SKRIPTA POLICIJSKO PRAVO

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI U BIH

Rad policije u zajednici podrazumijeva partnerstvo izmeu policije i graana u kojem partneri
djeluju i rade zajedno na uoavanju i rjeavanju problema u zajednici.
Ukratko reeno: rad policije u zajednici, s jedne strane, predstavlja filozofiju rada policije, a, s
druge strane, to su operativni koncepti i mjere koji se primjenjuju u korist sigurnosti neposrednog
okruenja graana, a koji jaaju osjedaj sigurnosti i doprinose odnosu povjerenja izmeu graana i
policije. Rad policije u zajednici predstavlja savremeni nain rada policije integriranog u drutvo.
On, takoer, zadovoljava principe ljudskih prava i principe pravne drave i: ima za cilj da, u smislu
pruanja usluga, stvara sigurnost i osjedaj sigurnosti, te da jaa povjerenje graana u rad policije
predstavlja nain razmiljanja i postupanja policajaca, ugraen je u organizaciju, strukturu,
hijerarhiju i u rukovodstvo policije.
Rad policije u zajednici (RPZ) konkretno predstavlja:

proaktivni i preventivni rad policajaca

otvorenu komunikaciju sa graanstvom
rad osposobljenih RPZ policajaca, koji u svojim rejonima ostvaruju i njeguju kontakt
sa graanima, preduzedima i institucijama
provoenje projekata Marketinga sigurnosti (projekti u kojima policija sarauje sa
drugim institucijama ili licima kako bi dugorono povedala sigurnost i osjedaj sigurnosti)
sve ostale mjere koje omogucavaju, podrzavaju i unapredjuju RPZ.
Ciljevi i radne oblasti RPZ-a se pojednostavljeno mogu grafiki prikazati pomodu tzv. RPZ
jajeta: Ovo jaje sadri tri glavna cilja RPZ-a i etiri radne oblasti koje su posebno vane za
postizanje ciljeva:

Kontakt
Prisutnos
t

Prevencij
a

Povjerenje
Osjeaj sigurnosti
Sigurnost
Saradnja
Timski
rad

Otvorenost
Odnosi s
javnou

U etiri vanjska dijela naeg grafi kog prikaza predstavljene su glavne oblasti na koje se u okviru
RPZ-a mora obratiti posebna panja kako bi se mogla postidi tri cilja koja su navedena u centru RPZ
jajeta:
Kontakt i prisutnost policije su od centralnog znaaja. Vidljiva prisutnost ljubaznog policajca
dokazano pospjeuje osjedaj sigurnosti kod graana. Ukoliko graani lino poznaju policajca,
povjerenje raste. Djelovanje RPZ policajca je skoncentrirano na ovaj fenomen i on aktivno trai
kontakt sa graanima iz njegovog rejona.
Kako se ne bi moralo djelovati tek na posljedice (krivina djela, nesrede, smetnje), u proaktivnom
radu se vri prevencija da bi se smanjile negativne pojave, odnosno da bi se njihovi uzroci mogli
ukloniti. Ovo je zadatak cijele policije, ali posebno RPZ policajaca.
Nakon to se prepoznaju problemska polja i njihovi mogudi uzroci, policija najede nije u
mogudnosti da sama izradi konceptualna rjeenja i da odredi potrebne mjere, ved to uspijeva uz
saradnju i partnerstvo sa dravnim institucijama, nevladinim organizacijama, drugim institucijama
ili sa graanima.
Saradnja izmeu graana i policije uvjetuje da graani shvate ta je zadatak policije, koji se ciljevi
prate i kojim mjerama i radnjama oni trebaju biti postignuti. RPZ u tu svrhu koristi svako mogude
medijsko sredstvo za odnose sa javnodu, kako bi rad policije pribliili graanima, odnosno kako
bi im taj rad bio jasan.
Ciljevi rada policije u zajednici
Glavni cilj rada policije u zajednici jeste poboljanje kvaliteta ivota, a ne samo borba protiv kriminala.
Radi se o tome da se problemi rjeavaju dugorono.
Rad policije u zajednici je odgovor na povedanje broja drutveno devijantnih pojava, sitnog
kriminala i povedanje osjedaja nesigurnosti. Dakle, rad policije u zajednici doprinosi osiguranju boljeg
kvaliteta ivota ljudi.
emu tei policija a ta graani oekuju?
Ciljevi policije

Oekivanja graana

Prodrijeti u sve aspekte sigurnosnog ugroavanja

radi spreavanja kriminala i drugih opasnosti i na
taj nain ukloniti osjedaj nesigurnosti

Znati ta to policija radi

Preduzeti sve neophodne mjere i radnje kako bi

se smanjio kriminal i otklonile opasnosti

Vidjeti policiju kao partnere

Poduiti graane da pravilno procijene opasnost

i prevaziu osjedaj straha

Policija bi trebala da zna i adekvatno odgovori na

direktne potrebe graana

Smanjiti osjedaj straha graana te podravati

preventivno ponaanje i akcije

Policija bi trebala biti prisutna u smislu

preventive

Eliminirati faktore koji pogoduju razvoju

kriminaliteta i drugih opasnosti

Policija bi trebala shvatiti da se sigurnost ne

oituje iskljuivo kroz statistike o kriminalu

Razvijati i jaati osjedaj odgovornosti meu

graanima, ak i onda kad su u pitanju lina i
imovinska
sigurnost drugih ljudi

Vjerovati policiji

Promovirati saradnju izmeu graana i policije.

Ohrabrivati graane da obavjetavaju policiju na
odgovoran nain, u sluaju kad se desi krivino
djelo ili neka druga opasnost

Policija bi trebala dati doprinos pri rjeavanju

problema graana koji se tiu sigurnosti.

Osnovni postulati za uspostavljanje rada policije u zajednici:

1. Prisutnost, kontakt i komunikacija - pjeake patrole omogudavaju policijskim slubenicima
da bolje upoznaju stanovnitvo i teritoriju, ime de i uvrstiti veze koje imaju sa njima.
2. Policija nastoji da iznae odriva rjeenja za probleme, i to im se oni pojave, uz podrku
graana i partnerskih slubi.
3. U urbanim zonama policijski slubenici trebaju imati jo vrdu vezu sa graanima koji ive
i/ili rade u njima. Zona odgovornosti je odreena poloajem policijske stanice. Dakle, ljudi
odgovorni za odravanje ovih veza imaju potrebne resurse da predloe rjeenja koja su
prilagoena datom problemu.
4. Transparentnost (otvorenost). Policija postavlja ciljeve i donosi mjere u skladu sa zakonom i
saopdava ih graanima preko javnih medija.

Transakciona analiza
Transakciona analiza (TA) pomae ostvarivanje bolje komunikacije sa ljudima, to naroito dolazi do
izraaja prilikom rjeavanja kritinih situacija. Transakcionu analizu je osmislio ameriki psihijatar dr.
Erik Berne. Ona predstavlja savjetodavnu, pedagoku metodu koja se koristi pri obrazovanju odraslih
radi poboljanja rada velikih organizacija.
Transakciona analiza polazi od tri osnovne ideje:

ljudsko bide je, u osnovi, dobro (tj. OK);

svi ljudi imaju sposobnost da misle;

ovjek utjee na svoju sudbinu, prema tome, moe utjecati na ishod dogaaja
Cilj TA je da ljude navede da napuste negativne ili ograniavajude gledanje na svijet. Samostalno ili u
kombinaciji sa drugim metodama, TA predstavlja efektivno sredstvo za rjeavanje problema u
profesionalnom i privatnom ivotu.
lice koje je prolo obuku iz TA moe odrediti:
Kada se sagovornik osjeda i djeluje oponaajudi neko autoritativno lice iz svoje okoline (kao
to je roditelj), tada kaemo da to lice govori iz Roditeljskog JA stanja - RJ.
Kada sagovornik osjeda, misli i djeluje na nain na koji se on/ona odluio pri potpunoj svijesti
i na osnovu analize date situacije, tada kaemo da to lice govori iz Odraslog JA stanja - OJ.
Ovo je jedino JA-stanje u kojem se razmilja.
Kada sagovornik osjeda i djeluje na osnovu obrazaca ponaanja nauenih u djetinjstvu, tada
kaemo da to lice govori iz Djeijeg JA stanja - DJ.
Cilj TA je prihvatanje samog sebe kao linosti (ja sam OK ovakav kakav sam, ak i sa mojim
nedostacima) i pokretanje promjene nabolje u svakodnevnom ponaanju. Jasno sagledavanje
vlastitih vrijednosti i osjedanja pomodi de policajcima da sebi stvore prostor za manevriranje
prilikom interakcije sa drugim ljudima (ti si OK takav kakav si, sa svim svojim nedostacima). Na taj
nain de povedati svoje profesionalne sposobnosti.

SARA (Model analize i djelovanja) (SARA- Skeniranje-analiza-odgovor.procjena)

Radi boljeg razumijevanja i rjeavanja uoenih negativnih dogaaja, policija koristi tzv. SARA
model za rjeenje problema koji su manje kompleksni i provodi ih kroz niz od etiri faze.
Skeniranje (situacija koja predstavlja problem) - identifikacija i definicija problema (detaljan opis) na
osnovu uoenih injenica.
Analiza (faza analize problema) dublje shvatanje problema, prepoznavanje uzroka i
kljunih faktora problema.
Odgovor (faza reagiranja na probleme) -

izbor mjera i radnji radi prevencije i smanjenja

problema (taan opis mjera i eljeni efekti), te
njihovo provoenje.

Procjena rezultata -

uspostavljanje kriterija i identifi kacija podataka radi

procjene postignutih efekata.

Naini djelovanja radi postizanja ciljeva RPZ-a

Prvi nain: Predvianje kriminaliteta radi njegovog spreavanja
Predvianje pojave kriminaliteta znai da mi policajci trebamo obradati panju na uznemirujude
pojave u nekom sektoru/rejonu. Kako bi ovo postigli, pridravamo se nekoliko metoda koje
omogudavaju da budemo korak ispred ovih pojava. Prva metoda koju koristimo je paljivo pradenje
prijava koje u nekom sektoru podnose graani i stalna veza sa njima. Ova metoda pomae da
budemo konstantno informirani o sigurnosnim problemima koje graani imaju u naem sektoru.
Drugi nain: Naglaeno prisustvo policije u sektoru
Sam princip rada policije u zajednici zahtijeva od policije znaajan stepen decentralizacije i
delegiranja zadataka. Policija koja se vodi potrebama graana ne moe djelovati sama: ona mora
odabrati decentraliziran nain rada kako bi osigurala brzu i fl eksibilnu reakciju. Policija bi trebala biti
bliska graanima i znati sve drutvene grupe.
Tredi nain: Djelovanje u skladu s oekivanjima i potrebama graana: preventivno ili represivno.
Ukoliko policija poznaje oekivanja graana u oblasti sigurnosti, to de pomodi da djeluju na
odgovarajudi nain.
Bitni principi rada policije u zajednici
Sektorski nain rada
Ovaj princip djelovanja rada policije u zajednici podrazumijeva neposrednu fi ziku prisutnost i stalni
rad na jednom podruju. To de pomodi policajcima da se priblie graanima i saznaju njihove
potrebe. Ovaj princip djelovanja je osnova za stvaranje povjerenja kod graana.

