S O C I O L O G I J A-HARALAMBOS

Skripta za dio haralambosa,( odgovor na 31.pitanje)dosta je skraena pa knjigu ipak proitajte. Iako se iz nje moe dobiti i vea ocjena Studentica000 1. KULTURA, PONAANJE, SOCIJALIZACIJA, NORME, VRIJEDNOSTI, STATUS, ULOGA KULTURA definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike nekog drutva. - kad pomislimo na kulturu mislimo na obiaje nekog drutva, a kad pomislimo na drutvo mislimo na ljude koji prakticiraju te obiaje - ljudsko ponaanje je uvelike odreeno kulturom SOCIJALIZACIJA je proces u kojem pojedinci ue kulturu svoga drutva. Primarna socijalizacija je najvaniji aspekt i odvija se tijekom djetinjstva unutar obitelji. - dijete ui jezik i druge obrasce ponaanja svojeg drutva. Drugi agensi socijalizacije su obrazovni sustav, krug prijatelja, profesionalne skupine. - socijalizacija je proces koji traje itav ivot - dugotrajna interakcija s odraslima je potrebna zbog stvarnog postanka ovjekom NORMA definira prihvatljivo i primjereno ponaanje u odreenim situacijama. Norme se provode pozitivnim i negativnim sankcijama tj. nagradama i kaznama. - mogu biti formalne(nagrada, kazna od slubenog tijela) i neformalne(pogled odobravanja ili neodobravanja) VRIJEDNOST je vjerovanje da je neto dobro i vrijedno, definira ono to je vano i vrijedno tenji. - Niz normi moe se shvatiti kao izraz jedne vrijednosti. - sreeno i stabilno drutvo iziskuje zajednike norme i vrijednosti STATUSI su niz pozicija lanova drutva - mogu biti fiksni (spol, aristokratske titule) ili steeni (profesionalni, brani status) ULOGA je niz normi koje definiraju niz oekivanja o tome kako e djelovati pojedinac koji zauzima poseban status - uloge su vaan dio za ureeno drutvo, one upravljaju i organiziraju ponaanje 2. RAZVOJ LJUDSKIH DRUTAVA Razlikujemo: predmoderna drutva, moderna industrijska drutva, modernost i postmodernost 1. Anthony Giddens- razlikuje 3 tipa predmodernih drutava, a to su: a) LOVAKA I SAKUPLJAKA- male plemenske skupine do 50 ljudi, love zbog prehrane, sakupljaju voe, povre i sjemenke. Imali su malo materijalnog bogatstva i nije bilo nejednakosti. Jo uvijek postoje u predjelima Afrike i Brazila.

b) STOARSKA I AGRARNA DRUTVA- stoarska love, sakupljaju i uzgajaju stada ivotinja, koje im slue za prehranu i prijevoz. Vie su nomadska radi kretanja za panjacima. Sklonost stvaranju nejednakosti. Agrarna drutva uzgajaju itarice, nisu nomadska. Posjeduju veliko osobno bogatstvo(Ruanda, Nepal) c) NEINDUSTRIJSKE CIVILIZACIJE- Razvoj gradova, nejednakost bogatstva i siromatva, izumili pismo (Inke, Maye, Rimljani..)

2. Lee i Newby: MODERNA INDUSTRIJSKA DRUTVA- razlikuju 4 glavne transformacije koju se se zbivale: a) INDUSTRIJALIZAM- nova tehnologija je dovela do golemog porasta produktivnosti, dolo do specijalizirane podjele rada, ljudi su poeli raditi u tvornicama u dugim smjenama b) KAPITALIZAM- pojavile su se nove klase, klase poduzetnika koji zarauju voenjem i osnivanjem ovakvih poslova, i radnika klasa, koji ive od nadnica radei u tvornici c) URBANIZACIJA- stanovnitvo se sve vie koncentriralo u urbana podruja, u sredita kapitalistike industrije. Rast gradova donio je mnoge probleme(zloini, zdravstveni problemi) d) LIBERALNA DEMOKRACIJA- pravo kraljica i kraljeva rijetko se dovodilo u pitanje. Francuska revolucija- svrgnuta je francuska monarhija, novi naglasak na graanska prava pojedinca, to je otvorilo put u nastanak politikih stranki. 3. MODERNOST- vjerovanje u mogunost ljudskog napretka, racionalno planiranje da bi se postigli ciljevi - vjerovanje u u sposobnost tehnologije i znanosti da rijeavaju ljudske probleme - vjerovanje da e proizvoaka industrija poboljati ivotni standard 4. POSTMODERNOST- ljudi poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju, postaju svjesni tetnih djelovanja oneienja, opasnosti nuklearnog rata, rizika genetskog inenjeringa. - izgubili su vjeru u politika uvjerenja koja tvrde da su u stanju poboljati drutvo (New Age filozofija) 3. DRUTVENA NEJEDNAKOST I DRUTVENA STRATIFIKACIJA, DRUTVENE NASUPROT PRIRODNIM NEJEDNAKOSTIMA DRUTVENA NEJEDNAKOST se odnosi na samo postojanje drutvene nejednakosti. DRUTVENA STRATIFIKACIJA je poseban oblik drutvene nejednakosti a tie se postojanja uoiljivih drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislu prestia i bogatstva. -lanovi posebnog sloja imaju zajedniki identitet, sline interese i slian ivotni stil, oni trpe ili uivaju zbog nejednake raspodjele nagrada u drutvu.

-drutvena stratifikacija znai hijerarhiju drutvenih skupina -supkultura je kad lanovi nekog drutva imaju iskustvo slinih ivotnih okolnosti i problema. -supkulture su izrazite kad postoji mala mogunost prelaska iz jednog sloja u drugi, to kretanje je drutvena mobilnost. Rousseau: bioloko utemeljena nejednakost je prirodna ili fizika a uspostavlja ju priroda, sastoji se u razlikama u dobi, zdravlju, snazi, kvalitetama uma i due. 4. FUNKCIONALISTIKA TEORIJA STRATIFIKACIJE -Funkcionalisti pretpostavljaju da drutvo ima odreene osnovne potrebe ili funkcijske preduvjete koje mora zadovoljiti ukoliko eli opstati. -Funkcionaliste primarno zanima funkcija drutvene stratifikacije, tj. njen prilog odravanju dobrobiti drutva. Talcott Parsons: -tvrdi da se red, stabilnost i suradnja u drutvu temelje na vrijednosnom konsenzusu, na opem slaganju lanova drutva oko onog to je dobro i vrijedno. -uspjeni u tom smislu bit e rangirani i dobiti e niz nagrada. -stratifikacija je neizbjean dio svih ljudskih drutava -svaka klasa treba drugu klasu, jedni e se specijalizirati za voenje i upravljanje dok e drugi sljediti njihove upute. -smatrao je da je drutvena stratifikacija funkcionalna jer slui integraciji razini skupina u drutvo. Davis i Moore: -smatraju da je vana uinkovita dodjela uloga i izvedbe -najpoznatija funkcionalistika teorija stratifikacije -stratifikacija postoji u svakom poznatom ljudskom drutvu a to znai da: - sve uloge moraju biti popunjene - popunjene onim najsposobnijima - za to se mora proi nuno kolovanje i uloge se moraju obavljati savjesno Koji je problem Davis i Moore teorije? -Njihova teorija ima potekou pokazati koji su poloaji funkcionalno najvaniji Melvin M. Tumin- kritika Davisa i Moorea -Radna snaga nekvalificiranih radnika isto je tako vana za tvornicu kao i radna snaga ininjera -ne postoji objektivan nain mjerenja funkcionalne vanosti, to je stvar osobnog miljenja - ne postoji dokaz da za one poloaje koje su Davis i Moore smatrali najvanijima potrebni posebni talenti. -razlike u plai i prestiu meu profesionalnim skupinama mogu proizlaziti iz njihove moi a ne funkcionalne vanosti -profesionalne skupine esto koriste svoju mo kako bi ograniili pristup svojim pozicijama, stvarajui tako visoku potranju za vlastitim uslugama, uveavajui nagrade koje primaju. -oni koji su roeni u niim slojevima nikad ne mogu imati istu mogunost za realizaciju vlastitih talenata kao oni koji su roeni s viim -stratifikacija je prije sila koja dovodi do podjela a ne do integracija.

5. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- PERSPEKTIVA NOVE DESNICE -Nova desnica temelji svoje teorije na liberalizmu 19.st. -teine sile potiu natjecanje koje stimulira inovaciju i uinkovitost -da bi opstali proizvoai moraju proizvoditi bolje i jeftinije proizvode od njihovih konkurenata -pretjerana dravna intervencija u ekonomiji moe smanjiti ekonomsku uinkovitost i motivaciju ljudi koji se mnogo trude -moe stvoriti i nepravde uzimajui od onih koji su svoje nagrade zasluili, dajui onima koji to nisu Peter Saunders: -mogue je zamisliti drutvo u kojem bi svi poloaji bili jednako nagraeni, no takvo drutvo bi imalo ozbiljne probleme. Slae se da su sustavi stratifikacije utemeljeni na ekonomskim razlikama poeljni. Kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih Saunders razlikuje tri tipa jednakosti: a)Formalna ili pravna jednakost- Odnosi se na sve lanove koji su podinjeni istim zakonima, pojedince se prosuuje prema onome to ine a ne tko su. b)Jednakost mogunosti- znai da ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki. Zasluge mogu znaiti sposobnost da se radi vie ili posjedovanje karakteristika koje se vrednuju u drutvu(takvo drutvo se naziva meritokracija) c)Jednakost ishoda- ljudi se moraju tretirati razliito, drutvena pravda je ostvarena kada se ljudima dopusti da zadre one stvari koje su zasluili. Djeca roditelja vie klase moda zasluuju biti uspjenija od one iz radnike klase jer imaju veu genetski nasljednu sposobnost i jer se vie trude na poslu. to o tome misle Marshall i Swift? -Kritiziraju Saundersa - misle da uspjeh na poslu moe ovisiti i o srei kao i o vrijednom radu -ljudi iz radnike klase tee e dospjeti na neki poloaj vie klase ak i kad imaju istu razinu obrazovnih kvalifikacija -kapitalistika drutva nisu istinski meritokratska 6. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- MARKSISTIKA PERSPEKTIVA to Marx misli o drutvenoj stratifikaciji? Stratifikacija razdvaja drutvo, ona je mehanizam kojim jedni iskoritavaju druge. -Marx razlikuje podinjenu klasu i vladajuu klasu. -Mo vladajue proizlazi iz njenog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju

-vladajua klasa tlai podinjenu -pravni i politiki sustav su instrumenti vladajue klase jer slue u promicanju njenih interesa -postoji temeljni sukob interesa izmeu te dvije klase -kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu nestat e klase -klasa je drutvena skupina iji lanovi imaju jednak odnos prema sredstvima za proizvodnju Kako nastaju klase? Klase nisu postojale tijekom prvobitnog komunizma, jer je svaki lan bio proizvoa i vlasnik Klase se pojavljuju kad poljoprivreda postane dominantan nain proizvodnje, a samo je jedan dio drutva potreban da bi se zadovoljile potrebe za hranom cijelog drutva. Tako se drugi bave ostalim zadaama. Razvoj poljoprivrede rezultirao je vikom dobara, i tad se javlja trgovina koja se ubrzo razvija meu zajednicama, praena sustavom privatnog vlasnitva, za koje se smatra da je temelj razvoja klasnih drutava. Marx je vjerovao da e se razlike izmeu bogatstva buroazije i proleterijata poveavati kako bude akumulacija kapitala rasla, konkurencija e potisnuti srednje slojeve u redove proleterijata, kapital e otii u mali broj jakih kompanija koje su preivjele, to e rezultirati polarizacijom dviju glavnih klasa. 7. DRUTVENA STRATIFIKACIJA- WEBEROVSKA PERSPEKTIVA -Weber je borbu shvaao kao neto to se vodi oko ekonomskih resursa, ali i borbu za presti i politiku mo. Weber je definirao klasu kao skup pojedinaca koji imaju slian poloaj u trinoj privredi i primaju sline ekonomske nagrade. -Oni koji imaju slinu klasnu situaciju imaju i sline ivotne anse. Glavna podjela mu je bila na one koji posjeduju proizvodne snage i oni koji ne posjeduju. -U kapitalistikom drutvu razlikuje ove klasne skupine: 1.vlasnika gornja klasa 2.bijeli ovratnici(bez vlasnitva, srednja klasa) 3.sitna buroazija 4.manualna radnika klasa U emu se razlikovao s Marxom? -za formiranje klasa bitni su i drugi faktori osim vlasnitva -smatrao je da se u kapitalizmu srednja klasa bijelih ovratnika iri a ne smanjuje -pojedinci koji nisu zadovoljni tj. manualni radnici svojom klasnom situacijom mogu reagirati na razliiti niz naina, ne treba doi do proleterske revolucije. 8. OBILJEJA I PROMJENE U GORNJOJ(VLADAJUOJ) KLASI John Westergaard i Henrietta Resler: -marksistiki pogled na vladajuu klasu -tvrde da Britanijom vlada dominirajua klasa -glavna klasna podjela jo je uvijek izmeu kapitala i rada -bogatstvo je koncentirarano u rukama male manjine, najbogatijih 5% stanovnika -neki lanovi su prenjeli bogatstvo na roake i prijatelje kako bi izbjegli plaanje poreza na nasljedstvo -odravanje nejednakosti bogatstva je zbog moi vladajue klase

-vladajua klasa sastoji se od 5-10% stanovnitva, a ukljuuje: 1.direktore kompanija 2.vrhunske menaere 3.vie strunjake 4.vie dravne slubenike Podinjena klasa sastoji se od veine stanovnitva koja zarauje od nadnica Peter Saunders- pogled nove desnice na vladajue klase -Malu bogatu skupinu stanovnika vidi kao utjecajnu ekonomsku elitu -skupine koje bi mogle biti shvaene kao kapitalistika klasa, on vidi kao obitelji koje i dalje posjeduju veinu dionica u velikim kompanijama i smatra da oni kontroliraju samo mali dio britanske ekonomije. Smatra da direktorima i menaerima nedostaje bogatstva da bi bili kapitalistika klasa, i da im nedostaje moi da bi bili vladajua klasa. -Nejednakost je bitna ako drutvo treba biti pravedno i uspjeno John Scott- dao je najobuhvatniji opis i analizu razvoja gornjih klasa u Britaniji. Podrava marxistiki pogled da Britanija i dalje ima vladajuu klasu Kae da vladajua klasa postoji kad postoji i politika dominacija i politika vlast kapitalistike klase. 9. GORNJA SREDNJA KLASA U BRITANSKOM DRUTVU Koje skupine spadaju u gornju srednju klasu? -Vii strunjaci- suci, pravnici, sveuilini profesori, ljenici, ekonomisti, znanstvenici, ing -Nii strunjaci- nastavnici u srednjim kolama, medicinske sestre, socijalni radnici.. -Menaeri -strunjaci ine jedan od najbre rastuih sektora u strukturi zanimanja 20.st. Koji su razlozi za brz rast i razvoj strunjaka? -sve vea sloenost poslova iziskuje pravne i financijske strunjake -razvoj industrije iziskuje znanstveno i tehniko znanje -stvaranje socijalne drave dovelo je do razvoja niz socijalnih profesija(medicina, obrazovanje, dravne birokracije) -nastojanje radnika da se njihovi poslovi prihvate kao struni Istraivanje Guya Routha pokazuje: -znaajne razlike u zaradama viih i niih strunjaka -spol ima vrlo velik utjecaj na zaradu -trina situacija niih strunjaka nije bitno bolja od one manualnih radnika -prednosti koje imaju u odnosu na manualne radnike su sigurnost posla, povlastice, ire mogunosti napredovanja Bernard Barber nudi funkcionalistiko shvaanje uloge i nagrada viih strunjaka: Smatra da strunost ukljuuje 4 glavna atributa: 1. Profesionalizam- iziskuje niz sustavnih znanja koje se mogu primijeniti na niz problema

