Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 1

MJERE ASIMETRIJE

"Mnogi ne znaju kakvu snagu ima znanje."

(Multi nesciunt, quam vim scientia habeat.)
Latinska poslovica

Mjerama asimetrije se mjere načini rasporeda članova statističkoga niza prema osi simetrije.
Dakle, mjere se odstupanja originalnih vrijednosti numeričkog obilježja od aritmetičke
sredine, medijana, moda i drugih mjera centralne tendencije.

Prema rasporedu podataka, distribucije mogu biti:

a) simetrične

 (X i  X)0   (X i  X)0
negativna odstupanja pozitivna odstupanja
od aritmetičke sredine od aritmetičke sredine

b) pozitivno asimetrične

više pozitivnih odstupanja od aritmetičke sredine  (X i  X)  0

Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 2

c) negativno asimetrične

više negativnih odstupanja od aritmetičke sredine (X i  X)  0

Alfa 3 3 -2,+2

Poznato je kako u svakoj distribuciji frekvencija postoje odstupanja originalnih vrijednosti

numeričkog obilježja od aritmetičke sredine.
Distribucije će se međusobno razlikovati sukladno intenzitetu odstupanja originalnih
vrijednosti numeričkog obilježja od aritmetičke sredine.

Postavlja se pitanje: koliko je navedenih odstupanja moguće izračunati za jedan statistički

niz?
Odgovor bi glasio “N”, to jest, onoliko koliko je zabilježeno članova statističkog niza. Pri
izračunavanju odstupanja originalnih vrijednosti numeričkog obilježja od aritmetičke sredine,
prvo je potrebno izabrati primjerenu potenciju odstupanja.

Koja potencija odstupanja?

N

 (x
i 1
i  X )?

Promatrajući gornji zapis, očigledno je kako će se nastojati izračunavati jedan od momenata

oko sredine.

Koji moment ne može biti mjera asimetrije?

1 zbog prvog svojstva aritmetičke sredine
2 zbog kvadriranja odstupanja, te činjenice kako je drugi moment oko sredine uvijek
pozitivna veličina

Primjereni moment za izračunavanje mjere asimetrije:

3 je prvi moment oko sredine koji čuva predznak odstupanja, te će se iz toga razloga
uporabiti za izračunavanje mjere asimetrije
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 3

Kratko razmatranje o specifičnostima vezanim uz 3

 u simetričnim rasporedima 3 će biti jednak nuli

N k

 (x i  X) 3
 f (x  X )
i i
3

3  i 1
, 3  i 1
k
N
f i 1
i

 u pozitivno asimetričnim rasporedima 3 će biti veći od nule

 u negativno asimetričnim rasporedima 3 će biti manji od nule

Tumačenje trećeg momenta oko sredine je u direktnoj vezi s mjernim jedinicama varijable X.
Navedeno otežava zaključivanje o smjeru i jačini asimetrije, te onemogućuje usporedbu
asimetrije raznorodnih distribucija frekvencija

Izračunavanje mjere asimetrije 3

Nakon što se izračuna treći moment oko sredine, potrebno ga je podijeliti standardnim
devijacijama (dakle, standardizirati 3) kako bi se omogućila usporedivost disperzije
raznorodnih distribucija frekvencija.

Koeficijent asimetrije 3 je standardizirana mjera smjera i veličine asimetrije:


 3  33

Moguće ga je očekivati u intervalu +2, te je za očekivati kako će u simetričnim rasporedima
biti jedank nuli. 3 je potpuna mjera asimetrije jer u obzir uzima sva odstupanja vrijednosti
numeričke varijable od aritmetičke sredine (kao potpune srednje vrijednosti).

Opći oblik αr:

r
r 
r

Treći moment je moguće izračunavati preko pomoćnih momenata:

a) oko nule
3  m3  3m1 m2  2m13
b) oko neke vrijednosti "a"
3  m3'  3m1' m2'  2m1'3
c) oko neke vrijednosti "a" uz "b"
3
 3  b 3 (m ''3  3m ''1m '' 2  2m ''1 )
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 4

Primjer 1.
Izračunavanje 3 za distribuciju frekvencija kontinuiranog numeričkog obilježja

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Brojnik 2 Brojnik 3 Brojnik 4

