PRIKAZI I OSVRTI

Primljeno: prosinac 2015.

MARIJAN UPERINA*

Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP

linosti

U izdanju nakladnika Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveu-

ilita u Sarajevu, u sklopu biblioteke Securitas, 2015. godine objavljena je knjiga Bliska
zatita VIP linosti (ISBN 978-9958-613-67-8).
Autori prezentirane knjige ugledni su praktiari i teoretiari kriminalistike znanosti i
privatne zatite. Mr. Zlatko Morati (zvani eer) nakon zavrenog kolovanja na Fakul-
tetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, na kojem je obranio
diplomsku temu Osiguranje VIP osoba u pokretu: ameriki model US Secret service i DSS te
na Prometnom fakultetu u Sarajevu, na kojem je obranio magistarsku temu Bliska zatita u
javnoj i privatnoj sigurnosti s posebnim osvrtom na zatitu osoba od posebne vanosti, bavi
se poslovima neposredne zatite tienih osoba. Djelatnik je amerikog veleposlanstva u Sa-
rajevu i lan Tima za neposredno osiguranje amerikog veleposlanika u BiH. Tijekom svog
dosadanjeg rada bio je polaznik brojnih specijalistikih teajeva i obuke koje je savladavao
s najviim ocjenama, a bio je organizator i predava na teajevima za obuku pripadnika nepo-
sredne zatite. Dobitnik je nekoliko vanih nagrada i priznanja od kojih izdvajamo: Zahval-
nica grada Sarajeva za iskazanu graansku hrabrost te Medalje za hrabrost koju je dodijelio
US Department of State i tadanja dravna tajnica SAD-a, gospoa Hillari Clinton, 2011.
godine. Prof. dr. sc. Jasmin Ahi djelatnik je Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i
sigurnosne studije Sveuilita u Sarajevu na kojem je, pored nastavnike aktivnosti, obavljao
niz vanih funkcija (npr. prodekan za znanost). Magistrirao je na Nacionalnom kapodistrij-
skom Fakultetu politikih znanosti (Atena, Grka) na temu: Nova dimenzija na jugoistoku
Europe Pakt stabilnosti, a doktorsku disertaciju pod naslovom: Privatne sigurnosne agen-
cije u institucionalnoj reformi sustava sigurnosti BiH obranio je na Fakultetu politikih zna-
nosti u Sarajevu. Suradnik je DCAF - Centra za demokratsku kontrolu naoruanja u enevi,
Police Practice and Research Journala iz SAD-a te Revije za umjetnost, znanost i drutvena

mr. sc. Marijan uperina, doktorand na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sve-
uilita u Sarajevu i umirovljeni vii predava na Visokoj policijskoj koli u Zagrebu.

91
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

pitanja Odjek" u BiH. Sudionik je nekoliko znanstveno-istraivakih projekata, znanstvenih

konferencija u BiH i inozemstvu te je autor brojnih znanstvenih i strunih lanaka (npr. Me-
hanizmi i institucije prevencije i suzbijanja organiziranog kriminala u jugoistonoj Evropi
(2004), Bosnia's Security Sector Reform State Border Service of BH as an efficient Border
Management Agency (2007), Police research in former Yugoslavia (2009)) i knjiga meu
kojima izdvajamo udbenik Sistemi privatne sigurnosti (2009).
Motiv za prikaz ove knjige jest u nepostojanju i vrlo rijetkom objavljivanju znanstve-
nih i strunih tekstova iz podruja privatne zatite, sigurnosti i kriminalistike znanosti koji
se bave neposrednom zatitom vanih ili tienih osoba. Iz tog razloga se eli upozoriti na
ovo, po tematici, vrlo rijetko objavljeno djelo. Bogatstvo je ove knjige u tome to se na
metodian i razumljiv nain objanjava problematika potrebe neposredne zatite vanih ili
tienih osoba te organizacija, taktike i metodike provoenja te zatite. U knjizi je prikazan
program i obuka profesionalnih pratitelja po tzv. amerikom modelu pratnje i zatite VIP
osoba. Taj model zatite je osnova svim drugim modelima koji se primjenjuju u sigurnosnim
slubama i agencijama privatne zatite u svijetu. Knjiga je pisana na temelju Prirunika za
teaj zatite VIP osoba amerikog Ministarstva vanjskih poslova i Odjela za diplomatsku
sigurnost (autorizirao Kongres SAD-a 13. 11. 1983.) i Pravilnika za rad asnika za nepo-
srednu zatitu po amerikom modelu DSS-a (BGPSO BodyGuard Protective Security
Operations) te na temelju praktinog iskustva u provoenju misija zatite tienih osoba
kroz razdoblje od dva decenija. Knjiga je ve nala svoju praktinu primjenu u Direkciji za
koordinaciju policijskih tijela BiH gdje se koristi kao osnova za Pravilnik rada spomenute
agencije, tijekom provoenja obuke kadrova koji e se baviti poslovima zatite VIP osoba u
BiH na najvioj razini.
Namjera je autora da ova knjiga poslui znanstvenim i strunim dionicima, studentima
i praktiarima u obuci novih kadrova u sigurnosnim slubama te da postavi nove standarde
u istraivakim i znanstvenim metodama u ovom podruju sigurnosti. Nove generacije ko-
lovanih pratitelja, uz sofisticirane primjene raznih tehnika i taktika za osiguranje VIP osoba,
imat e priliku da ovaj rad i njemu sline radove nadopune, te da ovaj zahtjevan posao pred-
stave u najboljem svjetlu.
Autori naglaavaju kako ljudi koji se bave osiguranjem VIP osoba ive tui ivot.
Sama pomisao na to da oni stavljaju svoja tijela izmeu prijetnje i VIP osobe svrstava ih u
posebnu grupu ljudi, koji se bave specifinim i odgovornim poslom. Potreban je jak karakter
i mnogo sposobnosti da bi se ovaj posao radio profesionalno i sigurno. Fizika je spremnost
samo jedan bitan segment osposobljenosti. Pored ostalih znanja i vjetina, tu su i teajevi psi-
hologije, redovno upoznavanje sa zakonskim propisima, odlino rukovanje vatrenim oru-
jem, usavravanje stranih jezika, lijepo ponaanje i mnoge druge osobine i vjetine. Pored
svih specijalistikih treninga, neprekidnog usavravanja, visoke doze profesionalizma, rtvo-
vanja osobnog ivota i obavljanja svakodnevnih dunosti uz to je mogue manje buke, na
njihov posao se ne obraa velika pozornost i nisu u prvom planu sve dok se neto ne dogodi.
Knjiga sadri 205 tiskanih stranica, podijeljena je u osam tematskih cjelina, poglavlja,
s preko sto fotografija i crtea koji vrlo dobro objanjavaju tekst. U nastavku se daje opis
sadraja svakog pojedinanog poglavlja.
U prvom poglavlju pod naslovom Konceptualni okvir pojmovni sustav (19-34),
autori definiraju temeljne koritene pojmove: openito sigurnost; javna i privatna sigurnost;
ali i ue strune pojmove: neposredna zatita i neposredna zatita VIP osoba; tjelohranitelj i

92
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

profesionalni pratitelj te objanjavaju razliku izmeu VIP osobe i VVIP osobe.