2. Ponaanje strunjaka- je pod striktnom kontrolom etikog kodeksa- koje organiziraju profesionalne udruge i koji se ui kao dio kolovanja da bi se netko kvalificirao kao strunjak 3. Briga za interese zajednice- profesionalizam podrazumijeva brigu za interese zajednice a ne samo za samoga sebe, tako je prvenstvena motivacija strunjaka javna sluba a ne osobni dobitak 4. Visoke nagrade- simboli njihova postignua, odravaju vrednovanje njihova priloga drutvu Kritike: s Weberovskog stajalita- strunjaci se mogu shvatiti kao profesionalne skupine koje su uspjele stei kontrolu nad tritem rada i manipuliraju njime, tako maximizirajui vlastite nagrade.

10. NIA SREDNJA KLASA U BRITANSKOM DRUTVU Tko spada u niu srednju klasu? Rutinski bijeli ovratnici, a tu spadaju: uredski slubenici, tajnice, prodavai.. Do njihovog porasta je dolo zbog: -neki sociolozi tvrde da se se proleterizirali, postali pripadnici radnike klase -neki tvrde da jo pripadaju srednjoj klasi - neki tvrde da su posrednici izmeu srednje i radnike klase Teorija proleterizacije govori o tome kako se se rutinski bijeli ovratnici proleterizirali i postali dio radnike klase, te da se vie ne mogu smatrati srednjom klasom, to se shvaanje odnosi na marxistike sociologe. Harry Braverman- podrava tezu o proleterizaciji na temelju toga to su rutinski nemanualni poslovi sve manje struni. -on tvrdi da se tijekom posljednjeg stoljea broj poslova za bijele ovratnike brzo uveavao, ali se i smanjivala vjetina koja je bila potrebna za obavljanje poslova -Nadnice su im pale, svaka kompanija je zapoljavala mali broj slubenika koji su bili potrebni za obavljanje poslova. -Kako su se kompanije uveavale, broj uredskih slubenika je rastao, pa su se specijalizirali za posebne zadae. Posljedica toga je bila da su vjetine postale minimalne. -i kompjuterizacija je dodatno reducirala vjetinu David Lockwood- Weberovska perspektiva: smatra da se uredski slubenici nisu proleterizirali. Smatra da rutinski nemanualni radnici imaju prednosti nad manualnim radnicima, a te prednosti se oituju u trinoj radnoj i statusnoj situaciji. 11. SREDNJA KLASA ILI SREDNJE KLASE U BRITANSKOM DRUTVU -Sociolozi su podijeljeni oko toga koje nemanualne radnike svrstati u srednju klasu i da li je srednja klasa homogena ili heterogena skupina

Anthony Giddens- tvrdi da postoji srednja klasa i ona posjeduje obrazovne kvalifikacije. I za razliku od manualnih radnika, koji mogu prodavati samo svoju radnu snagu, oni mogu prodavati i intelektualnu. -srednja klasa nema vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju i mora raditi za druge kako bi zaradila za ivot Roberts, Cook, Clark, Semeonoff- fragmentirana srednja klasa, klasa se sve vie dijeli u niz razliitih slojeva Otkrili su nekoliko razliitih predodbi klase: 1. Oko 27% uzoraka bijelih ovratnika ima predodbu o drutvu sredinje mase, oni sebe vide kao veinu radnog stanovnitva, misle da ine srednju klasu, smatraju da se nalaze izmeu male bogate mone klase i male, relativno siromane nie klase. Oni koji podravaju ovu tezu su u srednjem platnom razredu bijelih ovratnika 2. 19% uzoraka jest ona o stjenjenoj klasi, vide sebe kao pripadnike uskog sloja stjenjenog izmeu dvije sve snanije klase (gornja klasa i radnika klasa). Ovakvu tezu veinom podravaju mali poslovni ljudi 3. oko 15% vidi drutvo kao fino stupnjevanu ljestvicu, koja se sastoji od 4 ili vie slojeva. Ne pokazuju nikakvu klasnu lojalnost i esto odbacuju cijelo naelo drutvene klase, dobro su obrazovani i veinom dobro plaeni. 4. oko 14% uzoraka podrava proletersku predodbu drutva -definiraju sebe kao radniku klasu -smjetaju sami sebe u ono to smatraju najveom klasu u temelju stratifikacije -obino zaposleni na rutinskim poslovima s niskim zaradama Kritike: rutinski posao bijelih ovratnika izgubio je na strunosti i proleterizirao se. Oni su neproizvodni radnici koji ne proizvode bogatstvo, ve obavljaju vane poslove za kapitaliste. 12. RADNIKA KLASA BRITANSKOG DRUTVA Sastoji se od manualnih radnika. Postoje vane razlike izmeu manualnih i nemanualnih radnika: -manualni radnici imaju NIE nadnice od nemanualnih -nadnice manualnih radnika obino rastu tijekom njihovih 20-ih i dostiu vrhunac u ranim 30im, a potom polako ali postojano padaju -zarade mnogih nemanualnih radnika nastavljaju rasti tijekom glavnine njihovog ivota -manualni radnici imaju malo prilika za napredovanje -mala je vjerojatnost da e imati poviice -nemanualni radnici imaju veu sigurnost zarade i posla -manualni radnici rade pod veim pritiskom da e postati suvini, stavljeni na ekanje ili skraeno radno vrijeme -Niz studija pokazuje da manualni radnici u usporedbi s nemanualnim umiru mladi, i da je vjerojatnije da e imati loije zdravlje. Manje je vjerojatno da e posjedovati vlastitu kuu i niz potronih dobara. Vjerojatnije je da e biti osueni zbog kriminalnih djela a za njihovu djecu manje je vjerojatno da ce ostati u koli nakon 16. godine. Manualni radnici imaju manje mogunosti da e iskusiti one stvari koje se definiraju poeljnima. Manualni radnici ine barem jedan dio radnike klase Britanije.

