP-a); po ovom
pravilu novim bi se zakonom stavio izvan snage prethodni zakon
ak i kad to ne bi bilo izriito navedeno navedeni propisi u
gornjim primjerima o izriitom ukidanju stvarno nisu potrebni, jer bi
i bez njih, samim svojim postojanjem, novi zakon iskljuio primjenu
starog.

Prostorno vaenje propisa kaznenog procesnoga prava

a. Temeljno pravilo prostornog vaenja primjena domaeg kaznenog
procesnog prava kao iskljuivog prava na podruju RH (lex non valet
extra territorium), ak i kod pruanja meunarodne pravne pomoi (v.
to. 38. a.)
b. Pojam podruja (teritorija) RH l. 89. st. 1. KZ: kopno, rijeke, jezera,
prokopi, unutarnje morske vode, teritorijalno more, te zrani prostor
iznad teritorija (v. pojanjenje ovih pojmova u odredbama KP-a!).
c. Pojam mjesta poinjenja kaznenog djela ako se radi o tzv. distancijskom
deliktu:

32.

problem: gdje je mjesto poinjenja djela tri mogua odgovora (v.

KP: teorija djelovanja, uspjeha i ubikviteta);

rjeenje kod nas: KZ l. 27. st. 1.;

procesni nedostatak materijalnopravnog rjeenja: zahtjeva uvoenje

(ZKP!) tzv. dopunskog (supsidijarnog) kriterija za odreivanje
mjesno nedlenog suda (v. to. 69. d.).

Osobno vaenje propisa kaznenog procesnog prava

a. Temeljno pravilo osobnog vaenja primjena propisa domaeg
kaznenog procesnog prava na sve osobe protiv kojih se kazneni postupak
vodi na podruju RH.
b. Iznimke od pravila (osobe izuzete iz jurisdikcije) djeca (v. odredbe
KP-a!), te osobe s imunitetom; pravne osobe vie nisu iznimke (v.
odgovor na pitanje tko moe biti okrivljenik, to. 61. a.) nakon stupanja

27

na snagu Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN

151/03).
X. poglavlje: IMUNITET U KAZNENOM POSTUPKU
33.

Openito o imunitetu
a. Pojam imuniteta (lat. immunitas): povlastica (subjektivno javno pravo)
odreenih osoba zbog koje se protiv njih ne moe voditi kazneni
postupak ili se ne mogu vriti neke procesne radnje; za te osobe, dakle,
ne vrijedi kaznena jurisdikcija hrvatskih sudova.
b. Problem dejudicijalizacije istrage: moe li se voditi istraga protiv osobe
koja uiva imunitet (?).
c. Vrste imuniteta:

materijalnopravni imunitet iskljuuje krivnju, pa stoga trajno

onemoguava procesuiranje (kazneno postupanje!); teorijski bi
mogao biti:
-

apsolutan: materijalnopravni imunitet koji bi iskljuio

krivnju za sva kaznena djela; osoba koja bi imala ovakav
imunitet ne bi se uope mogla kazneno progoniti bez obzira
na kaznena djela koja je poinila (stoga se danas ovakav
imunitet ne predvia, a u povijesti su ga ponekad uivali
vladari);

relativan: materijalnopravni imunitet koji iskljuuje krivnju

ali vrijedi samo za tono odreena kaznena djela; predvia
se u suvremenom pravu npr. relativan materijalnopravni
imunitet zastupnika u Saboru (v. to. 34.);

procesnopravni imunitet ne iskljuuje krivnju, ali za odreeno

vrijeme (dakle privremeno, npr. za trajanja mandata)
onemoguava voenje kaznenog postupka ili
poduzimanje
pojedinih procesnih radnji; ovaj imunitet moe biti:
-

potpuni: zatiuje od kaznenog postupka uope, dakle ovaj

se postupak protiv ovlatenika ne moe voditi;

djelomian: zatiuje od pojedinanih procesnih radnji (npr.

od odreivanja istranog zatvora), ali ne i od voenja
kaznenog postupka protiv ovlatenika;

apsolutan: vrijedi za sva kaznena djela;

28

relativan: vrijedi samo za odreena kaznena djela (npr. za

tea kaznena djela);

funkcionalan: zatiuje ovlatenika od kaznenog postupka

iskljuivo za kaznena djela poinjena u obavljanju slubene
dunosti (to znai kako je funkcionalan imunitet uvijek
relativan, dok relativan ne mora biti i funkcionalan).

d. Pravni izvori o imunitetima: imunitet moe biti predvien odredbama

unutarnjeg (kod nas ustavnog prava, v. to. 34. a.) i meunarodnog
prava; posebna napomena mogunost derogiranja imuniteta po
unutarnjem pravu propisima meunarodnog prava.
34.

Imunitet po naem unutarnjem pravu

a. Openito:

povezanost imuniteta s trodiobom vlasti (sprjeavanje utjecaja

jedne vlasti na drugu);

znaaj odluke Ustavnog suda RH od 20. 04. 2005. g. (NN 59/05)

o pravnim izvorima za odreivanje imuniteta, kojom je iskljuen
zakonom predvieni imunitet vie kategorija osoba (lanova i
predsjednika DSV-a i DOV-a, Glavnog dravnog odvjetnika RH,
te lanova Vlade RH) zbog stajalita Ustavnog suda po kojem "...
Ustav RH ne ovlauje zakonodavca da zakonom priznaje
imunitet dravnim dunosnicima, izvan onih izrijekom odreenih
u samom Ustavu".

b. Osobe koje po hrvatskom pravu uivaju imunitet

Zastupnici u Hrvatskom saboru:

- sadraj imuniteta zastupnika (l. 76. URH):

a.

relativan materijalnopravni imunitet: zastupnik ne

moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren
ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u
Hrvatskom saboru;

b.

potpuni (nema pokretanja postupka) i apsolutan

(vrijedi za sva kaznena djela) procesnopravni imunitet
zbog kojega zastupnik ne moe biti pritvoren niti se
protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez
odobrenja Sabora);

povijesni razlozi postojanja imuniteta lanova parlamenta;

29

suvremeni razlozi za ogranienje (ne i ukidanje!) imuniteta

(politiki i tehniki);

ogranienje procesnog imuniteta zastupnika mogue

pritvaranje bez odobrenja ako je zastupnik zateen (tzv.
zaticanje in flagranti) prilikom izvrenja teeg kaznenog
djela uz izvjee predsjedniku Sabora; pojanjenje pojmova;

ako Hrvatski sabor nije na okupu odobrenje za oduzimanje

slobode i/ili za voenje kaznenog postupka daje i o
zastupnikovu pravu na imunitet odluuje mandatnoimunitetno povjerenstvo, s time da njegovu odluku mora
naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

Predsjednik RH (l. 106. Ustava) uiva tzv. imunitet

nepovredivosti koji je sadrajno istovjetan kaznenoprocesnom
imunitetu zastupnika. Predsjednik ne moe biti pritvoren niti se
protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog
odobrenja Ustavnog suda. Iznimno, pod istim uvjetima kao i kod
zastupnika (zatjecanje pri poinjenu teeg kaz. djela) Predsjednik
moe biti pritvoren i bez odobrenja, o emu se odmah izvjeuje
predsjednika Ustavnog suda. Odobrenje, dakle, ovdje umjesto
Sabora daje Ustavni sud.

Suci Ustavnog suda (l. 127. st. 2. Ustava i l. 3. Ustavnog

zakona o Ustavnom sudu) imaju imunitet sadrajno istovjetan
imunitetu zastupnika (i predsjednika RH), s tim da odobrenje za
eventualno pritvaranje i/ili voenje kaznenog postupka daje
Ustavni sud.

Suci (l. 122. Ustava) imaju:

relativan materijalnopravni imunitet suci ... ne mogu biti

pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje
pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju
zakona od strane suca koje je kazneno djelo;

relativan (funkcionalan) i djelomian procesnopravni

imunitet sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog
kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti
biti pritvoren bez odobrenja DSV-a.

Suci porotnici (l. 122. Ustava, o pojmu v. to. 73. a.) ukoliko
sudjeluju u suenju priznaje im se iskljuivo relativan
materijalnopravni imunitet (... ne mogu biti pozvani na
odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju
sudbene odluke ...), dakle nemaju procesnopravni imunitet.

30

35.

Odvjetnici uivaju relativan materijalnopravni imunitet (...

odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno
miljenje izraeno u pruanju pravne pomoi ...), te djelomian
procesnopravni imunitet (odvjetnik ne smije biti pritvoren zbog
kaznenog djela poinjenog u pruanju pravne pomoi bez
prethodnog odobrenja vijea nadlenog suda sastavljenog od
trojice sudaca).

Krunski svjedoci (v. to. 77. c.) faktiki im se priznaje procesni

imunitet (pravno se radi o odustanku od kaznenog progona
sukladno naelu oportuniteta, v. to. 85.); problem naziva i pojam
krunskog svjedoka i svjedoka pokajnika (v. ZUSKOK/09: l. 36.
do 47.).

Odreeni prostori (kao i u antikoj Grkoj, v. to. 35.) temeljem

unutarnjeg prava mogu biti nedostupni tijelima drave u kojoj se
nalaze; primjer kod nas prostor visokog uilita nepovrediv je
(l. 4. Zakona o visokim uilitima, NN 59/96).

Kaznenoprocesni imunitet po meunarodnom pravu

a. Specifinosti ove vrste imuniteta:

uz osobe i prostore moe se odnositi i na arhiv i prtljagu;

propisima MP-a mogu se ukidati imuniteti predvieni unutarnjim

pravom! V. npr. l. 7. st. 1. Statuta MKSJ i l. 27. st. 1. Statuta
MKS (ire pojanjenje pod c. ove toke).

b. Imunitet po meunarodnom pravu imaju:

glavar (ef) strane drave i njegova ua obitelj uiva(ju) potpuni

(nema kaznenog postupka!) i apsolutni (vrijedi za sva kaznena
djela) procesni imunitet (v. to. 33. b.); postojanje imuniteta
lanova slubene pratnje ovisi o vrsti posjete domaoj dravi
(slubeni ili privatni posjet); glavar domae drave?

diplomatski zastupnici (agenti) strane zemlje uivaju potpuni i

apsolutni procesni imunitet (v. to. 33. b.) koji vrijedi i u ratu
(primjer: Poljska - Njemaka, 1939. g.); ne vrijedi u vlastitoj
dravi (primjer: Jugoslavija - Francuska - Austrija 1973.); izvori
(obiajno pravo, te Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz
1961.); specifinosti privatne tube (gubitak imuniteta kod
protutube);

osobe u svezi s diplomatskim agentima:

31

administrativno i tehniko osoblje, te lanovi obitelji (agenta

i osoblja!) uiva: potpuni i apsolutni (v. to. 33. b.) procesni
imunitet
(primjer: imunitet vozaa turskog
veleposlanstva, Zagreb 2003.);

posluno osoblje uiva: funkcionalni (relativan!) imunitet (v.

to. 33. b.);

domai dravljani kao lanovi osoblja: nemaju imunitet;

prostori diplomatske misije (zgrade i zemljita koja koristi misija

bez obzira na vlasnitvo), te stan efa misije (rang mu moe biti:
veleposlanik, poslanik, otpravnik poslova, a za Vatikan nuncij)
nepovredivi su ulaz u ove prostore, neovisno o razlogu, samo
uz suglasnost efa misije; primjeri:
-

poar u amerikom veleposlanstvu u Moskvi 1974. g.;

ameriko veleposlanstvo u Teheranu, te konzulati u

Tabrizu i irazu 1979. - 1981.: revolucionarni studenti
pristae imama otmica diplomata MSP neuspjela
vojna akcija Alirski sporazum;

pravo diplomatskog azila (utoita):

-

pojam diplomatskog azila: fakultativna zatita od uhienja

i/ili kaznenog progona za osobe u prostorima diplomatske
misije;

razlika od azila (v. Zakon o azilu, NN 103/03) i egzila

(progonstvo kao kaznena sankcija);

povijest: Tezejev hram u Ateni, Pauzanija (Atenin hram) u

Sparti;

stanje danas: pravo diplomatskog azila regulirano je

partikularnim meunarodnim pravom; primjeri:
a.

Budimpeta 1956. (europsko meunarodno pravo):

kardinal (1956. - 76.); predsjednik vlade (1956.
1958).

b.

ile 1973. (junoameriko meunarodno pravo);

arhiv i dokumenti diplomatske misije (slubeni dokumenti misije,

ali i privatni dokumenti diplomatskih agenata) nepovredivi su bez
obzira gdje se nalaze;

32

diplomatska putna prtljaga (diplomatska valiza) nepovrediva je

ako sadri samo slubene dokumente i kao takva je oznaena;
nepovrediv je i diplomatski kurir (primjer: kurir Sjeverne Koreje,
Nizozemska 1976.);

konzularni dunosnici:

pojam konzularnog dunosnika odreen Bekom

konvencijom o konzularnim odnosima iz 1963.; pojmovna
razlika od diplomatskog agenta;

rang efova konzularnih predstavnitava: generalni konzul

konzul vicekonzul konzularni agent;

pravna i stvarna razlika od diplomatskih agenata

funkcionalni imunitet (v. to. 33. b.) u proirenju (obiajno
pravo); primjer: talijanski konzul, Split 2003.;

dunosnici OUN:
-

pojam dunosnika OUN-a predstavnici zemalja lanica,

drugi dunosnici po odluci glavnog tajnika, te strunjaci UN
i specijaliziranih ustanova; nepovredivi su kao i prostorije, te
arhiv UN;

pravilo: ovi dunosnici imaju sadrajno ui (funkcionalni +

osobna sigurnost), ali prostorno iri procesni imunitet;

iznimka: potpuni i apsolutni procesni imunitet (v. to. 33. b.)

imaju:
a.

glavni tajnik i njegovi pomonici (s lanovima obitelji);

b.

ravnatelji ustanova OUN s lanovima obitelji;

c.

vojne osobe u slubi UN (primjer: Sarajevo 1992.,

Unprofor);

pripadnici stranih vojnih postrojbi:

-

kada uivaju imunitet? ako su u domaoj zemlji po

pozivu ili temeljem meunarodnog ugovora;

sadraj imuniteta potpuni i apsolutni procesni imunitet (v.

to. 33. b.);

primjer: mornari sa stranog ratnog broda koji je u

prijateljskom posjetu Splitu;

33

ugovor RH SAD (prema podacima iz tiska, 2010. g.):

ameriki vojnici na podruju RH uivaju potpuni i apsolutni
procesni imunitet (ne i obrnuto, bez reciprociteta!); RH se
odrekla i nadzora nad uvozom materijala potrebnog vojsci
SAD u Hrvatskoj;

svjedoci i vjetaci koji uivaju salvus conductus po

meunarodnom ugovoru jamstvo slobodnog prolaza i povratka
( v. konsenzualnost, to. 76. i 77.);

predstavnici lanica i lanovi Tajnitva Vijea Europe:

sadraj imuniteta (kao dunosnici UN) s tim da vrijedi na

uem podruju (podruje lanica VE);

Hrvatska u Vijeu Europe od studenog 1996. g. v. NNMU br. 14/97 i 8/98;

primjer: obvezuju li nas 2011. g. odluke ESLJP iako RH jo

nije lanica EU?

sudionici u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava

(ESLJP):
-

sadraj imuniteta potpuni i relativni procesni imunitet (v.

to. 33. b.), jer se protiv ovih osoba ne moe vriti kazneni
progon ali samo zbog izjava ili drugih dokaza koje su one
iznijele pred Sudom;

pojam sudionika (v. Zakon o potvrivanju Europskog

sporazuma o osobama koje sudjeluju u postupcima pred
ESLJP - NN-MU br. 7/99): stranke, zastupnici, savjetnici,
svjedoci, vjetaci ali i druge osobe koje su pozvane pred sud;

svrha imuniteta zatita osoba koje iskazuju protiv vlastite

drave;

predstavnici lanica i tajnik Meunarodne vlasti za morsko dno

(v. Konvencija o pravu mora iz 1982. g.) potpuni i apsolutni
procesni imunitet; ostali dunosnici Vlasti ogranieni imunitet
(kao dunosnici UN, ali s primjenom na uem podruju);

suci meunarodnih sudova: potpuni i apsolutni procesni imunitet

(kao diplomatski agenti); primjeri suci MKSJ - imunitet kao
suci Meunarodnog suda (l. 13. c. Statuta MKSJ-a); suci MKS potpuni i apsolutni procesni imunitet (kao efovi dipl. misija), te i
ogranieni materijalni imunitet (l. 48. Rimskog statuta MKS-a);
v. to. 45.

34

c. Napomena povezana uz imunitet po meunarodnom pravu: mogue je

ukidanje imuniteta predvienih unutarnjim pravom odredbama
meunarodnog prava (potvrda supsidijarnosti unutarnjeg prava!);
primjeri:

l. 7. st. 2. Statuta MKSJ-a slubeni poloaj bilo koje optuene

osobe bez obzira je li ef drave ili vlade ... "nee osloboditi takvu
osobu kaznene odgovornosti, niti e joj zbog toga biti ublaena
kazna";

l. 27. Statuta MKS "Ovaj se Statut primjenjuje jednako na sve

osobe bez razlike u njihovom slubenom svojstvu".

d. Imunitet odreen meunarodnim pravom pokazatelj je znaaja

meunarodnog prava za kazneni postupak stoga naredni (II.) dio.

II. DIO: MEUNARODNO PRAVO

I KAZNENI POSTUPAK
XI. poglavlje: OPI POJMOVI I ZNAENJE MEUNARODNOG
PRAVA ZA KAZNENI POSTUPAK
36.

Neka opa pitanja i temeljni pojmovi meunarodnog prava

a. Pojam meunarodnog prava (MP): skup pravnih pravila (zato ne
propisa?) o odnosima meu dravama ili o odnosima u meunarodnoj
zajednici.

35

b. Razliitost pravnih izvora KPP-a (u pravilu zakonske odredbe!) i MP-a

(ugovorne, ali i neugovorne, pa ak i obiajne odredbe; primjer
konzularni imunitet, v. to. 35. b.).
c. Koje je odredbe (KPP-a ili MP-a) obvezno primjeniti (?) Ustav
(l.141.): MP je po pravnoj snazi iznad zakona (!); izvrenje MP obveza
ak i suprotno Ustavu (?); globalizacija i meusobna povezanost.
d. Pojam meunarodnog kaznenog procesnog prava (MKPP): skup
meunarodnopravnih pravila (i obiajnih!) o ustroju i postupanju
meunarodnih kaznenih sudova, o temeljnim pravima osoba protiv kojih
se priprema ili vodi kazneni postupak, kao i ugovorna ili obiajna pravna
pravila o meunarodnoj pravnoj pomoi, izruenju, transferu,
imunitetima, ustupanju kaznenog progona, te o izvravanju stranih
kaznenih presuda.
e. Temeljni meunarodni pravni propisi o pravima ovjeka u kaznenom
postupku:

37.

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966.

godine (prihvaen u bivoj Jugoslaviji 1971., a u RH od 1991.
godine);

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

iz 1950. godine s dodatnim protokolima, ratificirana u RH 1997.
godine;

Konvencija UN protiv torture i drugih naina okrutnog,

neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja iz 1984.
godine, preuzeta u RH 1991. godine;

Konvencija o sprjeavanju muenja i neljudskog ili

poniavajueg postupanja ili kanjavanja prihvaena u Vijeu
Europe 1987. godine, a ratificirana kod nas 1997. godine.

Primjena meunarodnog prava kod nas

a. Implementacijsko pravo kao instrument drave kojim olakava primjenu
MP-a; pojam implementacijsko pravo ine unutarnji pravni propisi
doneseni radi lake primjene MP-a.
b. Za nae je znanstveno podruje znaajno implementacijsko kazneno
procesno pravo, koje ine domai propisi koji olakavaju primjenu
meunarodnog kaznenog procesnog prava; kod nas to pravo ine:

Ustavni zakon o suradnji RH s Meunarodnim kaznenim sudom

(NN 32/96);

36

Zakon o primjeni Statuta Meunarodnog kaznenog suda i

progonu za kaznena djela protiv meunarodnog ratnog i
humanitarnog prava (NN 175/03). V. posebni dio, XVI.
poglavlje: Postupak protiv okrivljenika za ratne zloine.

c. Zato u poglavlju o MP-u govorimo i o unutarnjim pravnim odredbama

npr. o izruenju ili pruanju pravne pomoi prema odredbama ZOMPO
a? zbog njihove supsidijarne primjene; nedoumice suda o postojanju
(primarnih) propisa MKPP-a MVP.
d. U Hrvatskoj vaee odredbe MKPP-a moemo klasificirati:

prema nainu prihvaanja (tri naina):

-

odredbe meunarodnih ugovora prihvaene od RH i to

sukladno naelu meunarodnopravnog kontinuiteta i
sukcesiji meunarodnih ugovora bive Jugoslavije (lat.
successio, zamjena, uzastopnost), a prema Bekoj konvenciji
o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora (NN-MU
16/93); dvostrani ugovori ove vrste tono su navedeni
prema vremenu prihvaanja (v. Odluku o objavljivanju
dvostranih meunarodnih ugovora kojih je RH stranka na
temelju sukcesije, NN-MU 4/96 i 1/97). To su: odredbe
ugovora sklopljenih od bive Srbije (do 1918.g.); odredbe
ugovora sklopljenih od I. Jugoslavije (do 1941.); odredbe
ugovora sklopljenih od II. Jugoslavije (do 1991.g.);

odredbe meunarodnih ugovora koje je sklopila RH (nakon

1991.g.);

odredbe meunarodnih ugovora kojima je (naknadno)

pristupila RH tzv. akcesija (accessio, pristupanje);
mnogostrani ugovori ove vrste tono su navedeni (v.
Odluku o objavljivanju mnogostranih meunarodnih
ugovora kojih je RH stranka na temelju pristupa (akcesije,)
NN-MU 3/95 i 3/02);

prema izvoru prava:

-

odredbe obiajnog MP (npr. obiajnim pravom predviene

diplomatske povlastice koje se priznaju iako nisu izriito
predviene Bekom konvencijom iz 1961.g.);

odredbe multilateralnih (viestranih) meunarodnih

ugovora (npr. odredbe Konvencije o privilegijama i
imunitetima OUN iz 1946.g.);

37

b. odredbe bilateralnih (dvostranih) meunarodnih ugovora

(npr. odredbe Konvencije o izruivanju sklopljene s
Turskom 1973.g.);
c. odredbe (neugovornih!) pravnih propisa donesenih od
strane meunarodne zajednice (npr. odredbe Rezolucije
Vijea sigurnosti 827-1993.g. kojom je prihvaen Statut i
utemeljen MKSJ).

XII. poglavlje: VANIJI INSTITUTI MEUNARODNOGA

KAZNENOG PROCESNOG PRAVA
38.

