Upravno pravo II

Prof.dr.Ferid Otajagić
1.Šta čini upravni postupak?
• Upravni postupak čine sva ona pravna pravila,koja regulišu:nadležnost,spoljni red
radnji i akata,donijetih od strane organa državne i druge javne uprave pri rješavanju o
pravima i dužnostima građana,pravnih lica i građansko pravnih lica koja proizilaze iz
materijalno-pravnih propisa u pojedinačnim oblastima uprave.
2.U čemu se sastoji upravno rješavanje u upravnom postupku?

• Upravno rješenje se sastoji u donošenju upravnih akata,to jest,takvih

pravnih akata kojima se konkretni slučajevi rješavaju na autoritativan
način,određivanjem prava i dužnosti subjekata u upravnom postupku.
3.Šta se određuje materijalnim propisima?

• Materijalni propisi određuju prava i dužnosti te pravne interese subjekata

određujući uslove pod kojima se ostvaruje prava i dužnosti, te pravni
interes.
4.Šta reguliše procesno pravo?

• Procesno pravo reguliše procesne radnje državnih organa,organizacija sa

javnim ovlaštenjima i drugih učesnika u postupku,koje se preduzimaju radi
zaštite,odnosno ostvarivanja prava i dužnosti,te pravnih interesa određeni u
materijalnom pravu.
5.Koji su organi dužni postupati po ZUP-u?

1. organi uprave
2. drugi državni organi
3. institucije ili organizacije sa javnim ovlaštenjima
6.Koja su obilježlja primjene ZUP-a?

1. konkretnost
2. autoritativnost
3. pravno djelovanje ili pravni efekat
7.Šta mora da ima upravni akt?

• Upravni akt kao pravni akt mora da ima pravni efekat (pravno dejstvo),to
jest njime se utvrđuje,ili stvara,ili mijenja,ili ukida pravo i dužnost ili pravni
interes.
8.Šta su to materijalni akti?

• Materijalni akti su obične materijalne radnje ili tehničke radnje,i nisu pravni
akti pa nisu ni upravni akti.
• Naprimjer:
• Uvjerenja ili akti evidencije,nisu formalni upravni akti,jer samo potvrđuju
činjenice ili odnosno istinitost onoga što se navodi u njima.
9.Šta su to unutrašnji akti uprave?

• Unutrašnji akti nisu upravni akti,oni imaju samo unutrašnje dejstvo ili
efekat,to jest davanja uputa ili instrukcija od strane organa ili šire društvene
zajednice.
10.Kada će unutrašnji akt biti upravni akt?

• Ako se zadire u prava i dužnosti uposlenih lica u organu

uprave,onda je to upravni akt i uposlenik ima pravo upotrijebiti
pravno sredstvo.
11.Navedite načela upravnog postupka?

1. načelo zakonitosti
2. načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa
3. načelo efikasnosti
4. načelo materijalne istine
5. načelo slobodnog ocjenjivanja odnosno samostalne ocjene dokaza
6. načelo saslušanja stranke
7. načelo samostalnosti organa u rješavanju
8. pravo žalbe (načelo dvostepenosti)
9. načelo konačnosti
10.načelo pravosnažnosti rješenje
11.načelo ekonomičnosti postupka
12.načelo pomoći neukoj stranci
13.načelo upotrebe jezika i pisama
Načela upravnog postupka

14. načelo transparentnosti

15. oficijelno i privatno načelo
16. inkviziciono i dispozitivno načelo
17.načelo pismenosti i usmenosti
18.načelo posrednosti i neposrednosti
19. načelo javnosti
20. načelo koncetracije
21. Načelo pristupa informacijama i zaštite podataka
12.Šta se podrazumijeva pod diskrecionom ocjenom ili odlukom?

• Podrazumijeva se da organ mora postupati u granicama ovlaštenja datom u

zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu i u skladu sa ciljem u
kome je ovlaščenje dato.
• Ovlaštenje(u okviru prava i dužnosti kojem su data).
13.Kada ZUP predviđa mogućnost vođenja upravnog spora kada
je u pitanju diskreciona ocjena?

1. zbog prekoračenja ovlašćenja

2. zloupotreba ovlašćenja
3. zbog rješenja donijeto protivno cilju u kome je dato ovlašćenje za
rješavanje po slobodnoj ocjeni.

-Pogrešno je obrazloženje rješenja koje je donijeto na osnovu diskrecione

ocjene da se u istom ne daju razlozi već često organ koristi odstupanje od cilja ili
svrhe pozivajući se na javni interes,javnu bezbjednost,javni moral ili ugrožavanje
zdravlja ljudi.
14.Šta sadrži načelo zaštite prava građana i zaštite
javnog interesa?
1. da se stara o zaštiti javnog interesa
2. da omogući lakše ostvarivanje i zaštite prava stranci
3. da ne bude ostvarivanje prava i dužnosti na štetu trećih lica
15.Šta sadrži načelo efikasnosti?

• Da se efikasno ostvaruju prava i dužnosti te pravni interesi subjekata.

• Npr:neobavljanje poslova,neobavljanje poslova zbog utjecaja političkih
partija.
16.Šta traži načelo materijalne istine?