13. BURUIZIRANJE -Marx je predviao da e posredni sloj propasti u redove proleterijata -Tijekom 50ih/60ih niz sociologa tvrdi da se dogaa upravo suprotno- dolazi do procesa buruiziranja- to znai da sve vei broj manualnih radnika ulazi u srednji sloj i postaje srednjom klasom Kako je dolo do procesa Buruiziranja? -tijekom 1950ih dolazi do uveanja blagostanja u naprednim industrijskim drutvima -primanja manualnih radnika poela su dosezati primanja bijelih ovratnika -siromatvo sve vie nestaje, sve vie ljudi pripada srednjoj a ne radnikoj klasi Clark Kerr- tvrdio je da uznapredovali industrijalizam trai sve vie obrazovanu radnu snagu i da zbog toga dolazi do viih zarada i zanimanja vieg statusa Jessie Bernard- tvrdio da je bogatstvo radnike klase povezano s potrebama industrijske ekonomije za masovnim tritem. Masovna potronja je osigurana visokim nadnicama koje su omoguene time to industrija ima nisku cjenu rada a veliku produktivnost. -vlasnitvo kua i potrone robe vie nisu bile samo povlastice bijelih ovratnika -smatralo se da se proces buruiziranja ubrzava zbog zahtjeva moderne industrije za mobilnom radnom snagom. -geografski mobilni imuni radnici sele se u novija naselja u predgraima gdje ih je teko razlikovati od susjeda bijelih ovratnika. 14. NAJNII SLOJ U MODERNIM DRUTVIMA -Najnii sloj definiramo kao skupinu ije je ponaanje suprotno normama i vrijednostima drutva. -najnii sloj se shvaa kao prijetnja drutvu i kao socijalni problem -Marx je koristio niz razliitih termina kako bi opisao one na dnu ljestvice LUMENPROLETERIJAT- na nekim mjestima govori o njima kao o klasi a na drugim mjestima odbacuje ideju o klasi jer smatra da nemaju potencijal za razvijanje klasne svijesti. REZERVNA ARMIJA RADA- sastoji se od onih koji su potrebni samo u vrijeme expanzije. -ine flexibilnu skupinu radnika koji ude za poslom i prihvatit ce nadnice nie od svih. Kad opada profitabilnost kompanije, poslodavci su prisiljeni posegnuti za ovakvim radnicima. -koristio je termin RELATIVNI VIAK STANOVNITVA koji je podijelio na 4 dijela: 1.plutajui viak stanovnitva, 2.stagnirajui viak stanovnitva, 3.latentni viak stanovnitva, 4.sfera siromatva Kirk Mann- tvrdi da Marx koristi irok spektar kriterija kako bi razlikovao najnii sloj od radnike klase. Neka su shvaanja toliko kritina da se ini da nisu nita vie osim osobne predrasude.

15. DRUTVENA MOBILNOST U KAPITALISTIKOM DRUTVU to je drutvena mobilnost? -Stupanj drutvene mobilnosti je koliina kretanja od jednog sloja do drugog. -Industrijska drutva opisuju se kao otvorena, tj. imaju nizak stupanj zatvorenosti -Smatra se da je status u predindustrijskim drutvima uvelike propisan, dok je u industrijskim drutvima sve vie steen Smatra se da se status sve vie stjee na temelju zasluga i da te zasluge zamjenjuju: propisane karakteristike kao kriterij za odreivanje poloaja neke osobe u klasnom sustavu. Talcott Parsons- tvrdi da je uspjeh jedan od glavnih vrijednosti amerikog drutva Zato se sociolozi zanimaju za drutvenu mobilnost? -jer stupanj drutvene mobilnosti moe imati vane posljedice za oblikovanje drutvenih klasa i moe biti indikator ivotnih mogunosti pripadnika drutva Vano je znati kako ljudi reagiraju na iskustvo drutvene mobilnosti: Dva glavna tipa drutvene mobilnosti: UNUTARGENERACIJSKA MOBILNOST- odnosi se na drutvenu mobilnost unutar jedne generacije. Mjeri se usporedbom profesionalnog statusa nekog pojedinca u dvije ili vie toaka u vremenu. MEUGENERACIJSKA MOBILNOST- odnosi se na drutvenu mobilnost izmeu generacija. Mjeri se usporedbom profesionalnog statusa pojedinca sa statusom njegovih roditelja. 16. POSTMODERNIZAM I SMRT KLASE Jan Pakulski i Malcom Waters- objavili su knjigu Smrt Klase -Tvrde da postoji sve vie empirijskih dokaza da klasa gubi svoje znaenje. -Klase postoje samo ukoliko postoje minimalna razina okupljanja i grupiranja a takva okupljanja vie nisu oita. -Ljudi vie ne misle da pripadaju odreenoj klasi, a pripadnici navodnih klasa ukljuuju niz vrlo razliitih ljudi. -Tvrde da su stratifikacijski sustavi kapitalistikih drutava proli kroz 3 faze: 1. drutvo ekonomskih klasa 2. drutvo organiziranih klasa 3. statusno-konvencijska drutva Pakulski i Waters razlikuju 4 kljuna obiljeja promjene u stratifikacijskom sustavu statusno-konvencijskih drutava: 1.kulturalizam 2.fragmentacija 3.autonomizacija 4.resignifikacija Za njih je klasna politika mrtva, a problemi vezani uz etniku pripadnost, spol, religiju i kulturne razlike, odnosno preferencije kudikamo su vaniji.

17. RASA Michael Banton- opisuje 3 razliita naina da se ljude razvrsta u razliite rasne ili bioloke skupine. -one koje rasu vide kao lozu -one koje je smatraju tipom -one koje je smatraju kao podvrstu Poligenetska teorija- tvrdi da ovjeanstvo ima nekoliko podrijetala a ne samo jedno Morton razlikuje 5 rasa: 1. kavkasku (iz Europe, Indije i dijelova sjeverne Afrike i Srednjega istoka) 2. mongolsku (kineska i eskimska) 3. malajsku (iz Malezije i s Polinezijskog otoja) 4. ameriku (uroeniko stanovnitvo Sjeverne i June Amerike) 5. etiopsku (iz supsaharske Afrike). Morton- veliina lubanje za Mortona je znaila veliinu mozga, a veliina mozga govorila je o intelektualnom razvoju. -smatrao je da su Europljani napredniji od supsaharskih Afrikanaca. Tvrdili su da su kavkasci oduvijek bili vladari i kako su jedini ljudi sposobni razviti demokraciju. Banton- komentira da su shvaanja o rasnoj istoi i rasnoj superiornosti i inferiornosti Nott i Gildona bliska rasistikim stajalitima nacista. Darwin- pripadnici iste vrste mogu se meusobno razmnoavati i stvarati plodno potomstvo, ali kako se vrste stalno mijenjaju i razvijaju mogu se razviti razliite podskupine ili podvrste. Ondje gdje su skupine unutar podvrste zemljopisno odjeljene i razmnoavaju se samo unutar sebe mogu stvoriti vlastita osobita razlikovna obiljeja. Premda svi ljudi imaju zajedniko podrijetlo mogli su se razviti u razliite rase. Herbert Spencer- smatrao je da ljudi mogu katkad imati koristi od mijeanja razliitih rasa, ali to ne vrijedi za mijeanje vrlo razliitih ljudskih podvrsta. Steve Jones- genetiar -svaki ovjek ima 50 000 gena koji odreuju razlike meu ljudskim skupinama -ustanovljene su neke razlike meu ljudskim skupinama -smatra da na temelju gena ne moemo opravdati razlikovanje rasa, jer da bismo mogli pokazati kako postoje razliite rase, razliiti ljudi morali bi se razlikovati u velkom broju gena a ne samo u onima koji odreuju boju koe. -ljudi su mnogo homogeniji nego druge vrste -nema dokaza za postojanje neke zasebne kavkaske rase -pitanja poput rasizma, prije su moralna negoli znanstvena pitanja 18. DEFINIRANJE ETNICITETA -ljudske se skupine razlikuju prvenstveno prema nainu ivota, a rasi kao biolokoj razlici pridaju malo znaenja osim ako neka skupina za sebe smatra da pripada nekoj rasi. -Pristupi koji polaze od etniciteta ne misle da e se useljenike skupine dugorono asimilirati usvajanjem kulture drutva domaina.

