GRAĐEVINSKI MATERIJALI

VJEŽBE - UVOD

1 doc. dr. Emir Karavelić, dipl.inž.građ.

Obrada rezultata ispitivanja
- Numeričko definisanje svojstava
- Stohastički karakter rezultata ispitivanja
- Neki postupci definisanja mjerodavnih svojstava materijala
- Primjena matematičke statistike i teorije vjerovatnoće
Aproksimacija krivih

2
 Obrada rezultata ispitivanja
 Pri utvrđivanju pojedinih svojstava materijala mogu se primjeniti postupci
- opisivanja (rastvor je bistar, žute boje itd.)
- poređenja (rastvor je svetliji ili rastvor je tamniji)
- numeričkih pokazatelja

 Kao rezultat većeg broja identičnih ispitivanja nekog svojstva (na većem broju
uzoraka), dobiće se skup različitih numeričkih vrijednosti (rasipanje rezultata,
granica ovih rasipanja, reprezentativna vrijednost datog svojstva).

 Razlozi za pojavu većih ili manjih razlika rezultata su uglavnom sledeći:

- Stohastički (slučajni) karakter samih svojstava materijala
- Nemogućnost ispitivanja svih uzoraka pod apsolutno istim uslovima
- Prisustvo različitih grešaka, koje se uvek javljaju pri mjerenju fizičkih veličina
(slučajne,sistematske,grube)

Cjelokupni rezultati ispitivanja imaju stohastički karakter

3
 Obrada rezultata ispitivanja
 Rezultat ispitivanja materijala - skup numeričkih pokazatelja (karakteristična
vrijednost ispitivanog svojstva = ? )

 Karakteristična vrijednost ispitivanog svojstva obično se usvaja kao

- aritmetička sredina svih rezultata ispitivanja
 Raspon međusobnih razlika rezultata ispitivanja
 Isključivanje najveće i najmanje vrijednost, ili nekoliko najmanjih i nekoliko
najvećih vrednosti pri izračunavanju aritmetičke sredine.
 Ne toleriše se veliko rasipanje rezultata – suprotno, mora se ponoviti.

 Uslov da ni jedan rezultat ne odstupa od aritmetičke sredine za više od neke

usvojene veličine (npr. za više od 20% ili, još češće – 10%)

 Najnepovoljniji rezultat –kod malog broja ispitivanja.

4
 Obrada rezultata ispitivanja
 Tačnije definisanje mjerodavnih svojstava materijala – primjena stavova
matematičke statistike i teorije verovatnoće (veći broj rezultata ispitivanja)
 Kada se ispitivanjem dođe do skupa rezultata Xi (i=1, 2, 3,.. ,n) najčešće se
polazi od definisanja histograma,odnosno poligona frekvencije
 Raspon između Xmin=X1 i Xmax =Xn, treba podeliti na izvjestan broj jednakih, tzv.
“grupnih intervala”(klasa) ograničenih veličinama Xj (j=I, II, .., N, N+1). Za broj
“grupnih intervala” (klasa) N najčešće se usvaja:

N  n 8

a kao reprezentant klase veličina: X  0,5  ( X j  X j 1 )

5
 Obrada rezultata ispitivanja
 Pored ovoga, za raspodjelu slučajne promjenljive vezane su još neke važne
veličine, kao što su:
 1 n
- Aritmetička sredina X   Xi gde je n – broj rezultata
n i 1
-Medijana predstavlja onu vrijednost slučajne promenljive koja skup podataka
uređenih po veličini dijeli na dvije grupe sa podjednakim brojem elemenata
skupa.
- Slično medijani (50%) mogu se definisati: Donja (25%) i Gornja (75%)
četvrtina raspodjele
 Disperzija rezultata ispitivanja (ili procjena standardne devijacije) - uzima u
obzir i širinu raspodjele: n  n 
(X 2
i  X) (X i  X )2
Sn  i 1
 i 1
n 1 n

 Disperzija ima dimenziju svojstva koje se ispituje, uveden je i pojam: Koeficijent

varijacije:
Sn
 
6

X
 Obrada rezultata ispitivanja
 Karakteristična vrijednost rezultata ispitivanja Xk:

X k  X  f ( p)  S n
 U izrazu za Xk, f (p) je koeficijent koji zavisi od fraktila p (%).

 Kod ispitivanja materijala, danas se najčešće usvajaju vrijednosti fraktila p od

5% ili 10%.
 Ove vrijednosti fraktila p predstavljaju, ustvari, uslove da: najviše 5%, odnosno
najviše 10% ,od svih n rezultata ispitivanja, može da ima vrijednost nižu od
karakteristične vrijednosti Xk .

7
 Obrada rezultata ispitivanja
 Karakteristična vrijednost rezultata ispitivanja Xk:

X k  X  f ( p)  S n

p (%) 0,5 1,0 5,0 10,0 16,0 50,0 84,0 90,0 95,0 99,0 99,5

f (p) 2,576 2,326 1,645 1,282 1,000 0,000 -1,000 -1,282 -1,645 -2,326 -2,576