Pod vrlo vanom osobom (Very Important Person VIP) najee se razumijeva pred-
sjednik ili poglavar drave ili vlade, odnosno drugi visoki politiki dunosnik, visoki vojni
zapovjednik, odnosno druga znaajna ili tiena osoba kojoj se prua poseban tretman zbog
nekog posebnog razloga ili njenog statusa. Pored VIP skraenice, ponekad se koristi i skrae-
nica VVIP koja oznaava vrlo vrlo vanu osobu (Very Very Important Person VVIP), kako
bi se posebno naglasila vanost neke osobe (npr. u odnosu prema drugim VIP osobama).
VVIP skraenica koristi se najee prilikom obiljeavanja mjesta za sjedenje ili boravak
veeg broja VIP osoba na jednom mjestu, kako bi se prema standardima svjetskog protokola
odredile osobe po vanosti u danom trenutku i u naelu se rijetko koristi.
Vano je napomenuti da se prilikom osiguranja VIP osoba osigurava pozicija koju ta
osoba obavlja u odreenom trenutku, a ne ta osoba kao pojedinac. Veina slubi na ovako
visokoj razini zatite titi ustavne funkcije svojih dravnika i dunosnika irom svijeta po
unaprijed utvrenim standardima i razinama prijetnje. Stoga su visokopozicionirani politiari
svjesni obaveza i prijetnji koje ta funkcija povlai sa sobom i imaju visoku razinu sigurnosne
i zatitne kulture, znaju kako se ponaati i kako sluati savjete i naredbe pripadnika tima koji
su zadueni za njihovu zatitu. Posao zatite VIP osobe pored opsenih radnji pripreme i
treninga ukljuuje i visoku razinu tolerancije i fleksibilnosti pripadnika slube za neposrednu
zatitu (kao i VIP osobe), koji moraju biti svjesni koga i na koji nain osiguravaju, te da su
stalno pod budnim oima javnosti koja je nerijetko vrlo kritina prema njihovim postupcima.
Autori pod pojmom tjelohranitelja razumijevaju osobu koja reagira po prirodi i kriterij
za njihovo angairanje je uglavnom izgled, a ne znanje, obuenost i mogunost ispravnog
reagiranja. Za razliku od tako definiranog tjelohranitelja, pod pojmom profesionalnog prati-
telja razumijeva se puno vie. Profesionalni pratitelji su definirani vjetinom ljudske komu-
nikacije, viemjesenim treningom, fleksibilnou, mogunou da obave detaljna planiranja
i provedu misiju zatite VIP osobe do kraja te da nainom rada, tehnikom usavrenou
i logistikom podrkom agencije za koju rade pokau jasnu razliku izmeu tjelohranitelja
i kolovanog pripadnika tima za neposrednu zatitu VIP osobe. Ono to je posebno vano
napomenuti, a autori to istiu, jest da nema apsolutne zatite. Pripadnici slubi za zatitu
VIP osoba svojom prisutnou i profesionalnim radom mogu samo obeshrabriti napadaa ili
smanjiti uinak napada.
U nastavku autori opisuju ameriki model zatite VIP osobe kroz primjenu operativne
tehnike (npr. blindirano vozilo popularno nazvano beast ili zvijer, predsjedniki zrakoplov
ili Air Force One, te autobus kojeg amerika Tajna sluba koristi za prijevoz predsjednika
tijekom predizborne kampanje), metode i naine rada agenata Tajne slube SAD-a koje su
se usavravale kroz povijest, uei ih na temelju vlastitih i tuih iskustava, prakse i ugroza
na koje su nailazili tijekom obavljanja svog posla. Autori zakljuuju kako nam stalna na-
predovanja na podruju neposredne zatite, postavljanje novih standarda, rigorozan odabir
kadrova, stalne provjere i prijetnje zbog aktualne politike situacije u svijetu pokazuju kako
su pripadnici amerikih slubi za neposrednu zatitu vjerojatno najspremniji i najobueniji
da odgovore na izazove zatite jednog od najveih svjetskih lidera.
Drugo poglavlje pod naslovom Nastanak i razvoj snaga za neposrednu zatitu
pogled kroz povijest (35-52) zapoinje povijesnim opisivanjem prethodnika dananjih
profesionalnih pratitelja, meu koje se ubrajaju samuraji. Za njih je vrijedio strogi kodeks
asti (bushido) po kojem su i po cijenu vlastitog ivota bili duni zatiti svog poslodavca ili

93
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

gospodara. Ako ne bi obavio provjereni zadatak, kazna je bila samo jedna ritualno samo-
ubojstvo ili seppuku (vrsta harakirija). U doba Rimskog Carstva, od VII. st. pr. Krista do V.
st., osobnu zatitu caru, posebno od atentata, i lanovima njegove obitelji pruala je garda
pretorijanaca ustrojena po kohortama (formacija vojne postrojbe, dio legije). Ovaj povijesni
prikaz zavrava opisom aktivnosti Allana J. Pinkertona (1819.-1884.) koji je jedan od prvih
osnivaa privatne zatite u SAD-u ali i Tajne slube SAD-a (US Secret Service), zaduene za
osobnu sigurnost predsjednika SAD-a
Uz prikaz poznatih atentata na vane osobe, autori provode klasifikaciju oruja s kojim
su ti atentati poinjeni, dijelei ih na: a) oruje kratkog dometa, b) oruje veeg dometa i c) na
razne eksplozive, pri emu posebno naglaavaju suvremenu opasnost od atentatora bombaa
samoubojica. U fenomenolokom prikazu autori su opisali nekoliko atentata sa smrtnom po-
sljedicom po rtvu (Abraham Lincoln, Franz Ferdinand, Aleksandar Karaorevi, Mahatma
Gandhi, Indira Priyadarshini Gandhi, John F. Kennedy, Martin Luther King, Anwar al-Sadat,
Olaf Palme, Yitzhak Rabin, Zoran ini) i nekoliko sluajeva gdje su rtve izbjegle smrtnu
posljedicu atentata (Ronald Reagan Wilson, papa Ivan Pavao II., Margaret Thatcher, Jacques
Ren Chirac). Objanjavajui etiologiju atentata, autori uvodno daju vrlo iroku definiciju
atentata1, a potom dijele atentatore prema motivu ili razlogu:
(a) Revolucionarni ili politiki razlozi. Radi se o grupi ili pojedincima, fanatini u svojim
eljama promjene postojee vlasti ili osnivanja nove vlasti. rtve predstavljaju
vladu koja je, po miljenju atentatora, razlog za represiju, ugnjetavanje, progone
itd. Atentatori se obino nadaju kako e tim djelom sruiti postojeu vladu da bi se
osnovala nova forma upravljanja i vladanja koja je za njih prihvatljiva.
(b) Ekonomski razlozi. Ponekad su atentatori motivirani uvjerenjem kako je njihova
meta odgovorna za loe ekonomsko stanje u kojem se nalazi njihova nacija, grupa
kojoj pripadaju ili oni sami.
(c) Ideoloki razlozi. Atentatori vjeruju da njihova rtva ugroava principe koji su,
po njihovom miljenju, izuzetno vani. Pojedinci ili grupe imaju jaka, ako ne i
fanatina uvjerenja. Ideoloki razlozi mogu potjecati od vjerskih ili socijalnih
uvjerenja. Atentator se nada da e promijeniti postojei sustav eliminirajui glavne
figure aktualnog vjerskog ili socijalnog sustava, a u isti mah moe prieljkivati
privlaenje panje na svoju grupu.
(d) Osobni razlozi. Ovi su atentati uzrokovani nekom lanom ili zamiljenom
uvredom, odnosno nepravdom koju ini tiena osoba, za koju se mora izvriti
osveta. Ostale motivacije koje pripadaju ovom razlogu su ljubomora, mrnja ili
bijes, odnosno neki drugi osobni motivi.
(e) Psiholoki razlozi. Mentalna poremeenost ili nestabilnost su imbenici u takorei
svim pokuajima atentata koji su dosad bili izvedeni. Poinitelj je najee osoba
sa psihikim problemima, iako su stvarni razlozi za atentat revolucionarnog,
ekonomskog ili nekog drugog karaktera. Nije neobino utvrditi da su razlozi za
atentat viestruki. U svakom sluaju psiholoki razlozi su najei.
(f) Plaeniki razlozi. Kroz cijelu povijest plaenici su ubijali tiene osobe iskljuivo
za novac. Meu brojnim atentatima ipak postoji odreena kategorizacija.

1
Atentat (lat. attentatum od attentare, attempture napasti, pokuati) protupravni je napad na ivot, imovinu
ili ast nekoga; zloin, zloinaki napad; pokuaj ubojstva; pokuan, ali neizvren zloin.

94
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Primjerice, atentati u Europi poinjeni su prije svega zbog jasno definiranih

politikih motiva, dok su oni u SAD-u djelo psihopata (barem se tako predstavlja).
Ipak, najzanimljiviji su likovi amerikih samotnjaka.
Uzimajui u obzir injenicu da je kroz povijest ovjeanstva atentat bio jedno od glav-
nih naina i orua, koje se koristilo kako bi se sruile vladajue politike strukture drave
i njihovi sustavi, logino je da su se u tom kontekstu razvijali i zatitni mehanizmi koji bi
ih sprjeavali. Autori naglaavaju kako treba uzimati u obzir injenicu da drutva u cjelini
vrlo rijetko simpatiziraju atentatore i da se politika struktura rijetko moe izmijeniti atenta-
tom. Kroz povijest SAD-a mnogi predsjednici su bili meta napada.2 Tajna amerika sluba je
kroz godine postojanja i osiguravanja raznih predsjednika s pravom stekla reputaciju najbolje
slube na svijetu.
U treem poglavlju, pod naslovom Sigurnost (53-56), analizira se pojam sigurnosti
kao djelatnost i kao funkcija drave, ali i kao potreba koje je ovjek postao svjestan od tre-
nutka uoavanja ugroze od drugog ovjeka ili prirode. Sigurnost je uvjet, potreba i cilj svake
drutvene zajednice. S objektivnog motrita sigurnost je stanje ravnotee u vanjskom svijetu,
u kojem se zbog organizirane ovjekove aktivnosti ne oekuje nastupanje nepredvidivog ili
predvidivog tetnog dogaaja koji bi mogao ugroziti sigurnost ljudi na bilo koji nain. Sa
subjektivnog stajalita sigurnost se moe odrediti kao unutarnji osjeaj ovjeka. To znai
da je sigurnost jedan od fundamentalnih preduvjeta za egzistiranje drutvene zajednice. Bez
odgovarajue razine sigurnosti nema ni individualnih sloboda graana.
Dakle, radi se o potrebi osiguravanja ravnotee izmeu sigurnosne zatite i osnovnih
prava te sloboda, prava graana i interesa drutvene zajednice. Sigurnost je proizvod dru-
tveno-povijesnog razvoja i nije nikakav spontani proces. Sigurnost je najosnovniji drutveni
cilj bez kojeg nema ni opstanka drutva. Autori istiu kako tijela i institucije, kao dio drutva,
moraju aktivno zatititi demokratsku slobodu i stvarati sigurnosni prostor, koji e garantirati
i osigurati uspjeno ostvarenje svih prirodnih i ivotnih uvjeta za egzistenciju i ivot ljudi.
etvrto poglavlje pod naslovom Organizacija osiguranja VIP osoba (57-84) uvodi
nas u problematiku organiziranja osiguranja VIP osoba te su s tog motrita obraena vana
pitanja: osnovna naela organizacije osiguranja VIP osobe; sposobnosti, osobine i znanja
lanova tima za zatitu; pratnja VIP osobe; osiguranje VIP osobe i rezidencije te osiguranje
VIP osobe na radnom mjestu.
Osnovna naela organizacije osiguranja VIP osobe. Cijela organizacija osiguranja
VIP ili tiene osobe poiva na prostoru u kojem se treba osigurati i zatititi VIP osoba. Kada
se radi o veoma vanim i potencijalno pojaano ugroenim objektima (npr. rezidencija tie-
ne osobe) uvodi se sustav koncentrine fiziko-tehnike zatite. Prostor se dijeli perimetrima
sigurnosti to idealno predstavljaju tri koncentrina kruga (sigurnosne zone). Formacija ili i-
rina pojedinog kruga ovisi o sigurnosnoj provjeri, sigurnosnom stanju te konfiguraciji terena,
o broju policijskih slubenika i resursa koji su na raspolaganju timu za neposrednu zatitu.
Primjena sustava koncentrine fiziko-tehnike zatite putem tri koncentrina kruga
(sigurnosnih zona) omoguuje efikasno odvajanje osoba, a svaki krug dozvoljava sve manji