Meunarodna kaznenopravna pomo

a. Pojam meunarodne kaznenopravne pomoi ine je procesne radnje
domaeg suda izvrene po zamolbi stranih tijela kaznenog postupka radi
voenja ili okonanja kaznenog postupka u stranoj zemlji.
b. Razlika meunarodne od unutarnje pravne pomoi:

pojam unutarnje pravne pomoi (domaa tijela!);

domai pravni propisi se supsidijarno (meunarodna!) odnosno

primarno (unutarnja pravna pomo!) primjenjuju. V. l. 191. st. 1.
opa obveza dravnih tijela pruiti pomo pravosudju;

odreuje se i pravna valjanost audio - video konferencija (l. 192.

st. 1.) dokazna se roita mogu provesti uz pomo zatvorenog
tehnikog ureaja za vezu na daljinu (ime se ubrzava pruanje
pravne pomoi).

c. Vrste meunarodne kaznenopravne pomoi:

meunarodna kaznenopravna pomo u irem smislu obuhvaa

sve radnje nadlenih dravnih tijela domae drave izvrene po
zahtjevu stranih nadlenih tijela povezane s kaznenim postupkom,
ali izvrene izvan njega, kao npr. izruenje, ustupanje kaznenog
progona i sl.;

meunarodna kaznenopravna pomo u uem smislu obuhvaa

sve radnje nadlenih tijela domae drave izvrene po zahtjevu
(dakle umjesto!) stranih nadlenih tijela i to tijekom postupka (tzv.
mala meunarodna kaznenopravna pomo) kao npr. sasluanje
svjedoka, osiguranje dokaza i sl.

38

d. Pravni su temelji meunarodne kaznenopravne pomoi u uem smislu ili

tzv. "male kaznenopravne pomoi":

39.

multilateralne (viestrane) konvencije npr. EU konvencija o

uzajamnoj pomoi u kaznenim stvarima iz 1959. (kod nas
prihvaena od 1999. g.) koja npr. regulira osiguranje dokaza,
dostavu spisa, dostavljanje informacija tijekom postupka, te
prihvaa naelo reciprociteta (uzajamnosti) predviajui primjenu
vlastitih propisa o nainu postupanja i pravo domae drave odbiti
pruanje pomoi uz obazloenje;

razliite bilateralne (dvostrane) konvencije npr. konvencija sa

Slovenijom iz 1994. g.;

domae pravo (supsidijarna primjena, v. to. 36. c.) npr.

odredbe l. 6. do 31. ZOMPO-a o "maloj meunarodnoj
kaznenopravnoj pomoi".

Ekstradicija (izruenje)
a. Pojam ekstradicije oblik meunarodnopravne pomoi u irem smislu
(v. to. 38. c.) kojom se predaje (izruuje, a ne isporuuje!) stranca ili
apatrida, a iznimno i domaeg dravljanina, stranoj dravi radi suenja ili
izvrenja presude.
b. Problematika izruenja vlastitih dravljana rjeena je kod nas
prihvaanjem odredbe (l. 9. st. 2. URH, NN 85/10) po kojoj:

u pravilu (jer postoje iznimke!) ... dravljanin RH ... ne moe

biti izruen stranoj dravi ... ( dakle moe meunarodnom sudu,
to potvruje i odredba Ustavnog zakona o suradnji RH s MKSJ);

iznimno izruenje dravljana RH je ipak mogue:

-

... ako se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji

donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom
steevinom EU;

ako se vri u okviru suradnje RH s MKSJ, v. Ustavni zakon

o suradnji RH s MKSJ (NN 32/96).

c. Pravni temelji ekstradicije:

Europska konvencija o izruenju (1957.) s Dopunskim

protokolima (1975. i 1978.) odbijanje ekstradicije mogue
(ovisno o vrsti kaznenog djela), prihvaen reciprocitet, iznimno

39

mogue izruenje i vlastitih dravljana (RH izrazila rezervu

prilikom pristupanja!); vano: konvencija je iznad dvostranih
ugovora (partikularno meunarodno pravo!), a u RH vrijedi od 25.
travnja 1995.;

40.

bilateralni meunarodni ugovori: npr. sa Slovenijom (1994,

prihvaen 1995.);

domae pravo (supsidijarno) ZOMPO (l. 32. - 61.) prihvaa

mjeoviti (sudsko upravni) postupak odluivanja o ekstradiciji, pa
sud utvruje postojanje uvjeta za ekstradiciju (dravljanstvo, RH
nije oteena, postojanje identiteta norme, nemogunost primjene
pravila ne bis in idem, postojanje istovjetnosti osobe, te dokaza) pa
ako ih utvrdi, odluku donosi ministar pravosua (politika
procjena svrhovitosti ali samo ako su ispunjeni zakonski uvjeti!);

nove ustavne odredbe o ekstradiciji i europski uhidbeni nalog (v.

to. 39.b., 46.c., te 55.b.).

Ustupanje i preuzimanje kaznenog postupka

a. Pojam ustupanja i preuzimanja kaznenog postupka prenoenje
postupka s nadlenih tijela drave poinjenja na tijela drave prebivalita
(teorija delegirane jurisdikcije).
b. Temeljna pravila: obveza obavijestiti o sudbini postupka; identitet
norme.
c. Pravni temelji za ustupanje ili preuzimanje kaznenog postupka:

multilateralne konvencije, npr. EU Konvencija o izruenju iz

1957. g.;

bilateralni ugovori, npr. sa Jugoslavijom (sada Srbijom) iz 1997.g.;

supsidijarna primjena domaeg prava ZOMPO:

-

preuzimanje postupka od strane RH (l. 62. - 64.): djelo

poinjeno u inozemstvu, a poinitelj je u RH + RH ga ne
moe izruiti + odricanje strane drave od kaznenog
progona;

ustupanje kaznenog postupka stranoj dravi (l. 65. djelo

poinjeno u RH + stranac poinitelj + strana se drava ne
protivi + kazneno djelo do 10 godina. Odluka: Glavni
dravni odvjetnik RH (v. l. 15. st. 3. KZ i naelo
oportuniteta, to. 85. g.).

40

41.

Preuzimanje izvrenja strane kaznene presude

a. Pojam preuzimanja izvrenja strane kaznene presude pravni institut
koji omoguava da osuenik osuen u jednoj zemlji izdrava kaznu u
drugoj, ali vlastitoj zemlji kako bi se lake ostvarila rehabilitacija;
pojmovi: drava suenja i drava izvrenja.
b. Egzekvatura poseban postupak provjere uvjeta za priznanje i
izvrenje strane presude; presudom se izrie sankcija sukladna zakonima
RH, ali je sud vezan injenikim stanjem utvrenim od stranog suda.
c. Pravni temelji:

42.

multilateralni ugovori, npr. EU Konvencija o meunarodnoj

valjanosti kaznenih presuda iz 1974.g. predvia obveznu
ekzekvaturu; ne trai suglasnost osuenika; odreuje brojne
smetnje preuzimanju izvrenja (npr. nepostojanje identiteta norme,
protivnost javnom poretku);

bilateralni ugovori, npr. ugovor sa Slovenijom iz 1994. g. u kojem

se npr. zahtjeva suglasnost osuenika za preuzimanje, te se
odreuje da se preuzimanjem ne smije pogorati poloaj osuenika
(!);

novi bilateralni ugovor iz 2010. g.: Sporazum izmeu Vlade

Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine, te Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine o meusobnom izvravanju
sudskih odluka u kaznenim stvarima (NN MU 3/2010) kojim je
rjeeno pitanje osuenika iz jedne od ovih drava koji je, imajui
dravljanstvo obje zemlje, pobjegao u drugu zemlju (dakle u onu u
kojoj nije osuen). U tom se sluaju ekstradicija, zbog
dravljanstva, ne moe izvriti, ali se zato moe preuzeti izvrenje.
Osuenik stoga, unato bijegu, ne uspjeva izbjei izvrenje kazne;

domae pravo (supsidijarna primjena!) ZOMPO (v. l. 70. 80.).

Transfer (premjetaj) osuenika u inozemstvo radi izdravanja kazne

a. Pojam transfera osuenika premjetaj osuenika koji izdrava kaznu
oduzimanja slobode iz zemlje u kojoj je osuen u zemlju njegova
dravljanstva ili prebivalita.
b. Razlika od preuzimanja izvrenja strane kaznene presude skraeno
(administrativno) postupanje bez posebnog postupka egzekvature (v.
to. 40. b.). Provodi se jednostavan postupak premjetaja temeljem

41

meunarodnog ugovora ili uzajamnosti (ako ugovor ne postoji), a jedini

je uvjet suglasnost zainteresiranih drava i osuenika.
c. Pravni izvori:

multilateralni ugovori kao npr. Konvencija (VE) o transferu

osuenih osoba iz 1983. g.;

domae pravo (supsidijarna primjena!): ZOMPO (l. 80.)

zamolbu za transfer podnosi osuenik ili uz njegovu suglasnost
drava njegova dravljanstva odnosno prebivalita; suglasnost daje
ministar pravosua uz prethodno pribavljeno miljenje dravnog
odvjetnitva.

XIII. poglavlje: MEUNARODNO KAZNENO SUDOVANJE

43.

Ostvarenje i razvitak ideje o meunarodnom kaznenom sudovanju

a. Neuspjeli pokuaji stvaranja meunarodnih kaznenih sudova:

Versajski ugovor o miru iz 1919.g. predvia se izruenje ratnih

zloinaca saveznicima radi suenja (car Wilhelm II., i
Nizozemska), no zbog naela legaliteta izruenje se odbija (?);

enevske konvencije iz 1937. protiv terorizma (pripremljene

povodom atentata na jugoslavenskog kralja Aleksandra u
Marseju), a kojima se predvia ustroj posebnog meunarodnog
kaznenog suda, nisu nikad ratificirane (!).

b. Ostvarenje ad hoc (hrv.: za to, s posebnom svrhom) kaznenog

sudovanja od Nirnberga do Haga:

Meunarodni vojni sud (MVS, Nirnberki sud):

-

osnivanje Londonski sporazum i Statut, 1945. godine;

nadlenost kome i za to suditi: tzv. veliki ratni zloinci

moraju biti izrueni a nakon toga sueni; meunarodna su
kaznena djela: zloini protiv mira, ratni zloini i zloini
protiv ovjenosti (v. KP!).

Meunarodni vojni sud za Daleki istok (Tokijski sud):

-

osnivanje Deklaracija zapovjednika udruenih sila iz

1946. godine;

42

nadlenost sudovanje glavnim japanskim okrivljenicima

za ratne zloine.

Meunarodni kazneni sud za teka krenja meunarodnog

humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije od godine
1991.(Haki sud, MKSJ, ICTY - The International Tribunal for
the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of
International Humanitarian Law Committed in the Territory of
Former Yugoslavia since 1991):
-

osnivanje temeljem odluke meunarodne zajednice

(rezolucija Vijea sigurnosti OUN br. 827 -1993. koja sadri
i Statut Suda);

nadlenost MKSJ-a odreena je Statutom i to kao:

a.

vremenska nadlenost: od 1.1.1991.;

b.

mjesna: podruje bive Jugoslavije;

c.

usporedna (iznimka od pravila ne bis in idem, v. to.

88. b.);

d.

stvarna nadlenost koja obuhvaa (v. kazneno pravo!):

povrede enevskog prava (konvencije iz
1949. godine);
povrede hakog prava (konvencije iz 1899. i
1907.godine: povrede zakona i obiaja rata);
genocid (Konvencija iz 1948. godine);
zloini protiv ovjenosti (protiv civila,
postoji presedan MVS - obiajno MP!);

postupak pred MKSJ Opa sjednica suda (1994.

godine,angloamerika pravna tradicija!) donosi Pravila o
postupku i dokazivanju (ukupno 125), te Pravila u odnosu
na pritvorene i zatoene osobe.

Meunarodni kazneni sud za Ruandu (MKSR, Sud u Arushi,

Tanzanija), sud blizanac MKSJ-u kako po nainu osnivanja (1994.
godine), tako i po nadlenosti i postupku.

Opa napomena: bitne razlike izmeu spomenutih ad hoc

kaznenih sudova (2 para blizanaca MVS i Tokijski sud, te
MKSJ i MKSR) su:
-

razliiti osnivai: drave pobjednice (MVS i Tokijski sud),

odnosno meunarodna zajednica (MKSJ i MKSR);

43

c.

44.

razliito rjeenje problema stvarne nadlenosti: MVS mora

sam utvrditi meunarodna kaznena djela (prigovor
nepostojanja legaliteta) za razliku od MKSJ i MKSR koji
imaju materijalnopravnu osnovu (meunarodno i unutarnje
pravo poznaju sva kaznena djela za koja su ovi sudovi
nadleni).

Stalno kazneno sudovanje Meunarodni kazneni sud (MKS, ICC International Criminal Court):

osnivanje: diplomatska konferencija, Rim 1998.g. (Zavrni

dokument + konvencija koja sadri Statut MKS); Hag kao sjedite
jo jedan haki sud (!);

nadlenost:
-

stvarna genocid, ratni zloini, zloini protiv ovjenosti,

zloin agresije; nije prihvaeno, iako je bilo predloeno,
proirenje nadlenosti na druga meunarodna kaznena djela
(npr. na meunarodni terorizam, te na trgovinu narkoticima);

mjesna za djela poinjena na teritoriju drava potpisnica

ili za djela poinjena od dravljana potpisnice (iznimka:
proirenje i na poinitelje koji su djela poinili izvan teritorija
potpisnica, a nisu ni njihovi dravljani suenje po
zahtjevu Vijea sigurnosti!);

postupanje: Pravilnik o postupku i dokazima (donosi ga skuptina

lanica s 2/3 veinom europska pravna tradicija!);

nesporazumi i problematika u djelovanju suda: razliita miljenja

116 predloenih lanaka, 3000 varijanti, prijedloga i
amandmana (!); poseban stav SAD;

RH kao drava potpisnica donijela je i implementacijske propise

(v. to. 37. a. i b.).

Mjeoviti meunarodni kazneni sudovi

a. Openito: radi se o tzv. meunarodnim sudovima tree generacije (ad
hoc, stalni, te na kraju mjeoviti meunarodni sudovi!); u teoriji se
nazivaju i internacionaliziranim domaim sudovima ili sudovima
hibridima (Internationalized Domestic Tribunals, Hybrid Courts).
b. Pojam mjeovitog meunarodnog kaznenog suda: sud izmeu
nacionalnog i meunarodnog suda; etiri elementa ovog pojma
nastanak odlukom meunarodne zajednice u suglasnosti s domaom

44

dravom ali i bez nje + sastav (suci: domai i stranci) + nadlenost

(teka krenja meunarodnog prava, posebice humanitarnog ili krenje
ljudskih prava) + primjenjeno pravo (MKP, MKPP, ali i domae pravo).
c.

Neki mjeoviti meunarodni sudovi prema podrujima na kojima djeluju:

Istoni Timor osnivanje prijelazne meunarodne uprave tzv. UNTAET-a

rezolucijom UN br. 1272 kako bi se popunila praznina nastala povlaenjem
indonezijskih snaga s ovog podruja; val nasilja 1999. godine, ali i nedostatak
domaih pravnika prisiljava UNTAET formirati Posebna vijea za ozbiljne
zloine; temeljni podaci:
-

sastav vijea: jedan domai i dva meunarodna suca;

stvarna nadlenost: genocid, ratni zloini, zloini protiv ovjenosti,

ubojstva, seksualni delikti i muenja;

pravo koje se primjenjuje: domae, osim ako je suprotno meunarodno

priznatim standardima o ljudskim pravima (optunice i presude v. na
www.jsmp.minihub.org).;

Kosovo po povlaenju jugoslavenskih snaga 1999. godine

UN
(rezolucijom br. 1244) uspostavlja meunarodnu upravu (UNMIK); sudovi
sastavljeni samo od domaih sudaca, zbog tekoa u odluivanju povezanih uz
nacionalnost sudaca dopunjavaju se meunarodnim sucima, da bi u prosincu
2000. godine bila ustanovljena posebna sudska vijea u kojima su veinom
meunarodni suci (unato primarnoj nadlenosti MKSJ-a); temeljni podaci:
-

primjena prava: izaslanik glavnog tajnika UN na elu UNMIK-a

ovlaten je donositi uredbe s propisima temeljem kojih e se sudovi
osnivati i voditi kazneni postupak;

meunarodni suci i tuitelji ovlateni su preuzeti bilo koji predmet

neovisno o vrsti (!);

tijekom 2003. godine na Kosovu je djelovalo 13 meunarodnih sudaca

i 14 tuitelja;

promjene nakon proglaenja Kosova dravom 2008. godine.

Sijera Leone 2002. godine formiran Specijalni sud za zloine poinjene

tijekom graanskog rata temeljem sporazuma vlade i UN-a; predviena je
usporedna nadlenost nacionalnih i Specijalnog suda uz primat potonjeg;
osobno vaenje propisa - za osobe starije od 15 godina (!). V. http://www.scsl.org/documents.html .

Bosna i Hercegovina primarna nadlenost MKSJ uz djelovanje i Suda BiH

koji od 2004. godine ima poseban pododjel kaznenog odjela nadlean za ratne
zloine; temeljni podaci:
-

sudska vijea sastavljena su od dva meunarodna i jednog domaeg

suca, ali se predvia postupna zamjena meunarodnih domaim
sucima;

Tuiteljstvo BiH ima meunarodne tuitelje;

sve meunarodne suce i tuitelje imenuje Visoki predstavnik za BiH;

vie v. na http://www.ohr.int/ohr-dept/rule-of-law-pillar/pdf/wccproject-plan-201004-eng.pdf

45

45.

Kamboda od 1975. do 1979. ubijeno 1.700.000 ljudi (vie od 20%

stanovnika); 1999. godine UN zahtijeva suenje voama Crvenih Kmera, no
vlada Kambode odbija formiranje posebnog suda ali je suglasna s
djelovanjem posebnog sudskog vijee unutar nacionalnih sudova u kojem bi
sudili meunarodni suci (isto i sa tuiteljima); tek 2005. g. sporazum UN Kamboda stupa na snagu, a Kamboda donosi Zakon o ustanovljavanju
Izvanrednog vijea (implementacijsko pravo!).

Meunarodno i meunarodno kazneno sudovanje

a. Bitne razlike meu ovim pojmovima:

meunarodno je sudovanje iri pojam od meunarodnog kaznenog

sudovanja, jer ne rjeava samo pitanja kaznene odgovornosti
fizikih osoba ve i sporove meu dravama, te izmeu graana i
drava (u sluaju povreda temeljnih prava);

meunarodno sudovanje nastaje mnogo ranije od meunarodnog

kaznenog sudovanja Konvencija o mirnom rjeavanju sporova
iz 1899. godine, dok je arbitraa prihvaana jo krajem XVIII. st.
(!).

b. Vaniji meunarodni sudovi (ne kazneni!) koji vre meunarodno

sudovanje:

Meunarodni sud pravde (MSP):

-

osnivanje: Povelja UN, glavno sudbeno tijelo UN; sjedite u

Hagu (3 haka suda!);

nadlenost: sporovi meu dravama + savjetodavna miljenja

za UN;

postupak: Statut i Pravila suda; bez albe na odluku;

izvrenje odluka: obvezno ili obavijest Vijeu sigurnosti

(koje moe primjeniti mjere iz Povelje UN);

povezanost djelovanja MSP-a s kaznenim postupkom i

kaznenim pravom:
a.

MSP primjenjuje i kaznenoprocesne institute;

primjeri spor SAD - Iran (diplomatski imunitet,
Beka dipl. kon.), spor Njemaka - SAD (Konvencija
o konzularnim odnosima - sluaj brae LaGranda);

46

b.

odluke MSP-a mogu imati kaznenopravni znaaj:

postupci zbog tubi o genocidu (Konvencija o
genocidu) BiH-SRJ (1993.-2007.), RH-SRJ
(1999.), SRJ-NATO (1999.), nakon odluke mogu
uvjetovati kaznenu odgovornost poinitelja (!);

c.

odluke MSP-a mogu biti izvor prava (presedan,

primjer: sluaj LaGranda).

Europski sud za ljudska prava (ESLJP, The European Court of

Human Rights):
-

osnivanje: 1959. godine temeljem Europske konvencije za

zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (19501953,
RH: 19971998);

stvarna nadlenost (obvezna za drave lanice) obuhvaa

sporove:
a.
b.

oko tumaenja i primjene Konvencije;

graana protiv drave (!), ali i drave protiv drave
zbog povreda temeljnih ljudskih prava i sloboda
(znaajno jer su najtee povrede prava mogue u
kaznenom postupku);

postupak reguliran posebnim Poslovnikom ESLJP iz

1998. godine (odluka ESLJP-a kao posljednji stupanj
odluivanja; rok i uvjet za tubu: 6 mjeseci od konane
odluke + iskoriten redoviti domai pravni put);

povezanost djelovanja ESLJP-a s kaznenim postupkom:

a.

odluka ESLJP-a izvor je za pravnu regulaciju u zemlji

lanici (primjer: Lamy protiv Belgije pravo na uvid
u spis uvjet uspjenoj obrani; ukidanje smrtne kazne);

b.

odluka ESLJP-a moe znaiti stvarni nastavak

kaznenog postupka novim nainom uz dokazivanje
povreda prava; kojih prava (?) v. Konvenciju:
pravo na poteno suenje, pravo na albu u kaznenim
predmetima (Engleska!!), pravo na naknadu zbog
pogrene presude i td.;

Napomene:

tijekom 2004. godine ESLJP je zaprimio 33 tube protiv RH. Od toga je u 21 predmetu
postignuta prijateljska nagodba, u 11 je predmeta utvrena povreda prava, dok je samo u
jednom predmetu utvreno da nije bilo povreda prava (v. Sl. Dalmacija od 4.12.2005.);
vie o ovome v. Karas, : Neka obiljeja povreda l. 3. Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 -br.
1 (2003), str. 27 - 48.

47

vie o meunarodnim kaznenim sudovima v.:

1. Krapac, D.: Meunarodno kazneno procesno pravo Oris postupka pred
meunarodnim kaznenim sudovima, Zagreb 2012.
2. Eser, A.: Na putu k Meunarodnom kaznenom sudu: nastanak i temeljne crte
Rimskog statuta, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 - br. 1
(2003), str. 133 - 164.
3. Josipovi - Krapac - Novoselec: Stalni meunarodni kazneni sud, Zagreb 2001.

46.

Kazneno pravo Europske unije

a. Nunost zatite financijskih interesa EU (10% prorauna EU za 2001.
godinu izgubljeno zbog kriminalnih aktivnosti!).
b. Nain stvaranja kaznenog prava bez povrede suvereniteta drava model propisi koje bi sve drave lanice trebale usvojiti kao svoje
Corpus juris kao nacrt u kojemu su odreena temeljna kaznena djela (8
djela protiv financijskih interesa EU), te kazneni postupak (1995/96).
c. Zajednika tijela kaznenog postupka (prijedlog):

Europski sud pravde: ograniena nadlenost odluuje samo o

tumaenju odredbi Corpus juris; u konkretnim predmetima sude
nacionalni sudovi (!);

Europsko javno tuiteljstvo (EJT): predvia se puna nadlenost

EJT-a kako bi se osigurao sustavni kazneni progon Europski
ravnatelj kaznenih progona (Bruxelles) + zamjenici u svakoj
dravi lanici; obveza pruanja pomoi od nacionalnih tijela;
nadlenost za provoenje istraga uz nadzor tzv. suca sloboda
(uhidbeni nalog, ali i sudska presuda vrijede na cjelokupnom
podruju EU).

d. Stanje danas: ostaju samo prijedlozi - prvi korak!

e. Znaaj ovog prava za RH:

pravo u stvaranju - jo nije pozitivno pravo;

u RH: usklaivanje (v. novi ZKP!).