Proaktivan pristup graanima

Ovaj princip podrazumijeva stalni kontakt sa graanima. Ovo je razlog zbog kojeg RPZ
policajci moraju biti prisutni, aktivni i uoljivi na terenu. Ipak, osim ovih policajaca, koji
nastoje uspostaviti i odravati bliske veze sa graanima, i svi drugi policajci trebaju djelovati
u duhu rada policije u zajednici.
Poznavanje lica, teritorije i vlastitih mogudnosti
Ovaj princip podrazumijeva da bi policajci koji rade u zajednici trebali poznavati, kako graane, tako i
svoje kolege.Veoma je bitno da RPZ policajci odlino poznaju organizaciju i nain rada svoje policijske
stanice kao i specifi ne zadatke i ovlatenja svojih kolega. Trebaju se stalno konsultirati sa kolegama i
biti u stanju da se oslone na njihovu pomod prilikom rjeavanja razliitih problema na koja nailaze.
Povedanje svijesti policijskih slubenika na svim nivoima
Ovaj princip zahtijeva povedanje svijesti svih policajaca na svim nivoima, u smislu odreivanja
radnih zadataka i samostalnosti u njihovom radu. Povedanje svijesti zahtijeva specijalistiku obuku.
Rad policije u zajednici treba da bude sadraj nastavnih planova i programa na svim nivoima. Radni
zadaci svih policajaca bi trebali biti defi nirani opisom radnih zadataka i trebali bi biti poznati svim
kolegama.
Efikasnost, brzina i kvalitetan rad
Primjenom ovog principa policija de pruiti kvalitetan rad i biti u mogudnosti da brzo reagira na
svakodnevne potrebe. Bitno je da se uloga policije u drutvu predstavi pravilno i da graani shvate i
znaju koji i kakav drutveni zadatak ima policija.
Crte linosti policajca u zajednici

Linost koja zrai pozitivnom energijom

Stav koji pokazuje da on slui graanima
Radoznao, otvorenog duha, komunikativan
Otrouman, analitian, sistematian, marljiv i odgovoran
Prijatne pojave, uzornog izgleda
Tolerantan prema frustracijama

Socijalne i line sposobnosti

Sposobnost uvaavanja drugih

Saosjedanje (empatija)
Sposobnost uvjeravanja
Sposobnost da slui kao pozitivan primjer
Iskrenost, komunikacione vjetine, kultura u ophoenju
Sposobnost za saradnju, te za traenje i postizanje konsenzusa
Sposobnost da pristupa konfl iktima na konstruktivan nain
Sposobnost za promjene, da zna pokrenuti stvari
Da prepozna i koristi potencijale partnera
Timski rad, partnerstvo
Sposobnost da rukovodi projektima/on je voa i treba da iskae inicijativu
Fleksibilnost, realnost i prosuivanje

Konkretne aktivnosti policajca u zajednici

Kontakt sa stanovnitvom
Policajac u zajednici uspostavlja i odrava veze sa stanovnitvom u svom sektoru aktivnosti. On je
policajac za kontakt u sektoru.
Policajac u zajednici prikuplja informacije potrebne za policijski posao i dostavlja ih svojim kolegama i
rukovodiocima. Iako su policiji potrebne informacije kako bi potpomogle suzbijanje i spreavanje
kriminaliteta te identifi ciranje i otkrivanje prestupnika, to ne bi trebalo biti na tetu partnerstva sa
zajednicom.
Info-tabla (tabela dogaaja)
Svakodnevno, policajac u zajednici informira svoje kolege o aktuelnim i za slubu bitnim dogaajima.
On svoja zapaanja zapisuje na info-tabli koja je jasno istaknuta u prostorijama policijske stanice.
Na ovaj su nain patrole, bilo pjeake ili motorizirane, svakodnevno obavijetene o postojedoj
problematici i, prema tome, mogu pojaati svoju prisutnost na osjetljivim podrujima. Informacija
treba biti dostavljena pravovremeno.
Informiranje nadreenih
Policajac u zajednici informira svog efa i rukovodioce o stanju sigurnosti u svom sektoru. On se
savjetuje sa rukovodiocima, razmjenjuje miljenja i prima instrukcije od njih.
Mjeseni izvjetaj
Izvjetaj oslikava opdu situaciju i situaciju kriminaliteta na koju nailazi policajac u zajednici.

Karta sigurnosnih dogaaja

Svaka policijska stanica bi trebala biti opremljena kartom podruja, koja se nalazi u blizini info-table,
na kojoj bi se pokazivali svi sigurnosni dogaaji. Ova karta bi, u realnom vremenu, trebala prikazivati
mjesta gdje su poinjena krivina djela i prekraji
Kartoteka znaajnih objekata
Kartoteka je vana jer prua informacije kolegama koji zbog bilo kojeg razloga moraju intervenirati u
datom objektu u svom podruju/sektoru. Vane informacije ukljuuju: lini i kontakt-podaci vlasnika i
upravnika, djelatnost, uskladitene supstance i opasne materije, plan zgrade s ulaznim i izlaznim
takama.

STRATEGIJA RPZ BIH

Svrha ove Strategije je poboljati sigurnost i osjedaj sigurnosti graana BiH putem uvoenja
novih metoda rada policije. Rad policije u zajednici je iroko prihvaden metod djelovanja u
vedini demokratskih drutava i obedava znaajna poboljanja u radu policije u BiH. Uspjeh
rada policije u zajednici zasnovan je na izgradnji bliskih, uzajamno korisnih veza izmeu
pripadnika policije i zajednice.
Ova Strategija se temelji na etiri kljune komponente rada policije u zajednici: lokalni
pristup u radu policije; preventivni pristup u radu policije; ciljani pristup u radu policije;
partnerski pristup u radu policije.
Tri izvora informacija imala su utjecaja na izradu Strategije:

procjena bitnih aspekata sigurnosne situacije u BiH;

procjena percepcije graana o uslugama koje pruaju policijske agencije;
iskustva i rezultati ostvareni tokom realizacije pilot-projekata rada policije u
zajednici.
Svaki od ovih izvora informacija imao je znaajan utjecaj na sadraj Strategije:

procjena bitnih aspekata sigurnosne situacije u BiH istakla je nedostatke u

sadanjem pristupu policijskom radu i osigurala polazite (benchmark, eng.) za
provedbu Strategije;

iz povratnih informacija dobijenih od graana saznali smo ta graani misle o policiji

i ustanovili koje aspekte policijske slube je potrebno poboljati;

rezultati iz pilot-projekata su nam omogudili da identifikujemo uspjene naine

provoenja filozofije rada policije u zajednici koji se temelje na inicijativama
isprobanim i testiranim u BiH.

Misija i kljune komponente Strategije

Definicija misije Strategije za rad policije u zajednici glasi:
Policija u BiH, u cilju poboljanja kvaliteta ivota i stvaranja sigurnijeg drutva u kojem de se svaki
graanin osjedati sigurnim, preuzima kao osnovnu misiju djelovanje na profesionalnim principima i
standardima, uz opredjeljenje zasnovano na saradnji sa svim segmentima zajednice, kroz proaktivan i
transparentan rad.

Misija je razvijena imajudi na umu slijedede etiri kljune komponente RPZ-a:

lokalni pristup u radu policije: policija de svoj posao obavljati odgovorno i na lokalnom nivou,
prilagoavajudi se uslovima na terenu i rjeavajudi probleme zajednice, uz njeno aktivno uede. Ovo
znai biti prisutan u zajednici, svakodnevno komunicirati i raditi sa svim lanovima zajednice na
poten i obazriv nain. Ovo de, u konanici, povedati povjerenje;
preventivni pristup u radu policije: policija mora biti u stanju da na odgovarajudi nain odgovori na
potrebe graana. Njihov odgovor treba odraavati nivo ozbiljnosti specifine potrebe i biti isporuen
na profesionalan nain. Jedan od ciljeva rada policije u zajednici je da vri prevenciju kriminala i
drugih devijantnih pojava, to znai da policijski rad treba biti proaktivan, a ne samo baviti se
incidentima nakon to se oni ved dogode.
ciljani pristup u radu policije: policijske aktivnosti trebaju se temeljiti na pouzdanim izvorima
informacija i analizi koja u zajednicama identifikuje napetost i obrasce kriminaliteta.
partnerski pristup u radu policije: policija i graani, lokalne vlasti, slube unutar zajednice i lokalni
poduzetnici moraju zajedno raditi na tome da identifikuju probleme, poredaju ih po prioritetima i
rjeavaju ih tako to se pored posljedica bave i uzrocima problema. Bez takvog partnerskog pristupa,
policija djeluje u izolaciji i moe samo reagovati na incidente nakon to se oni dogode.
Misija i strateki ciljevi

Stretaski cilj 1
Strateski program 1.1
Razviti standardizovan sistem prikupljanja informacija, podataka zasnovan na standardnim
procesima u svim policijskim oblastima u saradnji sa zajednicom. Ova aktivnost ima za cilj osigurati

da se prikupljanje podataka za potrebe analiziranja i procjene ukupnog stanja sigurnosti provodi na

organizovan i standardizovan nain.

Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:

.. 1Uspostaviti koordinaciono tijelo za provedbu Strategije
..2 Provesti analizu podataka vezanih za kriminal koji se trenutno prikupljaju i metoda prikupljanja
podataka
..3 Ustanoviti koji su podaci potrebni za uspostavljanje sistema procjene sigurnosti i utvrditi
propuste
..4 Razviti standardizovan pristup prikupljanju podataka zasnovan na ranijim analizama
..5 Usvojiti standardizovan pristup prikupljanju podataka u svakoj policijskoj oblasti
..6 Nabaviti neophodnu opremu, hardver i softver koji de omoguditi usvajanje
standardizovanih procedura prikupljanja podataka
..7 Obuiti osoblje za podrku sistemu prikupljanja podataka

Indikatori provedbe:
uspostavljen standardizovan pristup prikupljanju podataka;
usvojen standardizovan pristup prikupljanju podataka u svakoj policijskoj oblasti;
nabavljena hardver i softver oprema;
osoblje prolo obuku za sistem prikupljanja podataka.
Strateki program 1.2
Razviti sistem procjene stanja sigurnosti zasnovan na standardnim procesima (analiza
informacija, rangiranje prioriteta putem primjene sistema podrke odlukama,
upravljanje znanjem) u svim policijskim oblastima u saradnji sa zajednicom
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj osigurati da su sistemi i procedure koje se koriste za analizu
podataka i donoenje odluka usklaeni unutar svih policijskih agencija i regiona.
Standardizovan pristup analizi podataka i utvrivanju prioriteta de pomodi izradi ispravnih
izvjetaja o stanju sigurnosti.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
..1
Razviti jedinstvene mjere i standarde za analizu stanja sigurnosti u saradnji sa
zajednicom, ukljuujudi:
a) analizu stanja sigurnosti sa naglaskom na uzrocima;
b) ispitivanje javnog mnjenja u vezi s percepcijom graana o stanju
sigurnosti;
c) analizu pritubi graana.
..2 Razviti jedinstvene standarde rangiranja prioritetnih vrsta kriminaliteta i sigurnosnih
problema, ukljuujudi:
a) rangiranje prioriteta;
b) konsultacije sa zajednicom;
c) uspostavu partnerskih vijeda sa zajednicom.
..3 Obuiti osoblje za podrku sistemu prikupljanja podataka i sistemu utvrivanja
prioriteta