2
Od dosadanjih predsjednika SAD-a (Barack Obama je 44 predsjednik SAD-a) ubijena su etvorica: 16.
predsjednik Abraham Lincoln 14. 4. 1865.; 20. predsjednik James Abram Garfield 2. 7. 1881.; 25. predsjednik
William McKinley 6. 9. 1901. te 35. predsjednik John F. Kennedy 22. 11. 1963. godine. Jo nekolicina su
bili ranjeni u atentatima (Theodore Roosevelt Jr.; Ronald Reagan), a pokuavana su ubojstva veine ostalih.

95
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

broj ljudi u njemu. Ako netko promakne u vanjskom krugu, moe biti otkriven u srednjem ili
u unutarnjem krugu.
(a) Unutarnji krug je zona neposredno oko VIP osobe. Ovaj se perimetar popunjava
iskljuivo pratiteljima iz tima za neposrednu zatitu i najbliim suradnicima.
Najrestriktivniji je i uvijek se mora popuniti prvi. Pristup je dozvoljen samo
pojedincima koji moraju biti u kontaktu sa tienom osobom (slubenici protokola,
osobni pomonici, lanovi obitelji i sl.).
(b) Srednji krug se nalazi oko unutarnjeg i popunjen je pripadnicima neposrednog
osiguranja VIP osobe koji nisu u formaciji u unutarnjem krugu, lokalnim
slubenicima iz osiguranja i policijskim slubenicima. Pristup je dozvoljen samo
onim osobama koje moraju biti u blizini VIP osobe.
(c) Vanjski krug je tzv. prva linija odbrane. Ovaj krug je najudaljeniji od VIP
osobe i obino se popunjava lokalnom policijom i lokalnim slubenicima iz
slubi osiguranja. Za pristup u odreene zone sigurnosti potrebno je obaviti
legitimiranje/identificiranje svih osoba. Ovaj proces mora biti stalan i osobe koje
ulaze u koncentrine krugove sigurnosti trebaju imati propusnice za jednokratnu
upotrebu koje mogu biti u obliku znaki, bedeva, iskaznica za novinare i slino.
Svi oblici propusnica se moraju potvrditi formalnim popisom gostiju. Slubenici
neposrednog osiguranja moraju imati tone podatke o tome kome je dana odreena
kategorija propusnice.
Sposobnosti, osobine i znanja lana tima za zatitu. Svaki lan tima predstavlja pro-
fesionalnog pojedinca visoko motiviranog za obavljanje vrlo sloenog posla zatite tiene
osobe s pravilnim sposobnostima percepcije, opreza, razumne sumnje, miljenja i pamenja
te mora biti emocionalno stabilan i u dobroj fizikoj kondiciji, uvjeban za uporabu (va-
trenog) oruja i fizike snage, ali i u pruanju prve medicinske pomoi, treba primjenjivati
pravila lijepog ponaanja (bonton) i poznavati protokol, primjereno (verbalno i neverbalno)
komunicirati, biti diskretan i od povjerenja.
to karakterizira lana tima za neposrednu zatitu? ivi ivot poslodavca ili tiene
osobe, na raspolaganju mu je 24 sata, no posao mu nije tako dinamian kao to se to moda
ini jer vei dio vremena provodi u ekanju. Zbog toga je vana sposobnost odravanja kon-
centracije i neupadanja u rutinu jer su to upravo one ugroze koje otvaraju vrata onima od
kojih se titi VIP osoba. Timski rad je temelj za planiranje i provoenje zatite tiene osobe,
stoga agent zatite treba izgledati i ponaati se prema pravilima DSS-a (BGPSO). Zadae
lana tima uglavnom se sastoje od planiranja ruta kretanja tiene osobe, prethodnog pregle-
davanja/provjeravanja osoba i objekata gdje e VIP osoba boraviti, istraivanja pozadine lju-
di koji e sa tienom osobom imati kontakt, pretraivanja vozila i pravilnog pregledavanja
osoba na dan aktivnosti.
Pratnja VIP osobe je dio znanja i vjetine koju mora savladati svaki lan tima za
zatitu VIP osoba te ih prilagoavati potrebama na terenu. S obzirom na nain provoenja
pratnje tiene osobe, razlikujemo osnovnu i posebnu zatitnu pratnju. Osnovni je kriterij
razlikovanja ima li ili nema tiena osoba ve od ranije svoje osobne pratitelje. Tu se naje-
e radi o situacijama zatite stranih gostiju (npr. poglavara ili predsjednika strane drave ili
vlade), koji ve imaju svoje pratitelje pa drava primateljica treba osigurati posebnu zatitnu
pratnju u suradnji sa stranom sigurnosnom slubom, koja provodi osnovnu zatitnu pratnju
tienog gosta.

96
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Osnovna je zadaa pratitelja promatranje i intervencija. Promatranjem se djeluje pre-

ventivno uoavajui mogue ugroze za VIP osobu, a kut promatranja moe biti u rasponu
70-360 stupnjeva, to ovisi o broju angairanih pratitelja. Pratitelj mora biti spreman da
u svakom trenutku promijeni oblik formacije sigurnosne zone, ovisno o zahtjevima koje
diktiraju okolnosti prilikom obavljanja zadataka neposredne zatite. Takoer je veoma va-
na suradnja izmeu stacionarnog osiguranja zaduenog za sigurnost smjetajnih objekata i
objekata koji se posjeuju i osiguranja u pokretu pratitelja.
Autori posebno izdvajaju ulogu taktikog tima (Counter Attack Team CAT team) i
tima za protunadzor (Surveillance Detection Team SD team). Taktiki tim je zaduen za
preuzimanje napada na sebe i izvlaenja VIP osobe iz zone napada za vrijeme kretanja, ali
i za vrijeme njenog boravka u objektima. Tim za protunadzor ima zadau otkriti postoje li
ikakve naznake i postupci radi obavljanja nadzora rada tima za neposredno osiguranje. Svrha
takvog promatranja moe biti traenje slabe toke u radu tima ili konkretan napad na osobu
koja se titi.
Osiguranje VIP osobe u rezidenciji. Rezidencija je mjesto gdje tim za zatitu tiene
osobe ima najveu mogunost kontrole, a provodi se takoer po sustavu sigurnosnih zona
u kombinaciji s agentima, sigurnosnim instrumentima,3 elektronskim alarmima i poznava-
njem okolia oko rezidencije. U rezidenciji je potrebno uspostaviti odnos uinkovite, ali to
neprimjetnije zatite kako bi se postigao osjeaj privatnosti tiene osobe i njegove obitelji.
Pravilo je da rezidencijalni objekt ima unaprijed pripremljeno sklonite za VIP osobu i njego-
vu obitelj (sigurnosna soba, engl. save haven) koja se nalazi u unutranjem krugu sigurnosti
rezidencije. U toj zoni nalazi se i zapovjedni stoer (baza) koji predstavlja komunikacijski
i operativni centar za lanove tima neposrednog osiguranja VIP osobe. Osim u rezidenciji,
zapovjedni stoer se moe nalaziti u prostorijama radnog mjesta tiene osobe, a moe biti
i mobilan, primjerice tijekom puta VIP osobe (npr. u susjednoj hotelskoj sobi, kamp-kuici,
mobilnom teretnom vozilu i sl.). U nastavku teksta autori objanjavaju organizaciju, funkciju
i dunosti lanova tima u sklopu srednje i vanjske sigurnosne zone u rezidenciji.
Osiguranje VIP osobe na radnom mjestu. Radno mjesto tiene osobe moe se nala-
ziti u privatnoj zgradi ili u zgradi nekog od dravnih tijela. I na ovom mjestu primjenjuje se
sustav koncentrine fiziko-tehnike zatite. Pristup unutarnjoj zoni sigurnosti dozvoljen je
samo odreenim osobama (slubenicima koji rade za VIP osobu, profesionalnim kolegama
i provjerenim posjetiteljima). Sredinji krug obuhvaa susjedne kancelarije i urede iznad i
ispod glavnog ureda. Vanjski krug ini predvorje na ulazu zgrade gdje su vrata dizala i stube
koje vode do glavnog ureda. Sve osobe koje imaju pristup zgradi moraju biti identificirane
i pregledane prije ulaska u objekt. Sigurnost oko zgrade osiguravaju policijski slubenici
smjeteni u uvarskoj kuici ili u policijskim patrolama.
Peto poglavlje pod naslovom Organizacija tima za neposrednu zatitu ameriki
model (85-158), pored etvrtog poglavlja, sredinji je dio prikazane knjige. Autori uvodno
u poglavlju objanjavaju organizaciju tima za neposrednu zatitu VIP osoba po amerikom
modelu u odnosu na dva kriterija. Prvi kriterij je aktivnost tiene osobe pa se razlikuju tri
vrste ili tipa osiguranja u pokretu: 1) pjeice bez vozila; 2) vozilom i 3) kombinirano pjeice i

