Radnje dokazivanja

1. Pretresanje stana i drugih prostorija i osoba

a) Krivičnoprocesni aspekt pretresanja

Tumačeći odredbe ZKP-a možemo zaključiti da su u pravilu za pretresanje stana i drugih

prostorija potrebna 2 komulativna uvjeta i to:
a) Postojanje dovoljno osnova za sumnju da će se pretresanjem učinitelj ili saučesnik
kaznenog djela uhapsiti ili da će se pronaći tragovi kazenenog djela ili predmeti važni za
kazneni postupak
b) Postojanje vjerovatnoće da je određena osoba učinila kazneno djelo.

Prije svega za donošenje odluke o pretresanju stana neophodno je da postoji dovoljno osnova za
sumnju da će se ostvariti cilj pretresanja.

Pretresanje je procesna radnja materijalnog istraživanja velikog stupnja posezanja u temeljna prava.
Za nju se već zbog toga traži stupanj vjerovatnosti da je učinjeno kazneno djelo, koji mora postojati
kao pretpostavka za obavljanje ove radnje dokazivanja. Prema Krapcu pravo građanina na
nepovredivost stana država smije ograničiti... samo kad postoji vjerovatnost da se taj građanin svojim
ponašanjem povrijedio ili ugrozio neko drugo dobro pojedinca ili društvene zajednice, zaštićeno
pravnim poretkom. Ta vjerovatnost je sumnja koja prema mišljenju suvremenih konstitucionalista
mora:

a) Prethoditi određivanju pretresanja

b) Biti specifična tj. izlaziti iz okolnosti da je učinjeno kazneno djelo, a ne iz nagađanja,
šekuliranja ili kalkulacija.
c) Biti konkretna tj. da ponašanje određene osobe predstavlja napad na pravna dobra, zaštićena
inkriminacijama iz kataloga u Kaznenom zakonu kao i usmjerena na neku osobu
d) Artikutabilna, tj. sudija koji donosi nardbu za pretresanje mora biti u stanju takvu
vjerovatnost jasno izraziti na logičan i uvjerljiv način.

b) Pojam i vrste pretresanja

Pretresanje je procesna radnja materijalnog, stvarnog, fizičkog istraživanja koja se poduzima u cilju
pronalaska osobe i njenog hapšenja ili u cilju pronalaska predmeta važnog za potrebe kaznenog
postupka na kojima će se obaviti uviđaj, vještačenje ili će se predočiti radi prepoznavanja. U tom
smislu pretresanja uključuju mjere prisile kojima se:

a) Osigurava prisutnost osobe

b) Pronalazi predmet važan za kazneni postupak. To su radnje pristtupa, pregleda i pretraživanja
određenog objekta uređene procesnim pravilima.

pretresanje možemo podijeliti prema nekoliko kriterija, a to su:prema fazama postupka, prema
zakonskom osnovu, prema cilju i prema objektu odnosno prostoru.
Pretresanje s obzirom na faze postupka, može biti:

1. Kao radnja u istrazi

2. Kao radnja izvan istrage
3. Kao radnja nakon podizanja optužnice
4. Kao radnja kojom se pruža međunarodna kaznenopravna pomoć

S obzirom na zakonski osnov, pretresanje može biti: s naredbom suda iili bez naredbe suda

Pretresanje s obzirom na cilj može biti dokazno, uhidbeno i sigurnosno.

Dokazno pretresanje je naša glavna preokupacija, s obzirom da mu je cilj pronalaženje tragova

kaznenog djela i predmeta važnih za postupak.

Uhidbeni pretres ima za cilj prnalazak učinitelja kazenenog djela i njegovih saučesnika o čemu će u
odgovarajućoj mjeri biti govora u poglavlju o pretresanju osoba.

U vezi s tim govori se i o sigurnosnom pretresanju koje bi uvijek trebalo prethoditi uhidbenom, bez
obzira na mjesto uhićenja, odnosno hapšenja određene osobe.

c) Razgraničenje pretresanja od pregledanja

Pregledanje može biti preventivna ili represivna kriminalistička radnja.

Preventivna pregledanja nisu ograničena na konkretno kazneno djelo. Povod njihovog poduzimanja
jeste postojanje opasnosti koja se najčešće, može odnositi na pripremanje učinjenja kazenenog djela.

Represivna pregledanja poduzimaju se kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno konkretno kazneno
djelo.

Pretresanje kao kazenenoprocesna radnja uvijek je represivnog karaktera, kojom prilikom se

istražuje, koriste sva čula, a često i tehnička pomagala.