• Utvrđivanje pravog stanja stvari,to jest saznanje pune,prave i stvarne istine

(član 7 ZUP-a).
17.Koja je pravna sankcija za nepoštivanje materijalne istine?

1. poništenje rješenja
2. ukidanje rješenja
3. izmjena rješenja
18.Šta sadrži načelo slobodnog ocjenjivanja odnosno samostalne
ocjene dokaza?

• Organ slobodno svojim uvjerenjem odlučuje koje će činjenice uzeti

kao dokazane ili nedokazane,te samostalno odlučuje službeno lice
u postupku na osnovu brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza
posebno i svih dokaza zajedno,kao i na osnovu rezultata
cjelokupnog postupka (član 9 ZUP-a).
19.Šta traži načelo saslušanja stranaka?

• Traži da organ prije donošenje rješenja mora dati mogućnost stranci

da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za
donošenje rješenja (član 8 ZUP-a).
20.Šta znači načelo samostalnosti organa u rješavanju?

1. organ u okviru svojih propisanih ovlašćenja samostalno vodi upravni

postupak i donosi rješenje
2. ovlaštena službena osoba-nadležni organ samostalno utvrđuje činjenice i
okolnosti
-Na osnovu utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuju se propisi,odnosno opći
akti na konrektan slučaj.
21.Zbog kojih razloga može doći do povrede načela
samostalnosti organa u rješavanju?

1. zbog ovisnosti ili potčinjenosti

2. izvršenja nezakonitog naređenja
3. uticaja političkih stranaka
22.Koje je rješenje konačno?

• Rješenje je konačno protiv kojeg se ne može izjaviti redovno pravno

sredstvo(žalba) u upravnom postupku kojem je stranka stekla neko
pravo,odnosno dužnost i to se rješenje može ukinuti ili poništiti,izmjeniti
samo u slučajevima koji su predviđeni ZUP-om ili drugim zakonima.
23.Koje vrste pravnosnažnosti rješenja imamo?

1. formalna pravosnažnost
2. materijalna pravosnažnost
24.Šta znači formalna pravosnažnost?

• Formalna pravosnažnost znači da stranka ne može više pobijati konačno

rješenje nikakvim redovnim pravnim lijekovima.
25.Šta znači materijalna pravosnažnost?

• Materijalna pravosnažnost znači da ni upravni organ ne može više opozvati

niti mijenjati konačno rješenje u nekoj upravnoj stvari.
26.Zbog kojih se načela vodi načelo pravosnažnosti?

• načela ekonomičnosti
• načela pravne sigurnosti
27.Šta traži načelo ekonomičnosti postupka?

• Načelo ekonomičnosti postupka traži da postupak bude što jeftiniji i što

brži,odnosno postupak se mora voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka
vremena za stranke i druga lica koja učestvuju u postupku,ali tako da se
pribavi sve ono što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i
za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.
28.Šta traži načelo pomoći neukoj stranci?

• Načelo pomoći neukoj stranci traži da organ koji vodi postupak mora da se
stara da neznanje ili neukost stranke ili drugih lica koji učestvuju u postupku
ne bude na štetu prava koja im pripadaju.
29.Šta znači načelo javnosti?

• Načelo javnosti znači da lica koja ne učestvuju u postupku mogu

učestvovati u postupku kod izvođenja procesnih radnji i pratiti njihov tok,te
se upoznati sa njihovim sadržajem.
30.Šta sadrži načelo koncetracije postupka?

1. iznošenje činjenica u jednom stadiju postupka

2. da se jednim rješenjem riješi jedan cijeli predmet
3. da se izjavljuje jedna žalba na cijelo rješenje
Načelo pristupa informacijama i zaštite podataka

• Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlaštenja dužni su

strankama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim
obrascima, internetskoj stranici organa uprave i pružiti im druga
obavještenja, savjete i stručnu pomoć.
• U postupku se moraju zaštiti lični i tajni podaci u skladu sa
propisima o zaštiti ličnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
 NADLEŽNOST

• Nadležnost je pravo i dužnost određenog organa da riješi određenu

upravnu stvar. Svaki organ, dužan je "da se pridržava svoje
nadležnosti u pozitivnom i negativnom smislu, tj. ne smije raditi
posao na koji nije nadležan, a ne smije se ni uzdržavati od poslova
za koje je nadležan.
• Poštivanje odredaba o nadležnosti u upravnom postupku je dužnost
od posebno velike pravne važnosti. Zato svaki organ u toku cijelog
postupka pazi na nadležnost po službenoj dužnosti.
 Vrste nadležnosti
• U zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje razlikuju se tri
vrste nadležnosti:
1. stvarna
2. mjesna
3. funkcionalna.
 Stvarna nadležnost

• Stvarna nadležnost je zakonom ili propisom određena dužnost i pravo

jednog reda organa da rješavaju upravne stvari određene vrste, isključujući
u tome ostale redove organa.
• Dakle, stvarna nadležnost je nadležnost po vrsti poslova koji se obavljaju.
• Primarno se određuje prema propisima kojima se reguliše određena
upravna oblast ili određuje nadležnost organa.
 Mjesna nadležnost

• Mjesna nadležnost određuje se po osnovu teritorije za koju je vezana

upravna stvar.
• Ona teritorijalno razgraničava organe koji su stvarno nadležni za rješavanje
istovrsnih upravnih stvari.
• Mjesna nadležnost se primarno određuje po propisima kojima se vrši
političke teritorijalna podjela i po propisima o organizaciji pojedinih organa.
 Funkcionalna nadležnost

• Funkcionalna nadležnost je nadležnost pojedinog organa prema

funkcijama koje mu se dodjeljuju.
• Naime jedna upravna stvar se može s obzirom na različite faze
postupka predavati različitim organima, tako da dio postupka obavi
jedan, a dio drugi organ, npr. kad je jedan organ pozvan za vođenje
upravnog postupka, drugi za donošenje prvostepenog rješenja, a
treći za rješavanje po žalbama.
31.Objasnite pojam avokacije i delegacije?