3
Sigurnosni sustav mora minimalno sadravati detektor mehanikog ili magnetnog otvaranja, detektor uda-
ra ili vibracije, alarmna stakla, folije detektore na prozorima, elektronske detektore razbijanja stakla, in-
fracrvene prepreke i sl.

97
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

vozilom. Drugi kriterij je radno mjesto ili zadatak lana u timu za neposrednu zatitu tiene
osobe, pa se tako razlikuju:

GA glavni i odgovorni agent V2 voza prateeg vozila S2

VT voditelj tima ili smjene V3 voza prednjeg vozila S1
ZL agent zadnje lijeve strane KE koordinator eskorta (pratnje)
ZD agent zadnje desne strane AP agent prethodnice.
V1 voza VIP vozila

Zadaci i individualne odgovornosti lanova tima za neposrednu zatitu. Tim za nepo-

srednu zatitu u biti ima dva osnovna zadatka. To su primarni i sekundarni zadaci:
(a) Primarni zadatak jest da zatiti tienu osobu od povreda i od situacija koje
mogu ugroziti integritet ili slobodu njegove linosti (npr. ubojstvo, smrt u nesrei,
prijetnje ubojstvom, iznuivanje, otmica i druge vrste fizikog napada).
(b) Sekundarni zadatak je zatita od psihikog zlostavljanja, izvrgavanja ruglu, sramo-
enju, ugroavanju asti i kvarenju reputacije koju osoba ima (kompromitiranje).
To uglavnom podrazumijeva sprjeavanje namjernog oteenja i prljanja odjee
ili ozljeivanja VIP osobe u javnosti (npr. pljuvanjem, bacanjem predmeta kao to
su jaja ili neko drugo voe ili povre) zbog raznih privatnih ili slubenih situacija.
Pod odgovornosti autori smatraju: odgovornost je obaveza obavljanja zadataka u zado-
voljavajuem opsegu i kvaliteti u strunom smislu i u zavisnosti od angairanja potencijala
organizacije. Odgovornost agenata postaje sloenija ovisno o veliini tima.
U nastavku se objanjavaju zadaci i odgovornosti za svakog agenta pratitelja pojedi-
nano. Tako je glavni agent GA odgovoran za planiranje, rukovoenje i openito uprav-
ljanje timom; odrava vezu s osobom iz slube VIP osobe (najee iz protokola) kako bi
osigurao pravodobnu razmjenu informacija u pogledu rasporeda aktivnosti, moguih prijetnji
i neplaniranog kretanja tiene osobe. Prije poetka rada tima rasporeuje agente na poloaje
i u smjene te utvruje specifine radne zadatke za konkretna radna mjesta. U kontaktu je sa
tienom osobom i objanjava joj nain i aktivnosti vezano uz njenu zatitu. Voditelj tima
ili smjene VT neposredni je taktiki voditelj tima (obino jedan u smjeni). Koordinira
aktivnosti radiovezom izmeu zapovjednog stoera i drugih agenata na terenu te po potrebi
korigira prvopostavljeni plan zatite. O svim aktivnostima izvjeuje glavnog agenta GA.
U nastavku ovog prikaza pozornost emo posvetiti izuzetno vanom lanu tima: agentu pret-
hodniku AP.
Agent(i) u prethodnici AP ima vane i razliite dunosti u planiranju i uspostavljanju
sigurnosnih mjera na mjestu koje e posjetiti VIP osoba. Vjerojatno je ovo najtea i najod-
govornija pozicija u timu za neposrednu zatitu. Agent prethodnice radi neovisno o ostatku
tima za neposrednu zatitu te sam predstavlja ostatak tima na pripremnim sastancima u vezi s
predstojeom posjetom tiene osobe. Predstavlja oi i ui ostatka tima na terenu. Prethodni-
ca e obaviti analizu (provjeru) odreenog mjesta prije posjete i utvrditi kojim je elementima
potrebno dodatno osiguranje, kako bi posjeta VIP osobe bila potpuno sigurna i provodi se
po planu. Odgovornost agenta iz prethodnice za odreeno mjesto poinje u trenutku kad VIP
osoba napusti prethodno mjesto svoje posjete, kako bi krenuo prema mjestu gdje se ovaj
agent nalazi i njegova dunost nije zavrena sve dok tiena osoba ne napusti to mjesto.

98
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Prioritetni zadaci AP-a, koji u okviru svakog zadatka zatite tiene osobe stvaraju
ogromnu podskupinu pitanja i zadataka koje treba rijeiti prethodnica jesu: analiza pristupu
mjestu dogaaja (prostorna i vremenska dimenzija zajedno sa sigurnosnom), potreba vanjske
zone (mjesto dolaska i odlaska povorke automobila, barikade, punktovi), potreba unutarnje
zone sigurnosti (mjesto gdje e se VIP osoba nalaziti, susreti, pozdravljanja, toalet itd.), pla-
niranje uspostavljanja koncentrinih krugova sigurnosti (PEZ ienje, sustav identifikacije,
znake, propusnice, lista gostiju itd.), utvrivanje planova za hitne reakcije (detaljan pregled
bolnica u pogledu opremljenosti i sigurnosti, dostavljanje krvne grupe VIP osobe) i neke
dodatne potrebe na mjestu posjete (npr. protunadzor). AP mora doi na mjesto dogaaja prije
planirane posjete kako bi dogovorio aktivnosti u vezi sa sigurnou tiene osobe.
Od vanih pitanja u vezi s obvezama AP-a u tekstu knjige se analizira: priprema AP za
put, oprema za AP, obilazak budueg mjesta dogaaja i kontakti s mjesnim tijelima sigurno-
sti, AP na mjestu budueg dogaaja (unaprijed postavljen ili u posljednjem trenutku). Vana
dionica u organizaciji posjeta tiene osobe nekom mjestu je planiranje provoenja budue
misije zatite VIP osobe. To planiranje potrebno je uiniti na temelju nekoliko sadraja, ele-
menata:
(a) Raspored aktivnosti tiene osobe s itinererom. Raspored, itinerer i protokolarne
obveze tiene osobe najvaniji su sadraji koji se moraju uzeti u obzir prilikom
planiranja misije. Temeljem tih sadraja prethodnica kree u pripremu terena
u odreena podruja. Raspored je rijetko konaan i vrlo esto je podloan
promjenama, koje imaju veliki utjecaj na planiranje misije i u tom sluaju dolazi
do izraaja fleksibilnost zatitnog tima.
(b) Mjesto dogaaja ili lokacije koje se obilaze takoer su vaan sadraj u planiranju
misije, jer izgled lokacije i mjesto gdje e biti smjetena tiena osoba odreuju
veliinu tima za neposrednu zatitu, kao i razinu sigurnosti koja se odreuje za
svaku lokaciju.
(c) Razina prijetnje procjenjuje se temeljem podataka obavjetajnih agencija drave
VIP osobe, kao i od lokalnih obavjetajnih agencija. Postavljena procjena prijetnje
te sigurnosne provjere direktno diktiraju veliinu tima za neposrednu zatitu. Na
osnovu izvjea s terena, obavjetajnih agencija i prethodnice, glavni agent donosi
konanu odluku o veliini tima za neposrednu zatitu.
(d) Veliina kolone vozila i upotreba vozila posebnih karakteristika i svojstava pove-
zana je s informacijama na kojoj se temelji sigurnosna procjena i provjerama.
(e) Logistika podrka je u direktnoj vezi s vanou tiene osobe, te mjestom
i zemljom koja se posjeuje. Veleposlanstvo zemlje iz koje dolazi VIP osoba s
lokalnim vlastima organizira posjetu u skladu s mogunostima. lanovi tima za
neposrednu zatitu moraju imati identifikacije u obliku akreditacija ili pinova na
sakoima i trebaju biti upoznati s ostatkom sigurnosnih agencija iji e lanovi biti
u blizini VIP osobe.
(f) Komunikacijski protokol odreuje se prije polaska tima za neposrednu zatitu.
Vrsta radiosetova, radni kanali koji se koriste, ifrirani kodovi i rezervni radni
kanali se koriste po unaprijed utvrenom protokolu.
(g) Koordinacija s drugim agencijama i osobama koje su dio posjete i rasporeda od
velike su vanosti. Pored VIP osobe vano je voditi rauna i o lanovima kabineta