Pregledanje ovlaštenih službenih osoba se obavljaju direktno na temelju zakonske norme, a

pretresanje na temelju naredbe suda,a samo izuzetno bez naredbe suda.

d) Objekti pretresanja

ZKP govori o pretresanju stana, ostalih prostorija i pokretnih stvar, te pretresanju osoba. Prema tome
pretresanje prema objektu može biti:

a) Pretresanje stana i ostalih prostorija

b) Pretresanje otvorenog prostora
c) Pretresanje pokretnih predmeta
d) Pretresanje kompjutera
e) Pretresanje osoba
e) Stan i ostale prostorije
Pod stanom treba podrazumjevati sveukupni prostor, koji je neka osoba odabrala kao mjesto
svog prebivanja.
Pod objektima pretresanja za koje je potrebn sudska naredba smatraju se stanovi kao
prostori u kojima njihovi stanari imaju faktičku namjeru obitavanja, bez obzira na vlasničke,
posjedovnee i druge imovinskopravne odnose u trenutku pretresanja.
Pod ostalim prostorijama i prostorima treba podrazumjevati npr. poslovne prostore.
Moguće je da se kao objekti pretresanja javljaju prostorije pravnih i osoba ili vojni objekti.

f) Otvoreni prostor
Na otvorenim prostorijama se ne obavlja pretresanje nego uviđaj.
Kao ograde mogu poslužiti i prirodne(kanal) zapreke,a kao umjetne zapreke zidovi ili ograde.

g) Pokretne stvari
Pretresanje pokretnih stvari podrazumjeva pretresanje i kompjuterskih sistema, uređaja za
pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata.

h) Osobe
Pod pretresanjem osoba podrazumjeva se spoljašnje i unutarnje pretraživanje tijela. Djeca
mlađa od 14 godina se također smiju pretresati pod posebnim uvjetima.

i) Imunitet
Imunitet predstavlja izuzetak od pravila da se kazeneno procesno pravo primjenjuje na sve
osobe. Kod materijalnopravnog imuniteta osoba koja ga uživa ne može imati svojstvo
osumnjičenosti ili optuženosti pa ne može biti ni pretresanje, ni kod takve a ni kod druge
osobe.
Kod procesnopravng imuniteta osoba može imati svojstvo osumnjičenosti, optuženosti pa je
načelo i pretresanje dozvoljeno i moguće kod te i kod druge osobe, osim prostora koji su
temeljem međunarodnih ili unutarnjih propisa nepovredivi.

Pravni osnov pretresanja

Prema odredbama ZKP-a pretresanje se može obaviti na osnovu naredbe suda i bez naredbe
suda.

a) Pretresanje sa naredbom suda

Ni jedan drugi državni organ osim suda ne može narediti pretresanje. Zahtjev za
pretresanje može podnijeti tužitelj ili ovlaštena službena osoba koja je dobila odobrenje
od tužitelja, te da se zahtjev može podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Pismeni zahtjev
mora sadržavati:
 Naziv suda, kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva
  Činjenice koje ukazuju na vjerovatnost da će se osobe, odnosno tragovi i
predmeti koji se traže naći na označenom ili opisanom mjestu ili kod određene
osobe
 Zahtjev da sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaženja osobe ili
oduzimanja predmeta

Prema odredbama ZKP-a naredba za pretresanje sadrži:

a) Naziv suda, koji izdaje naredbu, osim kada se izdaje na osnovu usmenog zahtjeva i potpis
sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu
b) Izdavanje naredbe na usmeni zahtjev
c) Ime, odjel ili rang ovlaštene službene osobe na koju se naredba odnosi
d) Svrha pretresanja
e) Opis osobe koju treba pronaći ili opis stvari koju su predmet pretresanja
f) Određivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se traže, s navođenjem adrese,
vlasništva, imena ili sličnog za sigurno utvrđivanje identiteta
g) Uputsvo da se naredba ima izvšiti između 6 i 21 sat ili ovlaštenje da se naredba može izvršiti u
bilo koje vrijeme ako to sud izričito odredi
h) Ovlaštenje izvršitelju naredbe da može bez prethodne najave ući u prostorije koje se imaju
pretresti ako to sud izručito odredi
i) Uputstvo da se naredba i oduzete stvari donose u sud bez odlaganja
j) Pouku da osumnjičeni ima pravo obavjestiti branitelja i da se pretres može izvršiti i bez
prisustva branitelja ako to zahtjevaju izuzetne okolnosti

Naredba se mora izvršiti u roku od 15 dana od dana izdavanja.

b) Pretresanje bez naredbe suda

Osnovi za pretresanje bez sudske naredbe, navedeni u ZKP, primjenjeni na postupanje u
otkrivanju, istraživanju i dokazivanju kaznenih djela narkokriminala, mogu se tumačiti na
sljdeći način:

Prvo, koji bi to slučajevi bili kada stanar želi ulazak ovlaštenih službenih osoba u njegov
stan i druge prostorije, a radi vršenja pretresanja. Po našem mišljenju, to bi mogli biti
slučajevi kada roditelji ili rodbina, koji sumnjaju da njihov član obitelji posjeduje drogu
koju namjerava staviti u promet, žele da se izvrši pretresanje njihovog stana i spriječi
daljnja kriminalna djelatnost.