Vie o ovome v. Satzger, H.: Utjecaji prava Europske zajednice/Europske unije na

nacionalno kazneno pravo drava lanica, "Ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10
- br. 1 (2003), str. 165 - 180.

47.

Kazneno pravo Vijea Europe

a. Vijee Europe (VE) i Europska unija (EU) v. materiju MJP-a!

48

b. Primjena pravnih propisa VE kod nas (v. MJP);

c. Propisi VE i kazneni postupak.

XIV. poglavlje: MEUNARODNA POLICIJSKA SURADNJA

48.

Pojam i naini ostvarivanja meunarodne policijske suradnje

a. Pojam meunarodna meusobna pomo policijskih tijela povezana uz
(eventualni) kazneni postupak.
b. Nain ostvarivanja policijske suradnje ostvaruje se u tri faze:

49.

pravno reguliranje suradnje (pravni temelj: konvencije);

ustrojavanje stalnih policijskih tijela nadlenih za suradnju, to

omoguava meusobnu izmjenu informacija i direktne kontakte;

neposredna preventivna ili otkrivaka djelatnost (pribavljanje

dokaza, otkrivanje i hvatanje poinitelja uglavnom najteih
kaznenih djela organiziranog kriminaliteta i/ili terorizma).

Postojee institucije meunarodne policijske suradnje

a. Meunarodna organizacija kriminalistike policije (Interpol, naziva se i
ICPO International Criminal Police Organisation) osnovana je
1923. godine, a 1946. godine sjedite joj je iz Bea prebaeno u Pariz.
Danas okuplja oko 180 drava lanica, a Hrvatska je lanica ove
organizacije od 1992. godine. Svaka lanica ustanovljuje svoj Sredinji
nacionalni ured koji klasificira i dostavlja podatke znaajne za
suzbijanje meunarodnog kriminaliteta, te usklauje rad domaih i
stranih policijskih tijela.
b. Europol je ustanovljen posebnom deklaracijom EU (prihvaena 1995., a
ratificirana 1996. godine). Za sada nema operativnih ovlasti, ali na
podruju EU prikuplja i dostavlja podatke vane za suzbijanje
kriminaliteta. Predvia se kako e ova institucija u budunosti postati
"... nadnacionalna kriminalistika policija nadlena za suzbijanje
meunarodnog terorizma i drugih naroito tekih kaznenih djela".
Ovakvo budue rjeenje ve danas izaziva rasprave o nainu nadzora
nad radom Europola. Meu prijedlozima je i onaj po kojemu bi nadzor
nad radom Europola trebao vriti Europski javni tuitelj (EJT, v. to.
42.).

49

c. UCLAF (Unite de coordination de la lutte anti-fraude) je posebna

policijska jedinica EU koja, suprotno Europolu, ima operativne ovlasti
usmjerene na suzbijanje prevara. Cilj joj je zatita financijskih interesa
EU (v. to. 42.). Istrana tijela ove jedinice ovlatena su vriti provjere
zakonitosti financijskog poslovanja, te imaju pravo pristupa
gospodarskim i policijskim dokumentima.
d. Ekonomsko-socijalno vijee UN, uz ostalo, utvruje i smjernice za
borbu protiv organiziranog kriminaliteta, a nadlenost na ovom podruju
imaju i druga tijela UN (npr. Komisija za opojne droge, Odjel za
prevenciju i kaznenopravna pitanja meunarodnog kriminaliteta i sl.).
Vie o meunarodnoj policijskoj suradnji v. u radu: Tomaevi, G., Krapac, D. i
Glui, S.:
Kazneno procesno pravo, udbenik za visoke kole, Zagreb 2005., str.
281-288.

50

III. DIO: TEMELJNI KAZNENOPROCESNI

SUBJEKTI
XV. poglavlje: TEMELJNE (GLAVNE) KAZNENOPROCESNE
FUNKCIJE I TEMELJNI (GLAVNI)
KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI
50.

Temeljne kaznenoprocesne funkcije

a. Pojam (temeljne, glavne) kaznenoprocesne funkcije: kaznenoprocesnim
pravom predviene najvanije djelatnosti nune za postojanje kaznenog
postupka. Povezanost s procesnim radnjama procesne radnje sadraj
su procesne funkcije (kratko izlaganje o procesnim radnjama v. u to.
7.).
b. Vrste procesnih funkcija: temeljne (glavne), te ostale (dopunske)
procesne funkcije (koje nisu nune za postojanje kaznenog postupka).
c. Tko vri kaznenoprocesne (posebice glavne!) funkcije (?) rjeenja
nekad i sad.

51. Temeljni kaznenoprocesi subjekti

a. Pojam pravnog subjekta uope (v. ranija izlaganja iz Teorije prava i
drave).
b. Temeljni (glavni) subjekti u kaznenom postupku - povezanost s glavnim
procesnim funkcijama.
c. Dopunski kaznenoprocesni subjekti.
d. Kriteriji na kojima se temelje razliita teorijska stajalita o pojmu
subjekta: funkcije (najui pojam), bilo koje pravo i dunost, interes o
ishodu, aktivnost u postupku.
XVI. poglavlje: KAZNENOPROCESNE STRANKE
I ZASTUPANJE U KAZNENOM POSTUPKU
52.

Pojam kaznenoprocesne stranke

a. Razliitost glavnih subjekata
(suprotstavljanje?).

ovisno

poloaju

postupku

51

b. Odnos pojmova kaznenoprocesni subjekt i kaznenoprocesna stranka.

c. Teorijska stajalita o pojmu procesnih stranaka:

starije (materijalnopravno) stajalite o pojmu procesnih stranaka

(poinitelj i drava, ius puniendi);

novije (procesnopravno) stajalite o pojmu stranke (suprotni

interesi + raspolaganje samostalnim procesnim pravima);

stajalite o postupku bez stranaka (opasnost od eliminiranja

suprostavljanja - kontradiktornosti!): okrivljenik kao suradnik
suda.

d. Stranaka sposobnost:

pojam mogunost procesnog subjekta biti stranka u

kaznenom postupku;

tko ima stranaku sposobnost (?): ovlateni tuitelj (3

subjekta, v. to. 54. c. ) i okrivljenik/optuenik u postupku (tko
moe biti okrivljenik i optuenik, v. to. 61.);

u pravilu je stranaka sposobnost nesporna (iznimka:

imunitet?).

e. Procesna sposobnost stranke:

pojam sposobnost stranke samostalno poduzimati procesne

radnje;

procesna sposobnost ovlatenog tuitelja:

dravni odvjetnik - pretpostavljena procesna sposobnost

(postupak imenovanja usklaen sa zakonskim uvjetima);

ostali tuitelji (supsidijarni i privatni v. to. 54. c.) - ne

moraju imati procesnu sposobnost (tako je npr. djeca ili
maloljetnici do 16 godina nemaju, ali mogu biti ovlateni
tuitelji jer imaju stranaku sposobnost);

procesna sposobnost okrivljenika (pojam okrivljenika i optuenika

v. u to. 60.):
-

fizika osoba kao okrivljenik - procesna postoji uvijek kad i

stranaka sposobnost (okrivljenik je ovlaten samostalno
poduzimati procesne radnje);

52

pravna osoba kao okrivljenik - nema procesne, ali ima

stranaku sposobnost, jer ne moe samostalno poduzimati
procesne radnje;

posljedice procesne nesposobnosti obvezno zastupanje u

kaznenom postupku;

postojanje zastupanja, meutim, ne znai uvijek kako postoji

procesna nesposobnost (mogunost istovremenog postojanja
procesne sposobnosti i zastupanja).

f. Raspravna sposobnost fizike osobe kao okrivljenika:

pojam raspravne sposobnosti faktika sposobnost okrivljene
fizike osobe sudjelovati u kaznenom postupku (razumjeti
optubu, pratiti tijek postupka i koristiti procesna prava); ova se
sposobnost pretpostavlja, no moe se dokazivati kako je umanjena
ili je uope nema (npr. zbog tjelesne bolesti, duevnih smetnji ili
zbog ponaanja okrivljenika kao to su zlouporaba droga,
samoozljeivanje i sl.);
posljedice raspravne nesposobnosti nemogunost voenja
kaznenog postupka dok nesposobnost traje to uvjetuje bilo prekid
istrage (odlukom dravnog odvjetnika, l. 223. st. 1.) ili odgodu
rasprave odlukom sudskog (raspravnog) vijea (ako je rasprava
zapoela, l. 406. st. 1.);
razlika procesne od raspravne nesposobnosti procesna
nesposobnost uvjetuje zastupanje, a raspravna onemoguava
voenje postupka.
53.

Zastupanje i vrste pravnih zastupnika

a. Opi pojam zastupanja (v. izlaganja iz predmeta Teorija prava i
drave): poduzimanje pravno valjanih radnji u ime i za raun druge
osobe.
b. Temelj zastupanja: zakon, statut, ugovor, pravilo pravne osobe, akt
dravnog tijela, te dogovor zastupanog i zastupnika.
c. Zastupanje u kaznenom postupku: za koga i kada je potrebno zastupanje
oteenik / dr. odvjetnik / okrivljenik.
d. Pravni zastupnici u kaznenom postupku:

zakonski zastupnik: pojam, ograniena primjena u kaznenom

postupku:

53

pravilo: zakonskog zastupnika ima procesno nesposoban

oteenik (maloljetnik ili oteenik lien poslovne
sposobnosti);

iznimka: oteenik od 16 do 18 god. moe sam podnijeti

prijedlog za progon;

procesni zamjenik (supstitut): pojam, primjena u kaznenom

postupku za optuenika albu mogu podnijeti bliske osobe;
odnos zakonskog zastupnika i supstituta (zajedniko i razliito?);

opunomoenik: pojam, primjena u kaznenom postupku (samo za

oteenika); punomo ne ini branitelja opunomoenikom (!)
on pomae, a ne zamjenjuje okrivljenika - stoga je procesni
pomonik, a ne opunomoenik.

54

XVII. poglavlje: TUITELJ U KAZNENOM POSTUPKU

54.

Pojam i nain odreivanja tuitelja

a. Povijesni pregled privatna i popularna tuba, kumulacija funkcija,
C.i.C. (mjeoviti tip postupka 1808. g.)
b. Suvremeno pravo tri kategorije kaznenih djela ovisno o nainu
kaznenog pregona (privatna tuba prijedlog oficijelnost).
c. Rjeenja u naem pravu:

Kazneno pravo tri vrste kaznenih djela ovisno o nainu vrenja

kaznenog progona (zato u KP-u procesnopravna rjeenja?);

Kazneno procesno pravo etiri procesne mogunosti prilikom

odreivanja tuitelja (tri mogua tuitelja koja ine sadraj pojma
ovlateni tuitelj):
-

dravni odvjetnik (za kaznena djela s progonom po

slubenoj dunosti, naelo oficijelnosti);

dravni odvjetnik (za kaznena djela s progonom po

prijedlogu oteenika ako prijedlog postoji);

oteenik kao tuitelj (supsidijarni tuitelj za kaznena djela

za koja se progon vri po slubenoj dunosti ili po
prijedlogu, ali dravni odvjetnik progon ne vri);

oteenik kao privatni tuitelj (za kaznena djela za koja se

progon vri po privatnoj tubi).

d. Pojam oteenika i rtve kaznenog djela autentino tumaenje (v. to.

28., te l. 202. st. 2. to. 10. i 11. ZKP-a):

oteenik - svaka osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo

ugroeno ili povrijeeno kaznenim djelom (podjela kaznenih djela
s obzirom na posljedicu v. KP!), a u svojstvu oteenika
sudjeluje u kaznenom postupku;

rtva kaznenog djela - svaka osoba koja zbog poinjenja kaznenog

djela trpi fizike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu
povredu temeljnih prava i sloboda;

odnos pojmova rtva i oteenik:

55

rtva postoji ak i kad nema kaznenog postupka (npr. u

sluaju teke tjelesne povrede s nepoznatim poiniteljem), a
moe postati oteenikom ako se postupak pokrene (jer je
npr. otkriven poinitelj) i ona u tom postupku sudjeluje;

rtva ima posebna prava koja nisu povezana s kaznenim

postupkom npr. pravo na djelotvornu psiholoku i drugu
strunu pomo, a kod teih kaznenih djela ima pravo na
savjetnika na teret proraunskih sredstava, te na naknadu
tete iz posebnog dravnog fonda pod uvjetima odreenim
posebnim zakonom (v. Zakon o novanoj naknadi rtvama
kaznenih djela, NN 80/08);

nejasna zakonska formulacija ovih pojmova (v. l. 202. st.

10. i 11.) koji je pojam iri?

e. Mogue uloge oteenika u kaznenom postupku:

supsidijarni tuitelj (v. to. 58.);

privatni tuitelj (v. to. 59.);

podnositelj prijedloga za kazneni progon (v. to. 54. c.);

podnositelj imovinskopravnog zahtjeva (v. adhezijski postupak,

to. 13. b.);

sudionik (tada ne i stranka!) u kaznenom postupku (mogue i kao

"bivi" supsidijarni tuitelj).

Napomena: vie o oteeniku i rtvi kaznenog djela v. Tomaevi, G. i Paji, M.: Subjekti u
kaznenom postupku: pravni poloaj rtve i oteenika, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i
praksu" br. 2/2008, str. 817-857.

55.

Dravni odvjetnik kao (javni) tuitelj u kaznenom postupku

a. Vrijeme i razlozi nastanka institucije dravnog odvjetnitva (Francuska
1808., Korula 1214. g.).
b. Ovlateni tuitelj u Engleskoj i SAD (v. udbenik).
c. Europski javni tuitelj danas (EJT, v. to. 46. c.): zbog financijskih teta
uvjetovanih poinjenim kaznenim djelima formirana je Komisija za
zatitu financijskih interesa EU Zelena knjiga. Prijedlog rjeenja i
stajalita povezanih uz djelovanje EJT-a:

56

56.

nadlenost: navedene posebne inkriminacije Corpus iuris,

ukupno osam kaznenih djela (razliiti oblici transnacionalnih
prijevara + krivotvorenje eura);

izbor EJT-a: Europsko vijee + zamjenik u svakoj zemlji;

prihvaanje naela obostranog priznavanja dokaza;

sudska kontrola nad radom EJT-a: nacionalni sudovi (po jedan u

svakoj zemlji);

sporna mjesna nadlenost suda - koji kriterij prihvatiti: mjesto

poinjenja, dravljanstva, prebivalita ili uhienja?

Dravno odvjetnitvo kod nas

a. Ustrojstvo dravnog odvjetnitva pravni izvori:
Ustav RH (l. 125.): dravno je odvjetnitvo samostalno i
neovisno pravosudno tijelo s ustrojem na tri razine:
1. Dravno odvjetnitvo RH (DORH) kojem je na elu Glavni
dravni odvjetnik, a imenuje ga Sabor na prijedlog Vlade
(povezanost s upravnom vlau?) uz prethodno pribavljeno
miljenje saborskog Odbora za pravosue;
2. upanijska dravna odvjetnitva (DO) kojima su na elu
upanijski
dravni
odvjetnici
koje
imenuje
Dravnoodvjetniko vijee (DOV) na prijedlog Glavnog
dravnog odvjetnika, a uz prethodno pribavljeno miljenje
Kolegija DORH-a (struka!);
3. opinska dravna odvjetnitva (ODO) kojima su na elu
opinski dravni odvjetnici koje, na prijedlog Glavnog
dravnog odvjetnika, a uz prethodno pribavljeno miljenje
Kolegija DO-a imenuje DOV. Zamjenike na svim
razinama, ali NE po istoj proceduri, takoer imenuje DOV
(v. l. 109. i 110. ZDO).

Zakon o dravnom odvjetnitvu iz 2009. g. (ZDO NN 76/09,

153/09, 116/10, 145/10 i 57/11) predvia ova ustrojstvena naela
(pojanjenje naziva i sadraja ovih pojmova):
1. naelo monokratskog ureenja (gr. mono + krateo, sam +
vladati), dakle samovlada;

57

2. naelo hijerarhije (gr. hieros + archo, vrhovni sveenik,

vladar), preneseno znaenje slubena ljestvica, poredak
po rangu;
3. naelo devolucije (lat. devolvere, skotrljati) - preneseno:
prijenos ovlasti s tijela nieg na tijela vieg ranga
(devolutio);
4. naelo supstitucije (lat. substituere, zamjeniti) - prijenos
ovlasti s jednog na drugo tijelo istog ranga po odluci
zajednikog vieg tijela.
b. Djelokrug poslova dravnog odvjetnika progon poinitelja kaznenih
djela (kazneni progon) kao glavna dunost (l. 38. st. 1.), a sastoji se od
ovih posebnih obveza dravnog odvjetnika povezanih uz kaznena djela
za koja se progon vri po slubenoj dunosti (l. 38. st. 2. to. 1.- 12.):

otkrivanje kaznenih djela i pronalaenje poinitelja;

poduzimanje izvida, te nalaganje i nadzor pojedinih izvida radi

prikupljanja podataka vanih za pokretanje istrage;

donoenje naloga o provoenju istrage i provoenje istrage;

provoenje i nadzor provoenja dokaznih radnji;

predlaganje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske

koristi;

odluivanje o odgodi kaznenog progona (konsenzualnost, v. to.

77.);

pregovaranje i sporazumijevanje s okrivljenikom o priznanju

krivnje i sankciji (konsenzualnost, v. to.77);

podizanje i zastupanje optunice, te predlaganje izdavanja

kaznenog naloga nadlenom sudu (konsenzualnost, v. to. 77);

davanje izjave da nee poduzeti kazneni progon svjedoka (v. l.

286. st. 2., tzv. oprosnica!);

podnoenje albi protiv nepravomonih, te izvanrednih pravnih

lijekova protiv pravomonih sudskih odluka;

sudjelovanje u postupku sudske zatite zatvorenika na izdravanju

kazne oduzimanja slobode;

58

poduzimanje drugih mjera predvienih zakonom.

c. Stvarna i mjesna nadlenost dravnog odvjetnika

stvarna nadlenost dravni odvjetnik vri kazneni progon

sukladno propisima o sudskoj nadlenosti (v. to. 67. do 69.), tako
da je za kaznena djela za koja sudi upanijski sud nadlean DO,
dok je za kaznena djela za koja sudi opinski sud nadlean ODO;

mjesna nadlenost takoer je odreena prema sudskoj nadlenosti,

tako da e prema mjesno nadlenom sudu biti odreen i mjesno
nadlean dravni odvjetnik - ako je za predmet nadlean
upanijski sud u Splitu tada e, za kazneni progon, biti nadlean
DO u Splitu;

stvarna i mjesna nadlenost dravnog odvjetnika, suprotno sudskoj

nadlenosti, mogu se mijenjati zbog ustrojstvenih naela dravnog
odvjetnitva (v. ova naela u to. 56. a.) - tako npr. mjesno
nadlean ODO, odlukom DO-a, moe biti zamijenjen drugim,
mjesno nenadlenim, ODO-om (to je posljedica primjene naela
supstitucije).

d. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK):

a.

pojam USKOK-a posebno dravno odvjetnitvo sa sjeditem u

Zagrebu koje na itavom podruju RH vri kazneni progon za
posebno odreena kaznena djela (tzv. uskoki predmeti);

b.

pravni izvor Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i

organiziranog kriminaliteta (ZUSKOK, NN 76/09, 116/10,
145/10, te 57/11);

c.

mjesna nadlenost Ureda itavo podruje RH;

d.

stvarna nadlenost Ureda (ire o pojmu korupcije i organiziranog

kriminaliteta v. KP!) uskoki predmeti (detaljno su navedeni u
l. 21. ZUSKOK-a); kratki pregled inkriminacija za koje kazneni
progon vri USKOK tri skupine kaznenih djela:
1. korupcijska kaznena djela kaznena djela kod kojih je
korupcija obiljeje bia kaznenog djela (npr. primanje i
davanje mita, protuzakonito posredovanje i sl.); lat.
corruptio, kvarenje, podmiivanje, dakle zlouporaba javnih
ovlasti radi ostvarivanja koristi;

59

2. kaznena djela organiziranog kriminaliteta kaznena djela

poinjena od:
a. grupe najmanje 3 osobe povezane radi injenja
kaznenih djela) to je esto kvalificirajua okolnost
(npr. razbojnitvo u sastavu grupe kao u dogaaju iz
Splita od 17.03.2012. kada su 3 napadaa teko
ozlijedili rtvu kako bi joj oduzeli torbu);
b. zloinake organizacije udruenje s podjelom rada
i hijerarhijom najmanje 3 osobe nastalo radi injenja
kaznenih djela; primjer: udruivanje s podjelom uloga
radi vrenja otmica;
3. kaznena djela povezana uz korupciju i organizirani
kriminalitet to su:
a. kaznena djela kojima se olakava ili omoguava
poinjenje
korupcijskih
i/ili kaznenih
djela
organiziranog kriminaliteta (npr. kraa oruja radi
izvrenja otmice);
b. kaznena djela kojima se oteava ili onemoguava
otkrivanje djela korupcije i/ili organiziranog
kriminaliteta (npr. sprjeavanje dokazivanja);

osnove ustroja USKOK-a:

-

Ravnatelj Ureda imenuje ga, na etiri godine, Glavni

dravni odvjetnik (GDO) ako ispunjava uvjete za zamjenika
Glavnog dravnog odvjetnika, a zamjenik je GDO, DO ili
njegov zamjenik. Prije imenovanja GDO pribavlja miljenje
ministra nadlenog za poslove pravosua, te Kolegija
DORH-a;

zamjenici Ravnatelja (u Zagrebu i na terenu) broj

odreuje ministar pravosua na prijelog GDO-a, a u Ured ih,
na etiri godine, rasporeuje GDO na prijedlog Ravnatelja
ukoliko ispunjavaju zakonske uvjete (l. 8. st. 1. ZUSKOKa);

slube Ureda su (6):

a.
b.

c.
d.
e.

odjel za istraivanje i dokumentaciju;

odjel za sprjeavanje pojava korupcije i za odnose s
javnou;
odjel tuitelja;
odjel za meunarodnu suradnju i zajednike istrage;
tajnitvo;

60

f.

pratee slube.

USKOK i sudovi:
-

neprihvatljivost (esto u medijima koritenog) pojma

"uskoki sud"; opravdanost naziva "uskoki predmet";

samo odreeni sudovi (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) putem

posebnih odjela sude u "uskokim predmetima" to im
proiruje mjesnu nadlenost i osigurava specijalizaciju; to
nisu posebni uskoki sudovi (!);

posebne odredbe o nainu kaznenog postupanja ako se radi

o "uskokom predmetu" (v. posebni dio poglavlje:
Postupak temeljem ZUSKOK-a): hitnost ali due
maksimalno trajanje istranog zatvora (12 mjeseci),
specijalizacija sudova, poseban sastav suda, koritenje tzv.
pokajnika, primjena posebnih dokaznih radnji, traenje
podataka o bankovnim raunima i td.