99
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

tiene osobe te o lanovima obitelji. Sve navedene osobe zahtijevaju punu panju
tima za neposrednu zatitu, jer tiena osoba bez navedenih osoba nije u stanju
obavljati svoje zadatke, sastanke i protokolarne obaveze.
Pratnja pjeice formacija zatitnog tima (tzv. dijamantna formacija). U objanje-
nju taktike rada tima za zatitu tiene osobe kada se prati pjeice, ali i kada se to radi u prat-
nji vozilima ili kombinirano, autori su se pored nune deskripcije posluili i brojnim crteima
i slikama koristei ih po naelu slika govori vie nego tisuu rijei. Stoga se u ovom prikazu
daju neki crtei, a analiza e se zadrati na nabrajanju vrsta taktikih i metodikih radnji.
Kada tim za neposrednu zatitu tiene osobe prati VIP osobu pjeice, oni to, po ame-
rikom modelu zatite, ine u tzv. dijamantnoj formaciji. Na taj nain se sprjeava probijanje
vanjskog perimetra i dolaska do tiene osobe. Svaki agent pokriva svoju sigurnosnu zonu,
a cilj je uspostaviti sigurnu sterilnu zonu oko VIP osobe (3600). Veliina i broj angairanih
agenata ovisit e: o raspoloivim agentima, elji tiene osobe, blizini mogue ugroze, pret-
hodnoj sigurnosnoj provjeri i procjeni. Stoga formacija tima za zatitu tiene osobe moe
sadravati od jednog do sedam agenata. Na slici koju dajemo (slika 1) prikazana je formacija
od pet agenata. No, treba rei kako je dijamantna formacija fleksibilna i prilagoava se tre-
nutnim sigurnosnim uvjetima mjesta gdje se tiena osoba nalazi. Velike guve zahtijevaju
stegnutu/guu formaciju oko VIP osobe, dok otvorni prostori dozvoljavaju raireniju/otvo-
reniju formaciju.

Slika 1: Klasina dijamantna formacija koja se koristi prilikom visoke razine zatite ili
prilikom posjeta VIP stranih delegacija (Morati, Ahi, 2015: 113)

Pored navedenih formacija u pratnji pjeice tiene osobe objanjeni su i postupci za-
tite kod ulaska/izlaska u dizalo/iz njega, prilikom kretanja po stubama, prilikom rukovanja i
boravka VIP osobe u masi ljudi, prilikom davanja izjava novinarima na/u otvorenom/zatvo-
renom prostoru te situacije kada se pored VIP osoba osigurava i VVIP osoba gdje se na jed-
nom mjestu nalazi nekoliko timova za neposrednu zatitu tienih osoba (objanjeni postupci
koordinacije zatite svih tienih osoba).

100
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Pratnja vozilom i pjeice dolazak i odlazak s osiguranog mjesta. Prilikom

dolaska na predvieno osigurano mjesto ili prilikom odlaska s njega, svaki lan tima za
neposrednu zatitu zna svoj zadatak, to treba uiniti, gdje se postaviti temeljem izvjea
agenta prethodnice koji je prezentiran timu nakon obilaska mjesta. U praksi se razlikuju dvije
vrste dolaska/odlaska na osigurano mjesto/s osiguranog mjesta:
a) dolazak/odlazak na mjesto/s mjesta s desne strane jae strane i
b) dolazak/odlazak na mjesto/s mjesta s lijeve strane slabije strane.
U nastavku prikaza dan je crte (slika 2) koji objanjava radne zadatke agenata
kada vozilo sa tienom osobom dolazi s lijeve slabije strane jer je to sigurnosno sloenija
situacija.

Slika 2: Izlazak VIP osobe iz vozila i prelazak u dijamantnu formaciju

s lijeve slabije strane (Morati, Ahi, 2015: 127)
Slijedom se objanjava i pojam linija nakon koje nema povratka ili poin of no return,
prikazana na slici 3.

101
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Slika 3: Linija nakon koje nema povratka ili poin of no return (Morati, Ahi, 2015: 130)

Najee se ta linija odreuje prilikom izlaska tiene osobe iz vozila i njenog kretanja
u smjeru mjesta na kojoj treba odrati, primjerice sljedei sastanak. To je razlog zato uvijek
jedan od lanova tima uva jedna od vrata vozila napola otvorena, dok tim za neposrednu
zatitu ne prijee liniju bez povratka i u tom trenutku mjesto na koje e se evakuirati VIP
osoba postaje lokacija prema kojoj se tim kree. U sluaju da se dogodi napad na VIP osobu
u podruju linije bez povratka, glavni agent GA donosi odluku i daje zapovijed u kojem
smjeru se provodi evakuacija, a gotovo uvijek se postupa u suprotnom smjeru od pravca iz
kojeg je napad uslijedio.
Pratnja vozilima (eskort pratnja ili eskort) provodi se odgovarajuim rasporedom vo-
zila i motocikala oko vozila ili ispred vozila VIP osobe (i njegovih najbliih suradnika) sa
svrhom osiguravanja njegove tjelesne zatite, tijeka kretanja po protokolu te radi iskaziva-
nja poasti (uglavnom kada se radi o stranom poglavaru ili predsjedniku drave). Eskortna
pratnja se moe obaviti s jednim, dva, etiri ili vie vozila (u kombinaciji s motociklima ili
bez njega) koje prate VIP vozilo. Izmeu vozila nalazi se tzv. sterilna zona u koju ne smije
doi niti jedno vozilo ili osoba. Razlikuju se nekoliko kretanja tiene osobe prijevoznim
sredstvom: sveana povorka; uobiajeno ili svakodnevno kretanje; najavljeno kretanje te
iznenadno i nenajavljeno kretanje. Autori zakljuuju kako je nemogue pokriti sve kritine
toke na ruti kretanja vozila tiene osobe. No, kako bi se ta ugroza smanjila na to niu ra-
zinu, odnosno sigurnost tiene osobe poveala na viu razinu, autori navode i preporuuju
odreene mjere:
O programima, planovima, itinereru i protokolu putovanja i kretanja VIP osobe
treba upoznati to manje ljudi, odnosno najui krug osoba, i to samo onih koji to
moraju znati.
to je mogue ee koristiti nenajavljena putovanja bez tone vremenske
odrednice i rute kretanja.

102
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Kada je to mogue i svrhovito koristiti alternativne rute kretanja, a ne stalne,