Drugo, kada se pretresanje bez sudske naredbe može izvršiti, ukoliko neko zove u pomoć.
To bi bile rijetke situacije kada, npr. utjerivači dugova dođu u stan dužnika da prinudno
plate dug.

Treće, kada je potrebno lišiti slobode činitelja kaznenog djela koji je na djelu zatečen. Po
našem mišljenju najčešće bi to bili slučajevi kada se u stanu ili drugim prostorijama
trenutno čini kriminalna djelatnost proizvodnje ili prodaje droge ili falsificiranje novca.
 Četvrti, pretresanje bez naredbe radi sigurnosti ljudi i imovine može biti da bi se spriječile
štetne posljedice raznih kaznenih djela napada na ljude i imovinu.

c) Pravni uvjeti pretresanja

Pretresanje se vrši danju , a izuzetno i noću. Pretresanju prisustvuje korisnik stana ili
drugih prostorija, a u njegovoj odsutnosti njegov zastupnik. Pretresanju trebaju
prisustvovati dva svjedoka

a) Vrijeme pretresanja
Pretresanje se mora izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja. Sasvim je opravdano da
se tzv. „redovno“ pretresanje obavlja u toku dana, ali će pretresanje biti ponekad i
noću.

b) Obligatorno prisustvo prilikom pretresanja

Pretresanje se može obaviti ako u stanu nije nitko prisutan.

c) Pretresanje uz prisustvo solenitentnih (sudskih) svjedoka

Pretresanju stana, ostalih prostorija i osoba prisustvuju dva punoteljna građanina kao
svjedoci. U koliko svjedoci nisu bili prisutni prilikom pretresanja, postoji mogućnost
da osumnjičeni pokuša osporiti vjerodostojnost sadržaja zapisnika.

d) Predstavljanje i uručivanje naredbe o pretresanju

Prije početka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati obavještenje o svojoj
funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje će se ili na
kojom će se izvršiti pretresanje. Ako je nakon toga ovlaštenoj službenoj osobi pristup
uskraćen, može upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.

e) Pažljivo obavljanje pretresanja

f) Prisustvo branitelja pretresanju

Mi smatramo da jedan od razloga za pretresanje bez prisustva branitelja može biti

npr. hitnost, tj. kada se ne može duže čekati na dolazak branitelja.

g) Zapisnik o pretresanju
U zapisnik se moraju unijeti i točno opisati predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom
pretresanja. Zapisnik pise zapisničar, ali kada je u pitanju pretresanje stana ili osobe,
a zapisničar se ne može osigurati, zapisnik može pisati i osoba koja poduzima radnju.
Posljedice nezakonitog pretresanja stana i drugih prostorijaa mogu biti
krivičnomaterijalne, krivičnopocesne, i imovinsko pravne.
Krivičnomaterijalne posljedice predviđene su u entitetskim krivičnim zakonima u vidu
dva krivična djela (narušavanje neporedivosti stana i protuzakonito pretresanje)
Krivičnoprocesne posljedice tj. da se na temelju nezakonito pribavljenih dokaza ne
može zasnivati sudska odluka.
 Imovinsko pravne posljedice mogu nastati ako bi se pretresanjem nanijela
nepotrebna oštećenja prilikom nasilnog otvaranja zaključanih prostorija, namještaja
ili drugih stvari, ukoliko njihov korisnik nije prisutan ili neće dobrovoljno da ih otvori.

Kriminalistički aspekt pretresanja

1. Pretresanje stana
a) Pripreme za pretresanje
b) Predmet pretresanja
c) Mjesto pretresanja
d) Vrijeme pretresanja
e) Operativni plan pretresanja

2. Postupak ulaska u stan

a) Pristup stanu
b) Blokada stana
c) Ulazak u stan

3. Metodika pretresanja stana

a) Pretresanje kupatila, wc-a i toaleta
b) Pretresanje hodnika
c) Pretresanje kuhinje i ostave
d) Pretresanje spavaće sobe
e) Pretresanje dnevnog boravka
f) Pretresanje potkrovlja
g) Pretresanje podruma
h) Pretresanje dvorišta
i) Korištenje službenog psa tragača
j) Fiksiranje i osiguranje dokaza

4. Pretresanje osoba

Imunitet po međunarodnom pravu može biti apsolutni (pripada npr. šefovima stranih država i
diplomatskim agentima stranih država) i relativni (veže se uz osobe koje imaju salvus conductus
konzularni imunitet, kao i imunitet koji se veže uz određene kategorije međunarodnih službenika).

