MUE – VJEŽBA 4.

Grupa: L-A-1 Stranica: 1

Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

Ishodi vježbe:
Nakon obavljene vježbe studenti će znati:
- objasniti pojmove: razdioba mjernih rezultata, histogram, aritmetička sredina i standardno
odstupanje ponovljenih opažanja, standardna nesigurnost vrste A
- razlučiti slučajne i sustavne učinke na mjerni rezultat
- odrediti standardnu nesigurnost vrste B na temelju granica pogrešaka mjernog instrumenta
- izračunati složenu nesigurnost rezultata mjernog postupka

UVOD
Osim izmjerene vrijednosti, brojčani iskaz rezultata mjerenja sadrži i pripadajuću mjernu nesigurnost
koja se, uzevši u obzir sve utjecajne faktore, može kvantitativno pridijeliti izmjerenoj vrijednosti. Ona
posjeduje sastavnice koje objedinjuju dvije osnovne grupe utjecajnih faktora na mjerni rezultat. Prvu grupu
čine slučajni, a drugu sustavni učinci.
Slučajni učinci posljedica su neobuhvatljivih fluktuacija parametara i promjena u mjernim instrumentima
ili mjernim objektima, dok se pod sustavnim učincima podrazumijevaju pogrješke zbog nesavršenosti
mjernog postupka i instrumenata (rezultati umjeravanja) te one utjecajne veličine koje utječu na njihovo
pokazivanje. Stoga je potrebno razlučiti rasipanje rezultata s jedne (što se prezentira standardnom
nesigurnošću vrste A) i granične pogrješke uporabljenih instrumenata s druge strane (one u rezultat
mjerenja unose standardnu nesigurnost vrste B).

Slučajni učinci
Standardna nesigurnost vrste A može se donekle smanjiti ponavljanjem mjerenja veličine X. Ako se
mjerenje ponovi n puta i odredi aritmetička sredina x izmjerenih rezultata, tada eksperimentalno
standardno odstupanje sx pojedinačnog mjerenja i pripadajuće standardno odstupanje
s x aritmetičke
sredine računamo kao:

√
n
1 sx
⋅∑ ( x i −x ) ⇒ s x=
2
s x=
( n−1) i =1 √n (1)
Izvođenjem n pojedinačnih mjerenja, odnosno, prikupljanjem n uzoraka, može se odrediti i oblik njihove
razdiobe. Za vrlo veliki broj mjerenja n, slučajni učinci oblikuju Gaussovu (normalnu) razdiobu rezultata, a
standardno odstupanje aritmetičke sredine od očekivane vrijednosti (sredine Gaussove razdiobe) teži k nuli.

Sl. 1: Prikaz mjernih točaka i srednje vrijednosti mjerene veličine s pripadajućim standardnim odstupanjem i
pretpostavljenom normalnom razdiobom mjerenja
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 2
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

U praksi, gdje se uzima nekoliko desetaka uzoraka, a pogotovo u slučaju kada je njihov broj n < 20,
procjena standardnog odstupanja postaje nepouzdana, to više što je n manji. Stoga se tada primjenjuje tzv.
Studentova t-razdioba, gdje uvedeni faktor t ovisi o odabranoj razini pouzdanosti P i broju n ponovljenih
mjerenja. Konkretno, ukoliko bismo pretpostavili savršeni mjerni instrument, tada bi to značilo da se
očekivanje μ prave vrijednosti mjerene veličine X nalazi u intervalu:

( x−t⋅s x ) ≤ μ ≤ ( x +t⋅s x ) . (2)

Obavljanjem m nizova mjerenja iste veličine različitim metodama i uređajima dobit ćemo niz aritmetičkih
sredina i pripadajućih standardnih odstupanja koja se međusobno razlikuju. Najbolja procjena mjerene
x
veličine u tom slučaju iskazuje se općom aritmetičkom sredinom o :

( )
m m −1
x o =∑ pi x i⋅ ∑ p i
i=1 i=1 , (3)
x
gdje se pojedinoj aritmetičkoj sredini i pridjeljuje "težina" pi:
1
pi = 2
(sx )
i . (4)
Standardno odstupanje opće aritmetičke sredine računamo kao:
1
sx =

√ ( )
o m 2
1
∑ sxi
i=1
. (5)
Standardnu nesigurnost uA(X) vrste A za ponavljajuće mjerenje iskazujemo kao standardno odstupanje
aritmetičke sredine iz (1) ili (5):
u A ( X )=s x . (6)