USKOK i policija suradnja USKOK-a s policijom ostvaruje se

putem Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta kojeg u medijima nazivaju "hrvatski
FBI"(?), a ustrojen je u okvirima Uprave kriminalistike policije,
te ima (sukladno USKOK-u, a i odreenoj nadlenosti sudova za
"uskoke predmete") etiri podruna Odjela za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta i to u Osijeku, Rijeci,
Splitu i Zagrebu. Svaki odjel ima vie pododjela (6) i to za:
-

organizirani kriminalitet;

kriminalitet droga;

gospodarski kriminalitet i korupciju;

kriminalistiko obavjetajnu analitiku;

kriminalistiko obavjetajne poslove;

posebne kriminalistike poslove.

e. Ured za sprjeavanje pranja novca (Zakon o sprjeavanju pranja

novca i financiranja terorizma, NN 87/08) oformljen je pri Ministarstvu
financija:

znaaj Ureda pravac kretanja novca put je prema srcu

organiziranog kriminaliteta;

61

povezanost s kaznenim postupkom suradnja s USKOK-om jer

prikuplja i dostavlja podatke s ciljem:
-

sprjeavanja pranja novca, dakle radnji kojima se prikriva

pravi izvor novca i imovine ako postoji sumnja da je novac
ili imovina pribavljena na nezakonit nain (v. kaznena
djela kojima se onemoguava ili oteava otkrivanje a u
nadlenosti su USKOK-a);

sprjeavanja financiranja terorizma, dakle radnji kojima se

osiguravaju sredstva s namjerom uporabe ili s znanjem da e
se uporabiti za poinjenje teroristikog kaznenog djela to
su djela organiziranog kriminaliteta, dakle kaznena djela koja
su takoer u nadlenosti USKOK-a (!);

nain rada Ured podatke prikuplja putem tzv. obveznika u

suradnji (banke, fondovi, osiguranje, mjenjanice, burze,
zalagaonice, igranice, organizatori igara na sreu itd.) koji mu
dostavljaju traene podatke. Primjer identifikacija stranke s
prometom veim od odreenog novanog iznosa (105.000 Kn ?).
57.

Policija i dravno odvjetnitvo

a. Openito o policiji:

opa svrha policijske djelatnosti odravanje reda i sigurnosti;

naziv gr. politea (dravna uprava), a zatim u Francuskoj u

XIII. st. naziv policijska komora za odjel gradskih sudova za
otkrivanje prijevara to nakon 1699. prihvaaju svi vei gradovi pa
se sve ire koristi naziv policija;

povijest Atena (Odbor jedanaestorice, skitski strijelci kao

plaeni policajci); Rim (August: 14 regija s podrujima - svako
podruje s policijskom postrojbom zaduenom i za gaenje poara
(i danas!); Francuska (Napoleon - andarmerija: od vojne policije
do civilne slube s vojnim ustrojstvom za itavu zemlju);

policijska i pravna drava kriterij za razlikovanje policijske

(svrhovitost) od pravne drave (legalitet: graani su "... podloni
jedino zakonima, a ne drugim ljudima non sub homine, sed
sub lege".

b. Policija kod nas

62

Zakon o policiji (ZOPO, NN 129/00, 41/08 i 76/09) policija

kao javna sluba MUP-a koja obavlja policijske poslove;

unutarnji ustroj policije:

-

Ravnateljstvo policije

policijske uprave (npr. Uprava kriminalistike policije s

odjelima za suzbijanje zlouporabe droga, za opi
kriminalitet, te terorizam)

policijske postaje i ispostave;

policijski poslovi i policijske ovlasti v. Zakon o policijskim

poslovima i ovlastima (ZPPO, NN 76/09);
-

policijski poslovi odreeni su zakonom (npr. zatita ivota,

prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe; zatita
javnog reda i imovine; traganje za poiniteljima kaznenih
djela, postupanje s uhienikom i pritvorenikom);

policijske ovlasti su takoer tono odreene pravnim

propisima (npr. prikupljanje obavijesti od graana,
zaprimanje kaznenih prijava, podnoenje kaznenih prijava i
izvjea, uporaba sredstava prisile);

koritenjem ovlasti obavljaju se policijski poslovi; primjer

temeljem zaprimljene kaznene prijave sprjei se poinjenje
kaznenog djela ili uhiti poinitelj;

znaaj policije za vrenje funkcije kaznenog progona (povezanost

policije i dravnog odvjetnitva) dio policijskih poslova
povezan je s ovom funkcijom (npr. traganje za imovinskom koristi
steenoj kaznenim djelom).
c. Kaznena prijava

pojam obavijest (usmena ili pisana) o poinjenju kaznenog djela

upuena (neposredno ili posredno) dravnom odvjetniku;

pravnu dunost podnoenja kaznene prijave, ako saznaju za

kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, imaju:
-

tijela dravne vlasti (dakle i policija!);

pravne osobe;

63

graani;

dunost je policijskog slubenika zaprimiti kaznenu prijavu uz

mogunost upozorenja prijavitelju o neopravdanosti prijave;

podaci o istovjetnosti prijavljene osobe slubena su tajna;

sluajevi kad je neprijavljivanje kaznenog djela kazneno djelo

odreeni su zakonom (v. KZ!); lano prijavljivanje takoer je
kazneno djelo (v. KZ);

postupanje dravnog odvjetnika s kaznenom prijavom (najee

ovisno o vrsti prijave):
-

upis svih prijava u upisnik kaznenih prijava: u roku od 90

dana nalog o provoenju istrage: ovim se ograniava
vrijeme za odluivanje o provoenju istrage (l. 217. st. 1.);
upis prijave oznaava poetak kaznenog progona (ne i
poetak kaznenog postupka!);

potpuna prijava naelo legaliteta kaznenog progona (v.

to. 84.) nalog o provoenju istrage:

a.

istraga je obvezna, mora se provesti ako je

propisana (zaprijeena!) kazna dugotrajnog zatvora;

b.

istraga je fakultativna, moe se provesti u redovitom

postupka, ako nije propisana kazna dugotrajnog
zatvora;

nepotpuna prijava ili ope saznanje (bez prijave!) o

moguem poinjenu kaznenog djela vie mogunosti za
dravnog odvjetnika (cilj nepotpunu prijavu upotpuniti,
dakle osnove sumnje pretvoriti u osnovanu sumnju, l.
208.):
a.

nalog policiji da provede izvide (pravo dravnog

odvjetnika na stalni nadzor);

b.

samostalno (dravno-odvjetniko) provoenje izvida;

neosnovana prijava (l. 206.); pojam postoji ako

(alternativno navedeno):
a.

djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po

slubenoj dunosti;

b.

nastupila je zastara, amnestija ili pomilovanje;

64

c.

postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju ili kazneni

progon (KZ?);

d.

nema ni osnova sumnje da je osumnjienik poinio

kazneno djelo;

e.

prijava nije vjerodostojna;

pravni uinak neosnovanosti prijave odbacivanje prijave

(v. izlaganje o supsidijarnom tuitelju, to. 58.);

posebni sluajevi odbacivanja prijave unato njenoj

osnovanosti (v. naelo svrhovitosti, to. 85., te
konsenzualnost, to. 76. i 77.) i to u sluaju:
a.

krunskog svjedoka (pokajnika, l. 212.);

b.

poinjenja lakeg kaznenog djela (zaprijeena novana

ili kazna zatvora do 5 godina), uz postojanje nekog od
zakonskih razloga - npr. vjerojatna je primjena
osloboenja od kazne (v. l. 521. st. 1. ZKP-a, te l.
58. KZ-a);

c.

kod kojega je oteenik (rtva) suglasan da se prijava

zbog lakeg kaznenog djela odbaci, ako osumnjienik
preuzme neku od zakonom predvienih obveza (npr.
naknadu tete).

d. Policijska djelatnost u svezi s kaznenim djelom (dva bitna pitanja):

Kad policija postupa? ako postoji bilo koji od pravnih osnova

(temelja) policijskog djelovanja, a to je (razlika pravne od
policijske drave: legalitet/oportunitet):
-

postojanje osnova sumnje o poinjenju kaznenog djela

(razlikovati od osnovane sumnje!) samostalna djelatnost
policije utemeljena na zakonskoj ovlasti (v. l. 207. st. 2.
pronalaenje poinitelja, otkrivanje i osiguranje tragova kaz.
djela, prikupljanje obavijesti); obavijest dravnom odvjetniku
o izvidima odmah, a najkasnije u roku od 24 sata (ostvarenje
stalnog nadzora);

postojanje naloga dravnog odvjetnika; cilj nepotpunu

prijavu upotpuniti novim podacima (kaznena prijava ili
saznanje, iako nepotpuno, postoji); dr. odvjetniki
istraitelji e nesumnjivo smanjiti broj naloga policiji;

Kako policija postupa? nain policijskog djelovanja:

65

58.

neformalna policijska djelatnost (tzv. kriminalistiko

istraivanje) nije detaljno pravno regulirana, policija
djeluje prema pravilima struke sukladno konkretnom
predmetu (npr. traenje potrebnih obavijesti od graana,
pregled prijevoznih sredstava, ograniavanje kretanja, v. l.
36. ZPPO.); rezultati ove djelatnosti ne mogu se koristiti kao
dokaz na njima se ne moe temeljiti sudska odluka (v.
posebni dio, pravno nevaljali dokazi!); zato se ovakva
djelatnost uope vri (?) spoznajna vrijednost!

formalna policijska djelatnost precizno je pravno regulirana i

vri se u samo tono odreenim sluajevima i na tono
odreeni nain (npr. pretraga); na ovako pribavljenim
dokazima moe se temeljiti sudska odluka (radi se o pravno
valjanim dokazima).

Supsidijarni tuitelj
a. Pojam supsidijarnog tuitelja: oteenik koji je preuzeo kazneni progon
jer ga ne vri dravni odvjetnik; elementi pojma dravni odvjetnik ne
vri kazneni progon (ne poinje ili odustaje od ve zapoetog progona)
+ preuzimanje kaznenog progona od oteenika.
b. Naziv: supsidijarni (dopunski!) tuitelj (teorija) ili oteenik kao tuitelj
(l. 55. ZKP neodgovarajui zakonski naziv jer obuhvaa i privatnog
tuitelja!).
c. Razlog postojanja ovog instituta: znaenje naela legaliteta kaznenog
progona za osiguranje sustavnog kaznenog progona; pogrena procjena
i mogue zlouporabe; tko moe vriti nadzor nad radom dravnog
odvjetnika alternativa (sud ili oteenik).
d. Vrste nadzora nad radom dravnog odvjetnika kod nas: oteenik +
sudac istrage + optuno vijee.
e. Oteenikovo preuzimanje kaznenog progona mogue situacije kod
nas:

dravni odvjetnik, postupajui po prijavi, zakljui kako nema

osnova za poduzimanje progona (neosnovana prijava!) ili se radi o
posebnim sluajevima odbacivanja rjeenje o odbacivanju
prijave + obavijest oteeniku u roku od 8 dana od donoenja
rjeenja rok oteeniku da u daljih 8 dana sam poduzme progon
(postupak nije ni bio zapoeo!);

dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona u ve

zapoetom kaznenom postupku prije poetka rasprave sud

66

donosi rjeenje o obustavi postupka (zato? - naelo?) + obavijest

oteeniku da moe u roku od 8 dana, sam nastaviti progon;

oteenik nije obavijeten u gornjim sluajevima (iako je morao

biti):
-

ne zna da progon nee biti poduzet rok da sam poduzme

progon 6 mjeseci od rjeenja o odbacivanju prijave;

ne zna kako je odustanak od progona uvjetovao sudsko

rjeenje o obustavi rok od 3 mjeseca za nastavak
kaznenog progona;

dravni odvjetnik odustane od optube na raspravi (odbijajua

presuda, v. posebni dio):
-

ako je oteenik na raspravi nazoan oitovanje o

preuzimanju progona odmah;

ako oteenik na raspravi nije nazoan, a uredno je pozvan

presumpcija (v. posebni dio) da ne eli nastaviti progon.

pravo dravnog odvjetnika da preuzme progon od supsidijarnog

tuitelja (obrnuta varijanta!) razlozi, pravni uinak.

f. Prava supsidijarnog tuitelja: istovjetna su procesnim pravima koja bi

imao dravni odvjetnik da je ovlateni tuitelj (osim prava koja dravni
odvjetnik ima kao dravno tijelo).
g. Supsidijarni tuitelj u sudskoj praksi: (stari ali znakoviti) podaci iz 1983.
2% predmeta iz nadlenosti dravnog odvjetnika preuzeli oteenici.
h. Oteenik je maloljetan ili lien poslovne sposobnosti (v. to. 53.,
zastupanje):

59.

pravilo zastupnik poduzima sve procesne radnje;

iznimka oteenik koji je navrio 16 godina moe sam

poduzimati procesne radnje;

poseban sluaj zbog postojanja javnog interesa - kod teeg

kaznenog djela (zaprijeena kazna preko 5 godina zatvora), na
zahtjev supsidijarnog tuitelja oskudne imovine, moe mu se
odrediti opunomoenik.

Privatni tuitelj

67

a. Pojam elementi definicije: tko + zato vri kazneni progon.

b. Odnos privatnog prema supsidijarnom tuitelju isto osobno svojstvo,
razliito kazneno djelo (!).
c. Privatni tuitelj u naem pravu:

rok za vrenje pogona 3 mjeseca od saznanja za kazneno djelo i

eventualnog poinitelja; posebna situacija (smrt oteenika, v. l.
55. st. 6.);

protutuba kod uvrede pojam (v. KP - retorzija, okrivljenik

postaje tuitelj!); uinak (imunitet + rok za protutubu: zavretak
rasprave);

oteenik je maloljetan ili lien poslovne sposobnosti v.

zastupanje, to. 53.: zakonski zastupnik i/ili opunomonik (!) +
iznimka (oteenik navrio 16 godina);

odustanak privatnog tuitelja do zavretka rasprave uinak

(gubitak prava);

nedolazak privatnog tuitelja na raspravu presumpcija

odustanka; znaaj povrata u prijanje stanje (v. posebni dio
procesne radnje);

neka vanija kaznena djela za koja se progon vri po privatnoj

tubi uvreda (l. 199. KZ), kleveta (l. 200. KZ), iznoenje osobnih ili
obiteljskih prilika (l. 201. KZ), predbacivanje kaznenog djela (l. 202. KZ),
tjelesna ozljeda (l. 98. KZ), unitenje i oteenje tue stvari (l. 222. KZ),
zlouporaba povjerenja (l. 227. KZ) itd.

d. Privatni tuitelj u sudskoj praksi: mali broj inkriminacija, ali velik broj
predmeta!
e. Problem pravne prirode privatne tube je li privatna tuba pravo na
osobnu osvetu ili samo procesna pretpostavka (?).

XVIII. poglavlje: OPTUENIK U KAZNENOM POSTUPKU

60.

Temeljni pojmovi (l. 202., primjer autentinog tumaenja, v. to. 28.)

68

a. Osumnjienik osoba protiv koje se vode izvidi i/ili istraga.

b. Okrivljenik osoba protiv koje je:

podignuta (dakle nepotvrena!) optunica (redoviti postupak);

podnesena privatna tuba ili kazneni nalog (sumarni postupak);

opi naziv (okrivljenik u irem smislu!) za svaku osobu protiv koje

se vodi prethodni ili kazneni postupak.

c. Optuenik osoba protiv koje je:

optunica potvrena sudskom odlukom optunog vijea (redoviti

postupak);

temeljem privatne tube sudskom odlukom odreena rasprava

(sumarni postupak).

d. Osuenik osoba za koju je pravomonom presudom utvreno kako

je kriva za odreeno kazneno djelo.
61.

Tko (ne) moe biti okrivljenik?

a. Pravna osoba:

pojam pravne osobe (primjer PF!), te angloameriko i europsko

stajalite o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba;

nove odredbe kod nas (Zakon o odgovornosti pravnih osoba za

kaznena djela, NN 151/03 i 110/07, v. KP!);

vrste kaznenopravnih sankcija za pravnu osobu: kazne (novane i

ukidanje pravne osobe), uvjetne osude i sigurnosne mjere (npr.
zabrana obavljanja odreenih poslova);

znaajke postupka:
-

jedinstvenost postupka (isti postupak za pravnu i odgovornu

fiziku osobu);

predstavnik okrivljene pravne osobe ima prava, ali i dunosti

okrivljenika (npr. mogu dovedbeni nalog);

mogu branitelj, ali nema obvezne obrane.

69

Napomena: vie o ovome v. urevi, Z.: Kaznena odgovornost i kazneni

postupak prema pravnim osobama u RH, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i
praksu", Vol. 10 - br. 2/2003., str. 719 - 778.

b. Dijete (?):

c.

l. 4. ZSM: sankcije za maloljetnike (odgojne mjere, maloljetniki

zatvor, sigurnosne mjere); KZ: iskljuenje primjene kaznenog
zakonodavstva prema djeci (v. KP!);

rjeenja po kojima se granica maloljetnosti odreuje prema vrsti

poinjenog kaznenog djela (npr. Engleska granica kod
ubojstva).

Neubrojiva osoba (?):

pojam: KZ (nema krivnje - nemogunost primjene kaznenopravne

sankcije); v. KP (!);

smjetaj u psihijatrijsku ustanovu v. Zakon o zatiti osoba s

duevnim smetnjama (NN 111/97, 27/98, 128/99, 79/02); v.
KP(!);

ZKP (Gl. XXVII. l. 549. - 555.): Postupak prema okrivljenicima

s duevnim smetnjama utvrenje neubrojivosti i uvjeta za
prisilni smjetaj u ustanovu u kaznenom postupku.

d. Osoba koja uiva imunitet, v. to. 33. do 35.

62.

Pravni poloaj optuenika u kaznenom postupku

a. Pravni poloaj optuenika kao pokazatelj politikog stanja u nekoj
zemlji (v. to. 12.):

suprotstavljena stajalita: uinkovitost i zatita prava, dvostruka

uloga optuenika u postupku optuenik kao subjekt i kao izvor
saznanja o injenicama;

osnovana sumnja i presumpcija nedunosti (v. to. 57. c. i 62. b.)

pokuaj ostvarenja ravnotee povezivanjem suprotstavljenih
pojmova;

znaaj naela akuzatornosti i kontradiktornosti za zatitu prava

optuenika (v. to. 86.).

b. Presumpcija optuenikove nedunosti:

70

pojam presumpcije i njeno trajanje;

pravni izvori o ovoj presumpciji:

63.

u meunarodnom pravu (v. to. 36. e.);

kod nas: URH l. 28. + ZKP l. 3. st. 1. "Svatko je

neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno
djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi
krivnja";

pravni uinak presumpcije nedunosti:

-

teret dokaza (pojam v. posebni dio);

vrsta sudske presude u sluaju dvojbe nekad i danas (v.

absolutio ab instantia, to. 16. d.).

Pravni uinak odsutnosti i smrti optuenika

a. Suenje u pravilu samo u nazonosti optuenika (dunost uputanja!).
b. Teorijska stajalita o razlozima za nunu nazonost optuenika:

optuenik je potreban sudu;

bez optuenika poveana je mogunost sudske zablude;

briga o pravima optuenika (?);

c. Rezultat prihvaanja obveze nazonosti optuenika prisilno

dovoenje (v. dovedbeni nalog); Uvjeti: optuenik je uredno pozvan +
nije opravdao izostanak;
d. Povezanost nazonosti s naelom neposrednosti pouzdanije
utvrenje injenica (v. to. 91.).
e. Suenje bez nazonosti optuenika, iako suprotno naelu pravinog
postupka i naelu neposrednosti (v. to. 87. i 91.), mogue je (iznimke
od pravila navedenog pod a.):

u sumarnom postupku koji se vodi pred opinskim sudom (l.

520.), dakle zbog kaznenog djela za koje je zaprijeena novana ili
kazna zatvora do 12 godina (l. 19. a. st. 1. to. 1.) iako je
okrivljenik dostian suenje in absentia je mogue ako su
(kumulativno!) ispunjeni uvjeti:

71

optuenik je uredno pozvan, ali nije pristupio bez opravdanih

razloga ili je oito da izbjegava poziv;

optuenikova nazonost (po miljenju suda!) nije nuna;

optuenik je ve ispitan ili se ve oitovao o optubi.

u redovitom postupku mogue je suenje i bez optuenika

(suenje u odsutnosti ili kontumacijski postupak: suenje in
contumatiam, po lat. contumax - prkosan; povijesni razlozi za
suenje u odsutnosti); sud e (l. 402. st. 3.) donijeti rjeenje o
suenju u odsutnosti ako postoje (kumulativno odreeni) uvjeti
(4):
-

postoje osobito vani razlozi za suenje u odsutnosti (dakle,

u pravilu ovakvog suenja ne bi trebalo biti!);

postoji barem jedan od ovih razloga (3 - alternativno

odreenje!):
a.

nije mogue suenje u stranoj dravi; primjer za

optuenika je nastupila zastara (v. KP i MKPP:
ustupanje kaz. progona);

b.

nije mogue izruenje (ekstradicija, v. to. 39. ):

primjer dvojno dravljanstvo;

c.

optuenik je u bijegu;

sud je prethodno pribavio miljenje tuitelja (znai li to da je

nuna suglasnost tuitelja? v. l. 402. st. 4.);

postupak se vodi protiv punoljetne osobe nema

kontumacije za maloljetnike (zato? znaaj osobe poinitelja,
a ne kaznenog djela!);

poseban sluaj (l. 404.) suenja u odsutnosti (za sumarni i

redoviti postupak): optuenik se sam stavio u stanje ili poloaj
zbog kojega ne moe sudjelovati u raspravi sud moe rjeiti o
odravanju rasprave u njegovoj odsutnosti.

f. Pravni uinak smrti optuenika:

pravilo: obustava postupka (protiv mrtvih kazneni se postupak ne

vodi!);

iznimke:

72

64.

nekad esto voeni postupci protiv umrlih (konfiskacija!);

danas samo u sluaju podnoenja zahtjeva za obnovu

kaznenog postupka; ZKP: "... nakon smrti osuenika,
zahtjev mogu podnijeti dravni odvjetnik i ... (supstituti procesni zamjenici).