Pretresanje osoba može se izvršiti na 2 načina, djelomično i detaljno.

 a) Djelomično pretresanje osoba

Djelomično pretresanje osoba obavlja se u situacijama kao što su hapšenje prilikom poduzimanja
pojedinih kriminalističkih radnji, prilikom radnji dokazivanja kao što su pretresanje stana i uviđaj, te
prilikom sprovođenja u kazneno- popravni zavod.

Djelomično pretresanje osoba za koje se sumnja da posjeduju drogu obavlja se najčešće na javnom
mjestu.

Djelomično pretresanje može se vršiti na nekoliko načina tj. kao klasično i u klečećem položaju, a po
potrebi i u ležećem položaju kriminalca. Ležeći položaj preporučujemo u slučaju ako jedan policajac
vrši pretresanje opasnog kriminalca.

Klasično djelomično pretresanje podrazumjeva pretresanje kriminalaca koji stoje sa raširenim

nogama i visoko podignutim rukama. Zidnim pretresanjem kriminalac se dovodi u nestabilan položaj
čime se onemogućava pružanje otpora.

Klečeći položaj kriminalca, svakako je značajna prednost za ovlaštene službene osobe. Kriminalcu se
prvo naređuje da digne ruke u vis, zatim da klekne na obje noge sa visoko podignutim rukama, nakon
čega se pristupa pretresanju.

b) Privođenje radi detaljnog pretresanja

Privođenje je najpogodnije obavljati službenim automobilom. Privođenje trebaju obavljati najmanje

dva policajca, a osim iznimno, kriminalce treba privoditi pojedinačno.

c) Detaljno pretresanje osoba

Detaljno pretresanje osoba može se, osim u službenim prostorijama, eventualno obaviti i za vrijeme
pretresanja stana.

5. Pretresanje prevoznih sredstava

a) Pretresanje putničkih automobila

Smatramo da se pretresanje automobila može podijeliti u dvije vrste, djelimični i detaljni

 Djelimično pretresanje putničkih automobila

 Djelimično pretresanje parkiranog putničkog automobila
 Djelimično pretresanje zaustavljenog putničkog automobila

Postoje 3 grupe indikatora koji ukazuju radi li se u konkretnom slučaju o ilegalnom transportiranju
droge.

Psihički indikatori predstavljaju spoljašnje manifestacije psihe određene ličnosti, a manifestiraju se u

promjeni govora, pokretima tijela, pogledu i licu.

Indikatori audiovizuelne prirode odnose se na nesklad u odjevanju, trenutno ponašanje, određene

nesklade između prtljaga i vozila, te nesrazmjer između unutarnjeg i spoljnjeg izgleda prtljage.
Taktičke indikacije podrazumjevaju osobine osoba koje se profesionalno bave krijumčarenjem droge

 Detaljno pretresanje putničkih automobila

b) Pretresanje autobusa

Pristup autobusu koji se namjerava pretresti može se izvršiti na 4 načina:

a) Zaustavljanje na graničkom prelazu

b) Zaustavljanje u toku vožnje
c) Zaustavljanje na usputnoj autobusnoj stanici
d) Zaustavljanje na autobusnoj stanici na krajnjem odredištu putovanja

 Djelomično pretresanje autobusa

 Detaljno pretresanje autobusa

c) Pretresanje hladnjača, cisterni i drugih teretnih vozila

d) Pretresanje voza
e) Pretresanje plovih objekata
f) Pretresanje aviona
g) Pretresanje motocikla, bicikla i zaprežnih vozila

6. Pretresanje javnih objekata

7. Pretresanje otvorenog prostora
8. Online pretresanje

Pravni osnov- prema navedenoj zakonskoj odredbi, policija može, uz pomoć tehničkih sredstava,
prikriveno podrijeti u računar, kako bi imala pristup svim podacima koji se tamo nalaze, u sljedećim
slučajevima:

1) Kada postoji opasnost po sigurnost države ili život i slobode njenih državljana
2) Kada postoje činjenice koje ukazuju na konkretne pripremne radnje za učinjenje teškog
kaznenog djela

Tehničke mogućnosti

Policija ili obavještajna služba

Komparativni aspekt

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE

Privremeno oduzimanje predmeta je samostalna kaznenoprocesna radnja dokazivanja. Sastoji se u
privremenom oduzimanju predmeta:
 1. Koji se prema kaznenom zakonu imaju oduzeti
2. Koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u kaznenom postupku.

Privremeno oduzimanje predmeta je radnja oduzimanja u stvarnom, fizičkom smislu promjenom

posjeda i uzimanjem u fizičko držanje suda ili čuvanjem, tj. promjenom posjedovnog stanja na
način na koji se posjed izvršava na nekretninama i njima sličnim objektima uz isključenje pristupa
drugim osobama.