uobiajene.
Osobu koja e voziti VIP osobu potrebno je paljivo odabrati.
Vozai koji voze VIP osobu moraju proi osnovnu i specijalistiku obuku iz
tehnike tzv. antiteroristike vonje. Takoer, vozai moraju unaprijed biti upoznati
s glavnom rutom i pomonim ili alternativnim rutama kretanja.
Pratitelj uz VIP osobu mora biti spreman i sposoban reagirati i adekvatno odgovoriti
na sve nepredviene okolnosti.
Motorna vozila koja se koriste moraju biti pod posebnim sigurnosnim i tehnikim
reimom, to podrazumijeva i esti sigurnosni i tehniki pregled vozila, posebno
pred putovanje.
Na kraju pododjeljka autori upozoravaju kako i vozilo moe posluiti kao oruje u
poinjenju napada na tienu osobu za to postoji niz primjera kojima se jasno upozorava na
vanost vozaa koji su svojim pravodobnim djelovanjem i reakcijama spasili ivot tienoj
osobi.
U daljnjem tekstu prikazanog poglavlja autori opisuju aktivnosti agenata za neposred-
nu zatitu u vrijeme poinjenog napada na VIP osobu kada se ona pratila pjeice ili eskortom.
Takoer su dani pododjeljci pruanja prve medicinske pomoi tienoj osobi te koritenje
ureaja iz skupine radijske opreme. Na kraju poglavlja nalaze se tri vana pododjeljka.
Prvi se bavi pitanjem timova za nadzor i protunadzor. U posljednjih dvadesetak godi-
na terorizam predstavlja sve vie nacionalnu, regionalnu ali i meunarodnu/globalnu prijet-
nju sigurnosti. Analize teroristikih napada otkrivaju zajedniki slijed dogaaja (slika 4). U
poetku teroristi identificiraju nekoliko potencijalnih meta i prikupljaju informacije o svakoj
pojedinanoj, ponajprije teroristikim nadzorom. Rezultat je konani odabir mete, a nadzor
se iri ili nastavlja. Napad se planira i prakticira/priprema. Konano, teroristi se postavljaju
po planu, a kontrolni terorist, koji sada slui za identifikaciju mete, potvruje dolazak mete.
Kada rtva doe do mjesta napada, napad poinje. Napad moe biti prekinut na vie mjesta,
odnosno toaka. Prva je tijekom teroristikog nadzora. Sljedea od njih je tijekom razmjeta-
nja teroristikog tima za napad koritenjem tehnike protunadzora i prepoznavanja napada, a
prilika za prekid napada prisutna je i tijekom nekoliko sekundi prije prelaska u napad.
Najranjivija toka teroristikog napada je za vrijeme teroristikog nadzora potencijalne
mete ili mjesta. Razlog je tome u dvjema osnovnim injenicama:
Prvi razlog je to teroristi moraju koristiti nove, manje obuene i neiskusne lanove
za obavljanje teroristikog nadzora jer da bi se pribliio mjestu nadziranja mora
proi kroz policijsku identifikacijsku provjeru.
Drugi razlog je taj to teroristiko praenje/nadzor traje odreeno razdoblje, to
omoguava timu za neposrednu zatitu njeno otkrivanje.
Postoji dosta prilika otkrivanja ovog teroristikog nadzora, a teroristiki timovi obino
prave takve vrste pogreaka, koje tim obuen za teroristiko kontrapraenje ili protunadzor
moe vrlo lako otkriti.
No, ne moemo pretpostaviti da je svako tko promatra tim za neposrednu zatitu
teroristiki promatra, ali ako znamo uobiajene teroristike promatrake aktivnosti, mogue
je otkrivanje pravog teroristikog nadzora nad timom. Stoga zatitne mjere trebaju sadrati

103
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

tim za otkrivanje teroristikog praenja/nadzora SD tim (engl. Surveillance Detection Team

SD). Za razliku od tima za neposrednu zatitu, SD tim moe pokriti vie mjesta unutar
podruja koje se nadzire.

Slika 4: Grafiki prikaz stadija planiranja teroristikog napada

na tienu osobu (Morati, Ahi, 2015: 152)

Istraivanje rute. Prije razmjetanja SD tim mora biti dobro upoznat sa svojim podru-
jem djelovanja. Prvo je potrebno provesti upoznavanje rute kretanja na karti i identificirati
rute koje nadziru timovi za neposrednu zatitu. Postoje lokacije, mjesta ili krianja koja su im
zajednika na tim rutama, a uglavnom se radi o prolaznim tokama (engl. Choke point), mje-
stima koja se ne mogu izbjei, a smatraju se najvjerojatnijim mjestima za napad. Unutar tih
prolaznih toaka SD tim treba uspostaviti kontrolne toke protunadzora teroristikog prae-
nja. Kada je mapa za upoznavanja trase kompletirana potrebno je provozati se potencijalnim
rutama i prikupiti dodatne relevantne informacije.
Najvaniji korak u pregledu je analiza kontrolnih toaka/mjesta (mjesta na kojima se
VIP osoba mora pojaviti u toku dana, kao to su putovi od kue do posla i obratno). Napori
protunadzorne detekcije ukljuuju razliite taktike, ali sve se mogu svesti pod kategorije
statine ili mobilne taktike. Protunadzorna statina detekcija moe ukljuivati toke koje
imaju bazu u sobi, stanu, restoranu, ispred prodavaonice ili ak u nabavnom vozilu. Mobilna
protunadzorna detekcija moe se obaviti pjeice ili vozilom. U podrujima u kojima odgova-
rajue situacijsko pokrivanje ne moe biti napravljeno potrebno je prikupiti rezervne zatitne
obavjetajne informacije. Ljudi koji sakupljaju smee, prodavai novina, prodavai cvijea
ili susjedi mogu biti angairani kao oi i ui SD tima.

104
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Taktike implementacije. Glavni je cilj SD tima otkriti teroriste promatrae/nadzor koji

se obavlja prije napada, te zbog toga taktike koje se koriste u otkrivanju moraju biti tako
osmiljene kako bi natjerali teroriste da se pomaknu to blie i tako dobili bolji pregled. Ako
je tim za neposrednu zatitu ve postavljen na odreeno mjesto, mogue je da su uspostavili
obrasce koji olakavaju kontrapraenje.
Potrebno podruje e se najdjelotvornije pokriti kombinacijom mobilnih i fiksnih to-
aka u SD tehnikama protunadzora. Tehnike protunadzorne detekcije razlikuju se od pratnje.
Ne zahtijevaju apsolutnu pokrivenost mete i ne mora se identificirati cjelokupan nadzor. SD
tim i tim za neposrednu zatitu moraju stalno biti informirani o potencijalnim sumnjivim
nadzorima/praenjima. Prije svake smjene svi lanovi tima za neposrednu zatitu i SD tima
moraju biti obavijeteni o svakom bitnom detalju koji je zaveden u zabiljeci. SD tim treba
traiti pogreke koje su napravili teroristi tijekom nadzora, kao to su sva vezana kretanja za
metom, isto vozilo ili osoba na raznim kontrolnim tokama du rute i slino. Slijede primjeri
moguih pogreaka koje trebaju probuditi poetnu sumnju ili posluiti kao potvrda o prisut-
nosti teroristikog nadzora:
Parkirana vozila u zabranjenim zonama.
Parkirana vozila na istim mjestima due vrijeme, a potencijalni promatra sjedi na
prednjem sjeditu.
Vozila koja stanu ili krenu kada i VIP vozilo ili tim za neposrednu zatitu, posebno
motocikli.
Vozila koja preteknu VIP vozilo i parkiraju se.
Vozila koja voze ili prebrzo ili presporo, pravei nepravilne kretnje ili se naglo
bezrazlono zaustavljaju.
Bilo koje vozilo koje sporo prolazi kroz krianje, sporo zaokree iza ugla ili
izviruje iza ugla pa se povlai unazad.
Vozila koja daju signal za skretanje, ali ne skrenu.
Vozila koja prate tim za neposrednu zatitu i prolaze kroz crveno svjetlo na
semaforu.
Bljeskajua svjetla izmeu vozila.
Svako vozilo koje odrava istu udaljenost od VIP vozila, ak i pri razliitim
brzinama.
Vozila koja uspore i sakriju se iza drugih vozila u trenutku kada VIP vozilo uspori.
Vozila koja se voze paralelnim ulicama priblino istom brzinom kao i VIP vozilo.
Vozila koja se oito prikrivaju u prometu, stvaraju dojam kako e proi, ali se
zatim povuku.
Vozila koja prave pauzu u krunom toku sve dok tim za neposrednu zatitu ne
skrene.
Vozila koja se zaustave u blizini kada VIP vozilo nakratko stane.
Osobe koje naputaju vozilo kada se VIP osoba ili tim za neposrednu zatitu
zaustavi.
Osobe koje se okreu kada primijete promatranje tima za neposrednu zatitu ili
SD tima.