• Avokacija nadležnosti znači pravo jednog organa da preuzme

upravnu stvar iz nadležnosti drugog organa i da je sam riješi. Po
pravilu se radi o odnosu organa šire i uže političke teritorijalne
zajednice. Kod nas je avokacija dozvoljena samo na osnovu i
zričitog i zakonskog ovlaštenja. Isto važi i za delegaciju nadležnosti.
• Delegacija je prenošenje od strane jednog organa izvjesnih poslova
na druge organe da ih oni rješavaju (po pravilu se prenosi sa organa
šire na organ uže političko teritorijalne zajednice).
32.Navedite izuzetke od pravila prostornog ograničenja
nadležnosti?

1. kada treba uručiti poziv,rješenje,zaključak ili drugi službeni spis licima koji
žive u inostranstvu kao i licima u zemlji koja uživaju diplomatski imunitet
2. državljanima BiH koji se nalaze u inostranstvu,pismena se dostavljaju
putem diplomatsko konzularnih predstavništva
3. kod izvođenja radnji u vojnim ustanovama onda se mora postupati preko
zapovjednika ustanove
4. kada se vrši izvođenje radnji u ambasadi,konzulatu,predstavništvu ili
eksteritorijalnom području onda samo preko Ministarstva vanjskih poslova
5. izuzetno zbog ‘’opasnosti od odlaganja’’ svaki organ ima pravo na teritoriji
FBiH uručiti pismeno van svog područja.
33.Kakav može biti sukob nadležnosti?

• Pozitivan i negativan sukob nadležnosti.

• Sukob nadležnosti između sudova rješava neposredno viši sud.
• Sukob nadležnosti između sudova i upravnih organa rješava sud,zbog toga
što je sud neovisan i nepristrasan aparat.
 Pozitivan i negativan sukob nadležnosti

• Pozitivan sukob nadležnosti postoji u slučaju kad 2 ili više organa prisvajaju
pravo rješavanja određene upravne stari pa i vode postupak i donose
rješenja.
• Negativan sukob nadležnosti nastaje kad jedan ili više organa odbiju
rješavanje o određenoj upravnoj stvari.
Pravna pomoć
• Svi organi i institucije koje imaju javna ovlaštenja dužni su jedni drugima
ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. Molba za pravnu pomoć
uslijediti će ako se određena radnja u postupku treba izvršiti izvan područja
organa nadležnog za vođenje kompletnog postupka. Zamoljeni organ
odnosno institucija dužna je pomoć pružiti u granicama svog područja i
djelokruga bez odlaganja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana
prijema molbe. Pomoć se također može zatražiti ako će izvršenje radnje od
strane drugog ovlaštenog organa dovesti do lakšeg i bržeg obavljanja
radnje ili izbjegavanja nepotrebnih troškova.
• Akt kojim se jedan organ obraća drugome za pravnu pomoć zove se
zamolnica. Zamolnicom se na drugi organ ne može prenijeti rješavanje
same glavne stvari, već samo vršenje neke sporedne procesne radnje.
Pravna pomoć

• Pravna pomoć od sudova se može tražiti samo u okviru posebnih propisa.

Izuzetno, organ koji vodi postupak može od suda tražiti da mu dostavi spise
koji su potrebni za vođenje upravnog postupka. Sudovi su dužni postupiti po
takvom traženju ako se time ne ometa sam sudski postupak, s tim što sud
može odrediti rok za vraćanje spisa.
• Za pravnu pomoć u odnosu sa inozemnim organima važe odredbe
međunarodnih ugovora. Ako takvih ugovora nema, primjenjuje, se načelo
reciprociteta. Domaći organi ukazuju pravnu pomoć inozemnim organima na
način predviđen u domaćem zakonu.
• Organ će uskratiti pravnu pomoć ako se traži radnja koja je protivna
domaćem zakonu.
• Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa može se izvršiti i na način
koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan domaćem
zakonu.
34.Što nam treba izuzeće?

• Razlozi za izuzeće potrebni su zbog načela objektivnosti, odnosno zahtjeva

da se postupak vodi nepristrasno.
35.Kakva može biti pristrasnost?