Edicijska dužnost tj. dužnost izdavanja predmeta koji se prema kaznenom zakonu imaju oduzeti ili
koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u kaznenom postupku, za svakoga ko posjeduje takve
predmete.

Prema odredbama ZKP-a mogu se oduzeti 3 vrste predmeta:

1. Predmeti koji su upotrebljeni za učinjenje kaznenog djela

2. Predmeti koji su bili namijenjeni za učinjenje kaznenog djela
3. Predmeti koji su nastali učinjenjem kaznenog djela

Uviđaj- je procesno reguliran sistem krimilisticko-taktickih i tehnickih radnji,pri cijem obavljanju

čulnim opazanjem i izucavanjem materijalnih objekata, uz pomoc verzija koje se planiraju i
provjeravaju paralelno sa hodom uvidjaja vrsi fiksiranje cjelokupne situacije na licu mjesta kao
materijalno-idealnog sistema u njegovom nepromjenjenom orginalnom obliku radi razjasnjavanja
strukture krivicnog dogadjaja.

OPĆE ODLIKE UVIĐAJA SU: blagovremenost,objektivnost i potpunost,aktivnost uviđaja i metodičnost i

dosljednost njegovog provođenja.

Blagovremenost-kazuje da se uvidjaj ima izvesti u trenutku kada je nastala potreba za njim tj. Kad
postoji vjerojatnoća njegove najveće efikasnosti i korisnosti.Blagovremenost moze da preraste u
hitnost kada okolnosti ukazuju na opasnost od odlaganja uviđaja.

Objektivnost-nastojanje subjekta je usmjereno na otklanjanje svega sto nije odraz stvarnosti. Ovo se
postize tako sto se sve verzije ispituju ravnopravno i sto se opazanje,ispitivanje i fiksiranje cinjenica
vrsi bez ikakvih predubjeđenja.

Potpunost-ona se ostvaruje obuhvatanjem svih cinjenica koje imaju dokaznu vrijednost.

Aktivnost- kao odlika uviđaja kazuje da tuzitelj odredjuje i provodi uviđaj po sluzbenoj duznosti i da u
postupku otkrivanja krivicnog djela i njegovog ucinitelja pokazuje stvaralacku inicijativu.

Metodicnost-se sastoji u planskoj primjeni potrebnih sredstava i postupaka ,

a Dosljednost- u utvrđenom redosljedu poduzimanja odgovarajucih radnji.

Iako u ZKP nije izricito propisano , jasno je da uviđaj vrsi nadležni tuzitelj uz pomoc strucne osobe
kriminalisticko-tehnicke ili druge struke.(uviđajni organ).Rukovoditelj uviđaja bio bi tuzitelj,a stalni
clanovi bili bi kriminalista specijalista i kriminalisticki tehnicar.

Uviđaj i vještaci –na uviđaj se moze pozvati i vještak ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi za
davanje nalaza i mišljenja . S obzirom na pravni status tj. Da je vještak izvor dokaza,logično je da ne
moze biti pomagač suda. Ovdje je rijec o prisustvu zbog pribavljanja podataka koji bi bili neophodni
za davanje nalaza i mišljenja vještaka o konkretnom krivicnom djelu zbog kojeg se uviđaj vrši.
Vještačenje moze narediti tužitelj ili ovlastena sluzbena osoba .(kada tuzitelj ne ucestvuje u vršenju
uviđaja, a to je u slučaju hitnosti. U ovom slučaju moze se odrediti svako vještačenje osim obdukcije i
ekshumacije.)

Uviđaj kao hitna radnja dokazivanja- kada se poduzima prije pokrenutog krivičnog postupka ,odnosno
istrage i kada funkciju uviđajnog organa preuzima ovlastena sluzbena osoba.Kriminalistički sadržaji bi
trebali biti isti i ukoliko je uviđajni organ tuzitelj. Glavni razlog obavljanja uviđaja prije pokretanja
istrage u osnovi je da se mjesto dogadjaja zatekne sto je moguce vjernije onome kakvo je bilo
neposredno po učinjenju krivičnog djela.