Xi fi Xi fi(Xi- X )2 fi(Xi- X )3 fi(Xi- X )4
1 2 3 4 5 6
2-4 30 3 325,51 -1072,24 3531,96
4-6 56 5 93,77 -121,34 157,01
6-8 42 7 20,93 14,78 10,43
8-10 28 9 205,03 554,81 1501,31
10-12 14 11 310,05 1459,10 6866,50
 170 - 955,29 835,11 12067,21
(1 = 0) ΣfiXi = 1070

a) Izračunavanje 3 preko trećeg momenta oko sredine

 aritmetička sredina (prvi moment oko nule):

k

fx i 1
i i
1070
X  k
  6,294 litara
170
f
i 1
i

 varijanca (drugi moment oko sredine):

k

 f (x i i  X )2
955,29
2   2  i 1
k
  5,619 litara
170
f
i 1
i

  2  5,62  2,370 litara

 Treći moment oko sredine (brojnik koeficijenta asimetrije alfa 3):

k

 f (x i i  X )3
835,11
3  i 1
k
  4,912 litara
170
f
i 1
i

 Koeficijent asimetrije 3:

3 4,912 4,912
3     0,369
 3
2,370 3 13,31

Analizirana distribucija frekvencija je blago pozitivno asimetrična, dakle, u njoj je prisutno

neznatno više pozitivnih nego li negativnih odstupanja od aritmetičke sredine.
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 5

b) Izračunavanje 3 preko pomoćnih momenata oko nule

3  m3  3m1 m2  2m13

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda fiXi fiXi2 fiXi3 fiXi4
Xi fi Xi
1 2 3 7 8 9 10
2-4 30 3 90 270 810 2430
4-6 56 5 280 1400 7000 35000
6-8 42 7 294 2058 14406 100842
8-10 28 9 252 2268 20412 183708
10-12 14 11 154 1694 18634 204974
 170 - 1070 7690 61262 526954
 prvi moment oko nule:
k

fx
i 1
i i
1070
X  k
  6,294 litara
170
f i 1
i

 drugi moment oko nule:

k

fx 2
i i
7690
m2  i 1
k
  45,235 litara
170
f
i 1
i

 treći moment oko nule:

k

fxi 1
i
3
i
61262
m3  k
  360,365 litara
170
fi 1
i

 četvrti moment oko nule:

k

fx
i 1
i
4
i
526954
m4  k
  3099,729 litara
170
fi 1
i

Treći moment oko sredine (brojnik koeficijenta asimetrije alfa 3):

 3  m 3  3m1 m 2  2m13

 3  360,365  3  6,294  45,235  2  6,294 3

 3  360,365  854,127  498,666
 3  4,904
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 6

Koeficijent asimetrije 3:

 3 4,904 4,904
3     0,368
 3 2,37 3 13,31
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 7

Pearsonova mjera asimetrije

(skewnes) -3,+3

Pearsonova mjera asimetrije (skewnes) se temelji na odnosima aritmetičke sredine i moda,

odnosno medijana u numeričkom nizu,

Simetrična Pozitivno asimetrična Negativno asimetrična

distribucija distribucija distribucija
f
X =M=Mo X >M>Mo X <M<Mo

X Mo M X X X M Mo
X
X
M
Mo

Pri izračunavanju skewnes-a polazi se od pretpostavke kako je razlika između aritmetičke

sredine i moda (jednako kao i razlika između aritmetičke sredine i medijana):
- u simetričnim rasporedima jednaka nuli
- u pozitivno asimetričnim rasporedima veća od nule
- u negativno asimetričnim rasporedima manja od nule

U kojim je jedinicama izražena navedena razlika?

 Navedena razlika je izražena u jednicama numeričkog obilježja što onemogućuje
usporedbu asimetrije raznorodnih distribucija.
U cilju omogućavanja usporedbe asimetrije raznorodnih distribucija izračunatu razliku je
potrebno standardizirati, to jest podijeliti  (odnosno, izraziti u ).
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 8

A) Skewnes na temelju moda

Pearsonova mjera asimetrije definirana je izrazom:

(X  M O )
Sk    3,3


Skewnes na temelju moda se može shvatiti kao standardizirano odstupanje moda od

aritmetičke sredine. Ako je distribucija frekvencija unimodalna i zvonolika, vrijednost
skewnesa kretati će se u intervalu od –3 do +3.
Prema pravilu Čebiševa, vrlo je mala vjerojatnost da će neka vrijednost numeričkog obilježja
(u ovom slučaju - mod) odstupati od aritmetičke sredine za više od +3.
U izrazito asimetričnim distribucijama frekvencija, vrijednost skewnesa ipak može biti veća
od +3.