Indikatori provedbe:
razvijen standardizovan pristup analizi stanja sigurnosti;
usvojen standardizovan pristup analizi stanja sigurnosti u svakoj policijskoj oblasti;
razvijen standardizovan pristup utvrivanju prioriteta uz konsultacije sa zajednicom;
usvojen standardizovan pristup utvrivanju prioriteta uz konsultacije sa zajednicom
u svakoj policijskoj oblasti;
osoblje prolo obuku za analizu podataka i sistem utvrivanja prioriteta.
Strateki program 1.3
Razviti model rukovoenja projektom (okvir) za rjeavanje prioritetnih pitanja koja
proizilaze iz standardizovanog sistema procjene sigurnosti
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj osigurati da sve policijske agencije koje provode projekte rada
policije u zajednici posjeduju potencijal za upravljanje projektima koji je potreban za
uspjeno izvravanje projekata.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
..1 Izraditi standardizovane operativne planove za rjeavanje prioritetnih sigurnosnih
problema, ukljuujudi:
a. indetifikaciju aktivnosti i obaveza za sve subjekte;
b. identifikaciju mjera za pradenje rezultata;
c. identifikaciju potrebnih ljudskih resursa i njihove obuke;
d. identifikaciju partnera i obaveza;
e. indetifikaciju MTS-a za provedbu plana.
..2 Standardizovati realizaciju operativnih planova putem definisanja rokova, obaveza,
odgovornih osoba, mjerenja uinka, te sudjelovanja drugih subjekata iz zajednice
.. 3 Raditi reviziju realizacije operativnih planova i praviti izvjetaje o ostvarenom napretku
Indikatori provedbe:
izraeni i usvojeni standardizovani operativni planovi u svakoj policijskoj oblasti;
izraeni i usvojeni standardizovani planovi provedbe u svakoj policijskoj oblasti;
uraena revizija operativnih i provedbenih planova u svakoj policijskoj oblasti.

Strateki program 1.4

Revizija sistema procjene sigurnosti (na osnovu prikupljanja podataka kroz provedbu
projekta i rezultate)
eljeni ishod:
Ova aktivnost de pomodi lakoj realizaciji prioriteta i projekata koji su ispravno ustanovljeni,
kao i uspostavljanju mehanizama za reviziju i korekcije.

Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:

.4.
Izraditi standardizovan mehanizam revizije sistema procjene stanja sigurnosti
.4.2
Izraditi standardizovan mehanizam za dobijanje povratnih informacija

Indikatori provedbe:
razvijen standardizovan mehanizam revizije;
usvojen standardizovan mehanizam revizije u svakoj policijskoj oblasti;
razvijen standardizovan mehanizam za dobijanje povratnih informacija;
usvojen standardizovan mehanizam za povratne informacije u svakoj policijskoj
oblasti.

Strateki cilj

Razviti i provesti obuhvatne programe obuke za policijske rukovodioce na kontinuiranim

osnovama
eljeni ishod:
Ova aktivnost de pomodi da se dobije puna podrka rukovodnog kadra, to je veoma vano
za planiranje i dalje irenje filozofije rada policije u zajednici.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
2..
Analizirati postojede stanje u pogledu rukovoenja u svakoj od policijskih
oblasti
2..2 Na osnovu analize osmisliti kontinuiranu obuku rukovodnih policijskih
slubenika na svim nivoima koja se odnosi na provedbu relevantnih
segmenata rada policije u zajednici
2..
Provesti programe obuke za policijske rukovodioce u svakoj od policijskih
oblasti
2..4
Kontinuirano unapreivati sadraj udbenika i edukativnog materijala,
izdavati i druge publikacije o radu policije u zajednici i njenoj primjeni u
praksi u BiH
2..5
Izvriti obuku policijskih instruktora koji de raditi obuku ostalih policijskih
slubenika unutar svih policijskih agencija, pri tome koristedi steena
iskustva iz oblasti marketinga sigurnosti, transakcione analize, odnosa sa
javnodu i dr.
2
Indikatori provedbe:
osmiljen i usvojen nastavni plan i program za obuku;
vedi broj policijskih rukovodilaca koji su proli kroz formalizovanu obuku na
godinjem osnovu;
uspostavljeni standardni mehanizmi za reviziju edukativnog
policijski instruktori zavrili obuku.

materijala;

Strateki program 2.2

Unaprijediti upotrebu postojedih policijskih kadrova
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj poboljati efikasnost i vidljivost policijskih snaga, na temelju
stvarnih potreba zajednice i policijskih aktivnosti.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
2.2. Osmisliti i usvojiti organizacijske standarde koji promoviu principe rada policije u
zajednici
2.2.2 Analizirati i uskladiti postojeda normativna akta s jedinstvenim organizacijskim
standardima i kriterijima
2.2. Usaglasiti organizacijske standarde i proistekle promjene sa akcentom na
definisanje poslova voenja i koordinacije projekta
2.2.4 Razviti modele rukovoenja koji de promovisati i omoguditi vedi stepen
samoinicijative, kreativnosti, konkurencije i odgovornosti meu slubenicima
policije
2.2.5 Identifikovati i promovisati uspjene inicijative i prijedloge koji unapreuju
saradnju i povjerenje izmeu policije i zajednice
Indikatori provedbe:
osmiljeni i usvojeni organizacijski standardi koji promoviu principe rada policije u
zajednici;
razvijeni modeli rukovoenja koji promoviu vedi stepen samoinicijative,
kreativnosti, konkurencije i odgovornosti slubenika policije.
Strateki program 2.3
Razviti i provesti mehanizme za nadgledanje i procjenu koji su usmjereni ka
prepoznavanju uspjene provedbe principa rada policije u zajednici
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj osigurati da policajaci prihvate koncept rada policije u zajednici, da
se njihov rad nadgleda i ocjenjuje na odgovarajudi nain kao i da im se priznaju uloeni
napori.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
..1
Procijeniti postojede mehanizme za nadgledanje i ocjenjivanje, te identifikovati
prepreke provedbi
..2
Na osnovu uraene procjene osmisliti poboljane mehanizme nadgledanja i
ocjenjivanja u svakoj od policijskih oblasti
..3
Provesti novoosmiljene mehanizme nadgledanja i ocjenjivanja u svakoj od policijskih
oblasti
..4
Izvriti obuku kadrova koji rukovode projektima i koji su odgovorni za provedbu
Strategije za rad policije u zajednici

Indikatori provedbe:
osmiljeni poboljani mehanizmi nadgledanja i ocjenjivanja; provedeni poboljani
mehanizmi nadgledanja i ocjenjivanja; izvrena obuka kadrova koji rukovode
projektima.

Strateki cilj 3

Strateki program 3.1

Razviti standardizovanpristup identifikaciji i mobilizaciji znaajnih subjekata u zajednici
eljeni ishod:
Uz pomod ove aktivnosti policija de biti u stanju da prepozna i uspostavi kontakt sa stvarnim
predstavnicima lokalnih zajednica.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
..
Osmisliti standardizovan pristup identifikaciji znaajnih subjekata u zajednici
..2 Osigurati obuku slubenika policije o tome kako provesti standardizovan pristup
u radu
..
Razviti standardizovan pristup na animiranju i angaovanju bitnih subjekata
u rjeavanju problema u zajednici kroz forum o sigurnosti graana i druge
oblike organizovanja graana
Indikatori provedbe:
razvijen standardizovan pristup identifikacije znaajnih subjekata u zajednici;
osigurana obuka releventnom policijskom osoblju;
razvijen standardizovan pristup mobilizaciji kljunih subjekata unutar zajednice.

Strateki program 3.2

Razviti standardizovan mehanizam identifikacije i rjeavanja problema vezanih za
sigurnost putem partnerstva sa lokalnim zajednicama
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj uspostaviti mehanizam putem kojeg de zajednica, uz pomod policije,
biti u mogudnosti da uestvuje u identifikaciji i rjeavanju problema u zajednici, na primjer
forum za sigurnost zajednice.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
.2.
Pomodi u izradi uputa za funkcionisanje foruma za sigurnost zajednice, ukljuujudi:
a) dogovorene smjernice o tome kako se kroz forume za sigurnost zajednice
identifikuju problemi;
b) dogovorene smjernice o tome kako se odgovornost za probleme
rasporeuje;
c) dogovorene administrativne procedure (predsjedavanje sastancima, funkcija
sekretarijata, itd.)
.2.2 Upotrebom metode upravljanja projektima-projekt menadmenta (marketing
sigurnosti, SARA i sl.), razviti i provesti mehanizme za rjeavanje konkretnih
sigurnosnih problema zajednice, uz puno uede i saradnju odgovarajudih aktera.
Indikatori provedbe:
razvijen standardizovan mehanizam za identifikovanje i rjeavanje problema vezanih
za sigurnost putem partnerstava sa lokalnim zajednicama;
osoblje je obueno da koristi metode upravljanja projektima-projekt menadmenta
(marketing sigurnosti, SARA i sl.) i praktini projekti su provedeni.
Strateki program 3.3
Razviti mehanizam koji de omoguditi bolje razumijevanje i povjerenje izmeu policije,
zajednice i drugih relevantnih subjekata
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj poboljati odnose izmeu policije i zajednice putem aktivnosti kao
to su sportski ili kulturni dogaaji.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
.. Osigurati prisutstvo istih policajaca u patrolnim rejonima i sektorima gdje de
patrolirati tokom dueg vremenskog perioda i raditi proaktivno na kontaktu
i komunikaciji sa zajednicom u cilju efikasnije provedbe koncepta rada
policije u zajednici
..2 Identifikovati uspjene naine poboljavanja odnosa izmeu policije i zajednice,
te izraditi i dostaviti svim policijskim agencijama studije sluajeva o ovim
metodama.

Indikatori provedbe:
osigurano prisutstvo istih policajaca u istim regionima i sektorima za patroliranje;
identifikovani uspjeni naini poboljavanja odnosa izmeu policije i zajednice,
studije sluajeva izraene i dostavljene.

Strateki program 3.4

Razviti i distribuisati obrazovne materijale o policiji i partnerstvima sa zajednicom
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj osigurati da policija, kao i drugi lanovi zajednice, budu informisani
o dunostima i obavezama jednih prema drugim. Povezana je sa aktivnostima vezanim za
strateki cilj 4, koji se bavi komunikacijom.
Prioritetne
aktivnosti
potrebne
za
provoenje stratekog programa:
.4. Izraditi i distribuisati edukativne i druge materijale koji promoviu partnerstvo i
druge vrijednosti koncepta rada policije u zajednici
.4.2 Izraditi i distribuisati interne informacije o Strategiji za rad policije u zajednici
.4.
Promovisati pozitivnu sliku policije u zajednici putem povedavanja saradnje
sa razliitim institucijama unutar zajednice

Indikatori provedbe:
izraeni i distribuisani edukativni i drugi materijali koji promoviu partnerstvo
policije i zajednice;
izraene i distribuisane interne informacije;
povedana saradnja izmeu policije i institucija unutar zajednice.