• Pristrasnost može biti:

1. materijalna pristrasnost
2. moralna zainteresovanost
36.Navedite slučajeve obaveznog izuzeća službenog
lica u upravnom postupku?
1. ako je službeno lice u predmetu u kome se vodi postupak
stranka,suobaveznik,saovlašćenik,svijedok, vještak,punomoćnik ili zakonski
zastupnik stranke
2. ako je službeno lice sa strankom,zastupnikom ili punomoćnikom stranke u
srodstvu po krvi u pravoj liniji,a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena
zaključno,bračni partner ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno
pa i onda kada je brak prestao
3. ako je službeno lice sa strankom,zastupnikom,ili punomoćnikom stranke u
odnosu staraoca,usvoioca,usvojenika ili hranioca
4. ako je službeno lice u prvostepenom postupku učestvovalo u vođenju
postupka ili donošenju rješenja
5. i drugi razlozi koji opravdavaju njegovo izuzeće.
Izuzeće

• Izuzeće se može tražiti po službenoj dužnosti i po zahtjevu stranke. Službeno lice

ili osoba čim sazna za razloge izuzeća dužna je odmah prekinuti sve radnje u
postupku.
• O izuzeću se odlučuje zaključkom.
• Ne može se izjaviti žalba na zaključak kojim se uvažava izuzeće pa čak ni u
rješenje.
• Ako je odbijeno izuzeće onda se može izjaviti žalba ali na rješenje o glavnoj stvari.
37.Definišite pojam stranke u Zakonu o upravnom
postupku?
• Po Zakonu o upravnom postupku stranka je lice ili osoba po čijem zahtjevu
je pokrenut ili protiv koga se vodi postupak ili koje radi zaštite svojih
prava,dužnosti ili pravnih interesa ima pravo učestvovanja u postupku.
38.Koje grupe stranaka postoje u upravnom postupku?

1. lice ili lica koja traže izdavanje upravnog akta;

2. lice ili lica protiv kojih se traži izdavanje upravnog akta;
3. lice ili lica koja imaju pravo da učestvuju u postupku radi zaštite prava ili
pravnih interesa.
39.Koje vrste sposobnosti postoje u upravnom postupku?

1. stranačka sposobnost
2. procesna sposobnost
3. postulaciona sposobnost
40.Šta je to stranačka sposobnost?

• Stranačka sposobnost je sposobnost u jednoj upravnoj stvari

zahtjevati pokretanje postupka ili biti onaj protiv koga se vodi
postupak ili imati pravo učestvovanja u postpuku radi zaštite svojih
prava,dužnosti i pravnih interesa.
• Stranačka sposobnost odgovara pravnoj sposobnosti u oblasti
materijalnog prava.
41.Ko ima formalnu stranačku sposobnost?

1. sindikalne organizacije;
2. preduzeća ili društva kad štite određeno pravo, dužnost ili pravni interes
svojih članova;
3. ombudsmeni;
4. javni pravobranilac;
5. javni tužilac kada je zakonom ovlašten da štiti javni interes;
42.Šta je to procesna sposobnost?

• Procesna sposobnost je sposobnost stranke da može sama vršiti

procesne radnje u postupku.
• Tu sposobnost u postupku ima samo ona stranka koja je potpuno
poslovno sposobna.
• Poslovno je sposobno ono lice koje može samostalno pribavljati
prava i preduzimati obaveze.
43.Šta je to postulaciona sposobnost?

• Postulaciona sposobnost je sposobnost koju imaju procesno

sposobne stranke koje su uz to u stanju prema svojim psihičkim i
fizičkim osobinama neposredno preduzimati procesne radnje.
44.Šta je to aktivna i pasivna legitimacija?

• Aktivna legitimacija lica postoji na licu koje traži pokretanje postupka.

• Pasivna legitimacija postoji kod lica protiv kojeg se traži pokretanje
postupka.
• Bez stranačke i procesne sposobnosti ne može se učestvovati u jednom
upravnom postupku.
45.Šta je to stvarna legitimacija?

• To je naročit odnos između jednog lica i predmeta upravnog postupka, to

jest konkretne upravne stvari u kojoj se rješava u postpuku.
46.Koje kategorije zastupnika predviđa ZUP?

1. zakonski ili nužni zastupnici procesno nesposobnih fizičkih lica i pravnih lica;
2. dobrovoljni punomoćnici procesno sposobne stranke;
3. privremeni zastupnik;
4. zajednički predstavnik.
47.Šta je to punomoćje?

• Punomoćjem se ovlašćuje punomoćnik i daje mu se određen sadržaj i obim

punomoćnikovih ovlaštenja.
48.Kakvo može biti punomoćje?

1. punomoćje za sve radnje u postupku;

2. punomoćje za postupak;
3. punomoćje za pojedine procesne radnje.
49.Ko može biti punomoćnik?

• Punomoćnik može biti svako lice koje je potpuno poslovno sposobno,osim lica koja
se bave nadripisarstvom.
• Procesno sposobnu stranku punomoćnik ne može zastupati jedino u radnjama u
kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.
49.Kako se može dati punomoćje?

• Može se dati u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik kod organa.

50.Kako može prestati punomoćje?

1. opozivom;
2. smrću;
3. izvršenjem punomoćja.

• Smrću stranke ne prestaje automatski punomoćje već ono prelazi na

nasljednike.
 Privremeni zastupnik

• Kod ovogo zastupanja ZUP traži za postavljanje privremenog zastupnika da

se radi „o hitnim slučajevima.“
50.Kad se može postaviti privremeni zastupnik?