Obrana i branitelj u kaznenom postupku

a. Pojam obrane temeljna procesna funkcija (v. to. 50.) iji su sadraj
procesne radnje (v. to. 7.) usmjerene kako na utvrivanje okrivljeniku
korisnih injenica tako i na primjenu za njega najpovoljnijih pravnih
propisa.
b. Pojam branitelja procesni pomonik okrivljenika koji mu, temeljem
punomoi ili sudske odluke, svojim pravnim znanjem i procesnom
vjetinom pomae u obrani.
c. Vanija pitanja o branitelju:

tko moe (a tko ne moe) biti branitelj (?): odvjetnik, a iznimno,

pred opinskim sudom, vjebenik s poloenim pravosudnim
ispitom (v. l. 65. st. 4., te l. 70.);

kad okrivljenik moe imati branitelja: prije poetka, te tijekom

itavog kaznenog postupka (v. l. 65. st. 1.);

tko moe angairati branitelja: okrivljenik ali i supstituti; v. l. 65.

st. 3. i pojam supstituta (procesnog zamjenika) u to. 53.

d. Vrste obrane:

osobna pisana i usmena;

struna ili formalna:

-

obvezna:
a.

prava odreeno je u kojim sluajevima i od kojeg

trenutka okrivljenik mora imati branitelja (v. l. 66.,
223. st. 1. i 2., te l. 54. st. 1. i 2. ZSM):

pri prvom ispitivanju ako je nesposoban braniti

se (nijem, slijep, gluh itd.);
kad ostane bez prethodnog branitelja;

73

b.

od dostave naloga o provoenju istrage za djelo

s zaprijeenom kaznom dugotrajnog zatvora;
od odluke o odreivanju pritvora ili istranog
zatvora;
od dostave optunice ako je zaprijeena
zatvorska kazna od 10 ili vie godina;
tijekom pregovaranja (v. konsenzualnost, to.
79. i 80.);
od donoenja rjeenja o suenju u odsutnosti (v.
to. 63. b.);
tijekom raspravljanja bez optuenika (suenje in
absentia, to. 63. b.);
nakon podizanja optunice protiv optuenika s
duevnim smetnjama;
u pravilu ako je okrivljenik maloljetan;

neprava nakon podizanja optunice moe se

odrediti branitelj po slubenoj dunosti (l. 72. st. 1.),
ako okrivljenik po svom imovnom stanju ne moe
podmiriti trokove obrane, a zaprijeena je kazna
zatvora;

fakultativna (l. 65. st. 1.);

viestruka, najvie tri branitelja (l. 69. st. 3.);

zajednika, uvjet (l. 69. st. 1.);
materijalna (l. 4. st. 2.).
e. Temeljna prava obrane i njihova ogranienja:

pregled (razgledavanje i/ili preslikavanje) spisa i predmeta pitanja:

-

kad je obrani dozvoljeno pregledati spise i predmete (?)

nakon ispitivanja osumnjienika, te upisa naloga o istrazi
ili u drugim sluajevima kad se oito vri kazneni progon
(v. l. 184. st. 2. to. 1.);

to je dozvoljeno pregledati (?) samo spise i predmete

koji se imaju uporabiti kao dokaz to iskljuuje najvei broj
policijskih (neformalnih, v. to. 57.), te veliki broj
dravnoodvjetnikih spisa;

74

kontakt branitelja i uhienika ili branitelja i okrivljenika/optuenika

koji je u pritvoru ili istranom zatvoru:
-

pravilo kontakt bez nadzora:

a.

uhienik: pravo slobodnog i neometanog razgovora s

braniteljem (l. 75. st. 1.);

b.

okrivljenik/optuenik u pritvoru ili istranom zatvoru:

pravo dopisivanja i/ili razgovaranja s braniteljem (l.
76. st. 1.);

iznimka nadzor ili prekid kontakta i to:

a.

uhienik: ovlast dravnog odvjetnika rjeenjem

odrediti nadzor ili prekid razgovora uz prethodnu
obavijest i to u ovim sluajevima (l. 75. st. 2.):

b.

osumnjienik/okrivljenik u pritvoru ili istranom

zatvoru: sudac istrage, na prijedlog d.o., moe donijeti
rjeenje o nadzoru pisama, poruka i razgovora
okrivljenika i branitelja (kojima mora dostaviti rjeenje
prije nadzora!) ako postoji jedan od ova dva razloga
(alternativno odreeni uvjeti!):

65.

uhienik naruava sigurnost i red;

kontakt je usmjeren na poinjenje k.d.
prikrivanja ili pomaganja nakon poinjenja k.d.
(v. KP!);
kontakt je usmjeran na ometanje kaznenog
postupka (npr. utjecanje na svjedoke);

postupak se vodi zbog tekih i tono odreenih

kaznenih djela (7 l. 76. st. 2. to. 1.);
poinjenje kaz. djela od grupe ili zloinake
organizacije uz postojanje opasnosti vrenja
novih kaznenih djela (l. 76. st. 2. to. 2.);

trajanje nadzora najdulje 2 mjeseca od odreivanja

istranog zatvora;

razlikovanje mjere nadzora kontakta branitelja s zatvorenikom od

posebnih dokaznih radnji (l. 332. st. 1.) istog sadraja.

Osnove ustroja odvjetnitva

75

a. Pojam odvjetnitva: neovisna i samostalna javna sluba (pojam javne

slube!) koja prua pravnu pomo fizikim i pravnim osobama u
ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa. V. Zakon o
odvjetnitvu (ZO) iz 1994. (NN 9/94, 117/08, 50/09 i 75/09).
b. Neki usporedni podaci ustroj odvjetnitva i uloga branitelja u
kaznenom postupku Engleske i SAD-a (v. udbenik).
c. Naela ustroja odvjetnitva kod nas: samostalnost, neovisnost,
obveznost udruivanja (HOK), rad uz naknadu.
d. Hrvatska odvjetnika komora (HOK) kao samostalna i neovisna
organizacija donosi Statut i druge ope akte npr. Odvjetniku tarifu
(suglasnost ministra pravosua!) ili Kodeks odvjetnike etike, te
odluuje o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetnitva.
e. Ovlasti odvjetnika: pruanje svih oblika pravne pomoi (pravni savjeti,
sastavljanje isprava i podnesaka), te zastupanje stranaka.
f. Monopol (?) "... pruanjem pravne pomoi (za nagradu) smiju se
baviti samo odvjetnici"; iznimka: profesori i docenti PF-a samo
pravni savjeti i miljenja.
g. Problemi u praksi: nain odreivanja naknada (HTV Latinica, 12.11.07.
- visina nagrada).
h. Besplatna pravna pomo:

izvor Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi iz 2008. g. (NN

62/08);

svrha olakavanje pristupa sudu i drugim dravnim tijelima koja

odluuju o pravima (zahtjev meunarodnog prava);

pruatelji usluga odvjetnici, ovlatene udruge, visoka uilita

pravnih znanosti (pravne klinike!);

besplatna pravna pomo za korisnika, ali ne i za pruatelja usluga

(razlika od rada pro bono);

sadraj pravne pomoi

-

primarna: opa pravna informacija, pravni savjeti, pismena u

upravnom postupku, te zastupanje pred ESLJP-om i
meunarodnim organizacijama;

sekundarna: zastupanje pred sudovima, pismena u sudskim

postupcima.

76

i. Imunitet odvjetnika (v. to. 34.):

materijalnopravni: za navedeno miljenje (v. l. 15. ZO);

procesnopravni: pritvor (istrani zatvor) samo uz odobrenje suda

(v. l. 16. ZO).

j. Specifinosti pretrage odvjetnika i odvjetnikog ureda (imunitet

prostora?) obavijest HOK-u radi odreivanja ovlatenog
predstavnika, nazonost suca koji je izdao rjeenje kako bi odredio to
e se pregledati (povrede pravna nevaljalost dokaza).
k. Uvjeti za upis u Imenik odvjetnika HOK-a (l. 48. ZO).
O problematici odvjetnikog rada u kaznenom postupku v. rad: Nove zadae i stare
nedae branitelja u postupku - izmjene ZKP-a iz 2002. godine, v. "Hrvatski ljetopis
za kazneno pravu i praksu", br. 2/2002, str. 341.

XIX. poglavlje: SUD U KAZNENOM POSTUPKU

66.

Sudski sustav u Hrvatskoj

a. Openito o sudbenoj vlasti (v. URH l. 118. 132.):

samostalnost i neovisnost sudova, te postojanje i zakonsko

reguliranje ovlasti, sastava i procedure DSV-a;

odluivanje sudova temeljem Ustava, zakona, meunarodnih

ugovora i drugih vaeih izvora prava;

djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova, te postupak pred sudovima

ureuje se zakonom;

javnost sudskih rasprava i javnost izricanja presuda;

sudjelovanje laika (sudaca porotnika) u sudovanju;

postojanje sudakog imuniteta u skladu sa zakonom;

stalnost sudake dunosti.

b. Uvodne napomene o sudovima kod nas:

vaniji pravni izvori

77

Zakon o sudovima (ZOS: NN 150/05, 16/07, 113/08,

153/09, 116/10, 122/10 - proieni tekst, te 27/11 i
130/11);

Zakon o Dravnom sudbenom vijeu (NN 116/10, 57/11 te

130/11);

Zakon o kaznenom postupku (ZKP).

redovni sudovi koji sude u kaznenim predmetima kod nas:

-

opinski, upanijski i Vrhovni sud RH (l. 13. ZOS-a);

opinski, upanijski, Visoki kazneni sud RH, te Vrhovni sud

RH (l. 19. ZKP!);

zato razlike?

Visoki kazneni sud od 01.01.2015.!!!

openito o kaznenom sudu pojam; teorijski naziv prihvaen i u

ZKP-u (v. l. 18. st. 1., prethodno pitanje), iako URH takve
sudove ne navodi;

postoje li posebni (specijalizirani) kazneni sudovi kod nas:

sudovi za organizirani kriminalitet (v. izlaganje o USKOK-u,

to. 56. c.; ne radi se o posebnim sudovima);

sudovi za ratne zloine prestanak rada Hakog suda, v.

izlaganje o stvarnoj nadlenosti upanijskih sudova (to.
68.) i o implementacijskom pravu (to. 37. b.);

Opinski kazneni sud (Zgb) odjel prerastao u sud;

sudski odjeli (l. 32. - 36. ZOS-a):

-

pojam: vie sudaca ili sudskih vijea koja odluuju u jednom

ili vie srodnih pravnih podruja;

osnivanje godinji raspored poslova; sjednica odjela

predsjednik odjela;

svrha specijalizacija;

posebni sudski odjeli u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku (v.

ZUSKOK) + opinski sudovi u sjeditima upanijskih sudova (l.
32. st. 4. ZOS-a);

78

razliiti nazivi za sud u uporabi forum (trg), tribunal (sjedita za

tribune, kasnije podij).

c. Vanija naela ustrojstva kaznenih sudova:

67.

naelo sudake neovisnosti (razlika od dravnog odvjetnitva);

naelo sudjelovanja laika u kaznenom sudovanju (v. to. 73.).

Openito o sudskoj nadlenosti

a. Opi pojam sudske nadlenosti (v. izlaganja iz predmeta Teorija prava i
drave):

nadlenost u objektivnom smislu zakonom odreen djelokrug

poslova odreenog suda;

nadlenost u subjektivnom smislu pravo i dunost odreenog

suda postupati u odreenoj pravnoj stvari.

b. Vrste nadlenosti znaajne za kazneni postupak: stvarna, mjesna,

delegirana, te nadlenost po koneksitetu.
c. Sudovi se ustanovljuju i njihova se nadlenost moe odreivati
iskljuivo zakonom KPP-o kao zakonsko pravo!
d. Vrste sudova: povijesni (Atena, Rim) i poredbeni pregled (Engleska i
SAD) v. udbenik.
68.

Stvarna nadlenost
a. Pojam stvarne nadlenosti: nadlenost ovisna o vrsti kaznenog
predmeta sukladno vrsti predmeta (ovisnoj o teini kaznenog djela)
odreuje se vrsta suda koja e u tom predmetu suditi. Stvarna
nadlenost omoguava razgranienje poslova izmeu viih i niih sudova
pri emu je kriterij razgranienja zaprijeena (propisana) kazna.
b. Stvarna nadlenost i sastav sudova se kod nas, sukladno odredbama
URH ureuje zakonom (KPP je zakonsko pravo!) dakle i odredbama
ZKP-a (nove odredbe povezane uz vrste sudova, l. 19 19. f).
c. Stvarna nadlenost opinskih sudova (OS) ureena je l. 19. a novog
ZKP-a po kojem opinski sudovi u prvom stupnju:

79

sude za kaznena djela za koja je zakonom propisana novana

kazna ili kazna zatvora do 12 godina sumarni postupak, v. l.
19. a., te l. 520.; opravdanost stalnog proirivanja nadlenosti
opinskih sudova?

obavljaju i druge poslove povjerene im zakonom.

d. Svi opinski sudovi ne rjeavaju kaznene predmete zakonodavac tono

odreuje opinske sudove koji e suditi u kaznenim predmetima. Tako
e npr. na podruju upanijskog suda u Splitu u kaznenim predmetima
suditi (v. Zakon o podrujima i sjeditima sudova, ZOPSS, NN 144/10 i
84/11):

Opinski sud u Splitu, osim za svoje podruje (opine Dugi rat,

Klis, Mu, Dugopolje, Leevica, Prgomet, Primorski Dolac,
estanovac, Zadvarje, Podstrana i olta, te za gradove Split,
Solin, Katela, Omi, Komia i Vis), suditi e i za kaznena djela
poinjena na podrujima opinskih sudova u Starom Gradu,
Supetru i Trogiru;

Opinski sud u Sinju suditi e, osim za kaznena djela poinjena na

vlastitom podruju i za kaznena djela poinjena na podruju
Opinskog suda u Imotskom;

Opinski sud u Makarskoj suditi e za kaznena djela poinjena

iskljuivo na svom podruju.

e. Razlozi za kategorizaciju opinskih sudova:

vei, bolje opremljeni, opinski sudovi s posebnim kaznenim

odjelima uinkovitije e voditi kaznene postupke zbog teih
kaznenih djela nego to bi to mogli uiniti manji i slabije
opremljeni sudovi;

uspjeno suenje nekim kategorijama poinitelja (maloljetnici,

vojne osobe, te poinitelji u "uskokim" predmetima) ovisi i o
posebnim znanjima sudaca, dakle o specijalizaciji koju nije mogue
ostvariti u manjim sudovima gdje su ovakvi predmeti rijetki, a suci
sude u svim, dakle raznovrsnim, predmetima.

f. Stvarna nadlenost upanijskih sudova (S, l. 19. c.) obuhvaa:

sudovanje u prvom stupnju (prvostupanjska nadlenost S):

-

pravilo S sudi za kaznena djela za koja je propisana

(zaprijeena) kazna zatvora preko 12 godina ili dugotrajni
zatvor;

80

iznimka S sudi i za kaznena djela za koja je propisana

kazna zatvora od 12 godina ili blaa (nadlenost OS!) i to:
a.

kad je to zakonom izriito propisano za tono

odreena kaznena djela (npr. ubojstvo na mah, otmica,
silovanje); v. l. 19. c.

b.

za kaznena djela za koja je posebnim zakonom

propisana nadlenost S-a;

sudovanje u drugom stupnju (drugostupanjska nadlenost S)) pri

emu S odluuje o albama protiv odluka OS donesenih u
prvom stupnju;

sudjelovanje u istrazi (istrana nadlenost S) ovlasti suca

istrage;

odluivanje u postupku izvrenja kazni zatvora (izvrna

nadlenost S) ovlasti suca izvrenja (v. Zakon o izvrenju
kazne zatvora, ZIKZ);

provoenje postupaka izruenja (nadlenost S za izruenje), ako

nije propisana nadlenost Vrhovnog suda (v. to. 39.);

obavljanje poslova meunarodne pravne pomoi u kaznenom

stvarima ukljuivi i priznanje i izvrenje strane kaznene presude
(v. izlaganja o meunarodnom kaznenom procesnom pravu!);

rjeavanje sukoba sudova o mjesnoj nadlenosti (samo sukoba

nastalih meu sudovima s podruja istog upanijskog suda (v. to.
72.);

posebna nadlenost zakonom tono odreenih upanijskih sudova

za suenje zbog ratnih zloina ili zbog kaznenih djela odreenih
ZUSKOK-om (v. izlaganja o USKOK-u, to. 56., te posebni dio).

g. Stvarna nadlenost Visokog kaznenog suda (VKS) od 01.01.2015.! (l.

19. e. st. 1.):

odluivanje u drugom stupnju o albama protiv presuda opinskih

i upanijskih sudova ();

obavljanje i drugih poslova odreenih zakonom.

h. Stvarna nadlenost Vrhovnog suda (VSRH) ukljuuje:

81

odluivanje po albama protiv prvostupanjskih presuda upanijskih

sudova (drugostupanjska nadlenost VSRH);

odluivanje po albama protiv drugostupanjskih presuda

(treestupanjska nadlenost VSRH) to je iznimno mogue
(drugostupanjski postupak kao pravilo!) i to samo u 2 sluaja
(najtea kazna + preinaenje oslobaajue u osuujuu presudu, v.
l. 490. st. 1. i izlaganja o albi na drugostupanjsku presudu u
posebnom dijelu); koji je sud prvostupanjski (?);

odluivanje o izvanrednim pravnim lijekovima (v. posebni dio);

odluivanje kad je to zakonom posebno odreeno (posebno

propisana nadlenost VS).

i. Prigovor stvarne nenadlenosti

69.

pravilo sud po slubenoj dunosti, tijekom itavog kaznenog

postupka, vodi rauna o svojoj stvarnoj nadlenosti, te je obvezan
(po prigovoru ili bez njega) dostaviti predmet nadlenom sudu,
ako utvrdi da je stvarno nenadlean;

iznimka ako vii sud na raspravi utvrdi vlastitu stvarnu

nenadlenost: npr. zakljui da ne postoji teko ubojstvo (l. 91.
KZ), ve prouzroenje smrti iz nehaja (l. 95. KZ) tada se nee
oglasiti nenadlenim, ve e okonati postupak - zato (?), moe li
obratno (?).

Mjesna nadlenost
a. Pojam mjesne nadlenosti odgovor na pitanje koji e od vie stvarno
nadlenih sudova voditi konkretan kazneni postupak.
b. Naziv mjesna nadlenost postupak e voditi i predmet rjeiti stvarno
nadlean sud na ijem je podruju poinjeno kazneno djelo (vanost
pojma mjesto poinjenja kaznenog djela, v. KP).
c. Mjesna nadlenost pravno je regulirana odredbama novog ZKP-a . V.
l. 20. 24.
d. Prorogacija pojam; je li prihvaena: nije o mjesnoj nadlenosti, ali je
mogua kod sastava suda (v. izlaganja o konsenzualnosti, to. 77.).
e. Kriteriji za odreivanje mjesne nadlenosti:

82

primarni kriterij mjesto poinjenja kaznenog djela (forum

delicti commissi); temeljna pitanja koja treba rjeiti kako bi se
primjenio ovaj kriterij:
-

gdje je mjesto poinjenja? KP (distancijski delikti i teorija

ubikviteta, od lat. ubique, zato je prihvaena i rjeava li
procesnopravni problem mjesno nadlenog suda); v. to. 31.
c.!

koje je podruje pojedinog suda (?) ZOPSS;

zato je mjesto poinjenja prihvaeno kao primarni kriterij

(?) tragovi, svjedoci, mjesne prilike;

supsidijarni kriteriji kada se (supsidijarnost!) i kojim redom

primjenjuju (?); to su:
-

forum praeventionis (sud koji je pretekao): kad je djelo

poinjeno na podruju vie sudova ili na granici meu njima
ZKP: nadlean je sud koji je prvi zapoeo postupak ili mu
je prvom podnesen zahtjev;

forum domicilii (sud domicila): kad nije poznato mjesto

poinjenja ili je ono izvan RH ZKP: nadlean je sud
mjesta prebivalita ili boravita okrivljenika; ZSM (l. 59.)
predvia iznimku po kojoj je ovo primarni kriterij - kada i
zato?

forum deprehensionis (sud mjesta uhienja): kad nije

poznato mjesto poinjenja, a ni prebivalite/boravite (ili su
oba izvan RH), a postupak nigdje nije ni zapoeo ZKP:
nadlean je sud podruja uhienja ili samoprijave;

forum ordinatum (sud kojemu je nareeno): kad se pomou

prethodnih kriterija ne moe odrediti mjesna nadlenost
ZKP: mjesno nadlean sud odreuje Vrhovni sud RH.

f. Posebni sluajevi odreivanja mjesne nadlenosti:

privatna tuba privatni tuitelj bira mjesno nadlean sud: prema

mjestu poinjenja ili prema mjestu prebivalita okrivljenika;

kazneno djelo poinjeno na brodu ili u zrakoplovu sud matine

luke ili prvog pristanita u RH;

djelo poinjeno tiskom sud mjesta tiskanja, a ako ono nije

poznato sud mjesta raspaavanja;

83

odluivanje u postupku izvrenja kazne zatvora sud odreen

posebnim zakonom;

mjesna nadlenost posebno odreenih sudova po ZUSKOK-u (v.

to. 56.).

g. Prigovor mjesne nenadlenosti vremensko ogranienje: do potvrde

optunice; zato vremensko ogranienje (?).
70.

Delegirana nadlenost
a. Pojam: prenoenje nadlenosti s mjesno nadlenog na mjesno
nenadlean, ali stvarno nadlean sud (forum delegatum, od lat. delego
povjeriti).
b. Vrste delegirane nadlenosti:

obligatorna delegacija delegacija se mora izvriti (zato i nuna

delegacija!) zbog postojanja:
-

razloga stvarne prirode (npr. zbog potresa ili nepogoda koje

onemoguavaju rad nadlenog suda);

razloga pravne prirode (npr. zbog izuzea svih sudaca

nadlenog suda);

ZKP " ... kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih

razloga sprijeen postupati ..." ;

fakultativna delegacija (svrhovitost u prenoenju, lat. facultas

mogunost, prilika) moe se odrediti kad je to opravdano (npr. u
sluaju kad svi svjedoci, a i stranke imaju prebivalite na podruju
suda koji nije mjesno nadlean); ZKP (opa odredba) " ... ako
je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako postoje drugi
vani razlozi";

poseban sluaj delegacije kod kojega dolazi do prenoenja ne

samo mjesne ve i stvarne nadlenosti: na prijedlog Glavnog
dravnog odvjetnika Vrhovni sud moe predmet prenijeti s
opinskog na upanijski sud (!) kada za to postoje naroito vani
razlozi (l. 28. st. 3.).

c. Postupak delegacije nadlenosti: izvjee viem sudu miljenje

dravnog odvjetnika eventualno odreivanje drugog stvarno
nadlenog suda.

84

71.