Eriksen- kae da se etnika skupina u modernoj sociologiji i antropologiji smatra kulturnom a ne fiziki razliitom. J. Milton Yinger- dokazuje da postoji razlika izmeu fiziki definirane i drutveno definirane rase. Fiziki definirana rasa je ona koja moda postoji u teoriji, no u praksi je teko odrediti ljude s razliitim fenotipom. Drutveno definirana rasa je etnika skupina koja sama sebe ili koju druge vide u svjetlu osobitih biolokih znaajki bez obzira tvore li zasebnu bioloku skupinu. Etnika skupina- svaka skupina koja za sebe misli da je etnika skupina i koju u skladu s tim uvjerenjem djeluje. James McKay i drugi- dva glavna objanjenja nastanka etnikih skupina PRIMORDIJALNI PRISTUP -prvi predloio ameriki sociolog Shils -tvrdio je da su ljudi primordijalno vezani za podruje u kojem ive, podruje iz kojeg potjeu, za rodbinu i vjeru. -Primordijalna vezanost je temeljno obiljeje drutvenog ivota i priodna pojava -Primordijalna vezanost moe trajati jako dugo i biti osnovom etnikih sukoba MOBILIZACIJSKI PRISTUPI- Etnike identitete djelatno stvaraju pojedinci ili skupine kako bi stekli pristup politikim, materijalnim i gospodarskim resursima. -Etnike skupine se uvijek stvaraju kada ljudi misle da e njima neto postii McKay- vjeruje da je etnicitet uvijek vezan za kolektivno promicanje zajednikih interesa.

19. MARKSIZAM Marksizam je veoma znaajna teorija u drutvu na kraju 19.st i poetkom 20.st. O ovoj teoriji se danas govori jako malo i to uglavnom u negativnom kontekstu s obzirom na drutveni poredak u bivim socijalistikim zemljama. Povijena perspektiva Marx je smatrao ljude i proizvoaima i prizvodom drutva. Oni stvaraju drutvo i same sebe vlastitim djelovanjem. Razni dijelovi drutva su meupovezani i utjeu jedni na druge. Dijalektiki materijalizam Marx- izvor promjene nalazi se u proturjejima, u ekonomskom sustavu posebno, a u drutvu openito. O njegovom pogledu na povijest esto se govori kao o dijalektikom materijalizmu. Materijalni temelj drutvenog ivota Ljudi moraju djelovati zajedno kako bi proizveli robu i usluge koje su nune za ivot. Tako priroda ovjeanstva i priroda drutva u cjelosti primarno proizlaze iz proizvodnje materijalnog ivota. Pojavljivanje proturjeja -s pojavom privatnog vlasnitva stvorena je fundametalna kontradikcija ljudskog drutva. Postoji sukob manjine koja posjeduje sredstva za proizvodnju i veine koja se bavi proizvodnim radom. Napetost i sukob stvoreni ovom kontradikcijom jesu glavna dinamika drutvene promjene.

Otuenje Prema Marxovu shvaanju- in proizvodnje rezultira ljudskim otuenjem. Do toga dolazi kad ljudi gledaju na proizvode svog rada kao na robu, kao neto to se prodaje na tritu. Predmeti njihova shvaanja kontroliraju njihovo ponaanje. Otuenje i kapitalizam -Otuenje dosee vrhunac u kapitalistikom drutvu gdje radom dominiraju zahtjevi kapitala, od kojih je najvaniji zahtjev za stvaranjem profita. Komunizam -kraj otuenja -zahtjeva ukidanje privatnog vlasnitva -u komunistikom drutvu nestat e sukob interesa -ljudi e proizvoditi i za sebe i druge istovremeno Klasa -Sva drutva su podijeljena na drutvene skupine poznate kao klase. Odnos izmeu klasa je odnos antagonizma i sukoba. Dvoklasni model -Postoje dvije klase, vladajua i podinjena -Mo vladajue proizlazi iz njenog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju -Vladajua klasa tlai podinjenu Klasa i svjest Klasa postaje klasom za sebe tek kad njezini lanovi postanu svjesni prave naravi svoje situacije. Prijelaz iz feudalizma u kapitalizam Industrijskom kapitalizmu je bio potreban slobodan radnik koji e se moi po volji unajmljivati i otputati. Najamni radnik je slobodan prodavati svoju radnu snagu onom tko ponudi najvie. Prijelaz iz kapitalizma u komunizam Razlika izmeu bogatstva buroazije i proleterijata e se poveavati kako akumulacija kapitala bude rasla. Konkurencija e potisnuti srednje slojeve u redove proleterijata, kapital e se koncentrirati u sve manje ruku, to e uzrokovati polarizacijom dviju glavnih klasa. Njegove su ideje i danas ive i relevantne. Oni ne vide indikacije koje bi upuivale da proleterijat postaje klasa za sebe. U komunistikim reimima postoje znaajne drutvene nejednakosti i malo je znakova kretanja prema jednakosti. Premda uspjena revolucija ovisi konano o ekonomskoj situaciji, ona zahtjeva ljudsku inicijativu. Ljudi moraju samo stvoriti svoju utopiju.

20. FUNKCIONALIZAM Utemeljitelji discipline su August Comte i Herbert Spencer, razvio ju je Emile Durkheim a usavrio Talcott Parsons. Temeljni pojmovi funkcionalizma: Funkcija- je ono to drutvo kao cjelina oekuje od svojih pojedinih dijelova. Funkcionalni preduvijeti- osnovne potrebe ili nuni uvjeti koje svako drutvo mora zadovoljiti ukoliko eli opstati. Vrijednosni konsenzus- ope slaganje lanova drutva oko onog to je dobro i vrijedno. Talcott Parsons- postao je sinonimom funkcionalizma. -poeo je s razmatranjem pogleda engleskog filozofa Thomasa Hobbesa, koji je tvrdio da je otkrio temelj drutvenog poretka. Prema Hobbesu: ovjeanstvom upravljaju strast i razum. -strast je primarna pokretaka sila dok se razum koristi smiljanjem naina kako da je zadovolji. Ako bi se ljudima dozvolila potpuna sloboda oni bi se koristili svim sredstvima koja su im na raspologanju da zadovolje svoje strasti, ukljuujui silu i prijevaru. -Konani rezultat bi bio-> RAT PROTIV SVIJU. -Strah od takvog ishoda je najosnovnija ljudska strast a to je TENJA SAMOODRAVANJU. -ljudi se slau da e ograniiti svoje strasti te se podinjavaju vlasti nekog vladara a zauzvrat dobivaju zatitu od agresije, sile i prijevare. Samo zbog ove suverene sile sprijeen je rat protiv sviju a u drutvu uspostavljeni red i sigurnost. Parsons je gledao na drutvo kao na sustav, vjerovao je da svaki drutveni sustav ima 4 osnovna funkcionalna preduvijeta koje mora zadovoljiti ukoliko eli opstati a to su: Adaptacija- tie se odnosa izmeu sustava i njegove okoline. Kako bi preivjeli drutveni sustavi moraju imati odreeni stupanj kontrole nad okolinom. Kao minimum moraju biti osigurani hrana i sklonite. Ekonomija se primarno brine oko te funkcije. Postizanje ciljeva- tie se potrebe svih drutava da zacrtaju ciljeve prema kojima e se usmjeriti aktivnosti drutva. Vlade postavljaju ciljeve i rabe resurse s kojima e ih postii. Integracija- tie se primarno regulacija konflikata. Zakon je glavna institucija koja zadovoljava tu potrebu. Odranje obrasca- tie se odranja osnovnih obrazaca vrijednosti. Institucije koje se bave tom funkcijom su: obitelj, religija, obrazovni sustav. 21. SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM -amerika grana sociologije -razvila se iz skupine rada amerikih filozofa -jedan od njih je George Herbert Mead- a on se smatra i utemeljiteljem