105
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Osobe koje oklijevaju, odugovlae ili gledaju okolo kada ulaze u zgradu u koju je
upravo ula VIP osoba.
Svatko tko tri.
Osobe koje izlaze ili ulaze u prodavaonicu, restoran i slino, odmah, prije ili
poslije ulaska VIP osobe.
Osobe koje se kreu kada i VIP osoba ili tim za neposrednu zatitu ili koje se
zaustave kada i oni.
Osobe koje stoje na ulici ili po hodnicima i itaju novine ili asopise.
Pokvarena vozila.
Svako vozilo s izmijenjenim (nerazmjerno istim) ili obrisanim (neprepoznatljivim)
brojevima registarskih tablica u prolaznim tokama ili u blizini prolaznih toaka.
Grupe radnika u prolaznim tokama ili u blizini prolaznih toaka. Potrebno je
provjeriti vozila, opremu i odjeu, posebno obuu te ispravnost radnog naloga kod
odgovarajue agencije.
Najvanije je promatranje moguega teroristikog promatraa, pogotovo prilikom pro-
laska VIP osobe ili tima za neposrednu zatitu. Ako su primijeene oite pogreke koje su
nabrojene, moe se smatrati da je teroristiki nadzor potvren. Ako se sumnja ili je potvre-
no postojanje teroristikog nadzora, potrebno je proslijediti ta saznanja timu za neposrednu
zatitu. Iz oitih razloga SD tim mora imati trenutnu komunikaciju s timom za neposrednu
zatitu ili s VIP osobom, ako se tim za neposrednu zatitu ne koristi. Od velike vanosti je
da SD tim prepozna razliku izmeu nadzora i signala kojeg je poslao teroristiki promatra
timu na napad. Ovo se zove identifikacija mete ili prepoznavanje. Koriste ga teroristi kao
posljednji kontrolni korak prije napada. Identifikaciju mete mogu prepoznati SD tim, tim za
neposrednu zatitu ili VIP osobe, ako znaju na to trebaju obratiti panju. Dobro planirana i
pravilno obavljena detekcija teroristikog nadzora moe biti neprocjenjiva u neprijateljskom
okruenju.
U estom poglavlju pod naslovom Usporedna analiza rada sigurnosnih slubi koje
rade po amerikom modelu u SAD i BiH (159-188), analizirano je pet sigurnosnih agen-
cija i stupanj implementacije amerikog modela zatite VIP osoba u njihovom radu. U ovom
prikazu dajemo krai prikaz svake od agencija s najznaajnijim karakteristikama:
1. Amerika tajna sluba (US Secret Service) osnovana je 1865. godine kao odjel
Ministarstva financija (US Department of Treasury) za borbu protiv krivotvorenje novca.
Nakon atentata na predsjednika Williama McKinleyja (1901.), Tajna sluba dobiva i drugu
zadau, a to je zatita predsjednika SAD-a. Sjedite Tajne slube nalazi se u Washingtonu, a
ukupno ima vie od 150 ureda u SAD-u i u svijetu. Danas je nadlenost Tajne slube dvovr-
sna: zatita predsjednika, potpredsjednika i drugih dunosnika vlade SAD-a te istraivanje
kaznenih djela financijskog karaktera (npr. krivotvorenje novca, ekova i vrijednosnih papi-
ra; prijevare kreditnim karticama; raunalna i telekomunikacijska prijevara i druga kazne-
na djela koja ugroavaju savezne financijske institucije). Zapoljava blizu 3200 specijalnih
agenata, 1300 slubenika u odori (npr. zatita Bijele kue, zgrade Ministarstva financija i sl.)
te vie od 2000 slubenika koji pruaju tehniku, profesionalnu i administrativnu podrku.
Slubenici prolaze kroz intenzivan osnovni program obuke koji traje 12 tjedana, a odr-
ava se u Centru za trening saveznih snaga (The Federal Law Enforcement Training Centers

106
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

FLETC) u Glynecou, Georgija, a drugi specijalizirani program obuke, koji takoer traje 12
tjedana, provodi se u prostorima Tajne slube (James J. Rowley Training Center JJRTC).
Temeljna obuka i trening obuhvaaju podruja iz sigurnosti, kriminalistikih istraivanja,
taktike vjetine i menadmenta, a napredna obuka obuhvaa policijske procedure, rukova-
nje vatrenim orujem, tjelesnu kulturu, psihologiju, odnos policije i javnosti, kazneno pravo,
pruanje prve pomoi, taktike uhienja, pretraivanja i zapljene, tehnike tjelesne obrane,
meunarodno javno pravo, potovanje diplomatskog imuniteta, meunarodne sporazume i
protokol.
U sklopu Tajne slube postoji nekoliko odjela meu kojima valja istaknuti: odjel za
zatitu predsjednika; snajperski odjel osnovan 1971. godine; odjel za otkrivanje eksploziva
koji se intenzivno koristi slubenim psima i raznovrsnim tehnikim detektorima, a osnovan
je 1976. godine te odjel za hitne intervencije, osnovan 1992. godine, radi pruanja taktikog
odgovora na nezakonite upade i druge ugroze povezane s Bijelom kuom i u njezinoj nepo-
srednoj blizini.
2. Diplomatska sluba sigurnosti (Diplomatic Security Service DSS) savezna je
sluba za provedbu zakona u okviru amerikog Ministarstva vanjskih poslova (The US De-
partment of State ili skraeno The State Department). Osnovana je 1916. godine i odgovorna
je amerikom dravnom tajniku. Danas su veina specijalnih agenata DSS-a istovremeno
djelatnici Slube vanjskih poslova i Federalne policijske agencije, koji slue svoj mandat
u inozemstvu ili u SAD-u. Radi se o amerikoj agenciji za provedbu zakona koja je najvie
zastupljena u inozemstvu. U inozemstvu su specijalni agenti DSS-a nadleni za sigurnost u
okviru obveza osiguranja i provoenja zakona u amerikim veleposlanstvima, konzulatima
i misijama. Osim istraivanja kriminaliteta povezanog uz ameriku putovnicu ili vizu, DSS-
ovi agenti bave se i drugim istraivanjima kao to je kontraobavjetajno istraivanje. Danas
ih ima otprilike 2000 slubenika.
Obuka DSS agenata zapoinje estomjesenim treningom u FLETC-u koji ukljuuje
trening program za kriminalistika istraivanja (Criminal Investigator Training Program
CITP) u Glynecou, Georgija, osnovni teaj za specijalnog agenta u Nacionalnom centru za
trening o diplomatskoj sigurnosti (National Foreign Affairs Training Center NFATC) i
teajeve na Institutu za stranu slubu (The Foreign Service Institute FSI) u Arlingtonu, Vir-
ginija. Novi agenti se obino dodjeljuje uredima u SAD-u na razdoblje od dvije godine prije
preuzimanja zadatka u inozemstvu, mada agent moe oekivati i ranije slanje u inozemstvo
radi obavljanja odreenih zadataka.
Regionalni sigurnosni asnici (Diplomatic Security Regional Security Officer RSO)
zadueni su za sigurnost veleposlanstva SAD-a u inozemstvu i rukovode DSS slubenicima.
To je specijalni agent koji rukovodi regionalnim sigurnosnim uredom, koji slui kao vii sa-
vjetnik za provoenje zakona u amerikim veleposlanstvima, konzulatima i misijama i u ran-
gu je sigurnosnog ataea amerikog veleposlanika. Agenti DDS-a ne mogu ostati na slubi
u Sjedinjenim Amerikim Dravama due od pet godina zaredom i moraju se, shodno tome,
dodijeliti nekom od veleposlanstava u inozemstvu. Dobivanjem slube u inozemstvu, agent
DSS-a e obino sluiti prvo kao specijalni agent, koji se naziva asistentom regionalnoga
sigurnosnog asnika (Assistant Regional Security Officer ARSO) u regionalnom sigurno-
snom uredu. Agenti koji iskau interes za ivot i posao u inozemstvu pokuat e u drugom
mandatu dobiti mjesto specijalnog agenta u veem veleposlanstvu ili moda ak na mjestu
regionalnoga sigurnosnog asnika (RSO) u manjem mjestu ili kao zamjenik regionalnoga

107
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

sigurnosnog asnika u srednje velikom mjestu. Agenti se obino nakon provedena dva man-
data u inozemstvu vraaju u Sjedinjene Amerike Drave kako bi radili na pozicijama u glav-
nom stoeru DSS-a prije ponovnog povratka u inozemstvo kao regionalni sigurnosni asnici.
3. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH Sektor za osiguranje VIP
osoba i objekata. Sektor organizira, koordinira i provodi mjere operativnog, fizikog i
tehnikog osiguranja VIP osoba i tienih objekata od dravnog znaaja te provodi procjenu
mogue ugroenosti tienih osoba i objekata. U skladu s odredbama Beke konvencije
(1961. i 1963.) i drugim meunarodnim pravnim izvorima titi i osigurava diplomatske
objekte (veleposlanstva, konzulate, zgrade misija i dr.), objekte meunarodnih institucija
te strane delegacije prilikom posjeta BiH. Pored druge i tree kategorije tienih osoba, u
prvu kategoriju tienih osoba spadaju lanovi Predsjednitva BiH; predsjedavajui Vijea
ministara BiH i strani dunosnici (predsjednici, poglavari drava ili vlada) u posjeti BiH.
S obzirom na to da kod neposrednog osiguranja i zatite VIP osoba ne postoji podjela na
razine, ono se provodi na najvioj razini, jer se radi o specifinoj vrsti osiguranja. Meutim,
zbog razlike u broju slubenika i materijalno-tehnikim sredstvima koje se pridodaju
neposrednom osiguranju u razliitim sigurnosnim prilikama, a posebno u neposrednom
osiguranju VIP osoba u kretanju, razlikuju se tri modela zatite. Koji e se od modela
primjenjivati zavisi od procjene sigurnosne ugroze VIP osobe:
1. Prvi model organiziranja zatite primjenjuje se u situacijama kada se ne raspolae
operativnim saznanjima niti sigurnosnom procjenom o postojanju izvora i oblika
ugroze sigurnosti VIP osobe.
2. Drugi model organiziranja zatite primjenjuje se u situacijama kada ne postoji
operativno saznanje o konkretnim izvorima ugroze sigurnosti VIP osobe, ve
postoji opasnost od indirektnog ugroavanja sigurnosti VIP osobe zbog sloenog
stanja sigurnosti uzrokovanog neredima, naglim porastom kriminaliteta s
elementima nasilja ili u situacijama sloenog stanja sigurnosti u neposrednom
okruenju.
3. Trei model organiziranja zatite primjenjuje se u situacijama kada se raspolae
operativnim saznanjima i sigurnosnom procjenom koja govore o konkretnim
izvorima i oblicima ugroze sigurnosti VIP osobe.
Prilikom pruanja neposredne zatite VIP osobi iz prve kategorije odreuju se timovi u
kojima se rasporeuju po etiri policijska slubenika (bodyguarda). U situacijama kada VIP
osoba iz ove kategorije putuju na neke destinacije, prilikom primjene bilo kojeg modela za-
tite obavezno se angaira prethodnica (agent prethodnice AP). Zatitna formacija vozila u
kretanju (eskort) prilikom kretanja VIP osobe iz prve kategorije sastoji se, primjenjujui prvi
model osiguranja, od tri putnika vozila (pratee obiljeeno policijsko vozilo, vozilo u kojem
se prevozi VIP osoba i zatitno pratee vozilo). Po drugom modelu sastoji se od etiri vozila
(pratee obiljeeno policijsko vozilo, eono zatitno vozilo, vozilo u kome se prevozi VIP
osoba i zatitno vozilo na zaelju), dok po treem modelu eskort sadri najmanje devet vozila
(pilot-vozilo, pratee obiljeeno policijsko vozilo, eono zatitno vozilo, vozilo u kome se
prevozi VIP osoba, zatitno pratee vozilo, vozilo za lanove protokola, vozilo interventnog
tima, sanitetsko vozilo i na zaelju pratee obiljeeno policijsko vozilo), te se ova formacija
koristi uglavnom prilikom VVIP posjeta stranih efova drava u BiH.
4. Specijalna jedinica policije Austrije Kobra (Einsatzkommando Cobra). U Bosni i
Hercegovini austrijske Kobre osiguravaju visokog predstavnika u BiH, u prostorijama i izvan