POSTUPANJE PO SAZNANJU ZA KRIVIČNI DOGADJAJ: Zaprimanje krivične prijave ili dojave - vrsi se
najcesce od strane ostecenog ili ocevidaca , a ponekad i od strane osobe koja je posredno saznala za
odredeni dogadaj . Naravno,kao prijavitelji mogu se pojaviti i sluzbene osobe organa unutarnjih
poslova i drugih organa , a ponekad i sami ucinitelji. Podnošenje krivične prijave neposrednim putem
podrazumjeva kontakt prijavitelja i operativnog dežurnog koji o tome sastavlja zapisnik.Dežurni ce
prvo identificirati prijavitelja, a zatim zapisnicki konstatirati njegovu prijavu. Nakon slobodnog
izlaganja dezurni ce po potrebi postaviti dodatna pitanja kako bi dobio informacije o svim
elementima događaja koji se prijavljuje .( kakvo djelo se prijavljuje, vrijeme i mjesto učinjenja,kako je
prijavitelj saznao za djelo i kada, itd..)Kod telefonskih prijava postupak dezurnog bi trebao biti
isti,ukoliko je to moguće.

Provjera krivične prijave ili dojave- Operativni dežurni ,odmah po zaprimanju krivične prijave ce u
skladu sa načelima koordinacije i suradnje ,putem mjesno nadležne policijske stanice izvršiti provjeru
navoda prijave. Putem sredstava veze kontaktira nadleznu policijsku stanicu koja je duzna izvrsiti
takvu provjeru, zatim također putem sredstava veze operativni dezurni u nadleznoj policijskoj stanici
naređuje policajcu ili patroli na reonu u kojem je prijavljen krivični događaj da se odmah provjeri
istinitost prijave.

Obavještavanje ovlastenih i stručnih osoba- u skladu sa pravilima kriminalistike, operativni dežurni će

obavjestiti nadležnu ovlaštenu sluzbenu osobu i strucnu osobu da postoji događaj zbog kojeg je
potrbno izvrsiti uviđaj.

Obavještavanje nadležnog tužitelja –ako je rijec o hitnosti,onda ce ovlastena sluzbena osoba bez
obzira na vrstu i tezinu djela ,odmah obavijestiti nadleznog tuzitelja ,i u svojstvu uvidajnog organa
,izvrsiti uviđaj.

Osiguranje mjesta krivičnog događaja - izlazak policije na prijavljeno mjesto krivicnog događaja u
cilju provjere krivične prijave,ukoliko je prijavljeni događaj istinit tog momenta, po pravilu,pocinje
osiguranje. Osiguranje mjesta događaja obuhvaća niz kriminalistickih djelatnosti :
 a) Zbrinjavanje povrijedjenih (ukoliko ih ima),ukazivanjem prve pomoci i obavjestavanjem
medicinske hitne pomoci
b) Pravilno lociranje obima mjesta dogadjaja ,te njegovo blokiranje i vidno obiljezavanje
c) zadrzavanje ucesnika u događaju,ukoliko su zateceni
d) djelomicni pretres osumnjicenih,ukoliko su zateceni
e) po potrebi,iniciranje potjere za odbjeglim uciniteljima
f) zadrzavanje presumptivnih svjedoka ,njihova identifikacija i informativno ispitivanje
g) ostranjivanje znatizeljnika
h) zabrana pristupa svim nepozvanim osobama
i) zastita tragova od unistenja ili ostecenja
j) ukoliko se radi o prometnom deliktu usmjeravanje prometa u drugom smjeru (po potrebi)
k) ukoliko ,u ovisnosti od krivicnog dogadjaja prijeti opasnost od eksplozije iki pozara,
obavjestavanje specijalista za kontradiverzionu zastitu.
l) Biljezenje zatecenog stanja u cilju izvjestavanja uviđajnog organa ,ali i zbog pravljenja
zabiljeske o izvrsenom osiguranju

Faze uvidjaja na mjestu krivičnog događaja:

 Informativno-orijentacijska faza- uviđajni organ i stručne osobe informiraju se o stanju na