Interakcionisti su zaokupljeni objanjenjem drutvenih djelovanja pomou znaenja koja im pridaju pojedinci. -Ipak oni se veinom usredotouju na interakcijske situacije malog opsega a ne na velike drutvene promjene. -prema Meadovu stajalitu LJUDSKA MISAO, ISKUSTVO I PONAANJE BITNO SU DRUTVENI. -Njihova je priroda rezultat injenica da ljudska bia uzajamno djeluju putem simbola od kojih su najvaniji odrani u jeziku. -simboli nameu odreena znaenja predmetima i dogaajima i time iskljuuju druga mogua znaenja. -simbolika interakcija je nuna s obzirom da ljudi nemaju instinkte koji bi upravljali njihovim ponaanjem -zajedniki simboli osiguravaju samo sredstva pomou kojih se ostvaruje interakcija. -svaka osoba koja je ukljuena u interakciju mora interpretirati znaenje drugih pojedinaca s kojima stupa u interakciju. To se postie procesom preuzimanja uloga. Kroz proces preuzimanja uloga pojedinac razvija pojam o svome JA. -Postavljaju se u poloaj drugih pojedinaca i tad se mogu osvrnuti na sebe. -Mead tvrdi da pojam o svome ja pojedinac moe razviti samo ako je u stanju izai iz sebe doivljavano na takav nain da postane sam sebi objektom. 22. PERSPEKTIVA DRUTVENE AKCIJE I INTERPRETACIJE -sociolozi koji prihvaaju ovu perspektivu obino odbacuju shvaanje da drutvo ima jasnu strukturu koja upravlja individuama da se ponaaju na odreen nain Weber- smatra se jedinom od 3 velika osnivaa sociologije uz Marxa i Durkheima Drutvena je akcija ona koju poduzima pojedinac i pridaje joj znaenje, akcija koja uzima u obzir ponaanje drugih i time je orijentirana u svome tijeku. Akcija o kojoj osoba ne misli ne moe biti drutvena akcija. Ako ne uzima u obzir postojanje i mogue reakcije drugih ne moe biti drutvena. Razlikovao je 2 tipa razumijevanja: -Izravno promatrako razumijevanje- npr. mogue je shvatiti da je netko ljutit promatranjem njegova izraza lica -Objasnidbeno razumijevanje- sociolog mora pokuati shvatiti znaenje nekog djela pomou motiva koji su do njega doveli. 23. MODERNOST, POSTMODERNOST I POSTMODERNIZAM Moderna socioloka teorija- poput Weberove, Marxove i Durkheimove vjeruje da je: mogue pronai objektivnu istinu o drutvu -postmodernizam ne dijeli to miljenje! Moderni klasini sociolozi 19.st. poput Comtea, Durkheima, Webera i Marxa djelili su zajedniki intelektualni interes prema socijalnim promjenama vezanim za industrijalizaciju. Svi su oni te promjene smatrali bitnim promjenama kojima se oblikovala modernost. Comte je vjerovao da e modernim drutvom dominirati znanost. Utjecaj religije, praznovjerja i filozofije zamjenit e se pozitivistikom znanou. Weber je vjerovao da e moderno doba sve vie oblikovati racionalizacija i birokracija kako afektivne i tradicionalne akcije budu postajale beznaajnije. Marx i Durkheim manje su isticali znanstveno i racionalno miljenje, ali su obojica imali vrsta stajalita o tome da se drutvo progresivno razvija.

Marx- prema komunistikoj utopiji, a Durkheim prema kompleksnom drutvu, utemeljenom na organskoj solidarnosti. Modernost- ljudi vjeruju u mogunost napretka, racionalno planiranje da bi se postigli ciljevi. Vjeruju u sposobnost i prava ljudi da oblikuju svoje vlastite ivote, vjeruju da proizvoaka industrija moe poboljati standard. Postmodernistiki teoretiari tvrde- ljudi vie ne vjeruju u neizbjenost napretka, ne vjeruju u mo znanost da rijei sve probleme. Ljudi su pesimistiniji glede budunosti, i ne vjeruju da se istinu moe pronai u velikim teorijama ili ideologijama poput Marxizma. Ne vide nikakve jednostavne recepte za svjetske probleme. -moderni teoretiari tvrdili su da su sposobni dati razumljivu i konanu teoriju drutva. Postmoderni teoretiari odbacuju tu mogunost. Obino se smatra da podrijetlo modernog naina razmiljanja treba potraiti u prosvjetiteljstvu. -postmodernistiki teoretiari tvrde da je prosvjetiteljski projekt naputen u suvremenom drutvu. Ljudi vie ne vjeruju u neizbjenost napretka. Lyotarol- smatrao da se postindustrijsko drutvo poelo razvijati krajem 1950ih -smatrao je da je taj razvoj povezan s tehnologijom, znanou, a najvanije su promjene u jeziku -drutveni ivot je organiziran oko tih jezinih igara Modernost -s prosvjetiteljstvom narativne jezine igre se zamjenjuju denotativnim igrama. -u njima je onaj tko govori nevaan -primjenjuju se dokazi kako bi se ustanovilo treba li iskaz prihvatiti ili odbaciti -znanost nije u stanju osloboditi se u potpunosti naracijske spoznaje -znanost poiva na metapripovjestima -metapripovjesti pokazuju da ljudi mogu napredovati pomou znanosti, prema pobjedi nad znanjem ili tlaenjem. Postmodernizam -ljudi vie ne vjeruju da razum moe pobjediti praznovjerje -da se ljudi mogu usavriti -da komunizam moe stvoriti savreno drutvo Postmoderna era ima 2 glavna obiljeja: 1.Potraga za istinom je naputena budui da su jezine denotativne igre dole na lo glas 2.Denotativne igre zamjenjuju se tehnikim jezinim igrama -raunalna tehnologija je postala glavna proizvodna snaga -drutveni ivot se sve vie kontrolira pomou kompjuteriziranih strojeva -kontrola znanja postaje glavni izvor moi -Lyotard spekulira da se ratovi u budunosti nee voditi oko teritorija nego zbog kontrole nad znanjem.