1. Procesno nesposobnoj stranci koja nema zakonskog zastupnika-u ovom slučaju

voditelj postupka o tome odmah obavještava organ starateljstva;
2. Osobi čije je boravište nepoznato,a ta osoba nema punomoćnika-zaključak o tome
voditelj postupka objavljuje na oglasnoj tabli ili na drugi uobičajen način;
3. Preduzeću(društvu),ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja nema zakonskog
zastupnika,predstavnika ni punomoćnika-privremeni zastupnik se po pravilu imenuje
iz reda osoba iz pravne osobe,a o tome odmah obavještava ta pravna osoba;
4. Ako se ima izvršiti neodložna radnja,a stranku odnosno njenog punomoćnika ili
zastupnika nije moguće pravovremeno pozvati-o tome će se stranka,punomoćnik ili
zastupnik odmah obavijestiti.
-Osnovni zakonski uslov za postavljanje privremenog zastupnika je hitnost slučaja.
51.Šta je to podnesak?

• Podnesak je svaki zahtjev, obrazac koji se koristi za automatsku obradu

podataka, prijedlog, prijava, molba, žalba, prigovor i drugo saopštenje
kojima se pojedinac ili pravno lice obraća nekom organu.
• Podnesak je po pravilu pismenog oblika i to je po Zakonu o upravnom
postupku redovan način opštenja.
• Prijem podneska zahtjeva izdavanje određene potvrde.
52.Kada neodazivanje na poziv povlači određene sankcije?

1. da je poziv lično dostavljen;

2. da je u pozivu upozoreno na posljedice nedolaska;
3. da nije izostanak opravdan.
53.Šta je to zapisnik u smislu ZUP-a?

• Zapisnik u smislu ZUP-a je pismeni sastav o usmenoj raspravi ili drugoj

bitnoj radnji u upravnom postupku, kao i o važnim usmenim izjavama
stranaka ili trećih lica u upravnom postupku.
• Obaveza je da se zapisnik sastavi u pismenoj formi i potpiše.
• Posebno postoji zapisnik o vijećanju i glasanju kolegijalnog organa.
54.Kakvu dokaznu snagu ima zapisnik?

• Zapisnik ima dokaznu snagu i ako je propisno sastavljen onda je on javna

isprava i predsatvlja potpun dokaz o toku i sadržaju radnji u postupku i datih
izjava.
55.Navedi osnovne vrste zapisnika?

1. Zapisnik o usmenoj raspravi

2. Zapisnik opojedinim važnijim radnjama u postupku
3. Zapisnik o primanju usmenih podnesaka
4. Zapisnik o vijećanju i glasanju
 Poseban zapisnik o vijećanju i glasanju kolegijalnih organa

• Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ,o vijećanju i glasanju sastavlja se

poseban zapisnik.
• Izuzetak postoji ako je u postupku po žalbi odlučeno jednoglasno.
• Tada se ne mora sastavljati zapisnik,već se može sačiniti službena zabilješka u
spisu,koji svojim potpisom ovjerava predsjedavajući kolegijalnog organa.
• U zapisnik o vijećanju i glasanju upisuje se,pored podataka o ličnom sastavu
kolegijalnog organa,oznaka predmeta o kome je riječ i kratak sadržaj onoga što je
riješeno,kao i odvojena mišljenja ako ih je bilo.
• Zapisnik potpisuju predsjedavajući i zapisničar.
• Zapisnik o vijećanju i glasanju je povjerljiv spis,kojeg nemaju pravo razgledati ili
prepisivati ni stranke ni ostali učesnici postupka.Obično se stavlja u poseban koverat.
• Nakon pregleda drugostepeni organ će zapisnik ponovo staviti u poseban omot,na
kome će zabilježiti da je zapisnik pregledan.
55.Koji su načini dostavljanja?

• Neposredno dostavljanje;
• Posredno dostavljanje;

• Neposredno dostavljanje se vrši u pravilu neposredno onome kome je

namjenjeno.
• Dostavljanje se vrši u vrijeme i u mjestu dostavljanja radnim danom i to
danju u stanu, poslovnim prostorijama, radionici, advokatskoj kancelariji itd.
56.Kad postoji obavezno lično dostavljanje?

1. kada ZUP tako lično dostavljanje predviđa ili drugi propis;

2. ako teče rok od prijema;
3. kad to odredi organ kao lično dostavljanje.
57.Navedite posebne slučajeve dostavljanja?

1. dostavljanje zakonskom zastupniku i punomoćniku;

2. dostavljanje punomoćniku za prijem pismena;
3. dostavljanje državnim organima i pravnim licima;
4. dostavljanje licima u inostranstvu i licima koja uživaju imunitet;
5. dostavljanje vojnim licima i pripadnicima policije;
6. dostavljanje javnim saopštenjem;
7. dostavljanje privremenom zastupniku;
8. dostavljanje pismena u stanu, poslovnom prostoru i na vratima;
9. dostavljanje izvršeno stavljanjem na oglasnu tablu organa.
58.Kad postoji dužnost postavljanja punomoćnika za primanje pismena?