B) Skewnes na temelju medijana

Skewnes je moguće izračunati i kao standardiziranu razliku aritmetičke sredine i medijana

3( X  M )
Sk    3,3

Razlog tomu je činjenica kako se mod nalazi na približno dvije trećine razmaka između
aritmetičke sredine i medijana:
M O  X  3( X  M )

Osnovne odlike Pearsonovih mjera asimetrije.:

 mjere asimetrije koje se temelje i na potpunim i na položajnim srednjim
vrijednostima,
 u primjenama ponekad predstavlja aproksimativnu vrijednost:

o kada nije moguće odrediti mod,

o u distribucijama u kojima je mod numerički nestabilan,
o u distribucijama za koje se medijan ponekad aproksimira.

3 i skewnes se ne mogu direktno usporediti, jer su im temelji za izračunavanje različiti, ali se

očekuje kako će im predznaci, ukoliko su računati za identičnu distribuciju frekvencija, uvijek
biti jednaki.
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 9

Primjer 2.
Za analiziranu distribuciju obitelji prema popijenim litrama pića, potrebno je izračunati oba
skewnesa.

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Veličine razreda Kumulativni niz
Xi fi Xi ii "manje od"
2-4 30 3 2 30
4-6 56 5 2 86
6-8 42 7 2 128
8-10 28 9 2 156
10-12 14 11 2 170
Σ 170 - - -

X  6,294 litara ;

 2
 5,619 litara ;   2,37 litara

 Mod
ba
Mo  l1  i
(b  a )  (b  c)
56  30
Mo  4  2  5,30 litara
(56  30)  (56  42)

 Medijan
N
  fi
Me  l1  2 i
f med
85  30
Me  4  2  5,964 litara
56

 Skewnes na temelju moda:

xMo 6,294  5,30
Sk    0,419
 2,37

 Skewnes na temelju medijana:

3( x  Me) 3(6,294  5,964)
Sk    0,418
 2,37

Oba skewnesa ukazuju na blago pozitivno asimetričnu distribuciju.

Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 10

Bowleyjeva mjera asimetrije -1,+1

Bowleyjeva mjera asimetrije temelji se odnosu kvartila i medijana, i očekivanju kako će

navedene relacije biti sljedeće:

 u simetričnoj distribucji frekvencija Q1 je udaljen od medijana koliko i Q3

M  Q1  Q3  M

što se može zapisati na slijedeći način:

(Q3  M )  ( M  Q1 )  Q1  Q3  2 M  0
Q3  Q1  2 M  0

dakle:
 u asimetričnim distirbucijama frekvencija navedene razlike nisu jednake, nego ih
odlikuju sljedeće karakteristike:

o u pozitivno asimetričnoj distribuciji frekvencija, promatrana razlika je

veća od nule
Q3  Q1  2 M  0
o u negativno asimetričnoj distribuciji frekvencija, promatrana razlika je
manja od nule
Q3  Q1  2 M  0

Dakle, razlike kvartila i medijana mogu poslužiti za mjerenje asimetrije distribucije

frekvencija.
Međutim, kako su razlike kvartila i medijana izražene u mjernim jedinicama numeričkog
obilježja, u cilju postizanja usporedivosti ovako konstruirane mjere asimetrije, brojnik je
potrebno podijeliti mjerom disperzije primjerenom položajnim srednjim vrijednostima
(dakle, interkvartilom).
Q  Q3  2 M
S kQ  1   1,1
Q3  Q1

Ako je izračunata mjera jednaka nuli, moguće je zaključiti kako je analizirana distribucija
simetrična. Ovako izračunata mjera asimetrije, izbjegava utjecaj prve i posljednje četvrtine
podataka (ekstrema), na mjerenje asimetričnosti distribucije.
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 11

Primjer 3.
Za analiziranu distribuciju obitelji prema popijenim litrama pića, potrebno je izračunati
skewnes na temelju kvartila.