Strateki cilj 4 provoenje stratekog programa:

4..
4..2

Obuka iz transakcione analize (komunikacija i upravljanje konfliktima) za sve slubenike

policije
Unaprijediti odnose sa javnodu u svakoj policijskoj oblasti, tako to de se:
a) razviti strategija komuniciranja;
b) izraditi planovi i programi obuke u skladu sa izvrenom analizom
potreba;
c) obaviti obuka glasnogovornika i rukovodnih slubenika;
d) osigurati potrebna oprema za unapreenje kvaliteta razmjene
informacija;
e) razviti sistem koji de povedati obim i protok informacija u okviru rada
ureda za odnose sa javnodu;
f) unaprijediti kapacitete ureda za odnose sa javnodu;
g) organizovati medijske kampanje u cilju promovisanja partnerstva i
saradnje policije i zajednice

Strateki program 4.2

Povedati sudjelovanje javnosti u policijskim poslovima
eljeni ishod:
Ova aktivnost ima za cilj da promovie policiju kao slubu koja prua usluge graanima i
izgradi povjerenje i pouzdanje javnosti, kao i partnerski pristup izmeu zajednice i policije.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
4.2. Razviti i provesti modele koji de osigurati vede sudjelovanje graana u
aktivnostima koje policija pokrede u zajednici
4.2.2 Podrati uspostavu foruma za sigurnost zajednice u policijskim oblastima gdje
se ocjeni da je to potrebno
4.2. Uspostaviti naine komuniciranja sa graanima u cilju rjeavanja problema koji
su izraeni u zajednici
Indikatori provedbe:
razvijene i usvojene strategije koje de osigurati sudjelovanje graana u aktivnostima
koje policija pokrede u zajednici u svakoj od policijskih oblasti;
uspostavljeni forumi za sigurnost zajednice;

osmiljeni

uspostavljeni naini komunikacije sa

graanima.

Strateki program 4.3

Standardizovati mehanizme za razmjenu informacija izmeu policije i graana
eljeni ishod:
Ova aktivnost de otvoriti kanale za komunikaciju izmeu policije i graana, te pomodi da se
osigura transparentnost i dobijanje povratnih informacija.
Prioritetne aktivnosti potrebne za provoenje stratekog programa:
4..
Razviti i provesti standarde za razmjenu informacija i primanje povratnih informacija
od graana i drugih institucija izvan policije (nevladine organizacije, javne institucije,
itd.)
4..2
Uspostava privremenih policijskih kancelarija u podrujima od posebne vanosti za
sigurnost zajednice koje se koncentriu na sigurnosne probleme
4..
Definisati standarde prostorija namjenjenih za prijem graana
4..4

4..6

Izvriti rekonstrukciju prijemnih prostorija koje ne zadovoljavaju definisane kriterije i

standarde
Nastaviti i unaprijediti provedbu projekta otvorena vrata koristedi ostvarene
rezultate u ovom segmentu djelovanja
Standardizovati informacije koje se pruaju graanima

4..7

Unaprijediti metode rada sa rtvama kriminala i pruanje podrke takvim osobama

4..5

Indikatori provedbe:
razvijeni i provedeni standardi za razmjenu informacija u svakoj od policijskih
oblasti;
osmiljene i uspostavljene privremene policijske kancelarije;
razvijeni i usvojeni projektni planovi za potrebno renoviranje prijemnih prostorija u
svakoj od policijskih oblasti;
povedan broj policijskih oblasti gdje se provodi projekat otvorena vrata;
identifikovane informacije koje se nude graanima, te razvijeni i usvojeni standardi;
razvijeni i usvojeni planovi za rad sa rtvama kriminala u svakoj od policijskih oblasti.

Principi kojim se treba rukovoditi prilikom provoenja Strategije

Uspjeno provoenje Strategije oslanja se na slijedede kljune principe:

fleksibilnost RPZ strategija osigurava strateke ciljeve i prioritetne programe za usvajanje

RPZ-a na podruju cijele BiH. to se tie usvajanja Strategije, policijskim agencijama je
osigurana fleksibilnost da usvoje i/ili prilagode RPZ alate i pristupe tako da isti odgovaraju
njihovim specifinim okolnostima ili potrebama. Strategija predvia prilagoavanje RPZ
pristupa specifinim okolnostima unutar dogovorenog opdeg okvira;

dosljednost Strategija prua okvir za usvajanje rada policije u zajednici na podruju cijele
BiH. Bitno je da provoenje RPZ strategije osigura dosljednost u predanosti i ostvarivanju
ishoda rada policije u zajednici spram njenih glavnih ciljeva, bez obzira na fleksibilno
primjenjivanje RPZ alata i metoda na terenu. Oekuje se da de dosljedan pristup provedbi
omoguditi jednako ostvarivanje koristi od rada policije u zajednici na cijelom podruju BiH;

koordinacija dobra koordinacija provoenja Strategije je veoma bitna za uinkovito,

efikasno i uspjeno provoenje. Koordinacija mora postojati u institucijama (tj. policijskim
agencijama, relevantnim ministarstvima i meunarodnim donatorima), kao i u pogledu samih
aktivnosti (tj. koordinacija s drugim inicijativama reforme policije ili javnog sektora koje se
odvijaju u isto vrijeme). Bitno je da sve policijske agencije u BiH paralelno rade na irenju
Strategije;

vlasnitvo u izradi RPZ strategije su uestvovali predstavnici policijskih agencija sa svih

nivoa vlasti. Veoma je bitno nastaviti ovakav nain rada i tokom provedbe, jer de to osigurati
predanost svih policijskih agencija i njihovo doivljavanje Strategije kao svoje;

realistinost po pitanju resursa prilikom provoenja Strategije veoma je vano biti

realistian po pitanju raspoloivih resursa. Provoenje se mora iriti na nain koji potvruje
koji resursi su potrebni a koji stoje na raspolaganju. Potrebni resursi de ukljuivati: tehniku
pomod, infrastrukturu i opremu;

pradenje i procjena veoma je bitno da se napredak provoenja Strategije prati i da se radi

procjena tog napretka. To de omoguditi ocjenjivanje napretka i identifikovanje steenih
iskustava tokom cijelog procesa provedbe;

steena iskustva bitno je da se iskustva steena tokom procesa procjene ukljuuju kao
povratne informacije u nastavak realizacije plana provedbe, jer to omogudava stalna
poboljanja. To de omoguditi poboljavanje provedbe Strategije uporedo sa njenim
odvijanjem;

izvjetavanje veoma je vano da policijske agencije u BiH, graani BiH i donatori budu
redovno izvjetavani o tome kako napreduje provoenje Strategije.

MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI KOJIMA

SE UREUJE POLICIJSKA UPORABA
SREDSTAVA PRISILE I OPDA NAZNAKA NEKIH POREDBENIH PROPISA

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima1 najznaajniji je izvor o ljudskim pravima. Za
policijsko postupanje svakako su vane odredbe lanka 6. Pakta. Tim se odredbama titi pravo na
ivot, trai se da to pravo bude zatideno zakonom i zabranjuje proizvoljno liavanje ivota. Pravo na
lienje ivota samo u iznimnim sluajevima moe biti derogirano zakonom radi nune obrane i
zakonitog postupanja slubenika odgovornih za primjenu zakona. Drave potpisnice Pakta pozivaju se
na ukidanje smrtne kazne, zabranu izvrenja smrtne kazne za osobe koje u vrijeme poinjenja
kaznenog djela nisu navrile 18 godina i trudnim enama.
Odredba u lanku 9. Pakta u biti sadrava odredbe ustanove habeas corpus. Odredbom su propisuje
sustav uvjeta za uhidenje odnosno privremeno ogranienje slobode osoba pod sumnjom da su
poinile kazneno djelo:
1. Nitko ne smije biti lien slobode osim zbog razloga i po postupku koji su propisani zakonom.
2. Osoba liena slobode mora u trenutku lienja slobode biti upoznata s razlozima lienja slobode i
sadrajem optube.
3. Osobe liene slobode ili pritvorene zbog sumnje na poinjenje kaznenog djela moraju biti u
najkradem roku izvedene pred sud.
4. Osoba liena slobode ima pravo da o lienju slobode odluuje sud.
5. Osoba nezakonito liena slobode ima pravo na kompenzaciju.
U vezi je s lienjem slobode i odredba lanka 10. Pakta, koja postavlja uvjete postupanja s osobama
lienim slobode.

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda2 vana je za kazneno pravo. Odredbe
materijalnog prava sadrane su u vie lanaka, a spomenut demo i poblie navesti samo lanke 1. i
5. koji sadravaju odredbe o pravu na ivot i pravu na sigurnost. Pravo na ivot iz lanka 6. Pakta
detaljnije se razrauje u odjeljku 1.1., lanku 2., pa je namjerno lienje ivota bilo doputeno samo
u izvrenju smrtne kazne u zemljama koje za najtea kaznena djela propisuju smrtnu kaznu.3
Konvencija je od usvajanja 4. studenoga 1950. u Rimu, dopunjena Protokolom br. 6 koji je usvojen

28. travnja 1983. u Strasbourgu. Taj protokol o ukidanju smrtne kazne ne iskljuuje smrtnu kazna
za djela poinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti.

lanak 2. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sadrava zabranu namjernog

liavanja ivota i postavlja zahtjev da svaiji ivot bude zatiden zakonom. Drugi stavak lanka 2. glasi:
Liavanje ivota nede biti tretirano u suprotnosti s odredbama ovog lanka kad je rezultat uporabe
sile koja nije nita manja nego apsolutno neophodna: a. u obrani osobe od nezakonitog nasilja;
b. u cilju izvoenja zakonitog uhidenja ili sprjeavanja bijega zakonito uhidene osobe;
u zakonito poduzetoj akciji radi slamanja nemira ili pobune
ZAKONI O POLICIJI
Uporaba sile i ostali policijski poslovi propisuju se zakonom. Zakoni koji ureuju djelatnost policije u
europskim dravama sadravaju odredbe kojima se policiji daje ovlast da radi izvrenja policijskih
poslova moe primijeniti silu.
Zakoni o policiji tranzicijskih zemalja lanica Vijeda Europe propisi su kojima se policiji daje ovlast za
primjenu sredstava prisile i sadravaju odredbe kojima se propisuju opda naela u obavljanju
policijskih poslova, odredbe koje odreuju sredstva prisile, odredbe o opdim uvjetima za primjenu
sredstava prisile, odredbe o posebnim uvjetima za primjenu svakog ili nekog od sredstava prisile i
ogranienja uporabe sredstava prisile te odredbe o primjeni sredstava prisile prema skupinama
osoba.
Uporabu sredstava prisile ograniava nekoliko odredaba. Prvo opde ogranienje odnosi se na sve
policijske poslove i postavlja zahtjev da primjena policijske ovlasti, pa i uporaba sredstava prisile, ne
smije izazvati vede tetne posljedice od onih koje bi nastupile da policijska ovlast nije primijenjena
odnosno obvezna je primjena one policijske ovlasti kojom se s najmanje tetnih posljedica u
najkradem vremenu postie njezin cilj.
Sljedede ogranienje odnosi se na obvezu primjene najblaeg sredstva prisile koje jami uspjeno
obavljanje policijskog posla zbog kojeg je primijenjena sila. Postavlja se i zahtjev da se pri uporabi sile
nanese to manje ozljeda i uzrokuje to manja teta. Obveza upozorenja prije uporabe sredstava
prisile postoji samo ako se upozorenjem ne bi dovelo u pitanje izvrenje slubene radnje.
Sredstva prisile oznaena su kao posljednje sredstvo koje policijski slubenici mogu uporabiti prilikom
izvrenja svojih zadada, kad su ostala sredstva nedostatna.