108
 uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

prostorija OHR-a (Ured visokog predstavnika u BiH, engl. Office of the High Representati-
ve OHR), u Sarajevu i irom zemlje. Pripadnici ovog tima posjeduju diplomatske putov-
nice i iskaznice to im olakava obavljanje ovog posla izvan matine drave. Tim Kobre u
potpunosti koristi ameriki model, koji su prilagodili prema potrebama i mogunostima u
BiH. Tim radi po srednjoj razini prijetnje, uz minimalno eksponiranje. Visokog predstavnika
osiguravaju po mjestu boravka (na poslu i kod kue) 24 sata i u pokretu dvama blindiranim
vozilima i jednim neblindiranim vozilom u prethodnici. lanovi tima se mijenjaju na svojim
funkcijama po naelu amerikog modela na bazi tjednog rasporeda, dok su voa tima i glavni
agent stalno isti ljudi u svom mandatu. Tim se mijenja svakih est mjeseci u BiH i ponovno
dolazi iz Austrije po potrebi ili po unaprijed utvrenom rasporedu. Tim se u Bosni i Hercego-
vini oslanja na svoje vjetine, podrku lokalnih vlasti i obavjetajnih agencija, dok logistiku
podrku dobiva od OHR-a i veleposlanstva Austrije u BiH.
Svaki lan austrijske savezne policije moe podnijeti zahtjev za pristup jedinici EKO
Kobra. Kandidati moraju proi testove koji se sastoje od lijenikih pregleda, psiholokih
testova i strogih fizikih testova. Nakon uspjeno poloenih testova novaci est mjeseci po-
haaju specijalistiku obuku koja ukljuuje streljatvo, taktiki trening, sportske discipline,
trening vonje u posebnim uvjetima, sputanje uetom (rappelling), borilake vjetine, borbu
na neposrednoj udaljenosti, razne jezine teajeve itd. Osim osnovne obuke, dodatna specija-
lizacija je mogua u podrujima kao to su padobranstvo, ronjenje, rukovanje eksplozivima
ili snajpersko djelovanje. Sjedite jedinice nalazi se u Wiener Neustadtu (Donja Austrija), a
ostali odjeli postoje u Beu, Grazu, Linzu i Innsbrucku. Svaki odjel ima etiri tima, a terenski
uredi (u Klagenfurtu, Salzburgu i Feldkirchu) po dva tima (ukupno 450 pripadnika). Ovakva
struktura jedinice Kobra omoguuje da njen tim bude razmjeten u sluaju potrebe i upotri-
jebljen bilo gdje u Austriji za manje od 70 minuta.
5. Tim za neposrednu zatitu amerikog veleposlanika u BiH (DSS agenti). Osno-
van je 1998. godine. lanovi tima za osiguranje amerikog veleposlanika u BiH su obueni
i opremljeni po zahtjevnim standardima amerike Slube diplomatske sigurnosti (DSS). Ve-
ina pripadnika tima za neposrednu zatitu prije dolaska u ovaj tim sluili su kao policijski
slubenici, lanovi SWAT-a, pripadnici slube za osiguranje predsjednika BiH i vojno oso-
blje. lanovi tima su vrhunski profesionalci, koji su i prije dolaska u ameriko veleposlanstvo
proli veliki broj treninga na kojima su ostvarili zapaene rezultate i dobivali najvee ocjene.
Treninzi i viemjesena obuka sadri osnove zatitnih operacija, taktike naine vonje, upo-
trebu vatrenog i drugog oruja, defenzivne taktike, kao i obuku za pruanje prve pomo.
Na kraju autori analiziraju primjenu amerikog modela za osiguravanje VIP osoba (ta-
blica 1).

Tablica 1: Komparativni prikaz implementacije amerikog modela zatite VIP osoba u agencijama
koje pruaju zatitu VIP osobama u BiH

Direkcija za koor- Specijalna jedinica Tim za osiguranje

Ameriki model u BiH dinaciju policijskih austrijske policije - amerikog veleposla-
tijela u BiH Kobra nika u BiH DSS
Razina prijetnje prema
Ovisno o poloaju
izvjeu sigurnosnih Visoka razina prijetnje Srednja razina prijetnje
VIP osobe
agencija
Broj ljudi u timu 5-7 4-6 7

109
uperina: Zlatko Morati i Jasmin Ahi: Bliska zatita VIP linosti
Polic. sigur. (Zagreb), godina 25. (2016), broj 1, str. 91-110

Broj vozila u
3 2 2
svakodnevnom eskortu
Broj vozila prilikom
4 3 3
putovanja izvan grada
Policijska podrka izvan
Da Da Da
grada
Po potrebi, uglavnom
Broj ljudi u prethodnici 2 2
protokol
Logistika podrka
agencije ili ustanove na Velika Velika Velika
ijem elu je VIP
Blindirana vozila u eskortu Po potrebi Da Da
Obuka ljudi prema
Da Da/Ne Da
amerikom modelu

Na temelju tablinog prikaza vidljivo je kako su razlike izmeu timova koji koriste
ameriki model zatite VIP osoba u naelu male i kako su one, najee, tehnike ili ponekad
taktike prirode. Veliku ulogu ima i logistika podrka agencije kojoj tim pripada i trenutna
pozicija VIP osobe koja se osigurava, kao i trenutna razina ugroze koja se, kako je ranije
spomenuto, moe mijenjati na dnevnoj, tjednoj ili mjesenoj razini.
Prezentirana knjiga zavrava Zakljunim razmatranjima (189-192) i Referencama
(193-196) u kojem su nabrojena 47 literaturna izvora, veinom pisana na engleskom jeziku.
Bliska zatita VIP linosti moe se slobodno preporuiti svima i dravnim sigurno-
snim agencijama i privatnoj zatiti, u ijoj je nadlenosti i djelokrugu rada zatita tienih
osoba te onima koji e se tek baviti tim poslom. Brojni savjeti, upute, preporuke o nainu
provoenja taktike i primjene metodika stvarali su se i razvijali tijekom povijesti na temelji-
ma realnih osobnih iskustava profesionalnih pratitelja i zatitara. Autori zakljuuju kako tu
nije kraj i velikoduno preputaju buduim naratajima pratitelja, zatitara i tjelohranitelja da
izneseni sadraj knjige dopunjuju i mijenjaju temeljem svog budueg rada i profesionalnog te
strunog iskustva i usavravanja. To se odnosi i na prikazani ameriki model zatite tienih
osoba koji se danas, u taktikom i organizacijskom smislu, najee koristi u sigurnosnim
sustavima zatite tienih osoba. Posebna vrijednost knjige sadrana je u elaboracijama o
linosti pratitelja, zatitara i tjelohranitelja. Oni moraju ovladati brojnim znanjima i vjetina-
ma, biti od povjerenja te ponaati se profesionalno, diskretno i samozatajno jer su stalno pod
povealom svojih poslodavaca, javnosti, ali i konkurencije, uvijek imajui na umu osnovnu
zadau osiguranje i zatitu tiene osobe. Na kraju treba rei kako njihov rad omoguuje i
osigurava samo maksimalnu, a ne i apsolutnu zatitu i sigurnost tiene osobe.

Engl.: Zlatko Morati and Jasmin Ahi: Close protection of VIP persons

110