mjestu događaja vlastitim opazanjem i na osnovi izjava osoba koje zateknu kao npr. policajci
koji ucestvuju u osiguranju,svjedoci ocevidci i ostali građani o tome sto se dogodilo,kako
,kada, itd..Zatim se donosi odluka treba li ili ne vrsiti uviđaj.Ako da, pristupa se donosenju
plana za provodjenje uviđaja ,koji ce obuhvatiti podrucje gdje ce se vrsiti uviđaj ,slijed
uviđajnih mjera i radnji,konkretne zadatke i postavljanje dva osnovna pitanja:sta treba traziti
i istrazivati na mjestu događaja i kako treba vršiti pregled i istrazivanje.
 Identifikacijsko-statička faza uviđaja- u ovoj fazi vrsi se pregled mjesta događaja i sire
okoline ,fotografirase zatečeno stanje opisuju se i obiljezavaju brojevima ili slovima
pronadeni tragovi i predmeti koji se dovode u vezu sa učinjenim djelom,vrše potrebna
mjerenja ,bez da se ista dodiruje i pomjera ,dakle bez promjena njihova polozaja i izgleda.
 Dinamička faza uviđaja-u ovoj fazi uviđajni organ trazi i otkriva ,razgleda,proucava,osigurava i
fiksira pojedine objekte uviđaja u vidu tragova i predmeta,pomjera ih ,izdvaja ,uzima u ruke
(sa rukavicama),detaljno ispituje,proucava značaj rasporeda tragova i njihov međusobni
odnos.To podrazumjeva određene izmjene zatečenog stanja u smislu izuzimanja latentnih
tragova,mulažiranje feljefnih tragova,te izuzimanje cijelih predmeta ili tragova s njihovim
nositeljima.
 Kontrolna faza-sagledava se dosadasnji tok uviđaja ,pravi kratka analiza urađenog i
eventualno donosi odluka o poduzimanju jos nekih radnji i mjera . Nekada ce se ukazati
potreba za ponavljanjem nekih mjera.
 Finalna faza uviđaja- odlucuje se o sudbini corpora delicti u smislu njihovog pohranjivanja i
čuvanja , slanja na vještačenje i slično.uviđajni organ ima obavezu sastavljanja zapisnika o
uviđaju na osnovu teza,zabiljeski ili diktiranja tokom uviđaja. Kriminalisticki tehničar ima
obvezu pravljena skice mjesta događaja jer to nije moguće u terenskim uvjetima. Nadalje u
službenim prostorijama vrši se postupak razvijanja filma,izrade fotografija i sačinjavanja
fotodokumentacije.

Zapisnik o uviđaju- se sastoji iz tri dijela uvodni,opisni i završni. Kako je zapisnik javna isprava on mora
sadržavati samo nesumnjive činjenice koje treba da budu praktično neoborive što automatski
iskljucuje bilo kakve zakljucke i subjektivne ocjene uviđajnog organa.
Rekonstrukcija događaja –se sastoji ili u ponavljanju ponavljanju načinja učinjenja djela ili pojedininih
faza ipostupaka ili u postavljanju predmeta i osoba u određeni položaj radi provjeravanja datih
izjava . Dakle postoji rekonstrukcija cjelokupnog krivičnog događaja i rekonstrukcija pojedinih dijelova
krivičnog događaja . Ona se uvijek vrši na vještački stvorenim uvjetima , na mjestu krivičnog
događaja.Najvažniji ciljevi rekonstrukcije :

a) Provjeravanje izvedenih dokaza ili utvrđivanje činjenica

b) Da se nadoknadi propust ucinjen prilikom vršenja uviđaja ili da se otklone proturječnosti i
nelogičnosti zbog nestrucno i površno izvršenog uviđaja
c) Da se utvrdi način učinjenja krivičnog djela ,kada se to nije moglo postici samo objektivnim
istrazivanjem na mjestu događaja prilikom uviđaja ,pa je u tu svrhu potrebno učešce svih
ucesnika u krivičnom događaju.
d) Da se potvrdi odbrana osumnjicenog ili da se provjeri dokumentacijska tocnost njegovog
priznanja.
e) Da se provjeri tacnost iskaza ostecenog i svjedoka u pogledu okolnosti vezanih za mjesto
učinjenja krivičnog djela.
f) Da se provjeri nalaz i mišljenje vjestaka ili da se vještaku stave povoljni uvjeti za vještacenje.

Pripreme i plan rekonstrukcije sastoje se u sljedećem:

a) Odredivanje mjesta i vremena rekonstrukcije

b) Odredivanje osoba koje ce vrsiti rekonstrukciju
c) Odredivanje osoba koje ce ucestovati u rekonstrukciji
d) Obim rekonstrukcije i sredstva koja ce biti upotrebljena
e) Metod provodenja rekonstrukcije i nacin fiksiranja

Etika uviđaja i rekonstrukcije- obvezuje na postivanje ljudskih prava od strane tuzitelja ili
ovlastene službene osobe,ali i svih ucesnika uviđaja ili rekonstrukcije.

Vještačenje –je procesna radnja u okviru koje se od strane vjestaka ,kao osobe koja raspolaze
posebnim ili strucnim znanjem ili umijecem,primjenjuju naucna i strucna znanja ,vjestine i
metode na na cinjenice koje predstavljaju predmet vjestacenja.U skladu s tim vjestak je osoba
koja autoritetom svog strucnog znanja i umijeca iz podrucja odredene nauke ili tehnike ,odnosno
vjestine ,na trazenje tijela postupka daje pismeni ili usmmeni nalaz ili misljenje o postojanju ili ne
postojanju cinjenica koje se utvrduju u postupku i koja po potrebi iz postojanja ili nepostojanja
tih cinjenica izvodi zakljucak.