1. Kad službena osoba koja vodi postupak naredi stranci koja živi u FBiH da postavi
punomoćnika za primanje pismena u mjestu gdje je locirano sjedište organa-službena
osoba ovo može narediti ako bi neposredno dostavljanje stranci,punomoćniku ili
zakonskom zastupniku znatno odugovlačilo postupka;
2. Kad službena osoba koja vodi postupak pozove stranku ili njenog zakonskog
zastupnika koji se nalazi u inostranstvu a nemaju punomoćnika u FBiH da u
određenom roku postave punomoćnika za primanje pismena;
3. Kad više stranaka u postupku zajednički učestvuju sa istovjetnim zahtjevima,a
nemaju zajedničkog punomoćnika.
58.Odredite pojam roka?

• Rok predstavlja mjeru za vrijeme i to redovno dulji razmak vremena

u kome se mogu izvršiti radnje u postupku.
Vrste rokova

• Imamo dvije vrste rokova:

• Zakonski rokovi (rokovi određeni zakonom); i
• Službeni rokovi (službeno određeni rokovi) koji se određuju prema
okolnostima pojedinog slučaja.
• Rokovi se mogu produžiti i to ne samo oni rokovi koji su službeno određeni
već i zakonski rokovi ako je za njih zakonom predviđena takva mogućnost.
• Zakonski rok za koji je predviđena mogućunost produženja kao i službeno
određeni rok može se produžiti samo ako to zamoli zainteresovano lice iz
opravdanog razloga ili tri dana po isteku roka (član 97 ZUP.).
59.Kako možemo podijeliti rokove?

1. produžive i neprodužive,
2. stroge ili prekluzivne,
3. instruktivne rokove.

• Prekluzivni su oni rokovi čije propuštanje ima za posljedicu isključenje iz

procesne radnje koja je vezana za taj rok. Na primjer: rok za žalbu.
• Instuktivni rokovi služe samo kao opomena ili pouka da se procesna radnja
izvrši u određenom roku, na primjer, rok za izdavanje rješenja u pismenom
obliku nakon što je prije toga donjeto usmeno rješenje, ili na primjer rok za
izdavanje rješenja po zahtjevu stranke (član 216 st. 1 ZUP). Ove procesne
radnje kod instruktivnog roka se mogu valjano izvršiti i po isteku roka.
60.Koje su posljedice propuštanja rokova?

1. kada stranka propusti rok za povraćaj u prijeđašnje stanje;

2. rok za žalbu; i,
3. rok za obnovu postupka.
(naziv organa-službe)
POTVRDA
O PRIJEMU PODNESKA
 
Potvrđuje se da je_______________________ dana _________ podnio/la ovom organu
(ime i prezime) (datum)
- službeni podnesak___________________________________________________________
___________________________________________________________________________
(naziv i sadržaj podneska)
 
Zakonski rok za donošenje rješenja po zahtjevu stranke iznosi___ dana za skraćeni postupak, a ___ dana za poseban
ispitni postupak (član __ Zakona o upravnom postupku, „Službene novine Federacije BiH“, br. 2/98).
 
Ako ovaj podnesak ne bude riješen u gore navedenom roku, stranka ima pravo po isteku tog roka podnijeti žalbu
neposredno drugostepenom organu, kao da je njen podnesak odbijen.
Za ovu potvrdu u smislu člana 65, stav 2, Zakona o upravnom postupku ne plaća se taksa.
 
Izdao
________________ _________________________
(mjesto i datum) (potpis službene osobe)
61.Navedite osnovne pretpostavke za povrat u pređašnje stanje?

1. opravdano propuštanje;
2. nemogućnost da stranka drugim putem izvrši procesnu radnju koju je
propustila da izvrši u roku;
3. da je prijedlog za povrat u pređašnje stanje stavljen u propisanom roku.
 Postupak traženja povrata u pređašnje stanje

• Prijedlog za povrat u pređašnje stanje podnosi se organu kod koga je

trebalo izvršiti propuštenu radnju.
• Ako stranka povrat traži zbog toga što je propustila da podnese neki
podnesak onda se taj podnesak prilaže prijedlogu.
• Stranka u prijedlogu obavezno predočava ili navodi okolnosti koje mora
učiniti bar vjerovatnim.
• Ako su činjenice na kojima se prijedlog zasniva općepoznate organu
nadležni organ može u dvostranačkim stvarima odlučiti o prijedlogu i bez
izjašnjenja protivne stranke.
• Protiv zaključka kojim se dozvoljava povrat u pređašnje stanje nije
dopuštena žalba, osim ako je o prijedlogu dozvoljen povrat koji je
neblabovremeno podnešen ili je nedopušten.
• Protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povrat u pređašnje stanje
dopuštena je posebna žalba samo ako je zaključak donjeo drugostepeni
organ.
 Dejstvo dozvole povrata u pređašnje stanje

• Prijedlog za povrat u pređašnje stanje ne zaustavlja tok postupka ali organ nadležan
za odlučivanje o prijedlogu može privremeno prekinuti postupak do konačnosti
zaključka kojim se riješava povrat u pređašnje stanje.
• ZUP ne određuje u kojim slučajevima će se postupak privremeno prekinuti, ali će
se to svakako desiti kad je dovoljno vjerovatno da je prijedlog za povrat osnovan ili
ako se prekidanjem postupka čini manja šteta suprotnoj stranci u postupku nego što
bi se nastavkom postupka učinila šteta predlagaču povrata.
• Kad je povrat u pređašnje stanje dozvoljen postupak se vraća u ono stanje u kome
se nalazio prije propuštanja a poništavaju se sva riješenja i zaključci koje je organ
donjeo u vezi sa propuštanjem.
• Ukidaju se i pravosnažna rješenja koja čak mogu biti i izvršna ali se u zaključki o
dozvoli povrata u pređašnje stanje mora navesti koje sve radnje zaključci i rješenja
se ukidaju.
62.Šta se podrazumjeva pod održavanjem reda?