24. David McCrone-SOCIOLOGIJA NACIONALIZMA Razlikuje GRAANSKI i ETNIKI NACIONALNIZAM -u graanskom nacionalistiki osjeaji vezani su za pripadnost nekoj dravi -u etnikom nacionalistiki osjeaji vezani su vie na etnicitet negoli na graanski status. Razlikuje NACIJU i DRAVU

-Drava je pravna, politika jedinica, ali ljudi mogu imati osjeaj nacionalnog identiteta koji se ne poklapa s politikim granicama -nacije bez drave ne moraju uvijek imati vrst etniki identitet Razlikuje 4 tipa nacionalizma: -Nacionalizam i razvoj moderne drave: pojava sekularizacije i raspad carstava, bili su uzroci nastanka nacije-drave. Kako su teritorijalne granice poele oznaavati najvanije politike jedinice, nacionalistiki osjeaji su poeli dobivati na vanosti. -Kolonijalizam i nacionalizam: antikolonijalni pokreti esto su zagovarali i uspijevali stvoriti nove svjetovne drave, no budui da su neke od tih drava doivjele ekonomski neuspjeh, nacionalizam je u nekim postkolonijalnim drutvima postaju tjenje vezan za etnicitet i religiju. -Neonacionalizam: upotrebljava se za nacionalistike pokrete za nezavisnost za nacije bez vlastite drave. Obino se razvija u podrujima koji imaju snano civilno drutvo. Civilno drutvo- javni ivot nekog drutva za razliku od djelatnosti drave i privatnog ivota u obitelji Postkomunistiki nacionalizam- teorija dubokog zamrzavanja- to znai da je komunistiki reim drao pod nadzorom duboko ukorjenjene etnike podjele, a kad se komunizam otopio, ponovo se pojavilo suparnitvo meu etnikim skupinama. Druga teorija- politiari su poticali nacionalistike osjeaje kako bi osigurali potporu glasaa. 25. NACIONALIZAM -mnogi smatraju da je nacionalizam u posljednjim desetljeima naglo oivio. -pojedinci se sve vie identificiraju sa svojom nacijom negoli bilo kojom drugom skupinom Benedict Anderson- smatra da je nacija izmiljena, ograniena i suverena politika zajednica. Izmiljena- jer vei dio pripadnika ak i male nacije nikad se ne vide i ne uju a ipak misle da pripadaju istoj zajednici. Ograniena- zato jer jedne ljude smatra da joj pripadaju,a druge iskljuuje kao outsidere (nijedna ni tvrdi da joj pripada cijelo ovjeanstvo) Suverena- jer nacionalizam velia neovisnost i samoupravljanje za neku skupinu ljudi Rasizam- pojedine skupine ljudi koji imaju nepromjenjiva bioloka obiljeja Nacionalizam- pojedinci ne moraju pripadati odreenoj skupini. Moe se postati pripadnikom neke nacije, dok pripadnikom rase nije mogue postati ako joj pojedinac izvorno ne pripada. Miles- ideologija rasizma i nacionalizma imaju zajedniko povijesno podrijetlo. Po svretku kolonijalizma onu vrstu rasizma koja je ovjeanstvo dijelila na razliite bioloke skupine zamjenio je nacionalizam. Smatra da su rasizam i nacionalizam slini, oba slue tome da opravdaju uvjerenja da je neka skupina nadmonija drugoj. Eriksen- ispituje odnos izmeu etniciteta i nacionalizma. Oba se zasnivaju na uvjerenju da je neka skupina ljudi razliita i da imaju zajednike korjene. Tvrdi da je nacionalistika ideologija ona koja za neku etniku skupinu zahtjeva dravu. Nacionalizam se katkada upotrebljava radi ujedinjenja raznolikih etnikih skupina, te stoga naglaava zajednika graanska prava a ne zajednike kulturne korjene. 26. OLIVER C. COX- MARXISTIKA TEORIJA RASIZMA; NEOMARXISTIKA TEORIJA RASIZMA Marxistika teorija rasizma:

-razvio jednu od prvih teorija rasizma utemeljenu na marxistikim pretpostavkama -u svojoj knjizi klasa, kasta i rasa odbacuje shvaanje da je rasizam postojao oduvijek i da je proizvod prirodnih ljudskih osjeaja -sama ideja rase je ovjekov proizvod Etnike skupine- drutveno razliite skupine koje ive u suparnikom odnosu, u odnosu podreenosti i nadreenosti s obzirom na druge nacije unutar neke zemlje, ili ekonomskog podruja. RASA- svaka skupina ljudi koju se prihvaa kao rasu i za koju se openito smatra rasom u bilo kojem danom podruju etnikog nametanja. -Smatra se da je rasizam razmjerno nova pojava i da ga drevne civilizacije nisu poznavale. Smatra se da se rasizam rodio kad je Aleksandar VI. objavio papinsku bulu- kojom se svi poganski narodi svijeta i njihova dobra stavljaju na raspolaganje panjolskoj i Portugalu. Rasizam slui tome da se opravdaju i odre izrabljivanja jedne skupine od druge. Rani kapitalizam je iao pod ruku kolonijalizmu. Europske su nacije osvajale druge dijelove svijeta pa su mogle izrabljivati radnu snagu u kolonijama. Svoje djelovanje opravdavale su pomou rasizma. Da se kapitalizam nije razvio, svijet moda nikad nebi upoznao rasne predrasude. Kritike: poricali su da su kapitalizam i kolonijalizam jedini uzroci rasizma -smatraju da pojedinci iz bilo koje etnike skupine mogu biti rasisti -drava je djelovala rasistiki jer je bila orue vladajue klase -suvremeni marxisti odbacuju takva shvaanja kao odve jednostavna. Neomarxistika teorija rasizma: Tekst pod naslovom: Imperij uzvraa udarac kojeg su objavili neki sociolozi: Soloms, Jones misle da rasizam prethodi kolonijalizmu. Misle da je nastao pod utjecajem mnogih drugih imbenika a jedan od njih je eksploatacija migrantske radne snage u kapitalistikim drutvima. -prihvaaju da su ekonomski imbenici vani za oblikovanje drutvenog ivota -osobit oblik rasizma iz 1970ih i 1980ih isticao je kulturne razlike meu etnikim skupinama. EROL LAWRENCE- pokuao je objasniti nastanak tog novog rasizma. U uvijetima ekonomske i politike nestabilnosti 1970ih na useljenike se poelo gledati kao na uzrok potekoa. Useljenike skupine(afrokaripske i azijske) nisu se prilagodili britanskoj kulturi pa se smatralo da je bolje da odu u zemlje gdje se njihova kultura vie prihvaa. 27. PSIHOLOKE TEORIJE RASIZMA Rasizam je abnormalna znaajka manjine stanovnitva. Ono je psiholoke prirode. Teoriju je razvila skupina znanstvenika koji su isprva djelovali u Frankfurtu a zatim je dio njih prebjegao u SAD prije drugog svjetskog rata. -Velik utjecaj imala je Marxova sociologija i psihoanalitiko stajalite Sigmunda Freuda. Prema ovoj koli autoritarna linost ukljuuje: prikriveni sadizam, divljenje moi, razmiljanje u stereotipima, pokoravanje svega snanog. Osobe s autaritarnom linosti se podreuju onima koji su na vlasti i neprijateljski gledaju na sve oni koji to ne ine. Neprijateljski se odnose prema svim skupinama koje su razliite, pa i etnikim manjinama. John Dollard- klju za objanjenje rasnih predrasuda nalazi u ranom djetinjstvu. Tijekom socijalizacije roditelji prisiljavaju djecu da potiskuju osnovne porive i tako nastaje