Sustavni učinci
U okviru prethodnog razmatranja ne smijemo zaboraviti da je i svaki od n (m) prikupljenih mjernih
rezultata sam po sebi nesiguran uslijed nesavršenosti samog mjerila. Stoga treba obratiti pozornost i na
značajke mjernog instrumenta i etalona, a kada je to primjenjivo, i na nepouzdanost stalnica i uopće, na
iskustveno poznavanje materijala i prijašnjih mjernih rezultata. Iskaz nesigurnosti radi utjecaja takvih
sustavnih učinaka iskazuje se zasebnom sastavnicom koju nazivamo standardna nesigurnost vrste B.
Savjesni mjeritelji razrađuju svaki pojedini uzrok postojanja sustavnih pogrješaka te ih procjenjuju. Ako
pouzdana procjena ipak nije moguća, valja uzeti granično moguće iznose i računati s njima.
Za mjerne instrumente proizvođač redovito iskazuje granice pogrješaka G kao simetričan interval
G = ± a, unutar kojeg se sigurno nalazi prava vrijednost mjerene veličine. Smislenost pretpostavke takve a
priori razdiobe leži u činjenici da je mjerni instrument pomno testiran, a interval G = ± a radi sigurnosti još
dodatno proširen u odnosu na očekivane rezultate.
Budući da se unutar datog intervala pretpostavlja sigurna pojava prave vrijednosti, ostaje još
pretpostavka oblika razdiobe zadane granicama a‒ i a+. Ona se svodi na dva specijalna oblika trapezoidne
razdiobe - trokutaste i pravokutne, od kojih potonja najbolje opisuje mjerni instrument. Dakle, s pomoću
zadanih granica pogrješaka G instrumenta, kojih je razdioba pretpostavljeno pravokutna, dolazimo i do
standardnog odstupanja za takvu uniformnu razdiobu, odn. standardne nesigurnosti uB(X) vrste B za
mjerenu veličinu:
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 3
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

a
u B ( X )=
√3 (7)

Sl. 2: Prikaz mjernih točaka i utjecaja granica pogrješaka instrumenta s pretpostavljenom

pravokutnom razdiobom na razini šeste mjerne točke

Osim prema značajkama s obzirom na mjernu metodu, mjerni instrument treba odabrati i prema kriteriju
granica pogrješaka G. Načelno, instrument užih granica pogrješaka ima bolje razlučivanje, a time je
ostvariva i bolja točnost mjerenja.

Složena nesigurnost
Poštujući prethodno objašnjeno načelo, mjernom rezultatu može se pridijeliti složena standardna
nesigurnost kao geometrijski zbroj uA(X) i uB(X)

√
uc ( X )= u 2 ( X )+u 2 ( X )
A B . (8)
Iako su ovdje razdiobe za vrstu A i vrstu B različite, rezultantna vjerojatnosna razdioba za uc(X) može se
smatrati približno normalnom, ako sastavnica B nije dominantna. Konačan iskaz mjernog rezultata sadrži
aritmetičku sredinu izmjerenih rezultata i pripadajuću mjernu nesigurnost:
X =x uz u c ( X ) . (9)

Kad je to potrebno, iskazuje se tzv. proširena nesigurnost Up kojoj se za izračunom efektivnog stupnja
slobode νeff pridjeljuje obuhvatni faktor tp(νeff) za veću razinu pouzdanosti P:
U p =t p (ν eff )⋅uc ( X )=k p⋅u c ( X ) . (10)
U slučajevima kad se za veličinu X može pretpostaviti normalna razdioba, obuhvatni faktor kp = 2 odgovarat
će razini pouzdanosti od približno P = 95 %, a kp = 3 razini pouzdanosti od približno P = 99 %. Tada je
ispravan zapis mjernog rezultata:
X =x±U p . (11)
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 4
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

PRIPREMA ZA VJEŽBU

Riješite zadatke:
1. Napon je mjeren digitalnim voltmetrom na mjernom opsegu 40 V s granicama pogrješaka
G = ± (0,1 % od očitanja + 0,05 % od mjernog opsega) te je dobivena vrijednost 36,831 V. Kolika je
standardna nesigurnost uB(X) tog rezultata?
2. Struja kroz otpornik mjerena je ampermetrom sa 4 ½ znamenaka na mjernom opsegu 3 A. Nakon 5
mjerenja, aritmetička sredina svih rezultata bila je 2,6424 A, dok je eksperimentalno standardno
odstupanje bilo s = 0,0081 A. Kolika je standardna nesigurnost uA(X) tog rezultata?
3. Snaga na teretu mjerena je vatmetrom s naponskim mjernim opsegom 120 V i strujnim mjernim
opsegom 1 A, kojeg su granice pogrješaka GW = ± (0,4 % od očitanja + 0,1 % od mjernog opsega).
Nakon 10 mjerenja, aritmetička sredina svih rezultata iznosila je 86,92 W s eksperimentalnim
standardnim odstupanjem s = 0,46 W. Potrebno je iskazati mjerni rezultat i pripadajuću mjernu
nesigurnost.
4. Ampermetrom mjernog opsega 10 A izmjerena je struja 10 puta te je dobivena aritmetička sredina
rezultata 7,75 A i eksperimentalno standardno odstupanje 0,12 A. Iskažite mjerni rezultat, ako je
pogrješka instrumenta na razini mjerene struje poznata i iznosi  0,05 A.
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 5
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