U obavljanju policijskih poslova mogu koristiti prisilom odnosno sredstvima prisile i navode se
sredstva prisile, i to redoslijedom od najblaeg do najteeg. Najblae sredstvo prisile sama je prijetnja
primjenom sredstva prisile odnosno upozorenje o namjeri koritenja prisilom, kad postoje uvjeti za
njezinu uporabu. Prijetnja uporabom sredstva prisile ili upozorenje o namjeri uporabe sredstva
prisile, ali i sama prisutnost policijskih slubenika, posebne policijske opreme, vozila i drugih
sredstava na odreenom mjestu psihika je prisila dostatnog intenziteta da odreeni broj osoba

odvrati od namjeravanih radnji i osigura uinkovito izvrenje policijskih ovlasti. Pod sredstvima prisile,
bez iznimke, razumiju se razni modaliteti primjene tjelesne snage bez posebnih naznaka definicije
pojma, od uporabe borilakih vjetina do razrade zahvata, udaraca i udaraca nogom. Slubena
policijska palica, sredstva za vezivanje, slubeni policijski psi, slubeni policijski konji, ureaji za
prisilno zaustavljanje vozila, mlazovi vode i vatreno oruje standardna su policijska sredstva prisile
koja se navode u gotovo svima zakonima o policiji.
Osim standardnih policijskih sredstava prisile, pojedini zakoni navode i propisuju vedi ili manji broj
sredstava prisile, kao to su sredstva za aktivnu i pasivnu obranu policije, svjetlosna i zvuna sredstva
za odvradanje panje, plinsko oruje, posebne vrste oruja, posebne vrste streljiva, nepenetrirajudi
projektili ispaljeni iz vatrenog oruja, standardno policijsko gumeno streljivo, plastino zrno, eksploziv
i eksplozivna sredstva, pirotehnika sredstva, oklopljena vozila, posebna vozila ukljuujudi avione i
helikoptere, zatitne ograde, sredstva za zaprjeivanje, naprave za prikrivene prepreke, priprema
kontrole mase motornim vozilima i priprema kontrole mase kemijskim sredstvima, posebnim
sredstvima za bojenje, suzavcem, iritantnim plinovima, omamljujudim sredstvima, elektrinim
omamljujudim sredstvima, standardnom policijskom mreom za hvatanje svjetine i zatitnim
ogradama, kojima se proiruju popisi standardnih sredstva prisile.
U pravilu, analizirani zakoni, na prvom mjestu, doputaju uporabu vatrenog oruja radi zatite ivota i
zdravlja ljudi, bilo da je rije o ivotu i zdravlju policijskog slubenika ili druge osobe. Okolnosti pod
kojima je ivot ovjeka doveden u opasnost neki zakoni posebno navode kao razlog uporabe vatrenog
oruja prema ovjeku. Te okolnosti mogu biti razliite, a njihovo je zajedniko obiljeje ugroavanje
ljudskog ivota i zdravlja pod kriminalnim okolnostima. Vatrenim orujem doputeno je koristiti se
prema vozilu ako nema druge mogudnosti za zaustavljanje vozila voza kojeg nepromiljeno vozi i
ozbiljno i opasno ugroava ivot i zdravlje osoba i ne zaustavi li vozilo nakon ponovljenih znakova.

Organizacija i dunosti policije

Teorije o nastanku policije

U svom djelu Policija i drutvo Roberg, R., Crank, J. Kuykendall, J., i Sherman, W. L.
pozivajudi se na vie autora (Lane, 1967; Johnson, 1981; Cooper, 1975; i Mokkonen,
1981) navode etiri osnovne teorije o nastanku policije. To su:

teorija o kontroli nereda;

teorija o kontroli kriminala;
teorija o kontroli klasnih sukoba; i
teorija o urbanoj disperziji.

1. Teorija o kontroli nereda objanjava nastanak policije radi spreavanja nasilja mase.
2. Teorija o kontroli kriminala istie da je povedana stopa kaznenih djela uslovila
uspostavu nove vrste policije. Prijetnja redu i miru u drutvu u obliku drumskih pljakaa
ili nasilnih deparoa stvorila je atmosferu straha.

3. Teorija o kontroli klasnih sukoba objanjava nastanak policije zbog ekonomske i klasne
eksploatacije. Njeni zagovornici istiu daje istovremeno dolo do razvoja gradova,
industrije i policije. U ovom periodu mnogi ljudi razliitog drutvenog poloaja i etnike
pripadnosti koristili su svaku priliku da poboljaju svoju ekonomsku situaciju. To je
dovodilo do velikih podjela u drutvu, pa su pripadnici srednje i vie klase, koji su
uglavnom bili bijelci, uz to Anglo-Saksonci i protestanti, htjeli da pronau nain kako da
dre pod kontrolom siromane imigrante, koji esto nisu bili ni protestanti, a ni anglo
saksonskog porijekla. Ova teorija zastupa miljenje daje modema policija samo sredstvo
u rukama industrijske elite koja je htjela uguiti otpor eksploatiranih radnika koje je
koristila kao pogon za pokretanje kapitalizma.
4. Teorija o urbanoj disperziji prema kojoj su mnoge policijske uprave osnovane zato jer
su ih imali drugi gradovi, a ne zato to je postojala stvarna potreba za njima. Policija je
smatrana sastavnim dijelom dravne strukture koja je bila neophodna za postizanje
stabilnosti u drutvu.

Funkcije policije
Prema Miletidu (2003) etiri su temeljne funkcije policije u savremenom drutvu i to:

Upravna funkcija;
Kaznena funkcija;
Prekrajna funcija;
Normativna funkcija.

Isti autor naglaava da:

upravnu funkciju policija ostvaruje vrenjem upravne aktivnosti (grupe upravnih
poslova) iz svog zakonom utvrenog djelokruga i nadlenosti;
krivinu funkcija policija ostvaruje vrenjem kaznenih aktivnosti, dakle prevencijom i
suzbijanjem kriminalnih aktivnosti poinilaca kaznenih djela;
prekrajnu funkciju policija ostvaruje vrenjem aktivnosti koja se odnosi na
sprjeavanje prekraja, otkrivanje prekraja i podnoenje zahjeva za pokretanje
prekrajnog postupka, te na kanjavanje za odreene prekraje iz oblasti sigurnosti,
i s tim u vezi na pronalaenje i privoenje poinilaca ovih prekraja.

 konano, normativnu funkciju policija ostvaruje na nain da vrenjem poslova iz svog

djelokruga, odnosno izvravanjem policijskih propisa policija iste istovremeno i
tumai, te ispituje njihovu efikasnost u praksi. U tom smislu policija u praksi dolazi u
priliku da provjeri da li se ostvaruju ciljevi zbog kojih su norme donijete, kakva je
uloga tih normi, da li su odgovarajude, da li ih treba mijenjati i u kom smislu.

Organizacija policije na dravnom nivou

SIPA - Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA) je utemeljena 2002. godine, usvajanjem Zakona o
Agenciji za informacije i zatitu, kojim je ova agencija definirana kao samostalna institucija BiH,
odgovorna za prikupljanje i obradu podataka od interesa za provoenje meunarodnih i kaznenih
zakona BiH, kao i za zatitu vrlo vanih linosti, diplomatsko-konzularnih predstavnitava i objekata
institucija Bosne i Hercegovine, te diplomatskih misija
Usvajanjem Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu,4 u lipnju 2004. godine, Agencija za
informacije i zatitu je transformirana u Dravnu agenciju za istrage i zatitu, te je dobila policijska
ovlatenja i postala prva policijska agencija koja svoju mjerodavnost ostvaruje na cijeloj teritoriji BiH.
Ovim zakonom SIPA je definirana kao upravna organizacija Ministarstva sigurnosti BiH sa
operativnom samostalnodu.
Org. Struktura Agencije
Kabinet ravnatelja: Kabinet ravnatelja se stara o dokumentima i materijalima koji se dostavljaju
ravnatelju, vri odreene protokolarne poslove, poslove prijema i obrade pote upudene ravnatelju,
pripreme za odravanje savjetovanja i drugih sastanaka koje organizira
Kriminalistiko istrani odjel: Kriminalistiko-istrani odjel (KIO) radi na spreavanju, otkrivanju i
istraivanju kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, pronalaenju i hapenju poinitelja kaznenih
djela i njihovom dovoenju tuitelju, pod nadzorom, po smjernicama i nalozima tuitelja, sukladno
Zakonu o kaznenom postupku BiH.
U okviru ovog odjela funkcioniraju sljedede unutarnje organizacione jedinice:

Odsjek za borbu protiv terorizma i trgovine ABHO

Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje finansijskog kriminaliteta i korupcije
Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje organiziranog kriminaliteta
Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje kriminaliteta u svezi sa trgovinom ljudima
Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje kriminaliteta u svezi sa opojnim drogama
Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje kriminaliteta u svezi sa ostalim kaznenim
djelima
Odsjek za kriminalistiko-obavjetajne poslove