Nadlenost po koneksitetu
a. Pojam koneksiteta (lat. connexitas veza): nadlenost jednog suda za
rjeavanje vie kaznenih predmeta za koja su, po opim propisima,
nadleni razliiti sudovi.
b. Razlika od delegirane nadlenosti mogua promjena ne samo mjesne
(pravilo s jednom iznimkom! v. to. 70. b.) ve i stvarne nadlenosti, ali
samo ako postoji veza meu predmetima.
c. Vrste koneksiteta:

subjektivni koneksitet:
-

pojam subjektivnog koneksiteta;

subjektivni koneksitet i stjecaj kaznenih djela (v. KP!);

rjeenje problema (l. 25. st 3.) nadlean sud za sva

kaznena djela odreuje se na jedan od ovih naina:
e.

kaznena djela iste stvarne nadlenosti - forum

praeventionis (v. to. 69. d.);

f.

kaznena djela razliite stvarne nadlenosti postupak

vodi vii sud;

objektivni koneksitet:
-

pojam objektivnog koneksiteta;

objektivni koneksitet i sudionitvo (v. KP!);

rjeenje problema (ZKP):

a.

supoinitelji (v. KP!) forum praeventionis;

b.

sudionici u uem smislu (v. KP: pomaganje, poticanje,

neprijavljivanje!) sud nadlean za poinitelja;

mjeoviti koneksitet:
-

pojam mjeovitog koneksiteta (vie je osoba okrivljeno za

vie kaznenih djela za koja su, po opim propisima, nadleni
razliiti sudovi);

rjeenje problema fakultativno spajanje predmeta ako

postoje kumulativno odreeni uvjeti:

85

72.

a.

meusobna povezanost predmeta;

b.

isti dokazi za sve povezane predmete;

Sukob o nadlenosti
a. Pojam: neslaganje sudova o tome tko e rjeavati konkretan kazneni
predmet.
b. Vrste sukoba o nadlenosti: pozitivan i negativan sukob.
c. Postupak za rjeavanje sukoba: zajedniki neposredno vii sud (?) miljenje dravnog odvjetnika - sudsko rjeenje bez mogunosti ulaganja
albe (razlika od presude!).
d. ZKP " ... dok se ne rjei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od
njih duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji
opasnost od odgode".

73.

Sastav suda u kaznenom postupku

a. Openito o ueu graana laika (gr. laos puk) u kaznenom
sudovanju:

opravdanost sudjelovanja laika (?);

nain sudjelovanja graana:

-

porotni sud: pojam i nain donoenja odluka;

prisjedniki sud: pojam i nain donoenja odluka;

terminoloki problemi: suci prisjednici, predsjedniki i prisjedniki

sustav, prisenici, te porotnici i suci porotnici;

znaaj porotnog sustava za razvitak KPP-a;

prednosti porotnog sustava:

-

poveava znaaj rasprave (a time uvjetuje i dobro voenje

ove faze kaznenog postupka, te osigurava neposrednost, v.
to. 91.);

poveava politika jamstva okrivljeniku

mogunost osude iz politikih razloga);

(smanjuje

86

b.

smanjuje mogunost donoenja osuujue presude u

dvojbenim sluajevima (onemoguava kompenzaciju
nesigurnosti o krivnji blaom kaznom);

nedostaci porotnog sustava:

-

faktiki omoguava
neprihvatljivo;

sudsko

pomilovanje,

onemoguava koritenje albe (zato?)

prihvaa neobrazloene sudske odluke.

to

je

Sastav suda i nain donoenja sudskih odluka kod nas:

sastav prvostupanjskog suda:

-

sudac pojedinac:
a.

pravilo kad je propisana (zaprijeena, v. KP!)

novana kazna ili kazna zatvora do 8 godina (OS);

b.

proirenje pravila ako postoji suglasnost stranaka

(prorogacija?) sudac pojedinac sudi i za sva ostala
djela iz stvarne nadlenosti opinskog suda (koja?);

c.

iznimke od pravila iako je propisana novana kazna

ili kazna zatvora do 8 godina sudi sudsko vijee (1+2)
ako je to izriito zakonom predvieno (v. KP: primjeri
- prouzroenje smrti iz nehaja, sudjelovanje u
samoubojstvu i td.);

sudsko vijee (1 + 2): propisana je kazna preko 8 do 15

godina to znai kako ovo vijee sudi u okviru:
a.

opinskih sudova (OS) propisana je kazna zatvora

preko 8, a do 12 godina, a nema sporazuma stranaka
o sucu pojedincu;

b.

upanijskih sudova (S) propisana je kazna zatvora

preko 12, a do 15 godina;

sudsko vijee (2 + 3): propisana je kazna dugotrajnog

zatvora samo u upanijskim sudovima;

sastav drugostupanjskog suda (uvijek odluuje na sjednici vijea,

dakle bez rasprave; zato bez laika?):
-

sudsko vijee od 3 suca i to:

87

a.

uvijek kad se odluuje po albi pred upanijskim

sudovima;

b.

pred VKS i VS RH ako je propisana kazna do 15

godina zatvora;

c.

sudsko vijee od 5 sudaca kada je propisana kazna

dugotrajnog zatvora (VKS, VSRH);

sastav treestupanjskog suda (uvijek odluuje na sjednici vijea,

dakle bez rasprave; koji je to sud (?); iznimno treestupanjsko
odluivanje u 2 sluaja; sastav vijea VKS-a i VSRH-a:
-

sudsko vijee od 3 suca ako je propisana zatvorska

kazna;

sudsko vijee od 5 sudaca ako je propisana kazna

dugotrajnog zatvora;

znaajke naeg sustava uea graana laika u sudovanju:

b.

pravilo prisjedniki sustav (zato?);

c.

iznimke sudac pojedinac, te drugostupanjsko i iznimno

treestupanjsko odluivanje iskljuivo na sjednici vijea
(dakle konana odluka bez laika!);

d.

zakljuak stvarni, a danas i pravni, sve manji, znaaj

sudaca -porotnika kod nas?

O sudjelovanju sudaca laika u kaznenom sudovanju vidi npr.:

74.

Bayer, V.: Problem sudjelovanja nepravnika u savremenom

krivinom sudovanju, Zagreb 1940.
Pikorec, V.: Suci porotnici u kaznenom postupku s
posebnim osvrtom na sudjelovanje sudaca porotnika u
kaznenim predmetima, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i
praksu", Vol. 10 - br. 1 (2003), str. 109 - 122.

Nain donoenja sudskih odluka

a. Razliita rjeenja o nainu odluivanja veina ili jednoglasnost;
primjer: suenje Sokratu (281:220=501 dikast, v. to. 15.).

88

b. Odredbe ZKP-a:

... usmeno vijeanje i glasovanje..., prethodi odluivanju;

pojanjenje pojmova:
-

vijeanje iznoenje miljenja i sporazumijevanje s ostalim

lanovima sudskog vijea;

glasovanje izjanjavanje o svakom pitanju;

upravljanje
glasovanjem

redoslijed
prilikom
izjanjavanja: nadlenost suda; potreba dopune dokaznog
postupka; prethodna pitanja; glavna stvar (poinitelj?
krivnja? kazna?); tajnost.

odluivanje veinsko odluivanje kod nas danas (l. 164. st.

1.).

c. Vrste sudskih odluka: presude, rjeenja i nalozi (l. 163. st. 1.; v.
posebni dio).
75.

Suci
a. Imenovanje, suspenzija i razrjeenje sudaca: Dravno sudbeno vijee
(DSV) Zakon o DSV (NN 116/10, 57/11 i 130/11):

pojam DSV tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost

sudbene vlasti u RH;

sastav DSV-a 11 lanova = 7 sudaca (biraju ih suci) + 2

sveuilina profesora pravnih znanosti (biraju ih svi profesori) + 2
saborska zastupnika (imenuje ih Sabor, 1 iz oporbe);

djelokrug DSV-a imenovanje i razrjeenje sudaca i predsjednika

sudova, voenje postupaka o stegovnoj odgovornosti sudaca,
odluivanje o premjetaju sudaca,
te o suspenziji; DSV
samostalno donosi vlastiti poslovnik o radu.

b. Izuzee sudaca:

nepristranost i izuzee pojam i meusobna povezanost;

vrste izuzea ovisno o razlozima (navedeni okvirno, precizne

formulacije u l. 32.):

89

iskljuenje: obligatornost, taksativno i alternativno navedeni

razlozi i to kad je sudac:
a.
b.
c.
d.
e.

rekuzacija (otklon): fakultativnost, postoje "... okolnosti

koje izazivaju sumnju u nepristranost ...".

pravni uinak prijedloga za izuzee:

-

iskljuenje prestanak svakog rada;

rekuzacija izvjee predsjedniku suda uz obavljanje hitnih

procesnih radnji;

postupak izuzea:
-

ujedno i oteenik;
u bliskom odnosu s nekim od sudionika u postupku;
u istom predmetu, ve ranije vrio procesne radnje
bio je npr. sudac istrage (?);
sudionik u postupku (npr. svjedok);
ve prije odluivao u istom predmetu bio je npr.
prvostupanjski sudac;

vremensko odreenje zahtjeva stranaka:

a.

rekuzacija (otklon) do poetka rasprave (kad

zapoinje rasprava?);

b.

iskljuenje i nakon poetka rasprave, ali odmah po

saznanju za razlog;

nadlenost za odluivanje predsjednik suda, a ako se radi

o njemu, predsjednik vieg suda (v. l. 35.);

izvidi o injenicama zbog kojih se trai izuzee;

protiv odluke nema albe (!);

izuzee ostalih slubenih osoba (l. 37.).

XX. poglavlje: KONSENZUALNOST U

KAZNENOM POSTUPKU

90

76.

Openito o konsenzualnosti
a. Pojam konsenzualnosti (lat. consensus, suglasje, sklad): suglasnost
(najee dogovor), (potencijalnih) stranaka o nainu izbjegavanja ili
breg okonanja kaznenog postupka.
b. Nastanak instituta nagodbe i usporedni podaci (SAD prohibicija i
znatno poveanje broja kaznenih djela krajem 19. st.; Engleska
postupak pred mirovnim sucima ve od 18. st. i priznanjima u ak 95%
predmeta; Italija od ujedinjenja, ali posebno od 1981. g. kad se
posebnim zakonom problem velikog broja predmeta rjeava tzv.
zamjenskim sankcijama meu kojima je i tzv. nadzirana sloboda).
c. Proirenje povezanosti graanskog i kaznenog sudovanja (pojam
reprivatizacije kaznenog postupka, v. to. 13.).
d. Razlozi za sve ire prihvaanje sporazumjevanja kao naina okonanja ili
izbjegavanja kaznenog postupka jer ono:

77.

smanjuje optereenost sudova;

omoguava rjeavanje sporova bez nezadovoljne stranke;

poveava djelotvornost (!) postupka (utjecaj angloamerikog

postupka, rjeenja iz borbe protiv organiziranog kriminaliteta).

Konsenzualnost u naem kaznenom postupku

a. Primjeri konsenzualnosti u redovitom postupku:

presuda temeljem sporazuma stranaka: pregovori stranaka o

uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanje o kaznenoj sankciji
(l. 360.) izjava stranaka optunom vijeu o donoenju presude
temeljem sporazuma mogu odustanak od sporazuma do
donoenja presude (l. 362. st. 1.) sudsko prihvaanje
sporazuma i (eventualno) donoenje presude na temelju
sporazuma stranaka (l. 361.) nemogunost ulaganja albe
protiv dogovorenog (l. 364.); ZKP: proirena mogunost
sporazumijevanja (sada za sva kaznena djela!);

dogovor dravnog odvjetnika sa svjedokom po kojem svjedok

odgovara na pitanja na koja ne mora (jer bi odgovorima na ta
pitanja sebe ili bliskog roaka izloio kaznenom progonu), a
dravni odvjetnik izjavljuje kako, za povezana kaznena djela, nee
poduzeti kazneni progon (l. 286. st. 2., v. to. 85.); to je faktiki
imunitet svjedoka povezati s to. 34.); mediji oprosnica;

91

prihvaanje instituta pokajnika (krunskog svjedoka):

-

pojam krunskog svjedoka: pripadnik zloinake organizacije

koji postaje suradnikom pravosua (razlika od dogovora sa
svjedokom?);

naziv: tal. pentito pokajnik, engl. repenter otpadnik,

krunski svjedok kod nas (?);

nastanak ovog pravnoga instituta:

a.

sluaj broda Mignonette Engl. 1884. g., 2 mornara i

kapetan + kadet; KP krajnja nuda, KPP krunski
svjedok; kazna: smrtna ali izmijenjena nakon 6 mjeseci;

b.

Italija "antimafija" postupci, a kasnije i

protuteroristiki postupci tzv. "olovnih godina" (1969.
- 1975., afera Aldo Moro);

c.

danas (globalizacija + efikasnost) pokajnik: institut i

meunarodnog prava;

krunski i zatieni svjedok (v. posebni dio!) - odnos

pojmova;

pravni izvori kod nas:

a.

naelna odredba (l. 212. st. 1.) kojom se ovaj institut

prihvaa uz nunost postojanja razmjera (v. to. 89.)
izmeu teine poinjenih kaznenih djela i znaenja
iskaza;

b.

posebnim zakonom preciziraju se uvjeti primjene i

postupak (v. to. 55., te l. 36. - 47. ZUSKOK-a)
ravnatelj USKOK-a predlae GDO-u, a ovaj zahtjeva
da sud donese rjeenje o ispitivanju kao svjedoka
osobe koja je pripadnik zloinake organizacije.
Uvjeti: opi (ZKP, razmjer) i posebni (ZUSKOK,
mogunost ublaavanja ili osloboenja od kazne).

b. Primjeri konsenzualnosti u sumarnom postupku:

uvjetni odustanak od kaznenog progona (l. 522.) omoguava

dravnom odvjetniku da unato poinjenju kaznenog djela za koje
se progon vri po slubenoj dunosti, uz suglasnost rtve ili

92

oteenika, odbaci kaznenu prijavu ili odustane od kaznenog

progona pod ovim (kumulativno odreenim) uvjetima:
-

poinjeno je lake kazneno djelo (zaprijeena je novana ili

zatvorska kazna do 5 godina);

okrivljenik je suglasan (konsenzualnost!) preuzeti jednu ili

vie od ovih obveza:

a.

izvrenje inidbe s ciljem popravljanja ili naknade tete;

b.

uplata u humanitarne svrhe;

c.

isplata dospjelog i uredno plaanje zakonskog

uzdravanja;

d.

obavljanje rada za ope dobro na slobodi;

e.

podvrgavanje odvikavanju od
ovisnosti;

f.

podvrgavanje psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja

nasilnikog ponaanja;

droge

ili drugih

postupak kod uvjetnog odustanka: rjeenje dravnog

odvjetnika odreuje rok za ispunjavanje obveza (max. 1
godina);

izdavanje kaznenog naloga:

-

pojam kaznenog naloga (v. posebni dio) sudska odluka

kojom sudac, na traenje dravnog odvjetnika koje je
utemeljeno na vjerodostojnom sadraju kaznene prijave,
izrie odreenu (laku, v. l. 540. st. 2.) kaznu ili mjeru bez
provoenja rasprave (dakle bez ikakvog saznanja
okrivljenika da se protiv njega vodi postupak!);

gdje je konsenzualnost kod kaznenog naloga? suglasnost

okrivljenika s izreenom (lakom) sankcijom ukoliko ne
izjavi prigovor kojim, ako ga uloi, zasigurno uvjetuje
voenje sumarnog postupka; alternativa: prigovor i voenje
postupka (s eventualnom teom sankcijom) ili neulaganje
prigovora i izvrenje izreene (lake!) sankcije.

c. Povezanost (ne i istovjetnost) konsenzualnosti s naelom svrhovitosti

kaznenog progona sporazum kao javni interes (procjena, v. to. 85.
g.).

93

IV. DIO: TEMELJNA NAELA KAZNENOG POSTUPKA

XXI. poglavlje: OPENITO O TEMELJNIM NAELIMA
78.

Pojam naela kaznenog postupka

a. Pojam: temeljno naelo kao ope prihvaena pravna postavka na kojoj
se temelji sustav kaznenog postupka (sinteza vie propisa i
generaliziranje, v. to. 6.).
b. Naelo kao pravna steevina zajednika naela: put u zajedniko
pravo.
c. Je li potrebna posebna teorijska obrada naela (spor u teoriji).

79.

Vrijeme i razlozi nastanka uenja o naelima

a. Vrijeme i razlozi nastanka uenja o naelima kaznenog postupka
kriza inkvizicijskog postupka, zato (usporedbe).
b. Nain izlaganja uenja o naelima (parovi naela; pravila i iznimke).

80.

Znaenje uenja o naelima

a. Politiko znaenje: ogranienje djelotvornosti i demokratski elementi.
b. Pravnotehniko znaenje: olakava tumaenje (v. to. 27.) i omoguava
pregled materije (!).

81.

Teorijske klasifikacije naela

a. Dosadanje klasifikacije naela: prema tipovima postupka tenja
ravnotei, a nakon toga prevaga akuzatornih elemenata (sredina XX.
st.).
b. Razlozi za suvremene promjene u popisu i klasifikaciji naela (v.
Krapac):

pojaan utjecaj meunarodnog prava (npr. naelo pravinosti,

naelo jednakosti oruja, zatita temeljnih prava ovjeka);

94

82.

utjecaj angloamerikog prava: tenja pojaanja akuzatorskih

elemenata u postupku (spor ravnopravnih stranaka), smanjeno
znaenje naela traenja materijalne istine (opasnosti od ovoga
naela).

Klasifikacija naela naeg kaznenog postupka

utemeljena na podjeli temeljnih procesnih funkcija
a. Naela povezana uz funkciju kaznenog pregona.
b. Naela povezana uz funkciju obrane i zatitu temeljnih prava
okrivljenika.
c. Naela povezana uz funkciju suenja.

XXII. poglavlje: NAELA POVEZANA UZ FUNKCIJU

KAZNENOG PROGONA
83.

Naelo oficijelnosti kaznenog progona

a. Pojam progona ex officio (hrv. ureda radi, slubeno) elementi
pojma: slubena osoba + javni probitak + neovisnost kaznenog progona
o volji oteenika.
b. Nastanak naela oficijelnosti kaznenog progona: najprije ga primjenjuje
inkvirent (v. to. 16. h.), pa dravni odvjetnik (v. to. 18.).
c. Razlog za prihvaanje naela oficijelnosti osiguranje sustavnog
kaznenog progona poinitelja (teih) kaznenih djela.
d. Opseg naela oficijelnosti: ovo naelo vrijedi ne samo prilikom
pokretanja, ve i za trajanja cijelog kaznenog postupka ime se
osigurava kontinuirani kazneni progon (povezano uz akuzatornost, v.
to. 15. i 86.).
e. Naelo oficijelnosti u naem kaznenom postupku:

"Temeljeno pravo i glavna dunost dravnog odvjetnika je progon

poinitelja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti." dravnom se odvjetniku osigurava monopol nad
kaznenim progonom za kaznena djela za koja se progoni po
slubenoj dunosti (l. 38. st. 1., v. to. 54. b.);

nadzor nad monopolom dravnog odvjetnika supsidijarni

tuitelj (v. to. 58.);

95

84.

iznimke od naela oficijelnosti u sluajevima kod kojih volja

oteenika ima pravni znaaj:
-

sluajevi vrenja kaznenog progona po privatnoj tubi

(vanost podjele kaznenih djela ovisno o nainu progona! v. KZ);

sluajevi vrenja kaznenog progona po prijedlogu

oteenika (mogu odustanak od prijedloga do zavretka
rasprave!); prijedlogom se smatra i kaznena prijava, te
imovinskopravni zahtjev.

Naelo legaliteta kaznenog progona

a. Pojam naela legaliteta kaznenog progona elementi pojma (2):
zakonski uvjeti + dunost (obveza!) dravnog odvjetnika na vrenje
kaznenog pregona.
b. Naziv naela: legalitet (lat. lex zakon) jer su zakonom odreeni uvjeti
za nastanak obveze vrenja kaznenog progona.
c. Nastanak naela legaliteta kaznenog progona: njemako pravo kraja
XIX. st. (Kant: smisao je kazne pravedna odmazda, pa stoga i dunost
dravnog odvjetnika uvijek vriti kazneni progon apsolutne teorije o
kazni).
d. Odnos naela oficijelnosti i naela legaliteta kaznenog progona:

zajedniko odnose se na dravnog odvjetnika (v. naziv!);

razliito odgovaraju na razliita pitanja (tko? kada?).

e. Razlozi za prihvaanje naela legaliteta:

uvjetuje jednakost graana pred zakonom (l. 26. URH);

poveava povjerenje graana u tijela kaznenog progona i u

kazneni postupak;

generalno preventivno utjee na graane;

onemoguava (ili barem umanjuje) eventualnu samovolju tijela

kaznenog progona.

f. Nedostaci naela legaliteta: v. prednosti naela oportuniteta (to. 85.

e.).

96

g. Odnos naela legaliteta (nullum crimen ..., v. KP!) i naela legaliteta

kaznenog progona: razliitost u pojmu, ali i meusobna povezanost
(kroz zakonske uvjete!).
h. Smanjivanje znaenja naela oficijelnosti i legaliteta kaznenog progona u
suvremenom pravu zbog tzv. reprivatizacije kaznenog postupka koja se
izraava i kroz sve ire prihvaanje sporazumijevanja kao naina
rjeavanja kaznenih predmeta (v. to. 76. i 77.), a time i naela
svrhovitosti.
i. Naelo legaliteta kaznenog progona u naem kaznenom postupku:

ZKP (l. 2. st. 3.): "Ako ovaj Zakon drukije ne propisuje, dravni
odvjetnik je duan poduzeti kazneni progon ako postoje osnove
sumnje da je odreena osoba poinila kazneno djelo za koje se
progoni po slubenoj dunosti i nema zakonskih smetnji za
progon te osobe." Je li naelo kod nas prihvaeno, kako i pod
kojim uvjetima???

zakonski uvjeti (zato naziv legalitet!) koji moraju postojati kako bi

nastala obveza dravnog odvjetnika vriti kazneni progon su:
-

pozitivni uvjeti, dakle uvjeti koji moraju kumulativno

postojati kako bi se naelo primjenilo (IZMJENA
umjesto osnovane sumnje novi ZKP trai postojanje samo
osnove sumnje!!!):
a.

b.

osnove sumnje o postojanju tono odreenog

kaznenog djela s oficijelnim progonom;
osnove sumnje o poinjenju tog kaznenog djela od
strane tono odreene osobe;

negativni uvjeti, dakle uvjeti koji ne smiju postojati da bi se

naelo primjenilo (zato se nazivaju negativnim uvjetima, ali i
zakonskim smetnjama), te su alternativno odreeni
(dovoljno je postojanje jednog od njih da se naelo legaliteta
ne primjeni); to su:
a.
b.
c.
d.

e.

f.

zastara (v. KP);

amnestija ili pomilovanje (v. KP);
smrt okrivljenika (v. to. 63. c.);
duevna bolest okrivljenika nastala nakon poinjenja
kaznenog djela;
nepostojanje prijedloga ili odobrenja ako je ono
potrebno (npr. kod imuniteta, v. to. 34.);
postojanje pravomone odluke u istom predmetu (v.
pravilo ne bis in idem, to. 88. b.);

97

85.

praktino ogranienje striktne primjene naela legaliteta: dravni

odvjetnik vri procjenu (ne)postojanja zakonskih uvjeta;

kazneni progon u sluaju primjene odredbe l. 28. KZ (v. KP

beznaajno djelo: "Nema kaznenog djela ... ako je djelo oito
beznaajno ...";
-

procjena postojanja ovog pojma vri se s obzirom na

nain postupanja, krivnju poinitelja i nastupjelu posljedicu;

materijalnopravni uinak postojanja;

procesnopravni uinak vri li se kazneni progon i

primjenjuje li se u ovom sluaju naelo legaliteta kaznenog
progona?