POKUS 1
Ponavljanje mjerenja i računanje s grupnim vrijednostima
Opis pokusa:
Ponavljanjem mjerenja smanjujemo doprinos neizbježnih slučajnih učinaka, a time i nepouzdanost
mjernog rezultata. Dovoljno dobru procjenu veličine na temelju konačnog broja opažanja iskazujemo
aritmetičkom sredinom opaženih vrijednosti i pripadajućim eksperimentalnim standardnim odstupanjem.
Ako je pojedinačnih rezultata mnogo, preglednu sliku rezultata dobivamo razvrstavanjem približno istih
vrijednosti u prethodno definirane grupe. Tako se ne opterećujemo zapisivanjem opažanja u njegovoj
vrijednosti, već ga bilježimo kao pripadnost grupi, čime se ubrzava mjerenje i pojednostavljuje postupak
računanja aritmetičke sredine i standardnog odstupanja. Grupiranje obavljamo tako da očekivano područje
rasipanja rezultata podijelimo na (uobičajeno) neparan broj grupa (za nekoliko desetaka rezultata 7 do 9
grupa), a onu s najvećim brojem rezultata odabiremo kao nultu grupu. Aritmetičku sredinu x i standardno
odstupanje pojedinačnog opažanja s računamo tada s pomoću jednostavnih izraza:

√ ( )
2

x=x 0 + i⋅
∑ f⋅d , s=i⋅
∑ f⋅d 2 − ∑ f⋅d
∑f ∑f ∑f . (12)
Pritom je x0 vrijednost sredine nulte grupe, i širina grupe, d redni broj promatrane grupe u odnosu na nultu
x
grupu, a f broj rezultata u grupi (frekvencija). Vrijednosti i s praktički se ne razlikuju od onih koje bismo
dobili računanjem sa stvarnim očitanjima. Evo primjera s grupiranjem 40 vrijednosti iz jednog slijeda
ponovljenih mjerenja razvrstanih u 7 grupa:

Granice
grupa Opažanja f d fd fd2
9,996
 1 3 3 9
9,997 x0 = 9,9995
 7 2 14 28 i = 0,001
9,998
3 1 3 3
9,999    Aritmetička sredina:
x0 10
13 0 0 0 x=9 , 9995+0 ,001⋅ =9 , 99975
10,000              40
 5 1 5 5
Standardno odstupanje:
10,001

10,002



8

3
2

3
16

9
32

27
s=0 , 001⋅
√ 40
−( )
104 10 2
40
=0 ,0016

10,003
 40 10 104

Grafički prikaz niza opažanja organiziran u grupe (histogram), reprezentira temeljno svojstvo ponovljenog
mjerenja - razdiobu konačnog broja rezultata. Iz oblika razdiobe možemo zaključiti djeluje li na promatranu
veličinu isključivo slučajni učinak (tada govorimo o normalnoj ili Gaussovoj razdiobi kontinuirane veličine), ili
su prisutni i sustavni učinci koji su stalni ili se pak mijenjaju na predvidljiv način. Statističkom analizom
ponovljenih opažanja iskazujemo tzv. standardnu nesigurnost mjerenja vrste A.
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 6
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

U okviru ovog pokusa je potrebno obaviti niz od 50 mjerenja (opažanja) istosmjernog napona digitalnim
voltmetrom te s pomoću opisanog postupka grupiranja okarakterizirati mjerenu veličinu.