Financijsko obavjetajni odjel: Financijsko-obavjetajni odjel (FOO) utemeljen je sukladno lanku 11.
Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu. lankom 13. istog zakona definirane su mjerodavnosti
prema kojima FOO prima, prikuplja, dokumentira, analizira, istrauje, prosljeuje tuitelju
informacije, podatke i dokumentaciju primljenu sukladno zakonu i drugim propisima BiH u svezi sa
spreavanjem pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti. FOO je utemeljen sukladno definiciji
financijsko-obavjetajnih jedinica Egmont grupe (udruga financijsko-obavjetajnih jedinica drava
cijelog svijeta) i postalo je operativno 28.12.2004. godine stupanjem na snagu Zakona o spreavanju
pranja novca.
Centar za istraivanje ratnih zloina u okviru svojih mjerodavnosti prikuplja informacije, otkriva i
istrauje kaznena djela ratnog zloina i kaznena djela kanjiva po meunarodnom ratnom i
humanitarnom pravu, koja su definirana Kaznenim zakonom BiH (Genocid, lanak 171; Zloini protiv
ovjenosti, lanak 172; Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva, lanak 173; Ratni zloin protiv
ranjenika i bolesnika, lanak 174; Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika itd... )
Odjel za zatitu svjedoka obavlja poslove i zadatke sukladno Zakonu o programu zatite svjedoka u
BiH i drugim propisima u BiH o zatiti svjedoka, sa ciljem da se osigura efikasna zatita svjedoka prije,
u toku i nakon kaznenog postupka, kako bi se svjedoku omogudilo slobodno i otvoreno svjedoenje u
kaznenom postupku pred Sudom BiH
Odjel za unutarnju kontrolu vri sprovoenje istraga na temelju predstavki koje se odnose na
nepravilno ponaanje i rad policijskih djelatnika i drugih uposlenih u Dravnoj agenciji za istrage i
zatitu, sprovodi istrane postupke o uporabi sile, uporabi smrtonosne sile, prekoraenja ovlasti i
korupciji u policiji.
Jedinica za specijalnu potporu je obuena za samostalno djelovanje protiv raznih oblika terorizma u
svim meteorolokim uvjetima i na razliitim geo prostorima, te djelovanje protiv svih vidova
kriminaliteta u situacijama kada nije dovoljna ili je nepouzdana uporaba temeljnih policijskih i
kriminalistikih snaga u sigurnosnom, kriminalistiko-taktikom i materijalno-tehnikom smislu.
Jedinica je obuena i za rjeavanje svih oblika talakih situacija, za brzo, energino i efikasno
neutraliziranje teroristikih kriminogenih grupa ili pojedinaca, pretraivanje terena i potjere za
obuenim teroristikim grupama ili pojednicima, u razliitim uvjetima, uz primjenu razliitih taktikih i
manevarskih mogudnosti pri izvravanju postavljenih zadataka, koristedi razliite vidove djelovanja sa
karakteristikom ofanzivno-upadnog djelovanja. U suradnji sa drugim policijskim organima, te drugim
upravnim ili dravnim organima, Jedinica prua potporu i vri pronalaenje, potragu i hapenje osoba
koja planiraju izvrenje kaznenih djela terorizma, prua pomod u otklanjanju posljedica izazvanih
prirodnim nepogodama, kod nesreda na vodi i pod vodom i u rjeavanju razliitih vidova kriznih
situacija. Jedinica moe vriti pretraivanje terena, blokiranje odreenog prostora, zatvaranje
pojedinih pravaca postavljanjem zasjeda i drugih vidova djelovanja sa namjerom da se osujeti napad
ili izvrenje kaznenog djela.
Sluba za operativnu potporu vri poslove i zadatke stalnog operativnog deurstva Agencije,
koordinira rad deurnih slubi u regionalnim uredima i organizacijskim jedinicama, obavlja poslove
organizirane i planske primjene operativno-taktikih mjera i radnji u cilju pravovremenog prikupljanja
podataka i saznanja o kriminalnoj djelatnosti grupa i pojedinaca, priprema programe i neposredno
organizira realizaciju obuke svih organizacijskih jedinica u Agenciji, obavlja poslove odravanja i

razvoja informacijskog sustava Agencije, poslove razvoja i koritenja sustava veze, radi i druge
poslove.
Sluba za administraciju i unutarnju potporu u funkciji je administrativne potpore drugim
organizacijskim jedinicama SIPA-e. Poslovi i zadaci ove slube su izrada programa, informacija i
izvjeda, ostvarivanje odgovarajude suradnje sa drugim slubama i odjelima u Agenciji

Granina policija Bosne i Hercegovine

Granina policija Bosne i Hercegovine uspostavljena je na temelju Zakona o Dravnoj graninoj slubi
BiH. Donoenjem novog Zakona o Graninoj policiji BiH (Dravnoj graninoj slubi) u listopadu 2004.
godine, Granina policija BiH je definirana kao upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti
BiH, s operativnom samostalnodu, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i
kontrolu prelaska granice BiH i drugih poslova propisanih zakonom.
Poslovi iz nadlenosti Granine policije BiH su:

Provedba odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska dravne granice kako je

propisano tim zakonom;5
Provedba odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano
tim zakonom;
Sprjeavanje, otkrivanje i istraivanje djela koja su propisana kaznenim zakonima
u BiH kada: su ta kaznena djela usmjerena protiv sigurnosti dravne granice
ili protiv izvrenja poslova i zadataka iz nadlenosti Granine policije ili se ta
kaznena djela moraju goniti u skladu sa odredbama o zloupotrebi javnih isprava
ili ta kaznena djela obuhvadaju prijevoz robe preko dravne granice iji promet
nije doputen ili prekraja koji su propisani Zakonom o nadzoru i kontroli
prelaska dravne granice, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu,
te drugim zakonima

Obavjetajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine

Dana 22. oujka 2004. godine, na osnovu lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon
o obavjetajno sigurnosnoj - sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.
2004. godine. Dakle, spomenutim Zakonom osnovana je Obavjetajno sigurnosna / bezbjednosna
agencija Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje
obavjetajnih podataka u cilju zatite sigurnosti, ukljuujudi suverenitet, teritorijalni integritet i
ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Obavjetajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine je
odgovorna za prikupljanje obavjetajnih podataka u svezi sa prijetnjama po sigurnost Bosne i
Hercegovine

Agencija je civilna obavjetajno-sigurnosna institucija koja ima status neovisne administrativne

organizacije Bosne i Hercegovine. Zakonom je odreeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne
mogu osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavjetajno-sigurnosne strukture. Financijska
sredstva za rad Agencije u cjelini se osiguravaju iz dravnog budeta

Ovdje se pod prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine smatraju prijetnje

suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske
stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su tetne po
Bosnu i Hercegovinu, ukljuujudi:
terorizam i meunarodni terorizam;
pijunaa usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili tetna po sigurnost Bosne i
Hercegovine na bilo koji drugi nain;
sabotaa usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine
ili na drugi nain usmjerena protiv Bosne i Hercegovine;
organizirani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili tetan po sigurnost
Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi nain;
trgovina drogama, orujem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili
tetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi nain;
nezakonita meunarodna proizvodnja oruja za masovno unitenje, ili njihovih
komponenti, kao i materijala i ureaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju;
nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod meunarodnom
kontrolom;
radnje kanjive po meunarodnom humanitarnom pravu;
djela organiziranog nasilja ili zastraivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i
Hercegovini.

Sluba za poslove sa strancima

Sluba se prvenstveno bavi nadzorom i kontrolom nad kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i
Hercegovini,
kroz
obavljanje
administrativno-upravnih
i
inspekcijskih
poslova.
Obavljanjem administrativno-upravnih poslova Sluba odluuje o statusu stranaca u BiH, dakle, kroz
odobravanje ili odbijanje boravka stranaca u zemlji, kao i o odbijanju boravka, otkazu boravka i
udaljenju stranaca iz zemlje. Takoer, vri odreene sigurnosne provjere kod odluivanja o izdavanju
viza, a kod dugoronih boravaka izdaje saglasnost na izdavanje dugoronih viza. Sluba o strancima
koji su u ilegalnom boravku, ili je oigledno da stranac nede dobrovoljno napustiti zemlju, odluuje o
smjetaju stranaca pod nadzor u Imigracioni centar. U okviru inspekcijske nadlenosti Sluba
operativnim putem kroz prikupljanje obavjetenja i informacija prati i kontrolie zakonitost boravka
stranaca u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je nadleno za vrenje sljededih
poslova:

poslovi dravljanstva;
upis i evidenciju graana;
zatitu linih podataka;
prijavljivanje prebivalita i boravita;
line isprave; putne isprave.

Sudska policija
Ovlasti sudske policije
Sudska policija prua pomo Sudu Bosne i Hercegovine i Tuilatvu BiH , u smislu pribavljanja
informacija, izvravanja naloga Suda za prinudno privoenje svjedoka, izvravanja naloga Suda za
privoenje optuenih lica, sprovoenja osuenih lica u ustanove za sprovoenje sankcija izreenih
presudama Suda, odravanja reda u sudnici, obezbjeivanja sudija i slubenika Suda, kao i drugih lica
unutar Suda, internog obezbjeivanja zgrade Suda, te izvravanja drugih naloga Suda. S.P. prua
pomo u obezbjeivanju uvida u slubenu dokumentaciju, a naroito prilikom pribavljanja
neophodnih informacija, dokumenata i spisa u sluaju pruanja otpora ili nesaradnje od strane bilo
kojeg slubenika u toku istrage, Sudska policija provodi naloge Suda koji se odnose na pretres
imovine i lica, na privremeno oduzimanje predmeta
ORGANIZACIJA I SREDSTVA ZA RAD SUDSKE POLICIJE
Komandir Sudske policije rukovodi radom Sudske policije, za komandira Sudske policije moe biti
postavljeno svako lice koje ima najmanje VI stepen strune spreme (via struna sprema) i sedam
godina radnog iskustva kao slubenik Sudske policije.
Sredstva za rad Sudske policije izdvajaju se iz Budeta institucija Bosne i Hercegovine dok
Ministarstvo pravde vri nabavku i finansijske operacije za Sudsku policiju.

POSTUPCI POLICIJE
Aspekti postupka policije
Postupci policije mogu se opisati univerzalnim i individualnim aspetkom. Univerzalni se odnosi na
slicnost policajaca dok individualni stavlja naglasak na razlike izmedju policajaca.
Univerzalni aspekti
Razlicita istrazivanja nastoje objasniti generalno ponasanje policije. Takva istrazivanja ukljucuju tri
aspekta: socioloski, psiholoski i organizacioni.

Socioloski apsekt naglasava drustveni kontekst u sklopu kojeg se policajci zaposljavaju i obucavaju i u
kojem dolazi do interakcije izmedju policije i gradjana. Vecina istrazivanja u ovoj oblasti pokusavaju
ustanoviti vanjske ili kontekstualne faktore koji uticu na diskriciono pravo policajca.
Psiholoski aspekt
Psiholoski aspekt se odnosi na prirodu licnosti policajca. Policajci mogu imati odredjene karakteristike
licnosti prije zaposljenja u policiju, koje se mogu promjeniti kao rezultat njihovog iskustva stecenog u
policiji. Pitanje koje se stalno postavlja jeste da li vrijednost i stavovi policajaca poticu iz njihovog
porijekla, odgoja, obrazovanja itd. Ili su rezultat iskustva stecenog radom u policiji.