Naelo svrhovitosti (oportuniteta) kaznenog progona

a. Pojam naela svrhovitosti (oportuniteta): elementi pojma zakonski
uvjeti + procjena svrhovitosti s aspekta dravnog probitka + odluivanje
o vrenju kaznenog progona (mogunost, a ne dunost!).
b. Naziv naela: oportun (lat. opportunus, prikladan, shodan, svrhovit,
uputan); kriterij za procjenu svrhovitosti dravni probitak!
c. Odnos prema naelu oficijelnosti: isto kao i kod naela legaliteta (!);
odgovor na pitanje kada? neto iri kada su ispunjeni zakonski uvjeti
i kada je progon u dravnom (javnom) probitku!
d. Odnos prema naelu legaliteta kaz. progona:

zajedniko oba se naela odnose iskljuivo na dravnog

odvjetnika (kao i oficijelnost!);

razliito dravni odvjetnik vri kazneni progon samo kad

procjeni svrhovitost (dakle nije duan, ve moe vriti kazneni
progon!).

e. Razlozi za prihvaanje naela svrhovitosti (nedostaci naela legaliteta!):

iskljuuje obveznost kaznenog progona kod nevanih dogaaja

(npr. oduzimanje kutije cigareta); kod nas ovo posebno pravno
regulirano KP-om (v. l. 28. KZ i to. 84. i.);

osigurava zatitu dravnog (javnog) probitka, ako bi kazneni

progon bio ovom probitku suprotan (primjer: afera Profumo u
Velikoj Britaniji).

98

f. Nedostaci naela svrhovitosti: v. prednosti naela legaliteta kaznenog

progona (to. 84. e.).
g. Naelo svrhovitosti u naem kaznenom postupku:

primjena naela legaliteta ali i naela svrhovitosti temeljem

odredbe po kojoj "... ako zakon drugije ne propisuje, dravni
odvjetnik je duan ..." (l. 2. st. 3. ZKP) legalitet pravilo,
svrhovitost iznimka (svrhovitost se primjenjuje samo kad zakon
propisuje drugije, dakle iznimno!);

zakonom izriito predvieni (dakle iznimni!) sluajevi primjene

naela svrhovitosti (v. to. 77. - primjena svrhovitosti esto je
povezana uz konsenzualnost!):
-

presuda temeljem sporazuma stranaka (v. to. 77. a. i l.

361. 364. ZKP);

izjava dravnog odvjetnika da nee poduzeti kazneni

progon protiv svjedoka koji, temeljem zakona (l. 286. st.
1.), uskrauje odgovore na pojedina pitanja kako sebe ili
svog bliskog roaka ne bi izloio kaznenom progonu (l.
286. st. 2., 3. i 4.); v. to. 77.;

institut pokajnika (v. to. 77. a. i l. 36. 47. ZUSKOK-a);

razlika od svjedoka iz l. 286.;

uvjetni odustanak od kaznenog progona (v. to. 77. b. i l.

522.);

izdavanje kaznenog naloga (v. to. 77. b. i l. 540. 545.);

sluajevi kad je potrebno odobrenje nadlenog tijela za

vrenje kaznenog progona ovo odobrenje daje se ako je
to svrhovito, dakle procjenjuje se je li to u javnom probitku;
odobrenje u nekim sluajevima daje nadleni dravni
odvjetnik
(npr.
fakultativno
primarna
primjena
teritorijalnog naela, v. naela prostornog vaenja, KP
l. 13. st. 1. KZ-a), ali i druga dravna tijela (npr. u sluaju
postojanja imuniteta, v. to. 34. b.);

ustupanje kaznenog progona (ZOMPO "postupka"?)

stranca za kazneno djelo poinjeno u RH njegovoj dravi
ako se ona tome ne protivi (v. to. 40. i l. 65. ZOMPO),
obrnuta situacija preuzimanje postupka od strane RH (v.
l. 62. ZOMPO); postoji i Europska konvencija o ustupanju
kaznenog postupka iz 1972. godine; ustupanje je mogue
pod ovim uvjetima:

99

a.

zaprijeena je kazna do 10 godina zatvora;

b.

postoji suglasnost oteenika ako je dravljanin RH ili

barem osiguranje za njegov imovinskopravni zahtjev;

c.

proveden je zakonom propisani postupak o

ustupanju odluuje Glavni dravni odvjetnik RH (v. l.
15. st. 3. KZ!);

primjena naela svrhovitosti

maloljetnicima i to u dva sluaja:
a.

postupku

prema

ako je zaprijeena novana ili kazna zatvora do 5

godina dravni je odvjetnik ovlaten, ako smatra
(procjena!) kako kazneno postupanje ne bi bilo
svrhovito, ne vriti kazneni progon (l. 71. st. 1.
ZSM); u ovom sluaju dravni odvjetnik moe svoju
odluku uvjetovati spremnou maloljetnika (l. 72. st.
1. ZSM):

b.

da prema vlastitim mogunostima popravi ili

nadoknadi tetu nanesenu kaznenim djelom, te
da se ispria oteeniku;
da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili u
poslove komunalnog ili ekolokog znaenja;
da se podvrgne postupku odvikavanja od droge
ili drugih ovisnosti;
da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u
savjetovalitu za mlade;

ako je kazneno djelo poinjeno tijekom izvrenja kazne

ili odgojne mjere u ovom sluaju dravni odvjetnik
ne mora vriti kazneni progon ako smatra (procjena!)
kako voenje kaznenog postupka oito ne bi bilo
svrhovito s obzirom na teinu i narav djela i pobude
iz kojih je poinjeno (l. 73. st. 1. ZSM).

h. Odnos konsenzualnosti i svrhovitosti: mora li uz svrhovitost uvijek

postojati i konsenzualnost? Svrhovitost kao iri pojam od
konsenzualnosti! V. to 77.
86.

Naelo akuzatornosti
a. Pojam naela akuzatornosti: bez zahtjeva ovlatenog tuitelja (pojasni
pojam ovlateni tuitelj ili tuitelj!) nema kaznenog postupka. V. to.
54.

100

b. Razlog prihvaanja: onemoguava kumulaciju funkcija (v. to. 16. i

17.).
c. Nastanak naela: akuzatorski tip kaznenog postupka (accusator, v. to.
15.); vrijedi li ovo naelo samo u akuzatorskom postupku?
d. Razlikovanje naela akuzatornosti od ve iznesenih naela kaznenog
progona:

ovo se naelo ne odnosi iskljuivo na dravnog odvjetnika, ve

vrijedi uope (za svakog ovlatenog tuitelja);

ovo naelo nije znaajno samo za ovlatenog tuitelja, ve djeluje i

na sud (poveava objektivnost zato?, v. to. 15. e.), a vano
je i za obranu (odreenost optube omoguava uinkovitu
obranu!).

e. Povezanost s ostalim naelima kaznenog progona uvjetuje njihovu

primjenu ne samo prije, nego i tijekom itavog kaznenog postupka.
f. Naelo akuzatornosti u odredbama naeg kaznenog procesnog prava:

neke odredbe kojima se ovo naelo prihvaa:

-

bez naloga dravnog odvjetnika o provoenju istrage (tono

odreen sadraj, v. l. 217.) istraga ne moe zapoeti;

kazneni postupak ne moe zapoeti bez optunice koju sudu

podnosi tuitelj (najee dravni odvjetnik, a eventualno
supsidijarni tuitelj; zato ne i privatni tuitelj?);

pravo na odgovor na optunicu (kontradiktornost, l. 346.

st. 1.);

predsjednik sudskog vijea (l. 380.) obustaviti e rjeenjem

kazneni postupak (makar to ne smatrao opravdanim!) ako je
tuitelj odustao od optube;

nakon zavretka glavne rasprave sud donosi presudu kojom

moe obuhvatiti samo osobu i kazneno djelo navedeno u
optubi (identitet presude i optube, v. to. 88. b.), to
znai kako je sud vezan optubom;

iznimke od naela akuzatornosti mogue su u postupku prema

maloljetnicima (zato u ovom postupku?) i to u tri sluaja (v.
postupak prema maloljetnicima posebni dio, te odredbe ZSMa):

101

ako temeljem kaznene prijave dravni odvjetnik procjeni

kako nema zakonskih uvjeta za kazneni progon maloljetnika
(naelo legaliteta!) o tome mora izvjestiti oteenika koji u
roku od osam dana moe traiti (dakle ne moe sam pa nije
supsidijarni tuitelj!) da vijee za maloljetnike vieg suda
odlui o pokretanju kaznenog postupka; sudsko e vijee,
dakle sud, a ne tuitelj, odluiti o pokretanju postupka pred
sucem za mlade (to je protivno naelu akuzatornosti i
uvjetuje kumulaciju funkcija);

odustanak dravnog odvjetnika koji tijekom postupka

zakljui kako ne postoje zakonski uvjeti za nastavak
kaznenog progona, ne mora uvjetovati obustavu kaznenog
postupka prema maloljetniku - ako sudac za mlade, zbog
odustanka dravnog odvjetnika, obustavi postupak, tada
oteenik moe zatraiti da vijee za maloljetnike vieg suda
odlui o nastavku postupka ako vijee tako odlui
postupak e se voditi suprotno volji dravnog odvjetnika
(to je protivno naelu akuzatornosti);

odustanak dravnog odvjetnika koji, unato postojanju

zakonskih uvjeta, smatra kako nije svrhovito voenje
postupka (naelo oportuniteta!), takoer ne mora uvjetovati
obustavu kaznenog postupka; sudac za mlade ne mora se
suglasiti s prijedlogom dravnog odvjetnika o obustavi
postupka, pa e tada zatraiti odluku vijea za mlade vieg
suda odlukom vijea postupak se moe nastaviti unato
suprotnoj volji dravnog odvjetnika (to je protivno naelu
akuzatornosti).

XXIII. poglavlje: NAELA POVEZANA UZ FUNKCIJU OBRANE

I ZATITU TEMELJNIH PRAVA OKRIVLJENIKA
87.

Naelo pravinog postupka

a. Ope napomene:

102

postoji li glavno (stoerno) naelo postupka dakle nadnaelo koje

bi utvrivalo pravne standarde prihvaene unutarnjim i
meunarodnim pravom, a time bi utjecalo i na ostala naela (?);

glavno naelo postoji ali se mijenja: nekad i sad od naela

traenja materijalne istine do naela pravinog postupka (od
inkvizitornog prema akuzatornom postupku pod utjecajem i za nas
obveznih odluka ESLJP-a po kojima je naelo pravinog postupka
nadzakonsko naelo (v. predmet ESLJP-a Delcourt protiv Belgije
iz 1970.g.);

ope napomene o naelu traenja materijalne istine (vie u to.

93.):

odnos formalne i materijalne istine (korespondencijske

teorije - Aristotel: sukladnost naeg saznanja s onim to
stvarno postoji);

pojam ovog naela: ono usmjerava zakonodavca

zahtijevajui propise koji e osigurati meusobno
"pokrivanje" pojmova formalne i materijalne istine;

opasnost od ovog naela: ako bi vrijedilo za tijela kaznenog

postupka KPP-o ne bi ni bilo potrebno, pa se zbog toga u
suvremenoj teoriji ne ukljuuje u popis naela; zakljuak
naelo traenja materijalne istine vrijedi za zakonodavca, ali
NE i za tijela kaznenog postupka;

stvarno postojanje ovog naela kod nas i iznimke u naem

pravu trae njegovo ukljuivanje u popis naela v. to.
93.;

naelo pravinog postupka kao stoerno naelo:

-

zamjenjuje naelo traenja materijalne istine kao glavno

naelo, to ukazuje na smanjivanje inkvizitornih elemenata i
reprivatizaciju u postupanju;

meusobni odnos naela traenja materijalne istine i

naela pravinog postupka:
a.

to je za ova naela zajedniko oba se naela

odnose na zakonodavca (koji o njima mora voditi
rauna prilikom pravnog reguliranja kaznenog
postupka) iako predstavljaju razliite tenje koje
zakonodavac, pravnim reguliranjem, eli postii
(uinkovitost odnosno zatitu temeljnih prava
graana!);

103

b.

to je meu ovim naelima razliito naelo traenja

materijalne istine ne vrijedi za tijela kaznenog
postupka (kad bi vrijedilo forma ne bi imala svrhe!;
opasnost od ovog naela!), dok naelo pravinog
postupka vrijedi ne samo za zakonodavca ve i za
tijela kaznenog postupka, jer im je temelj tumaenju
pravnih propisa (stoga glavno naelo!).

b. Pravne osnove naela pravinog postupka (Krapac, II. izdanje, str. 102 106) ine odredbe (primjeri):

meunarodnog prava:
-

odredba koja predvia pravo osobe da "... ustanovljeni,

neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom
roku ispita njen sluaj" (l. 6. st. 1. EKZLJP); napomena:
obveza direktne primjene ove konvencije od strane naih
sudova (!);

odluka ESLJP (presedan pa stoga izvor prava i za RH!)

izriito navodi kako je "... naelo pravinog postupka dio
temeljnog prava na sudsku zatitu" (v. postupak iz 2003. g.
voen protiv Turske i utvrenje nepostojanja pravinog
postupanja protiv kurdskog voe Ocalana, Krapac, II.
izdanje, str. 106 -107);

ustavnog prava RH (l. 29. st. 1. URH): "Svatko ima pravo da

ustanovljeni, neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom
roku odlui ... o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela." Ustav
predvia i pravo okrivljenika protuispitivati svjedoke, ime
prihvaa i pravilo o jednakosti oruja koje ini dio sadraja naela
pravinosti (v. to. 87. c.);

kaznenog procesnog prava RH ZKP (l. 1. st. 1.), meu

ostalim, odreujui sadraj naela pravinosti, proklamira tenju:
-

da nitko neduan ne bude osuen;

da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga

mjera uz uvjete koje predvia zakon i na temelju zakonito
provedenog postupka pred nadlenim sudom (naelo
zakonitosti u irem smislu ime se onemoguava samovolja).

c. Sadraj naela pravinog postupka:

jednako postupanje prema svima u kaznenom postupku ne

smije biti diskriminacije po bilo kojem osnovu (l. 6. st. 1.);

104

neutraliziranje (ili barem bitno smanjenje) faktine nejednakosti

okrivljenika suprostavljenog dravi (v. naelo zatite okrivljenika
koje je sadrajno dio naela pravinosti, to. 88.);

ravnopravni pravni (procesni) poloaj okrivljenika okrivljenik

ima ista procesna prava kao i tuitelj to se osigurava ovim
procesnim pravilima:

sud mora strankama osigurati

dokazivanja (l. 4. st. 1.);

jednake

mogunosti

pravo nazonosti stranaka (dakle i optuenika!) procesnim

radnjama, to ukljuuje i pravo suprostavljanja
(kontradiktornosti, audiatur et altera pars) tijekom trajanja
postupka; primjer (ZKP, l. 383. st. 3.) pozivanje
optuenika na glavnu raspravu;

pravo poduzimanja svih radnji koje moe poduzeti

protustranka (tzv. jednakost oruja); onemoguava
(aktivnu) diskriminaciju; primjeri (ZKP, l. 52., 58, te l.
419. st. 1.) pravo stranaka predlagati dokaze i razgledati
spise, jednakost u pravima supsidijarnog tuitelja i dravnog
odvjetnika; pravo protuispitivanja (l. 4. st. 1., 58. st. 1., te
l. 420. st. 2.);

osiguranje barem minimalnih prava obrane koja su odreena

praksom ESLJP-a, tako da meu ova prava, prihvaena i ZKP-om,
moemo svrstati:
-

pravo optuenika na obavijest o prirodi i razlozima optube,

te na odgovarajue vrijeme za pripremanje obrane; primjeri
ZKP: l. 5. st. 4., te l. 383. st. 1. i 3.;

pravo optuenika na obranu i branitelja (u nekim

sluajevima i na besplatnog branitelja, te tumaa); primjeri
ZKP: l. 5. st. 1., te l. 8. st. 2. i 3.;

pravo na obrazloenu sudsku odluku; primjer ZKP: l.

459.;

pravo na pobijanje prvostupanjske osude; primjeri ZKP:

l. 463. i 464.;

pravo na odtetu u sluaju neutemeljene osude; primjeri

l. 25. st. 4. URH, te l. 14.;

zabrana uporabe nezakonitih dokaza (v. posebni dio); primjeri iz

ZKP-a naelna odredba (l. 10.), te odredbe o izdvajanju
dokaza iz spisa predmeta (l. 86., 344. st. 4., 351. st. 1.).

105

d. Iznimke od naela pravinog postupka u naem pravu s primjerima iz

ZKP-a:

88.

izdavanje kaznenog naloga bez osumnjienika (l. 540. i 541.);

poduzimanje hitnih dokaznih radnji bez nazonosti stranaka (l.

213.);

primjena (tajnih!) posebnih dokaznih radnji kao npr. nadzora i

tehnikog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na
daljinu (l. 215., te 332. - 339.);

pravo dravnog odvjetnika u istrazi odbiti dokazni prijedlog

okrivljenika (suprotno pravilu o jednakosti oruja!) s tim da
konanu odluku ipak donosi sudac istrage (l. 234. st. 2.);

suenje bez nazonosti okrivljenika (v. to. 63. b., kontumacijski

postupak i suenje in absentia);

mogua presuda bez obrazloenja u sumarnom postupku, ako

stranke ne zahtijevaju pisano obrazloenje (l. 537. st. 2., te l.
538. st. 2.);

mogunost da se, pod zakonskim uvjetima (teki oblik kaznenog

djela za koje se provodi redoviti postupak + povreda je prava
koritenjem dokaza bitno manja od teine kaznenog djela!?),
koriste i "nezakoniti dokazi" (v. l. 10. st. 3.).

Naelo zatite okrivljenika

a.

Pojam naela: realizacija jednog od elemenata

naela pravinosti usmjerenog na otklon (makar u jednom dijelu)
faktike neravnopravnosti okrivljenika (v. to. 87. c.); temeljna
postavka ovog naela ostvariti ravnopravnost stranaka propisivanjem
neravnopravnosti (priznavanjem pogodnosti okrivljeniku).

b.

Sadraj naela zatite okrivljenika: posebna

procesna pravila predviena radi zatite okrivljenika i to:

presumpcija okrivljenikove nedunosti v. to. 62. b., te l. 3.

st. 1.);

pravilo ne bis in idem (hrv.: ne sudi dvaput u istoj stvari):

106

pojam: procesno pravilo po kojem se kazneni postupak ne

moe voditi protiv one osobe koja je, zbog istog kaznenog
djela, ve bila suena i za koje je donesena pravomona
sudska presuda (l. 12. st. 1.);

pravna narav ovog pravila: radi se o procesnoj smetnji

kad postoji onemoguava voenje postupka; primjer: ovo je
pravilo negativni zakonski uvjet kod naela legaliteta
kaznenog progona (v. to. 84. i.);

cilj: pravna sigurnost;

povezanost ovog pravila s naelom traenja materijalne

istine (iznimka! zato je prihvaena?; v. to. 92. f.);

zabrana reformatio in peius (hrv.: zabrana izmjene na gore/loije):

-

pojam: procesno pravilo po kojem se, ako je pravni lijek

izjavljen samo (iskljuivo) u korist okrivljenika, presuda ne
smije izmijeniti na njegovu tetu (l. 13.); to je ipak mogue
(iznimka!) u sluaju kaznenog naloga ime se osigurava
pritisak na okrivljenika kako ne bi podnio prigovor (l. 544.
st. 2., v. to. 77. b.);

odluivanje na tetu okrivljenika nije mogue ak i ako se,

povodom albe, utvrde okolnosti zbog kojih bi se trebala
izrei tea kazna (npr. umjesto krae utvrena je teka
kraa) iznimka od naela traenja materijalne istine (v.
to. 93.);

apsolutni karakter zabrane: jednom nastala, ova zabrana

vrijedi do okonanja kaznenog postupka;

povezanost zabrane s postupkom po albi (v. posebni dio),

te s naelom traenja materijalne istine (iznimka! zato je
prihvaena?; v. to. 93. g.);

pravilo in dubio pro reo (hrv.: u sumnji za okrivljenika):

-

pojam: procesno pravilo po kojem u sluaju sumnje (dvojbe)

o postojanju neke injenice sud o (ne)postojanju injenice
odluuje ovisno o interesu okrivljenika, dakle prihvaa ono
to je za okrivljenika povoljnije (l. 3. st. 2.)

razlog nastanka: reakcija na odluku absolutio ab instantia

(v. to. 16. d.) u drugoj polovini XIX. st. pravna
sigurnost (kao i pravilo ne bis in idem, v. gore);

107

89.

povezanost ovog pravila s dokazivanjem, te s naelom

slobodne ocjene dokaza (v. to. 92.);

identitet (istovjetnost) presude i optube:

-

pojam: procesno pravilo po kojem injeniki opis kaznenog

djela u presudi mora biti istovjetan injeninom opisu
navedenom u optubi (l. 449. st. 1.); nije nuan identitet u
pravnoj kvalifikaciji djela (!);

povezanost s naelom traenja materijalne istine (iznimka!

zato je prihvaena? v. to. 93. f.) i naelom akuzatornosti
(v. to. 86.).

Naelo razmjernosti
a. Openito: naelo nastalo u KP-u razmjernost kaznenog djela i kazne
(Beccaria - v. KP!); povezanost s naelom legaliteta (nullum ...);
odgovara KP-u jer se primjenjuje nakon utvrenja postojanja kaznenog
djela i poinitelja; od nedavno izriito naglaeno naelo i u KPP-u.
b. Pojam procesnog naela razmjernosti: sukladnost mjera ograniavanja
temeljnih prava i sloboda predvienih procesnim pravom teini
kaznenog djela zbog kojega se vodi kazneni postupak (apstraktni
razmjer), te sukladnost izreenih mjera konkretnom sluaju (konkretni
razmjer) kumulativnost: zakonska i sudska individualizacija u KP-u!
c. Problem: tijekom postupka (presumpcija nedunosti!) nema izvjesnosti
o poinjenju djela tee mjere ograniavanja temeljnih prava mogu se
izrei (moda nevinoj!) osobi okrivljenoj radi teeg kaznenog djela, dok
se nee moi izrei (krivoj!) osobi okrivljenoj zbog lakeg kaznenog
djela! Gdje je razmjer?
d. Pravne osnove naela razmjernosti:

meunarodno pravo:
-

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz

1966. (ratificiran od bive SFRJ 1971. godine, prihvaen s
retroaktivnim vaenjem od RH 1992. godine) zabrana
odreivanja (i zakonskih!) veih ogranienja temeljnih prava;

EKZLJP: mogunost oduzimanja slobode samo pod

odreenim (razmjernim!) uvjetima;

unutarnje pravo:

108

URH (l. 16/2): "Svako ogranienje sloboda i prava mora

biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom
pojedinom sluaju";

ZKP:
a.

naelna odredba (l. 1. st. 2.) "Prije donoenja

pravomone presude okrivljenik moe biti ogranien
u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje
odreuje ovaj Zakon, razmjerno teini kaznenog
djela, stupnju sumnje i jaini ugroavanja ili povrede
zatienog dobra."

b.

ostale odredbe, primjeri u narednoj toki (v. to. 89.

e.);

ostali propisi (primjeri): ogranienja (a time i konkretni srazmjer!)

za uporabu sredstava prisile kao na pr. tjelesne snage, palice,
sredstava za vezivanje i sl., te ogranienja za uporabu vatrenog
oruja prema osobama (ZPPO).

e. Neki sluajevi primjene naela razmjernosti u naem ZKP-u:

tono su odreeni sluajevi (dakle sluajevi razmjerni potrebama)

izdavanja dovedbenog naloga (l. 97.);

provoenje mjera osiguranja nazonosti okrivljenika (l. 95. st. 1.),

a posebno mjera opreza (l. 98. st. 1.) ili jamstva (l. 102. st. 1.)
umjesto odreivanja pritvora;

odreivanje visine jamevine u razmjeru s konkretnim dogaajem

(elementi za procjenu razmjera: teina djela, osobne i obiteljske
prilike, imovno stanje l. 102. st. 2.);

razmjer izmeu trajanja istranog zatvora i poinjenog (je li

poinjeno?) kaznenog djela, te oekivane kazne (l. 122. st. 2.);

ostale odredbe ZKP-a povezane s naelom razmjernosti (v. npr.

odredbe o uhienju, o pritvoru, o naknadi tete neutemeljeno
uhienim osobama, te o koritenju "nezakonitih" dokaza).