Mjerna oprema i shema spoja:

Oznak Mjerilo, instrument Opis
a
V1 Keysight 34461A Digitalni multimetar s 6½ znamenaka
G Keysight EDUX1002G Izvor napona 0,4 V (+100% noise modulation), ugrađen u osciloskop

Sl. 3: Prikaz instrumenata u spoju za mjerenje napona s oznakama mjernih opcija

Radna uputa:
1. Priključite izlaz GEN OUT izvora signala na ulaz voltmetra V1. Koristite suosni kabel zaključen BNC
konektorom s jedne, te crvenim (HI) i crnim (LO) banana utikačem s druge strane.
2. Uključite izvor (osciloskop) G i aktivirajte izlaz generatora signala s pomoću tipke WAVE GEN (tipka će
zasvijetliti plavom bojom). Izlazni signal je inicijalno ugođen i ne zahtijeva dodatna ugađanja!
3. Uključite voltmetar V1. Odaberite područje mjerenja istosmjernog napona tipkom DCV i postavite
mjerne opcije:
Inicijalne postavke → SHIFT/RESET → YES
Mjerno područje → DCV; RANGE: 1 V; APERTURE: 0,02 PLC (vrijeme integracije napona je 0,02
Power Line Cycles ili 0,02·20 ms=0,4 ms)
4. Isključite kontinuirano mjerenje na voltmetru V1 pritiskom na tipku RUN/STOP.
Napomena: Voltmetar se sada nalazi u stanju pripravnosti i ne mjeri napon sve do pojave vanjskog
okidnog signala (eng. trigger). Ponovnim pritiskom na tipku RUN/STOP voltmetar se vraća u
kontinuirani način mjerenja automatskim okidanjem (eng. auto trigger). U nastavku vježbe, svakim
pritiskom na tipku SINGLE voltmetar V1 obavit će po jedno mjerenje napona i rezultat prikazati na
pokazniku.
6. Pritisnite tipku SINGLE i očitajte izmjereni napon. Vrijednost napona unesite simbolom (npr. kružićem)
u odgovarajuću grupu dijagrama:
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 7
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

fd2
fd
d
f

0,3 0,32 0,34 0,36 0,38 0,4 0,42 0,44 0,46 0,48 0,5

7. Ponavljajte korak 6. sve dok ne obavite približno 50 mjerenja napona. Rezultate uredno unosite u
grupe slažući ravnomjerno simbole jedan na drugi.
8. Deaktivirajte generator napona tipkom WAVE GEN. Voltmetar V1 vratite u mod automatskog okidanja
tipkom RUN/STOP. Rastavite mjerni spoj.
9. Na temelju provedenog grupiranja odaberite nultu grupu i provedite izračun aritmetičke sredine i
standardnog odstupanja opaženih vrijednosti. Broj grupa ograničite onima u kojima se nalazi barem
jedno opažanje.
10. Riješite zadatke:
1) Ukazuje li dobivena razdioba na slučajne učinke u provedenom postupku mjerenog napona?
2) Izračunajte standardno odstupanje aritmetičke sredine. Kako biste ga eksperimentalno potvrdili?
3) Iskažite standardnu nesigurnost vrste A za izmjereni napon i navedite razinu pouzdanosti.
4) Kako bi izgledala razdioba pravokutnog signala uzorkovanog na ovaj način?
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 8
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

POKUS 2
Složena nesigurnost mjerene veličine
Opis pokusa:
Napon izvora mjeri se dvama digitalnim voltmetrima različitih mjernih sposobnosti. Voltmetar V1 ima
mogućnost ugađanja brzine uzorkovanja, broja uzoraka u nizu te pohrane i statističke obrade izmjerenih
uzoraka napona, pa se procjeni mjerne nesigurnosti može pristupiti sasvim analitički. Za razliku od
voltmetra V1, voltmetar V2 jednostavnije je komercijalne izvedbe kojeg u praktičnoj primjeni samo
očitavamo, odnosno, u slučaju nestalnosti prikaza, procjenjujemo granice njegova pokazivanja unutar
nekog vremenskog intervala. Ovaj pokus demonstrira pristup iskazivanju nesigurnosti rezultata mjerenja
napona na primjeru oba pristupa mjerenju veličine.

Mjerna oprema i shema spoja:

Oznak Uređaj Opis
a
V1 Keysight 34461A Digitalni voltmetar s 6½ znamenaka, mjerno područje 1 V
V2 UNI-T UT60A Digitalni voltmetar s 3½ znamenke, mjerno područje 400 mV
G Keysight EDUX1002G Izvor napona 0,4 V (+100% noise modulation), ugrađen u osciloskop