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Veličine razreda Kumulativni niz
Xi fi Xi ii "manje od"
2-4 30 3 2 30
4-6 56 5 2 86
6-8 42 7 2 128
8-10 28 9 2 156
10-12 14 11 2 170
Σ 170 - - -

X  6,294 litara;
 2  5,619 litara ;   2,37 litara
Me  5,964 litara
Mo  5,30 litara

N
  fi
4 42,5  30
Q1  l1  i  4 2  4,45 litara
f Q1 56

3N
  fi
127,5  86
Q3  l1  4 i  6 2  7,98 litara
f Q3 42

Bowleyjeva mjera asimetrije

Q1  Q3  2 M
S kQ 
Q3  Q1
4,45  7,98  2  5,964
S kQ   0,144
7,98  4,45
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 12

Mjera zaobljenosti 4
(kurtosis)

Zaobljenost u okolini modalnog vrha krivulje distribucije frekvencija brojčano se opisuje

koeficijentom zaobljenosti.
Koeficijent zaobljenosti je omjer četvrtog momenta oko sredine i standardne devijacije na
četvrtu potenciju:
4
4 
4
Četvrti moment oko sredine je prosječno odstupanje vrijednosti numeričkog obilježja od
aritmetičke sredine na četvrtu potenciju.
Izračunavanje četvrtog momenta oko sredine za negrupirani statistički niz podataka:
N

 ( Xi  X ) 4

4  i 1

N
Izračunavanje četvrtog momenta oko sredine za distribuciju frekvencija (podatke grupirane u
razrede):
k

 f ( Xi  X )
i
4

4  i 1
k

f i 1
i

Četvrti moment oko sredine alternativno se može izračunati preko pomoćnih momenata:
a) oko nule:
 4  m4  4m3 m1  6m2 m12  3m14

b) oko neke vrijednosti “a”

 4  m' 4  4m'3m '1  6m' 2 m1'2  3m1'4

c) oko neke vrijednosti “a” uz “b”

 4  b 4 (m '' 4  4m ''3m ''1  6m '' 2 m1''2  3m1''4 )

Zaobljenost se uspoređuje i mjeri prema zaobljenosti vrha normalne distribucije.

Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 13

Koeficijent zaobljenosti u različitim distribucijama frekvencija ostvaruje sljedeće vrijednosti:

4 = 3 zaobljenost normalne krivulje

4 > 3 šiljastija od normalne krivulje
4 < 3 pljosnatija od normalne krivulje
4 = 1,8 pravokutna distribucija
4 < 1,8 U distribucija

Mjera zaobljenosti alternativno se definira izrazom: 4 – 3 (tumači se u odnosu na 0, a ne u

odnosu na 3)
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 14

Primjer 4.
Za analiziranu distribuciju obitelji prema popijenim litrama pića, potrebno je izračunati
koeficijent zaobljenosti.

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Brojnik 2 Brojnik 3 Brojnik 4

Xi fi Xi fi(Xi- X )2 fi(Xi- X )3 fi(Xi- X )4
1 2 3 4 5 6
2-4 30 3 325,51 -1072,24 3531,96
4-6 56 5 93,77 -121,34 157,01
6-8 42 7 20,93 14,78 10,43
8-10 28 9 205,03 554,81 1501,31
10-12 14 11 310,05 1459,10 6866,50
 170 - 955,29 835,11 12067,21
(1 = 0) ΣfiXi = 1070

X  6,294 litara ;
 2
 5,619 litara ;   2,37 litara

 fi( Xi  X ) 4

12067,21
4  i 1
k
 70,98 litara
170
 fi
i 1

Koeficijent zaobljenosti 4:

 4 70,98 70,98
4     2,25
 4 2,37 4 31,58

2,25 = 4
4<3

Kako je izračunata mjera manja od 3, moguće je zaključiti kako je s obzirom na tjeme

krivulje, pljosnatija od normalne.
Predavanje 10: Mjere asimetrije i zaobljenosti 15

PERCENTILNI KOEFICIJENT KURTOZISA (kappa)

Percentilni koeficijent kurtozisa temelji se na oba kvartila i percentilima:

Q

P90  P10
Q3  Q1
 2
P90  P10

U normalnoj distribuciji k=0,263 (mesokurtic).

Primjer 5.
Za analiziranu distribuciju obitelji prema popijenim litrama pića, potrebno je izračunati
percentilni koeficijent kurtozisa.

Popijene litre Broj obitelji Sredine razreda Veličine razreda Kumulativni niz
Xi fi Xi ii "manje od"
2-4 30 3 2 30
4-6 56 5 2 86
6-8 42 7 2 128
8-10 28 9 2 156
10-12 14 11 2 170
Σ 170 - - -

X  6,29 litara;
  5,62
2
litara ;   2,37 litara
Q1=4,45 litara
Q3=7,98 litara