Vjestacenje nepoznatih materija za koje se npr. sumnja da su kontrolirane droge moze se odrediti
kako u krivicnom tako i u predkrivicnom postupku. U skladu sa ZKP vjestacenje odreduje tuzitelj
ili sud ,i to pismenom naredbom.Da bi doslo do vjestacenja potebno je oduzeti nepoznatu
materiju za koju se sumnja da je droga,najcesce pretresanjem ili uvidjajem.Nakon pronalaska
nepoznata materija se fiksira i osigurava upravo radi vjestacenja.Pronadjena materija se uz
pismeni zahtjev za vjestacenje upucuje odjelu istrazne ili labaratorijske kriminalisticke tehnike
ministarstva unutarnjih poslova. U zahtjevu se treba navesti gdje ,kada,kako i kod koga je
materija pronadena.
 Izbor vjestaka ovisi o:

1) Potrebnoj specijalnosti i kompetentnosti vjestaka u odnosu prema konkretnom slucaju

2) Karakteru poslova koje inace vjestak obavlja
3) Raspolaze li vjestak sposobnoscu mirnog i i svjesnog razmatranja predmeta vjestacenja
4) Zakonskim predpostavkama da prioritet imaju strucne ustanove i drrzavna tjela,tj. Stalno
odredeni vjestaci,razlozima izuzeca vjestaka
5) Iskustvu vjestaka u kvalitativnom i kvantitativnom smislu

Duznosti vjestaka- temeljna duznost vjestaka je da osoba koju je tuzitelj odnosno sud odredi za
vjestaka duzna tuzitelju/sudu dostaviti svoj izvjestaj koji sadrzi sljedece:dokaze koje je pregledala
obavljene testove, nalaz i misljenje do kojeg je dosla i sve druge relevantne podatke koje vjestak
smatra potrebnim za pravednu i subjektivnu analizu. Da na glavnom pretresu iznese nalaz i
misljenje na najbolji moguci nacin u skladu sa pravilima ,da polozi zakletvu prije svjedocenja i da
bude unakrsno ispitan od stranki i branitelja.

Prava vjestaka-

1) Duznost upoznavanja vjestaka o zakonskim odredbama o vjestacenju

2) Duznost vjestaku predociti predmet vjestacenja
3) Duznost vjestaku omoguciti uvid u krivicne spise
4) Duznost vjestaku predociti dokaze kojim se raspolaze
5) Duznost vjestaku pruziti odgovarajuce uvjete za uspjesno provodenje vjestacenja

Predmet vjestacenja- su vazene cinjenice za cije utvrdivanje i ocjenu je potrebno pribaviti nalaz i
misljenje vjestaka. Te cinjenice se mogu odnositi na mjesto krivicnog događaja ,predmete i
tragove krivicnog djela , te ucinitelja i zrtvu krivicnog djela.Faze vjestacenja- UVODNA-se
rjesavaju odredena procesna pitanja i vrsi svojstvena priprema za operativni rad tj. Fazu samog
vjestacenja.OPERATIVNA-je u stvari rad vjestaka po naredbi,odnosno zahtjevu o vjestacenju ,o
ovisi o samom predmetu vjestacenja.ZAKLJUCNA-vjestak na osnovu sprovedenih ispitivanja ,daje
svoje misljenje.I dostavlja svoj nalaz i misljenje ,radni materijal,skice i zabiljeske organu koji ga je
odredio. METODE VJESTACENJA DROGA:test metoda,instrumentalne metode,hromatografske
metode(tankoslojna hromatografija,gasnahromatografija,tecna hromatografija),masena
spektrometrija,infracrvena spektrofotometrija.

Posebne istrazne radnje

1) Nadzor i tehnicko snimanje telekomunikacija

2) Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka
3) Nadzor i tehnicko snimanje osoba ,transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa
njima
4) Tajno pracenje i tehnicko snimanje osoba,transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi
sa njima
5) Koristenje prikrivenih istrazitelja i koristenje informatora
6) Simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine
7) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivicnog djela

Za odredivanje posebnih istraznih radnji odredeni su sljedeci kumulativni uvjeti :

 Postojanje osnova sumnje da je neka osoba sama ili sa drugim osobama ucestovala ili
ucestvuje u ucinjenju tacno odredenih krivicnih dijela
 Da se dokazi o kriminalnoj djelatnosti ne mogu pribaviti na drugi nacin ili bi njihovo
prikupljanje bilo povezano s nesrazmjernim teskocama.

Posebne istrazne radnje provode se na osnovu pismene ili usmene naredbe sudije za prethodni
postupak. Da bi sudija mogao izdati naredbu potreban je obrazlozeni prijedlog tuzitelja.

Policijski organ koji je okoncao djelatnost provodenja posebne istrazne radnje duzan je , odmah
saciniti izvjestaj o tome i predati ga tuzitelju. Uz izvjestaj tuzitelju se moraju predati i sve
informacije podatci i predmeti pribavljeni poduzetom radnjom.