XXIV. poglavlje: NAELA POVEZANA

UZ FUNKCIJU SUENJA
90.

Akuzatorno (optuno) i inkvizitorno (istrano) naelo

109

a.

Povezanost ovih naela s ranijim izlaganjima (v. to. 15. i 16., te

86. akuzatornost je povezana s kaznenim progonom, ali i sa suenjem
pa se o naelu akuzatornosti govori kako u to. 86. tako i u ovoj toki).

b.

Znaaj prouavanja ovih naela za shvaanje naravi konkretnog

postupka.

c.

Pojam i nastanak naela akuzatornosti; gdje izlagati naelo

akuzatornosti (uz funkciju progona ili uz funkciju suenja?); utjecaj na
suenje (odvojenost funkcija - objektivnost suda i identitet presude); v.
izlaganja o naelu akuzatornosti, te o naelu zatite okrivljenika (to.
86., te 88. e.)!

d.
e.

Pojam i nastanak istranog naela.

Nain izlaganja: putem navoenja akuzatornih i inkvizitornih
elemenata u svakoj vrsti i fazi postupka (istraga pa redovni postupak:
optuivanje i rasprava; sumarni postupak; postupak prema
maloljetnicima).

f. Istraga:

inkvizitorni elementi istrage:

-

istragu provodi dravni odvjetnik (l. 219. st. 1.)

inkvizitorna maksima (v. to. 16. i 93. e.) i nepostojanje
ravnopravnosti stranaka u istrazi to se izraava kroz ove
odredbe ZKP-a (primjeri):
a.

dravni odvjetnik sam odreuje radnje koje se imaju

provesti (l. 219. st. 2. i 220. st. 1.);

b.

dravni odvjetnik ne mora prihvatiti dokazne

prijedloge okrivljenika (l. 234. st. 1.) odluku
donosi sudac istrage (l. 234. st. 2.);

pravo (i obveza) dravnog odvjetnika ispitati okrivljenika

(l. 233. st. 1.) uz istovremeno pravo okrivljenika na utnju
(l. 239. st. 1. to. 2.) problem suprotstavljenih odredbi
(!);

tajnost istrage (l. 231.);

akuzatorni elementi istrage:

-

nuno postojanje naloga o provoenju istrage dravnog

odvjetnika (akuzatornost) stav optube je preciziran
(ZKP primjeri):

110

odreenost naloga o provoenju istrage (l. 217. st. 2.);

(relativna?) vezanost dravnog odvjetnika vlastitim nalogom

(l. 220. st. 2.);

g. Redovni kazneni postupak optuivanje (samo akuzatorni elementi):

pisana formulacija optube optunica s tono odreenim

sadrajem (l. 342. st. 1.);

bez optunice nema postupka (l. 356.);

pravo na podnoenje odgovora na optunicu (kontradiktornost,

l. 346.).

h. Redovni kazneni postupak rasprava:

akuzatorni elementi:
-

obustava kaznenog postupka ve tijekom priprema za

raspravu ako je tuitelj odustao od optube (l. 380. st. 1.
to. 1.);

javnost raspravljanja (l. 387., v. to. 94.);

elementi tijeka glavne rasprave koji ukazuju na postojanje

spora:
a.

itanje optunice odreivanje premeta spora

(l. 415. st. 1.);

b.

oitovanje optuenika (l. 416.) 2 mogunosti

za redoslijed u nastavku;

c.

uvodni govori stranaka (l. 417. st. 1.)

d.

dokazni postupak (l. 418. );

e.

kontradiktornost kroz glavno,

dodatno ispitivanje (l. 420. st. 2.);

unakrsno

f.

zavrni govori stranaka (l. 443. );

g.

istovjetnost presude i optube (l. 449. st. 1. i 2.);

h.

neposrednost (v. naelo neposrednosti, to. 91.);

111

inkvizitorni elementi:
-

pravo suda ispitivati optuenika postoji (aktivna uloga

suda!), ali je znatno ogranieno redoslijedom (sud posljednji
postavlja pitanja) i vrstom pitanja (samo pitanja radi otklona
proturjenosti i praznina u iskazu, v. l. 416. st. 2.);

sud moe izvoditi i dokaze koji nisu predloeni (inkvizitorna

maksima, v. to. 16.) ili od kojih je predlagatelj odustao ali
opet ogranieno "... samo ako smatra da ti dokazi
upuuju na postojanje razloga iskljuenja protupravnosti ili
krivnje ili na injenicu o kojoj ovisi odluka o
kaznenopravnim sankcijama (l. 419. st. 1.)

i. Neki specifini (posebni) inkvizitorni elementi sumarnog (skraenog)

kaznenog postupka (zato su predvieni?):

rasprava bez nazonosti stranaka (l. 531. st. 1., v. to. 63.);

rasprava bez nazonosti optuenika (l. 531. st. 2.) pod uvjetima
iz to. 63. b. (suenje in absentia);

razlika od kontumacije.

j. Neki specifini (posebni) inkvizitorni elementi postupka prema

maloljetnicima (zato su predvieni?):

dravni je odvjetnik jedini ovlateni tuitelj (l. 45. st. 1. ZSM)

naelo oficijelnosti (!);

mogunost postojanja postupka suprotno volji dravnog

odvjetnika odlukom vieg suda (kumulacija! v. to. 86. f.
iznimke od naela akuzatornosti!) i to:
-

ako dravni odvjetnik, primjenjujui naelo legaliteta, ne

pokrene postupak jer smatra da nema zakonskih osnova;

kad dravni odvjetnik, primjenjujui naelo legaliteta,

odustane od progona u ve pokrenutom postupku;

ukoliko dravni odvjetnik, primjenjujui naelo oportuniteta,

odustane od kaznenog progona;

iskljuenje javnosti;

nevezanost suda prijedlogom dravnog odvjetnika o vrsti sankcije

(kazna ili odgojna mjera l. 88. st. 1. ZSM).

112

91.

Naelo neposrednosti sudske ocjene dokaza

a. Pojam naela neposrednosti: izvoenje dokaza u njihovu izvornom
obliku. Pojanjenje povezanih pojmova:

izvoenje dokaza utvrivanje sadraja dokaza;

ocjena dokaza zakljuivanje o

temeljem izvoenja dokaza;

povezanost izvoenja s ocjenom dokaza.

(ne)postojanju injenice

b. Realizacija neposrednosti ovisna o vrsti dokaza:

iskazi osoba neposrednost se ostvaruje iskazivanjem osobe

(dakle izvoenjem dokaza) pred sudskim vijeem;

isprave neposrednost se ostvaruje pribavljanjem izvornika.

c. Razlozi za prihvaanje naela neposrednosti:

prihvaanjem ovoga naela smanjuje se mogunost sudske

zablude (eliminacija netonih dokaza);

primjena naela omoguava i psiholoku, a ne samo logiku

ocjena dokaza;

naelo omoguava ispravak eventualnih pogrjeaka (postavljanje

tzv. dopunskh pitanja).

d. Odredbe ZKP-a kojima se kod nas prihvaa naelo neposrednosti:

predvianje ponovnog ispitivanja optuenika na raspravi, a u vezi

s tim i mogunost njegova prisilnog dovoenja ;

odreivanje ponovnog ispitivanja svjedoka i vjetaka na raspravi;

obvezivanje suda na kontinuirano odravanje rasprave (zato?), a

s im su u vezi pravne odredbe o odgodi glavne rasprave po
kojima glavna rasprava:
-

mora iznova zapoeti:

a.
ako se izmijeni sastav ili predsjednik vijea;

113

b.

ako je odgoda trajala due od 3 mjeseca;

moe iznova zapoeti uvijek po odluci vijea iako je

odgoda trajala krae od 3 mjeseca i dri se pred istim
vijeem;

predvianje prekida rasprave koji je, za razliku od odgode,

kratkotrajan (do 15 dana, v. l. 408. st. 3.) zbog odmora, proteka
radnog vremena, zbog osiguranja dokaza u kratkom vremenu ili
radi pripremanja optube ili obrane pravni uinak:
-

rasprava se nastavlja pred istim vijeem;

ako se ne moe nastaviti pred istim vijeem ili je prekid

trajao dulje od 15 dana odgoda;

odreivanje rokova:
-

za objavljivanje (javno itanje izreke), te za kratko iznoenje

razloga presude odmah ili u roku do 3 radna dana (l.
456. st. 1.);

za pisanje i otpremu presude mjesec + 15 + 15 dana (l.

458. st. 1.);

podnoenje isprava u izvorniku.

e. Iznimke od naela neposrednosti kod nas:

mogunost odravanja rasprave bez nazonosti optuenika (nema

neposrednog iskazivanja!) i to kod kontumacijskog postupka (v.
l. 402. st. 3. i to. 63.);

mogunost itanja iskaza okrivljenika iz istrage, ako se razlikuje

od iskaza s glavne rasprave ili okrivljenik ne eli iskazivati (l.
435.);

mogunost itanja iskaza svjedoka, vjetaka, suoptuenika i

osuenika i to (alternativno, l. 431. st. 1.):
-

ako se iskazi odnose na injenice koje se ne osporavaju;

u sluaju smrti, bolesti, starosti ispitanika ili iz drugih vanih

razloga;

ako ispitanici, bez zakonskih razloga (v. posebni dio),

odbijaju iskazivati na raspravi;

114

92.

ako se radi o ispitaniku koji je bio ispitan i bez voenja

rasprave (v. l. 402. st. 2.);

ako su stranke suglasne da se iskaz ita.

Naelo slobodne ocjene dokaza

a.

Pojam naela slobodne

ocjene dokaza: ovo naelo znai kako sud prilikom utvrenja injenica
nije vezan pravnim propisima koji bi odreivali vrijednost pojedinih
dokaza (suprotno formalnoj/zakonskoj dokaznoj teoriji).

b. Slobodna je ocjena dokaza kod nas prihvaena odredbama:

c.

d.

l. 9. st. 1.: "... pravo suda i dravnih tijela ... da ocjenjuju

postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno
posebnim formalnim dokaznim pravilima.";

l. 450. st. 2.: " ... sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz
pojedinano i u svezi s ostalim dokazima, te na temelju takve
ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana."

Iznimke od slobodne ocjene dokaza kod nas (primjena formalne ili

zakonske dokazne teorije, v. to. 16. f.):

dokazivanje injenica u nekim sluajevima iskljuivo

pravomonom presudom (npr. dokazivanje poinjenja kaznenog
djela sudionika u postupku, ako je to razlog za obnovu postupka;
postoji i iznimka od ove iznimke, to znai primjenu pravila - v. l.
501. st. 1. to. 2., te st. 2.);

dokazivanje injenica iskljuivo medicinskim vjetaenjem, a ne i

drugim dokazima, kao npr. dokazivanje uzroka smrti (l. 319. st.
1.), postojanja trovanja (l. 323. st. 1.), teine tjelesnih ozljeda (l.
324. st. 1.), te ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti okrivljenika (l.
325. st. 1.);

dokazivanje ranije osuivanosti okrivljenika radi primjene

materijalnopravnih odredbi (l. 56. st. 2. KZ) mogue je samo
temeljem podataka iz kaznene evidencije (l. 86. st. 1. KZ, v. i l.
185. st. 1.).

Postoji li apsolutna sloboda ocjene dokaza (?) vezanost suda opim

zakonima ljudskog miljenja - kriterij razboritosti (v. Krapac, str. 80 81).

115

93.

Naelo traenja materijalne istine

a.

Zato naziv "materijalna" istina?

"formalnoj" istini! l. 4. st. 2. materijalna obrana!

Odnos

prema

b.

Pojam naela traenja materijalne istine: zahtjev

zakonodavcu da u pravilu ne propisuje zakonske forme koje oteavaju
utvrenje materijalne istine.

c.

Dileme oko unoenja ovog naela u sustav temeljnih

naela KPP-a (v. to. 87.); za koga (NE) vrijedi ovo naelo? V. ope
napomene o naelu traenja materijalne istine u to. 87. a.

d.

Povezanost ovog naela s ostalim naelima (npr. s

naelom neposrednosti, v. to. 91.), posebno povezanost iznimki od
ovog naela s naelom zatite okrivljenika (v. to. 88.).

e.

Sve manji znaaj ovog naela u suvremenom kaznenom postupku to je

posljedica unoenja sve veeg broja stranakih (akuzatornih) elemenata,
zbog kojih je dananji mjeoviti postupak kontinentalnog tipa sve manje
mjeoviti, a sve vie akuzatoran (za na postupak v. naredni odjeljak f.
ove toke).

f.

Neke odredbe ZKP-a kojima se naelo traenja materijalne istine (sve

vie ogranieno!) ipak prihvaa:

odredbe kojima se obvezuju dravna tijela utvrditi i injenice koje

okrivljeniku/optueniku idu u korist (l. 4. st. 2.); ova su tijela
duna, s jednakom pozornou prikupljati podatke o krivnji i
nedunosti okrivljenika (l. 4. st. 3.)

odredba o slobodnoj ocjeni dokaza v. l. 9. st. 1.: ocjena o

postojanju ili nepostojanju injenica "... nije vezana ni ograniena
posebnim formalnim dokaznim pravilima"; v. to. 92. b.;

odredbe o ogranienoj primjeni inkvizitorne maksime (v. to. 16.

h., te 90. f..) po kojima je:
-

inkvizitorna maksima openito prihvaena, jer se

navodi kako se tijekom dokazivanja na raspravi (v. posebni
dio dokazni postupak) utvruju "... sve injenice za koje
sud i stranke smatraju da su vane za pravilno presuenje"
(l. 418. st. 1.);

inkvizitorna maksima ujedno i znaajno ograniena, jer

vrijedi samo u odnosu na neke, a ne na sve injenice koje se
utvruju u kaznenom postupku to potvruju odredbe po
kojima:

116

a.

optuno vijee tijekom prethodnog suenja o

zakonitosti dokaza samostalno izvodi dokaze vane za
utvrivanje injenica o zakonitosti dokaza (dakle ne
sve injenice! v. l. 351. st. 2.);

b.

sudsko vijee na raspravi "... moe odluiti da se

izvedu dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je
predlagatelj odustao samo ako smatra da ti dokazi
upuuju
na
postojanje
razloga iskljuenja
protupravnosti ili krivnje ili na injenicu o kojoj ovisi
odluka o kaznenopravnim sankcijama;" V. l. 419. st.
1. i znaenje navedenih KP pojmova!

odredba o obvezi provjere okrivljenikova priznanja, iako

prihvaena, "novim" je ZKP-om znaajno ograniena (s ciljem
ubrzanja, dakle uinkovitosti postupka!) jer se navodi:
-

"Ako je predsjedniku vijea dostavljena potvrena

optunica u odnosu na koju se optuenik oitovao krivim,
predlaganje dokaza za raspravu ograniiti e se samo na
one dokaze koji se odnose na odluku o kaznenim
sankcijama (l. 378. st. 1.);

"Ako je optuenikovo priznanje na raspravi potpuno i

sukladno prije pribavljenim dokazima, sud e u dokaznom
postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku
o kazni i drugoj sankciji." (l. 417. a. st. 4.);

odredbe kojima se (opet

"beneficium novorum":

ogranieno!)

prihvaa

institut

stranke imaju pravo na raspravu pozivati svjedoke i vjetake

te izvoditi dokaze (l. 419. st. 1.) ali je to pravo (na utrb
mat. istine!) ogranieno jer e predsjednik sudskog vijea
odbiti izvoenje dokaza " ... za koje su stranke znale do
potvrivanja optunice ili okonanja pripremnog roita,
ali ih bez opravdanog razloga nisu predloile ..." (l. 421.
st. 2. to. 1.);

novi se dokazi mogu iznositi i u albi (l. 466. st. 4.), ali
samo ako je alitelj za njih saznao nakon zakljuenja
rasprave;

na novoj raspravi pred prvostupanjsikm sudom stranke

mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze (l . 489.
st. 2.);

novi su dokazni prijedlozi mogui i nakon pravomonosti

osuujue presude (dakle neovisno o ikakvom roku!), ako se

117

zahtjeva obnova kaznenog postupka (l. 501. st. 1. to. 3.,

v. posebni dio);

g.

94.

odredba kojom je prihvaen institut beneficium cohaesionis

(blagodat povezanosti, v. l. 479.);

odredba o prejudicijalnom (prethodnom) pitanju (l. 18.)

koja omoguava sudu da odluuje i o pitanjima za koja nije
nadlean (v. to. 13. b.).

Zakonske odredbe o iznimkama od naela traenja materijalne istine:

sva ogranienja navedena u prethodnom f. odjelku djelomino su i

iznimke od naela traenja materijalne istine jer se ogranieno
primjenjuju (ogranienja inkvizitorne maksime, ogranienja u
primjeni instituta beneficium novorum, ogranienja u obvezi
provjere priznanja itd.);

odredba kojom se prihvaa pravilo "ne bis in idem" l. 12. st.

1. i 2. (v. to. 88. b.);

odredba o "zabrani reformatio in peius" l. 13. (v. to. 88. b.,

te posebni dio postupak po albi);

odredbe o iskljuivom dokazivanju pravomonom presudom

(formalna dokazna teorija!) l. 501. st. 2. (v. to. 92. c.);

odredba o "identitetu presude i optube" l. 449. st. 1. (v. to.

88. b.).

Naelo javnosti sudske rasprave

a.

Elementi pojma naela

javnosti: unaprijed neodreene osobe + broj ovisan o prostornim
mogunostima sudnice + pravo iznoenja informacija o raspravi (i u
medijima).

b.

Openito o naelu javnosti:

nastanak i znaaj naela (javna/tajna suenja kao kriterij za ocjenu

demokratinosti);

pravni izvori:

118

Ustav RH "Sudske su rasprave javne i presude se izriu

javno, u ime Republike Hrvatske." (l. 119. st. 1.);

odredbe meunarodnog prava (v. to. 36. e.):

a.

b.

Meunarodni pakt o graanskim i politikim

pravima (l. 14. st. 1.);
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava
(l. 6. st. 1.).

ZKP v. to. 90. h.;

razlozi za (nadzor i prevencija) i protiv (utvrivanje injenica,

zatita okrivljenika i drugih sudionika) prihvaanja naela javnosti.

b. Naelo javnosti sudske rasprave kod nas temeljem odredbi ZKP-a:

kad se primjenjuje (?):

-

za trajanja rasprave (l. 388. st. 2.): od otvaranja zasjedanja

do zavretka rasprave (ve prije poetka rasprave; v.
trenutak i znaaj preciziranja poetka glavne rasprave);

sadraj pojma iri od naziva javnost i prilikom

odluivanja drugostupanjskog vijea iako ono ne odrava
raspravu, te javnost prilikom proglaenja presude;

odredbe o primjeni naela javnosti (kako se primjenjuje ovo

naelo?):
-

nazonost punoljetnih osoba na raspravi (l. 387. st. 2.);

problem tehnikog snimanja rasprave (l. 395. st. 3.):

a.

fotografsko
snimanje
predsjednika suda;

b.

TV i druga snimanja potrebna dozvola predsjednika

vieg suda;

c.

tonsko snimanje od strane stranaka i branitelja

mogue je uvijek kad je u primjeni naelo javnosti, ali
se ova tonska snimka u odnosu na osobne podatke
sudionika smatra tajnom snimkom (l. 395. st. 4.);

potrebna

dozvola

javnost na sjednici vijea drugostupanjskog suda (l. 475. st.

6.);

119

zatita djeteta ili maloljetnika (pojmovi KP-a);

zahtjev rtve tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka;

zatita sigurnosti i obrane RH;

zatita tajne; pojam tajne saznanje o injenicama

poznatim uem krugu osoba koje, iz opravdanih razloga, ne
bi trebalo iriti; v. KP slubena, dravna, profesionalna,
vojna, te poslovna tajna, l. 132., 144., 145., i 295. KZ-a;

zatita javnog reda i mira (postoji opravdana bojazan od

nereda ili je do njih ve dolo);

zatita osobnog ili obiteljskog ivota optuenika, rtve,

oteenika ili drugog sudionika u postupku;

postupak prema maloljetnicima (v. ZSM).

postupak iskljuenja javnosti oficijelnost ili prijedlog stranaka,

ali uvijek nakon ispitivanja stranaka o ovome; iskljuenje za dio ili
za cijelu raspravu rjeenjem odluuje sudsko vijee, a
dozvoljena je alba na ovakvo rjeenje (l. 390.); upozorenje
odavanje tajne = kazneno djelo (l. 305. KZ: povreda tajnosti
postupka, te l. 351. KZ: odavanje slubene tajne);

ogranienja prilikom iskljuenja javnosti (iznimke od iznimki!):

95.

razlozi za iskljuenje naela javnosti iznimke od naela javnosti

(l. 388.) su:

u odnosu na osobe: iskljuenje javnosti nikad nije upravljeno

na stranke, rtvu, oteenika, zastupnike i branitelja (l. 389.
st. 1.);

u odnosu na procesne radnje: iskljuenje se nikad ne odnosi

na objavu presude (l. 456. st. 2. i 4.);

udaljenje s glavne rasprave nije iskljuenje javnosti (v. l. 396.

st. 1. i 2.).

Naelo usmenosti sudske rasprave

a. Pojam naela usmenosti.
b. Razlozi prihvaanja: omoguava primjenu naela javnosti, a olakava
provoenje naela kontradiktornosti.

120

c. Razlikovanje naela usmenosti od naela neposrednosti.

d. Naelo usmenosti kod nas prema odredbama o:

itanju optunice (l. 415. st. 1.);

dokaznom postupku i zavrnim rijeima (npr. l. 443.);

sastavljanju zapisnika uz glasno diktiranje (l. 409., 412.);

zavrnim govorima stranaka (l. 443.);

izricanju presude javnim itanjem (l. 448. st. 2.).

121