Organizacioni aspekt
Prema ovom aspektu organizacioni faktori u upravi formalni, ne formalni i istitucionalni igraju vaznu
ulogu u postupcima policije, istrazivanja govore o uticaju formalnih faktora i kako policijska uprava
struktuira aktivnosti policije
Individualni aspekt
Umjesto isticanja slicnosti medju policajcima individualni aspekt usmjeren je na razlike u donosenju
odluka medju policajcima. Individualni aspekt ukljucuje klasifikacije koje prave razlike izmedju tipova i
stilova policisjkog djelovanja.
Worden je ustanovio 5 nacina koji razlikuju policajce jedne od drugih. Prvi je njihovo vidjenje ljudske
prirode. Drugo policajci imaju drugacije poimanje svoje uloge, neki sebe vide kao borce protiv
kriminala dok drugi smatraju da je uloga policije ne samo borba protiv kriminala vec i rijesavanje
problema, sprecavanje kriminala i rad za zajednicu. Trece, policajci imaju ralizite stavove prema
pravnim restrikcijama, neki policajci smatraju da cilj opravdava sredstvo, neki smatraju da sistem ne
kaznjava dovoljno te su oni ti koji trebaju da garantiraju kaznjavanje provodjenjem ulicne pravde.
Cetvrto njihova klijentela utice na njihova ubijedjenja i postupke tj utjecaj pojedinih grupa na
policajca moze dovesti do selektivne primjene pojedinih zakona i udaljiti druge grupe koje su u
interakciji sa policijom. Peti je odnos rukovodstva i strukovnih grupa za podrsku, teoretski policijske
uprave nagradjuju pozeljno ponasanje a kaznjavaju nepozeljno medjutim uprave ne nagradjuju toliko
koliko kaznjavaju u skladu sa tim policajci cesto traze podrsku od clanova svojih strukovnih timova za
podrsku tj. Od drugih policajaca . Takva grupa utjece veoma na rad policije.
Socijalizacija napsram predispozicije
Teorija socializacije se zalaze za to da su postupci policajca odredjeni radnim iskustvom i kolegama
nego njihovim vrijednostima i stavovima prije zaposlenja tj. Socijalizacija pojedinaca rezultat je
njihovog profesionalnog iskustva. Ukoliko policajac postane korumpiran to je zbog toga sto
zaposlenje u policiji doprinosi slabljenu vrijednosti.
Imaju dva procesa socijalizacije, Formalni ( rezultat onog sto se dogodi toko procesa odabira, obuke,
onog sto se nauci te sto policajcu ispricaju mentori) i Neformlana( rezultat interakcije novih kadeta sa
starijim i iskusnijim policajcima, kolege igraju vaznu ulogu u odredjivanju ponasanja)
Teorija predispozicije prema kojoj se postupci policajca prvenstveno objasnjavaju osobinama,
vrijednostima i stavovima pojedinaca prije zaposlenja.

ISTRAZIVANJA
Nasa policija koja se bavi nezakonitim radnjama
Hopkins je razvio teoriju ratna teorija o kontroli kriminaliteta ukazujuci da policajci smatraju da
vode rad protiv kriminaliteta i da su sva sredstva opravdana da bi se dobio rat. Policija smatra da
javnost vrsi pritisak na njih da postignu rezultate, a posljedice toga su rjesavanje problema na
ulicama. Takvi policajci vjeruju da je nezakonito ponasanje neophodno ukoliko treba odrzati red i mir.
Nasilje i policija
Prvo istrazivanje zasnovano na drustvenim naukama o policija pod nazivom Nasilje i policija proveo je
Westely . On je ustanovio da je faktor socijalizacije veoma vazan za postupke policije. Dosao je do
saznanja da veterani indoktriniraju kadete ubjedjujuci ih da ukoliko zele biti dobri policajci da moraju
preuzeti kontrolu nad situacijom u koju su umjesani. Imati kontrolu znaci da gradjani, posebno oni
nizeg staleza, moraju ukazati postovanje, ukoliko ne ukazu policajac je obavezan reagirati. Tako su
mnogi policajci u tom gradu naveli da bi gradjani trebali biti kaznjeni upotrebom neke vrste fizicke
sile.
Westleyevo istrazivanje i analiza isticu vaznost solidarnosti unutar grue. Solidarnost unutar grupe ili
bliskost i lojalnost medju policijom razultira iz misljenja da se javnosti ne moze vjerovati. Solidarnost
je cesto pracena cuvanje informacija ili zakonom sutnje prema kojem policajac ne razgovaraju o
nepropisnim postupcima kolega kako bi zastitili kolegu.

Pravda bez sudskog procesa

Vazna studija Skolnicka jer pruza vise vaznih uvida u aktivnosti i postupke policije. Jedna od njih se
odnosi na produktivnost policijskih uprava, sto znaci da ciljeve koje je istakla policijska uprava uticu
na postupke policije. Na primjer, ukoliko je uprava preokupirana hapsenjima i posanjem prijava onda
ce policajci vjerovatno biti agresivniji prilikom hapsenja i kaznjavanja
Pri razmatranju opasnosti u policisjkom poslu on je utemeljio fazu potencijalni napadac koja oznacava
osobu koju policajac misli da predstavlja potencijalnu opasnost ili donosi nevolju. Policija iz svog
iskustva razvija znakove opasnosti kao sto je ponasanje osobe, jezik, odjeca itd. . Takve nagovjestaje
policija moze protumaciti kao osporavanje njihovog autoriteta te je mogu verbalno ili fizicki
uznemiravati.
Razliciti postupci policije
Jedno od najvaznijih istrazivanja je ovo koje je proveo Wilson. Wilson je proucavao osam policijskoh
uprava i klasificirao 3 stila policijskog djelovanja.
Stil cuvara koji daje policajcima dosta slobode u nacinu rijesavanja takvih problema. Uglavnom ne
postoje strategije ili procedure koje ih vode. U skladu sa tim policajac ima pravo da sam osmisli svoj
odgovor ili rjesenje.
Stil pruzanja usluga, policajci smatraju da oni trebaju da obezbjede proizvod koji zajednica zeli.
Ovakve uprave se obicno nalaze u homogenim sredinama koje imaju zajednicku predstavu u javnom
redu i miru. Policija vecinom koristi ovaj stil kada se radi o rijesavanju problema koje zajednica smatra
vaznim.

Pravni stil podrazumijeva da policija pokusava da provede zakon , napise prijavu ili obavi hapsenje
koliko je to moguce. Policija u ovom stilu smatra sebe odgovornim za provodjenje zakona
Gradska Policija
Drugo vazno istrazivanje je proveo Rubinstein, koje istice vaznost radnog okruzenje policajaca kao
kljucni faktor njegovog ponasanja. Policajci uce od drugih policajaca o tome sta je vazno a sta nije, o
vrstama situacija i ljudi koji predstavljaju potencijalnu opasnost, te kako reagirati u takvim
slucajevima. Policijske uprave mogu znacajno uticati na reakcije policajaca, ali mnogo ovisi o svakom
policajcu, njegova teorija podrzava teoriju socijalizacije.

Zapazanje o formiranju policajca

Van Maanen je napisao studij zapazanje o formiranju policajca, jedno od njegovih najzanimljivijih
zapazanja jeste proces kojim se pojedinci zaposljavaju u policijsku upravu.

Ustanovio je cetri faze:

Izbor prije zaposljavanj. Vecina osoba koja izabere ovu profesiju izabere je medju razlicitim
zanimanjima. Oni cesto izaberu rad u policiji jer smatraju da je to elitno zanimanje. Mnogi vec
unaprijed znaju nekoga ili nesto o radu policije i vec su skloni poistovjecivanju sa ciljevima i
vriednostima policije.
Primanje: Upoznavanje. Druga faza je akademsko iskustvo. Svi policajci nako zaposlavanja, moraju
proci odredjeni oblik akademske obuke koja ih uci pravila i odredbe pol. Uprave.
Promjena: Suster. Nakon zavrsetka akademije , kadeti ulaze u trecu fazu, smestaju se u patrolni
odredi svakom se dodjeluje instruktor. U ovoj fazi kadete testiraju iskusniji policajci. Da li oni mogu
obavljati svoj posao, da li znaju rukovati opremom, da li imaju zdrav um itd.
Nastavak: Preobrazaj. U posljednjoj fazi, kadeti se prilagodjavaju realnosti posla. Za pravo ta realnost
ukljucuje veliki broj rutinskih pitanja i biokratskih zadataka uz tek pokoju uzbudljivu aktivnost koja za
neke policajce predstavlja motivaciju.
Policajci Ulicni politicari
Istrazivanje postupka policije koje je proveo Muir. Muir je uzeo u obzir dva kljucna pitanja za eticki
razvoj policije: (1) nivo do kojeg policajac razumije ljudsku prirodu tj. Stepen saosjecanja i (2) kako
policajac reagira na kontradikciju izmedju pravednog rijesenja i upotrebe prisilnih sredstava.
Muir je ustanovio cetri stila:
Policajci profesionalci su saosjecajni i nesmeta im njihov autoritet, ukoliko potrebno ovi policajci ce
upotrebiti silu kako bi obavili posao, ipak oni radije izabrali neko drugo rijesenje nego upotrebu sile.
Nasilnici, oni su skloni upotrebi sile ukoliko im se ukaze prilika. Oni osjecaju potrebo za upotrebu sile i
nedostaje im dodirna tacka sa obicnim ljudima. Za njih je sila najednostavnije rijesenje problema.

Policajci koji primjenjuju reciprocni stil rada su saosjecajni, ali im smeta njihov autoritet. Takvi
policajci nasto da ubijede pojedine osobe da saradjuju a ne pribjegavaju upotrebi sile.
Izbjegavaci nisu ni saosjecajni ni prihvataju svoj autoritet. Oni nastoje da izbjegnu komplicirane
situacije i probleme. Njima nedostaje razumno shvatanje upotrebe sile na odgovoran nacin.

Rad na Ulici: Diskreciono pravo policije

Brownov istrazivacki rad je istrazivanje o stilovima policisjkog djelovanja. Prema brownu pojedinacni
stilovi policajca ovise o kombinaciji njiohve agresivnosti i selekcije problema vezanih za kriminal.
Koristeci te dvije varijable Brown je ustanovio cetri stila postupaka policije.
Konvencijalni borci protiv kriminala su veoma agresivni i imaju tendenciju da budu selektivni
fokusirajuci se na teza krivicna dijela. Takvi policajci sticu veliko znanje u oblasti u kojoj rade.
Borci protiv kriminala zakonskim putem vjeruju u vaznost pravnih procedura. Takvi policajci nastoje
da djeluju preventino i postuju zakon, ali uglavnom nisu selektivni. Skoro svako krsenje zakona
smatraju znacajnim.
Policajci koji pruzaju usluge obavljaju minimalnu kolicinu posla dovoljnu kao dokaz da nesto rade tj.
Nisu agresivni ali jesu selektivni.
Policajci profesionalci bave se ogranicenim aktivnostima i nisu selektivni . Oni rade u skladu sa
trenutnom situacijim, mogu biti zestoki ukoliko je potrebno a mogu i pruzati usluge.
Donosenje odluka i diskreciono pravo policije
Policajci donose odluke koje uticu na javnost na vazne nacine. Ipak akademsko znanje o nacinu na
koji policija donosi odluke je ograniceno. Kada policija uoci nesto sto nije u skaldu sa sablonom,
potrebno je donjeti dvije vazne odluke: (1) da li intervenirati u takvoj situaciji? (sto nije moguce
ukoliko je policajca poslala uprava) i (2) kako intervenirati.
Diskreciono Pravo je uze definirano. Najcesce koristena definicija je odluka da se ne traze pravne
sankcije ukoliko su okolnosti povoljne za njih. Npr odluka da se ne izvrsi hapsenje kada je ono
opravdano pravno ponekad se naziva diskreciono pravo na neprovodjenje zakona.
Prilicno mnogo istrazivanja provedeno je u vezi sa varijablama koje uticu na donosenje odluka i
diskreciono pravo policije. Te varijable se dijele na organizacione, varijable sredine, varijable razlicitih
situacija i individualne varijable.
Organizacione varijable
Postoji nekoliko organizacionih varijable. Birokratska priroda policijske uprave vazan je faktor koji
utice na postupke policije, potrebno je naglasiti da je svrha birokratske procedure da vodi i usmjerava
postupke policije. Bez politike u pismenoj formi uprave ustupaju odluke o politici idiosinkretskim
odlukama patrolnih policajaca. Birokratsku kontrolu su istrazivaci ispitivali da vide koliko je efikasna i
da li doprinosi kvalitetu usluga policije. Pronasli su da Birokratska kontrola moze biti
kontraproduktivna i doprinjeti prikrivanju informacija i slabljenju birokratske kontrole. Uprave koje su
veoma birokratkse imaju tendenciju da budu bezlicne ili da pretjerano kaznjavaju policajce. Takva
tendencija moze dovesti do toga da policajci rade sto moguce manje da bi izbjegli nevolju.