Sl. 4: Paralelni spoj dva voltmetra pri mjerenju napona izvora

Radna uputa:
1. Spojite mjerni sklop prema slici 4a. Za povezivanje izvora signala (osciloskop) s voltmetrom V1 koristite
suosni kabel zaključen s jedne strane BNC konektorom, a s druge banana utikačima (crveni i crni).
Voltmetar V2 spojite paralelno voltmetru V1 žicama s banana utikačima.
2. Uključite izvor (osciloskop) G i aktivirajte izlaz generatora signala s pomoću tipke WAVE GEN (tipka će
zasvijetliti plavom bojom). Izlazni napon izvora inicijalno je ugođen i ne zahtijeva dodatna ugađanja!
3. Uključite voltmetar V2. Preklopku postavite na područje mjerenja istosmjernog napona i ugodite tipkom
RANGE mjerno područje 400 mV (razlučivost 0,1 mV)
3. Uključite voltmetar V1 i ugodite:
Inicijalne postavke → SHIFT/RESET → YES
Mjerno područje → DCV; RANGE: 1 V; APERTURE: 0,02 PLC
5. Zaustavite automatsko okidanje voltmetra V1 pritiskom na tipku RUN/STOP.
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 9
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

Postavka statističke obrade rezultata:

Prikaz aritmetičke sredine i standardnog odstupanja odaberite tipkom SHIFT/MATH →
STATISTICS → SHOW. U istom izborniku, pritiskom na tipku CLEAR READINGS brišu se
pohranjena mjerenja i obrada rezultata započinje ispočetka.
Ugađanje broja uzoraka u jednom nizu mjerenja:
Na prednjoj ploči multimetra pritisnite tipku ACQUIRE, a zatim pod opcijom
SAMPLES/TRIGGER ugodite 50 uzoraka s pomoću strelica <   >. Vratite se na statistički
prikaz tipkom SHIFT/MATH → STATISTICS.
Napomena: Ugađanjem ovih postavki voltmetra, pritiskom na tipku SINGLE voltmetar će obaviti
50 vrlo brzih uzastopnih očitanja, zaustaviti mjerenje te na zaslonu prikazati rezultate statističke
obrade uzoraka.
6. Obrišite rezultate mjerenja pritiskom na tipku CLEAR READINGS. Mjerenje napona iznova pokrenite
pritiskom tipke SINGLE. Očitajte na voltmetru aritmetičku sredinu uzoraka napona (AVERAGE) te
standardno odstupanje (ST. DEV.)
7. Ponovite korak 6. pet puta. Iz izmjerenih podataka izračunajte opću aritmetičku sredinu mjerenog
napona i standardno odstupanje opće aritmetičke sredine. Zapise vodite uredno u tabličnom
prikazu!
8. Izračunajte standardne nesigurnosti vrste A i vrste B, te složenu nesigurnost mjerenja napona
voltmetrom V1. Pogrešku voltmetra ograničite razlučivošću pokaznika, tj. G = ±0,5 znamenke.
Obrazloženje: Kako je za odabrane postavke voltmetra broj prikazanih znamenaka smanjen,
pogrješku voltmetra dominantno određuje razlučivost pokaznika.
9. Promatrajte pokazivanje voltmetra V2 oko pola minute. Procijenite najveću (UMAX) i najmanju
vrijednost (UMIN) te odredite napon UV2 i standardnu nesigurnost vrste A uA(UV2) na sljedeći način:
U MAX +U MIN U MAX −U MIN
U V2= , u A ( U V2 ) =
2 5
10. Izračunajte standardnu nesigurnost vrste B, te složenu nesigurnost mjerenja napona voltmetrom V2.
Specifikacije za mjerno područje 400 mV su:
DC voltage accuracy, range 400 mV: (0,8 % of reading + 3 digit)
11. Deaktivirajte izvor G tipkom WAVE GEN. Isključite izvor G i voltmetre V1 i V2. Rastavite mjerni spoj.
12. Grafički prikažite rezultate mjerenja napona dvama voltmetrima na način kako je to prikazano na slici.
 MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 10
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti

13. Riješite zadatke:

1. Mjerenje kojim voltmetrom daje bolju procjenu prave vrijednosti napona?
2. U pokusima 1 i 2, voltmetrom V1 mjerimo isti napon izvora, ali različitim načinima uzorkovanja.
Usporedite standardnu nesigurnost vrste A za oba mjerenja. Kako ponavljanje mjerenja utječe na
procjenu te nesigurnosti?
3. Uz pretpostavku da su oba voltmetra umjerena, možete li iz grafičkog prikaza (korak 12.) zaključiti
jesu li zaista otklonjeni svi sustavni učinci u obavljenom pokusu mjerenja napona?
4. Postoji li način da se smanji nesigurnost rezultata dobivena pojedinim voltmetrom?
MUE – VJEŽBA 4. Grupa: L-A-1 Stranica: 11
Ime i prezime: Ime Prezime Mat. broj: 0000000000 Datum: DD.MM.GG.

Ponavljanje mjerenja i procjena mjerne nesigurnosti