• Pod održavanjem reda podrazumjeva se prvenstveno omogućavanje

nesmetanog rada i održavanje ozbiljnosti u radu.
63.Koje se mogu mjere izreći zbog narušavanja reda?

1. opomena
2. novčano kažnjavanje (do 50 km)
3. udaljavanje iz prostorije
64.Kakvi mogu biti troškovi upravnog postupka?

• opći troškovi
• posebni troškovi

-Opšti troškovi su troškovi koji postoje zbog samog funkcionisanja odnosno

rada organa uprave.
-Opšti troškovi se finansiraju iz budžeta i u manjem dijelu putem određenih
taksi koje stranke plaćaju za određene usluge.
65.Šta spada u posebne troškove upravnog postupka?

1. takse na podneske, priloge, riješenja i tako dalje,

2. izdatci za svjedoke, vještake, tumače, uviđaj i tako dalje,
3. troškovi oglasa u službenim novinama,
4. troškovi pravnog zastupanja,
5. putni troškovi službenih lica ili osoba, i
6. troškovi koje su imali stranke ili punomoćnici zbog ličnog dolaska pred
organ.
66.Navedite kriterije snošenja troškova po ZUP-u?

1. kriterij uspjeha u postupku

2. kriterij krivice
3. kriterij koristi od vođenja postupka
Osiguranje naplate troškova

• Ako se pokreće postupak po zahtjevu stranke, a sa sigurnošću se može

predvidjeti da će nastati posebni izdatci u gotovom novcu, može se od
stranke tražiti da ona unaprijed položi iznos koji je potreban za pokriće
troškova.
• O tome organ donosi zaključak u pismenom obliku.
• Ako stranka ne položi naloženi iznos u blagajni organ može odustati od
izvođenja dokaza koje je trebalo izvesti ili može obustaviti sam postupak.
• Međutim, ako javni interes zahtjeva nastavak postupka, postupak će biti
nastavljen bez obzira da li je stranka položila iznos ili nije.
Oslobađanje od plaćanja troškova

• Uslov je da stranka priloži uvjerenje o imovnom stanju koju izdaje

nadležni organ.
• O oslobađanju od plaćanja troškova organ koji vodi postupak nikada
ne rješava po službenoj dužnosti.
• Strani državljani oslobodit će se snošenja troškova samo ako pod
uslovima reciprociteta i naši državljani mogu biti oslobođeni
troškova.
• Protiv zaključka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobođenje
snošenja troškova, kao i protiv zaključka kojim se dato oslobođenje
ukida ili mjenja, stranka može izjaviti posebnu žalbu.
67.Šta je to dokazivanje?

• Dokazivanje ili izvođenje dokaza je procesna radnja koja ima za cilj da se

službeno lice ubjedi u istinitost činjenica.
68.Navedite dokazna sredstva?

1. isprave
2. svjedoci
3. izjave stranaka
4. vještaci
5. uviđaj
69.Kako možemo podijeliti dokazna sredstva?

1. lična dokazna sredstva

2. stvarna dokazna sredstva

-Lična dokazna sredstva su svjedoci i vještaci,a stvarna dokazna sredstva

su:obavještajni predmeti i predmet uviđaja.
70.Šta je to dokazni osnov ili razlog?

• Dokazni osnov (dokazni razlog) je ono što je napisano u ispravi,

nalaz, mišljenje, iskaz, uviđaj i slično, odnosno to su podaci
odnosno činjenice, iz dokaznih sredstava koje objašnjavaju predmet
dokazivanja i stvaraju uvjerenje o njegovoj istinitosti.
71.Kakav stepen dokaza se traži u postupku?

• Traži se jedna izvjesna vjerovatnoća.

72.Navedite bitne elemente svakog dokazivanja?

1. osobe ili lica koja treba da pruže dokaz

2. činjenice koje treba dokazivati
3. dokazna sredstva, to jest lica i stvari iz kojih se crpe saznanja i stiču
uvjerenja ili neistinosti neke sporne pravno relevantne činjenice
4. dokazni razlozi (izjave svjedoka, vještaka, stranaka, sadržaj isprava, izvjesno
svojstvo obavještajne stvari, predmet uviđaja i tako dalje.)
5. dokazna snaga
73.Šta je to dokazna snaga dokaznog sredstva?

• To je sposobnost dokaza da stvore uvjerenje o istinitosti ili neistinitosti neke

sporne i pravno relevantne činjenice.
74.Navedite faze dokazivanja u upravnom postupku?

1. faza predlaganja ili ponude dokaza;

2. prihvatanje ili dopuštanje ili neprihvatanje ili odbacivanje ponuđenih
dokaza;
3. izvođenje ponuđenih dokaza ili dokaza određenih po službenoj
dužnosti;
4. ocjena dokaza.
75.Šta je predmet dokazivanja?