Radni periodi i podrucija. Druga vazna org. Varijabla je ucestalost izmjene radnih perioda i podrucija u
kojem rade. Sto su cesce ovakve vrste izmjena to su gradjani i policajci udaljeni jedni od drugih. Takva
situacija moze dovesti do slabije komunikacije i manje razumijevanja za probleme zajednice.
Varijable sredine
Karakteristike sredine mogu utjecati na postupanje policije. Jedna od ti karakteristika je rasni sustav.
Istrazivanja podupiru stajaliste da policija pise vise izvjestaja, vise hapsi, da je nasilnija te da od
gradjana prima vise zahtjeva za intervencijom u podruciju gdje zive manjine. Policija gleda mjesta na
kojima zive manjine kao mjesta gdje ce najvjerovatnije biti pocinjena teza krivicna djela. Posljedica je
toga da policija postaje sumnjicava i opreznija i zabrinutija za svoju sigurnost. Drugi aspekt okruzenje
ja njegova rasna i eticka heterogenost. Sto je veca rasna i etnicka raznovrsnost to je veca vjerovatnost
da ce se policija sukobiti sa gradjanima. Plicija se sklona vecoj primjeni diskrecionog prava u takvim
podrucijima

Varijable razlicitih situacija

Mobilizacija. Nacin na koji se policija mobilizira ili uplice u odredjene situacije vazan je faktor u
odredjivanju njihovih postupaka.
Ponasanje i stav. Karakteristike osumljicenog i tuzioca vazne su varijable u diskrecionom pravu
policije. Vjerovatnije je da ce neuctivi i nekooperativni osumljiceni biti uhapsen. Drustveno
ekonosmki status jedne osobe je takodjer vazan. Vjerovatnije je da ce policija grupo postupati sa
osobama nizeg sloja. Ako je tuzioc neuctiv manja je sansa da ce policija uraditi ono sto od njih trazi
tuzilac.
Rasna pripadnost. Mnoga istrazivanja potvrdjuju tvrdnju da se prema crncima postuplja grublje nego
sa bjelcima ili da ce oni prije biti uhapseni. Neki istrazivaci tvrde da ce crnci a moguce i druge
manjinske grupe pruziti otpor policiji ili se lose ponasati prema policiji.
Pol. Utjecaji polne pripadnosti na postupanje policije u pogledu hapsenja nisu puno istrazivanji.
Mnogo se spominje vece sklonosti prema muskarcima u policijskim upravama Ipak nejasno je koliko
ta sklonost utice na sukob izmedju policije i gradjana. Policajci cce vjerovatnije zaustaviti aktrativnu
zenu i to ne radi prekrsaja vec da bi ostvarili licni kontakt.
Odnost tuzioca i zrtve. Vazna varijabla je odnos izmdjeu tuzioca i zrtve. Ukoliko su oni bliski policija
moze oklijevati da uhapsi osumljicenog ili da preduzme bilo kakve sluzbene radnje jer smatraju da bi
bilo tesko dobiti iskaz zrtve na sudu.
Vrsta krsenja zakona. Vrsta zakona koja se krsi takodjer ima utjecaj na diskreciono pravo policije. Sto
je ozbiljnije krsenje veca je mogucnost formalne reakcije policije. Policija ce vjerovatnije izvrsiti
hapsenje ukoliko se radi o tezem krivicnom djelu nego o prekrsaju.
Lokacija. Na policiju utjece lokacija, javna ili privatna sa koje su primili poziv. Policija ce reagirati
grublje na javnom nego na privatnom okruzenju. Ta razlika je rezultat nekoliko faktora, vrste
krivicnog djela, potreba da u javnosti drze situaciju pod kontrolom i cinjenica da ima vise ili poziva ili
preventivnih aktivnosti u javnosti.
Prisustvo drugih. Prisustvo drugih policajaca i prolaznika ima malo utjecaja na ono sto policija radi.
Ukoliko policajac misli da drugi policajci od njega ocekuju da bude grup ili da kazni odredjenu osobu

ili da uhapsi onda ce on i nastojati da to uradi. Ponasati se onako kako drugi policajci vjeruju da je
ispravno vazan je dio prihvatanja u policijsko bratstvo.
Individualne varijable
Obrazovanje, starosna dob i iskustvo. Mladji policajci mogu raditi vise, biti agresivniji i skloniji cescem
kaznjavanju nego stariji. Medjutim kvaliteta stariji i iskunijih moze biti bolja.
Rasa. Rasna pripadnost policajca takodjer je vazna. Veliki dio istrazivanja se fokusira na crnim
policajcima. Neki dokazi ukazuju da ih vise postuje crnacka zajednica ali da oni znaju biti ostriji prema
drugim crncima u poredjenju sa policajcima bjelcima.
Pol. Pol policajca takodjer utice na diskreciono pravo policije. Neki dokazi ukazuju da su zene manje
agresivne u odnosu na muskarce.
Karijera i stanje u porodici. Vazna varijabla koja utjece na diskreciono pravo policajca. Policajci koji
cesto vrse hapsenja su ambiciozni te su smatrali da hapsenje povecava sansu za promocijom ili su
smatrali da je hapsenje zbog teskih krivicnih djela vazan dio rada u policiji. Nei policajci su vise hapsili
jer im je to pruzilo priiku za prekovremeni rad sto im je povecavalo platu.
Devijantno ponasanje policije
Devijantno ponasanje policije je ponasanje koje nije u skladu sa normama ili ocekivanjima. Postoje tri
kategorije stanarda: eticki, organizacioni i pravni. Eticki standardi su principi odgovarajuceg internog
ponasanja policajca. Eticko ponasanje je izraz licne vrijednosti. Organizacioni standard mogu biti
formalni i neformalni. Oni poticu iz politike, procedura, pravila i odredbi policijske uprave (formalni),
a iz ocekivanja kolega (neformalni). Pravni standard predstavljeni su zakonima za koje policajac polozi
zakletvu da ce ih provoditi i propisanim procesom koji utvrdjuje sredstva koja policajci mogu koristiti
da postignu cilj.
Vrste devijacia
Barker i Carter podjelili su devijantno ponasanje policije u dvije kategorije: Zloupotreba ovlasti i
devijaciju u profesiji. Zloupotreba ovlasti definirana je kao bilo koji cin policajca bez obzira na motiv ili
namjeru ciji je cilj da povredi, uvrijedi, pogazi ljudsko dostojanstvo, dovede do osjecaja inferiornosti
ili prekrsi neodvojivo zakonsko pravo pripadnika policije. Devijacija u profesiji je devijantno
ponasanje, krivicno ili nekrivicno tokom obavljanja uobicajnih policijskih aktivnosti ili pod krinkom
ovlasti policije. Postoji dvije kategorije devijacije u profesiji i to: Nepropisno ponasanje koje se odnosi
na krsenje smjernica policijske uprave i korupcija policije sto predstavlja zabranjenu radnju koja
ukljucuje zloubotrebu sluzbene duznosti policajca radi stvane ili ocekivane materijanle nagrade ili
dobiti.
Preama Kappleru, Sluderu i Alperu postoji Policijski kriminal sto predstavlja upotrebu sluzbene
duznosti radi izvrsenja krivicnih djela, Devijacija u profesiji sto predstavlja aktivnost koja nije u skladu
sa standardima i koja je obavljena tokom svakodnevnih duznosti, Korupcija policije sto ukljucuje
upotrebu sluzbene duznosti radi licne dobiti, Zloupotreba ovlasti cija definisija sadrzi 3 elementa:
Policajci mogu fizicki da zlostavljaju druge upotrebom prekomjerne sile, policajski mogu psihicki
zlostavljati gradjane uznemiravanjem i ismijavanjem, Policajci mogu krsiti ustavna i ostala prava
gradjana
Punch je ustanovi o4 vrste korupcije: Izravna korupcija ( policija moze biti povezana sa org.
Kriminalom i selektivno ne provodi zakon ), Predatorska korupcija(desava se kada policija podstice
kriminal ili aktivno iznudjuje novac tj. Policija predstavlja org. Kriminal), Ratoborna korupcija( glavni

cilj je hapsenje, dobijanje presude i dugotrajne kazne zatvora, u to spada podmetanje dokaza,
zastrasivanje svjedoka, izdaja, placanje dousnika drogom itd.) i Zloupotreba pravde(lazni iskaz pod
zakltevom, zastrasivanje svjedoka i podmetanje dokaza razlika od ratoborne korupcije je motiv
policajca, u ovom slucaju motiv je osvtea dok je u ratobornoj motiv postizanje policijski shvatane
pravde).

Faze devijacije
Prema Shermanu postoji proces korupcije koji je nazvao zaokret. Taj proces se stastoji iz razlicith faza
od kojih je svaka ozbiljnija od prethodne:
1. Sitnija podmicivanja: Besplatna kafa, obroke ili besplatno hemijsko ciscenje
2. Vrijemezatvaranja barova: Policajci ostaju u kaficima do zatvaranja gdje dobijaju besplatno pice a
zauzvrat vlasnik dobije besplatnu zastitu.
3. Kriminal za vrijem eprimjene propisa: Primanje mita od zaustavljenih vozaca.
4. Kockanje: Uzimanje redovnih isplata stecenih kockanjem
5. Prostitucija: Policajci rihvataju mito od prostituki, svodnika ili vlasnika brodela
6. Droga: Policajci koriste, kupuju i prodaju drogu. Oni takodjer mogu otudjiti drogu ili gotovinu od
prepodavaca tokom racije.
Sistemska teorija korupcije smatra da korupcija potice iz prirode policijskog posla, te da, ako su
protokoli protiv korupcije neadekvatni korupcija ce se prosiriti na cijelu upravu.
Teorija o korupciji trula jabuka oznacava korupciju ogranicenu na mali broj policajaca koji su
vjerovatno bili neposteni prije zaposlenja. Jedan los policajac moze pokvariti cjelu upravu