osvijeenost. Kako njihov opstanak ovisi o roditeljima, oni se ne mogu na njima iskaliti, te frustracije gomilaju u sebi i kasnije ih u ivotu usmjeravaju na neku ranjiviju metu. Cashmore je objavio studiju pod nazivom Logika rasizma U svom istraivanju je ustanovio da je rasizam prisutan u svim klasama i u svim dobnim skupinama. Smatrao je da je rasizam proizvod jednog tipa uroenog konzervatizma. 28. MICHAEL E. BROWN -UZROCI ETNIKOG SUKOBA Umjesto ulaska u mirnije doba nakon hladnog rata, nastupilo je razdoblje jakih etnikih sukoba. Na temelju radova drugih autora Michael E. Brown pokuava objasniti etnike sukobe u suvremenom svijetu. Razlikuje tri glavna tipa objanjenja etnikih sukoba. SISTEMATSKI- etniki sukob nastaje iz prirode sustava sigurnosti u kojima djeluju etnike skupine. Kae da etniki sukobi nee nastati tamo gdje su nacionalni, regionalni i meunarodni autoriteti dovoljno jaki da ga sprijee obuzdavanjem skupina koje bi se mogle sukobiti. To se moe dogoditi kada procjenjuju da je bolje napasti prvi nego ekati napad. Sukob moe nastati i kad je teko odrediti kolike su ofenzivne a kolike defenzivne snage protivnika. Etnika drava koja je netom stekla neovisnost i raspolae nuklearnim oruanjem manje je osjetljiva na napad izvana i etniki sukob je manje vjerojatan. DOMAI- odnosi se na imbenike kakvi su: -uinkovitost drava u zadovoljenju potreba njihovih biraa -utjecaj racionalizma na meuetnike odnose -utjecaj demokracije na meuetnike odnose -smatra da se nacionalistiki osjeaji bude kad ljudi osjeaju da nemaju jaku dravu koja bi ih titila. PERCEPTUALNI- odnose se na nain na koji se etnike skupine meusobno doivljavaju -mitovi i krivotvorine povijesti koje izobliavaju i demoniziraju pripadnike druge skupine mogu poveati neprijateljstvo. Zakljuuje da je etniki sukob najvie vjerojatan ondje gdje etnike skupine ive blizu podruja u kojem ne postoji jaka sredinja vlast. Osobito ako se te skupine meusobno doivljavaju kao neprijateljske na temelju uvjerenja da se prema njima u prolosti loe postupalo. Sukob moe voditi: - etnikom pomirenju - mogu je miran razlaz - moe imati lanane posljedice Kod nastanka nove drave mogue su nove potekoe jer neka druga etnika skupina u novoj drave postaje manjinska. 29. RASIZAM- DEFINICIJE Predrasude se odnose na ono to ljudi misle i ne mora prijei u djelovanje(npr diskriminacija). Miles- Rasizam pogreno tvrdi da postoji znanstveni temelj za hijerarhiju skupina u smislu psiholokih i kulturnih znaajki koje su nepromjenjive i uroene.

John Rex- rasizam je definirao kao deterministike sustave uvjerenja o razlikama izmeu razliitih etnikih skupina, segmenata ili slojeva. John Soloms- ne mora se temeljiti ni na kojoj odreenoj teoriji o kulturnoj ili biolokoj nadmoi jer nije statina pojava Richardson- kulturni rasizam definira kao: skup kulturnih uvjerenja, ideja i argumenata koji prenose pogrene predodbe o svojstvima i sposobnostima rasnih skupina. Kulturni rasizam- uvijek se odnosi na svojstva kulture nekog drutva a ne na uvjerenje pojedinaca. John Rex- RASIJALIZAM je definirao kao nejednak odnos prema razliitim rasnim skupinama. Rasizam ukljuuje uvjerenja o rasnim skupinama Rasijalizam- postupci Rasizam- uvjerenja -Ako rasizam nije u nikakvoj vezi s postupcima ili uvjerenjima pojedinaca, i ako je jednostavno ishod pojedinih politika, bez obzira na prvotnu svrhu, tada je dokaz nejednakosti jedini dokaz postojanja institucijalnog rasizma. Institucijalni rasizam- taj izraz je moda najkorisniji kada se primjenjuje na aktualne politike i prakse u institucijama za koje se moe pokazati da im je posljedica dovoenje u nepovoljni poloaj nekih skupina. 30. MODERNA TEORIJA DRUTVA I SOCIOLOGIJA MODERNOSTI -postoje brojni sociolozi koji vjeruju da je mogue racionalno analizirati drutveni svijet i intervenirati kako bismo ga poboljali -poriu da su metapripovijesti opasne, da je znanje relativno i da je prosvjetiteljski projekt doao do kraja puta Anthony Giddens -odbacuje ideju da su zapadna drutva ula u razdoblje postmodernosti -tvrdi da moderna drutva karakterizira bra promjena -promjene naglo obuhvaaju cijelu kuglu i nisu zemljopisno manja podruja -modernost se temelji na 4 kljune institucije: 1. kapitalizmu-akumulacija kapitala u uvjetima konkurencije na tritu rada i proizvodnje. Kapitalisti uvijek trae nova trita i pokuavaju stvoriti nove proizvode kako bi stekli profit. To ini modernost za pojedinca izvorom nesigurnosti i dovodi do procesa globalizacije. 2.industrijalizacija-iskoritavanje neivih izvora u proizvodnji dobara, uloga strojeva u proizvodnom procesu stvara golemo poveanje proizvodnosti ljudskog rada. 3.nadzoru- nadgledavanje podinjenog stanovnitva u sferi politike, drava stvara niz administrativnih sustava za motrenje populacije kako bi se ponaanje ljudi moglo kontrolirati 4.vojnoj sili- kontrola sredstava nasilja u kontekstu industrijalizacije rada Giddens tvrdi da prilikom drutvenog planiranja uvijek postoji element nesigurnosti i neizvjesnosti. To ne znai da je nemogue barem ugrubo pokuati kormilariti molohom modernosti u smjeru u kojem elimo ii. Posljedice intervencije mogu biti nepredvidive ali pomanjkanje bi zavrilo nesreom. Moloh- podivljali stroj goleme snage kojim moemo upravljati do izvjesne mjere ali e se oteti kontroli Giddens termin postmodernosti rabi kao razdoblje koje e nastupiti u budunosti.

4 promjene koje e se zbivati u preobrazbi modernosti u postmodernost: 1. Kapitalizam e se formirati u sustav postoskudice- trita e i dalje postojati ali nee stvarati nejednakosti jer e za sve biti dovoljno robe, to e se postii stalnim ekonomskim rastom a i smanjenjem aspiracija bogatog stanovnitva. Bogati e morati prihvatiti potrebu da dio svog bogatstva podijele siromanima 2. Drutva utemeljena na nadziranju stanovnitva zamjenit e drutva s vieslojnom demokratskom participacijom- ljudi sve vie trae pravo da o svim aspektima svojih ivota imaju pravo rei to misle. 3. Dominaciju vojne sile- zamjenit e demilitarizacija. Granice se sve vie prihvaaju, drave e rado prihvatiti smanjenje trokova za ratovanje. 4. Industrijalizaciju e prevladati humanizacija tehnologije. Ljudi su sve vie svjesni potrebe da se tehnologija nadzire, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice. Sve se vie ljudi brine za kloniranje, presaivanje organa, genetski modificiranu hranu. Brinu se da bi se mogle dogoditi ekoloke katastrofe i ljudske tragedije. Giddensova je vizija prilino idealistina i apstraktna. Odbacuje tezu da smo uli u razdoblje postmodernosti. elimo li kontrolirati rizike suvremenog drutva i ostvariti potencijale za poboljanje ljudskih ivota mogli bismo rei da je socioloka imaginacija potrebnija nego ikad. 31. ERIK OLIN WRIGHT- NEOMARXISTIKA TEORIJA KLASE -ne prihvaa da postoji jedinstvena klasa strunjaka ili menaera -tvrdi da kapitalistika drutva ostaju polarizirana izmeu dvije glavne klase, vladajue i radnike -on ne nijee da postoje skupine radnika koje su posredne izmeu tih dviju klasa ali on tvrdi da oni ne ine potpuno razvijenu klasu -umjesto toga on ih shvaa kao one koji zauzimaju niz slojeva koju su na proturjenim klasnim poloajima -neki od njihovih interesa koincidiraju s onima radnike klase, a neki s onima vladajue klase, ali oni nemaju koherentni skup vlastitih interesa.