• Predmet dokazivanja su samo one sporne činjenice koje su neposredno

važne za rješavanje nekog upravnog predmeta, to jest pravno relevantne
sporne činjenice.
76.Šta su to indicije?

• Indicije su činjenice koje su u kauzalnoj ili uzročnoj vezi sa materijalno-

pravnom činjenicom koju treba dokazati (kao uzrok ili posljedicu).
• Indicije ne daju potpun dokaz već samo izvjestan stepen vjerovatnoće,
istinitosti ili neistinitosti sporne činjenice.
77.Koje činjenice ne treba dokazivati?

• Činjenice koje ne treba dokazivati su opće poznate ili takozvane notorne

činjenice, čije postojanje zakon pretpostavlja (zakonske pretpostavke o
istinitosti činjenica), na primjer, dijete nepoznatih roditelja nađeno na teritoriji
Bosne i Hercegovine smatra se državljanom Bosne i Hercegovine.
78.Šta su to isprave?

• Isprave su predmeti koji sadržavaju pismom zabilježenje činjenice ili

događaje.
79.Navedite vrste isprava?

1. javne i privatne,
2. dispozitivne (konstitutivne) i dokumentarne,
3. orginarne (originalne) i prepise (kopije)
80. Pod kojim su uslovima izjednačene inostrane javne isprave sa domaćom
ispravom?

1. uzajamnosti(reciprocitet), to jest druga država našim ispravama daje istu

dokaznu snagu,
2. da se navodi mjesto gdje su izdate i da važe kao javne isprave, i
3. da su propisno ovjerene.
81.Kakva je dokazna snaga javne isprave?

• Dokazna snaga javne isprave je potpun dokaz.

82.Šta su to svjedoci?

• Svjedoci su fizičke osobe koje pred organom koji vodi postupak saopštavaju
svoja zapažanja o činjenicama iz prošlosti.
83.Ko može biti svjedok?

• Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna da opazi činjenicu o
kojoj ima da svjedoči i koja je u stanju da to svoje opažanje saopšti.
84.Šta obuhvata dužnost svjedočenja?

1. svjedok je dužan da se odazove pozivu radi svjedočenja,

2. da osoba svjedoči, to jest da odgovara na postavljana pitanja izuzev u
slučajevima u kojima je po zakonu oslobođen dužnosti svjedočenja.
85.Ko je dužan da svjedoči u BiH?

• Dužnost svjedočenja postoji za sve osobe koji žive na teritoriji BiH.

86.U kojim slučajevima ZUP predviđa da svjedok može izjaviti
da neće odgovarati na pojedina pitanja?

1. na pojedina pitanja na koje bi odgovor izložio teškoj sramoti, znatnoj

imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju svjedoka, njegove srodnike po krivi u
pravoj liniji, u pobočnoj liniji zaključno sa trećim stepenom, njegovog
bračnog partnera, srodnika po tazbini zaključno sa drugim stepenom i onda
kada je brak prestao, kao i njegovog staraoca, ili starinika, usvojioca i
usvojenika.
2. na pojedina pitanja na koje ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi
obavezu čuvanja poslovne, profesionalne, umjetničke ili naučne tajne,
3. o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku.
4. o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovjedila svjedoku kao
vjerskom ispovjedniku.
5. izuzetno, svjedok se može osloboditi dužnosti svjedočenja i u pojedinim
drugim činjenicama „ako iznese važne razloge za to,“ ako je to potrebno ali
svjedok mora te razloge učiniti vjerovatnim, ali o tome odlučuje voditelj
postupka.  
87. Koja pitanja ne smije postavljati svjedoku službeno lice?

• Ne smije postavljati takozvana sugestivna pitanja, to jest pitanja

koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti, niti pitanja kojima je
cilj da se svjedok zbuni i zastraši (kapciozna pitanja), međutim
svjedok se uvjek pita otkud mu je poznato ono što svjedoči.
88.Na šta se svjedok mora upozoriti?

1. upozoriti na dužnost svjedočenja,

2. da ne smije ništa prešutjeti,
3. da može na svoj iskaz biti zaklet i predočit će mu se posljedice davanja
lažnog iskaza.
89. Koje su posljedice nedolaska, odnosno odbijanja
svjedočenja?

1. dovođenje svjedoka prisilno

2. snošenje troškova dovođenja
90.Šta je to vještak?

• Vještaci su treće osobe u upravnom postupku, nezainteresovana lica koja

imaju određena stručna znanja za utvrđivanje spornih pravno-relevantnih
činjenica.
91.Kakva je razlika između vještaka i svjedoka?

1. vještacima je potrebno stručno znanje, svjedocima nije.

2. svjedok saopštava svoje znanje o prošlim činjenicama, događajima ili
okolnostima o kojima saznaje slučajno dok vještak saopštava svoje znanje
o sadašnjim činjenicama, događajima i stanjima koje on opaža, proučava ili
ispituje po nalogu službene osobe.
3. vještak je zamjenjivo dokazno sredstvo a svjedok je nezamjenjivo dokazno
sredstvo
92. Kada će uslijediti ponovno saslušanje vještaka?

1. ako nalaz i mišljenje nisu jasni ili potpuni,

2. ako se nalaz i mišljenja vještaka bitno razlikuju,
3. ako mišljenje nije dovoljno obrazloženo, i
4. ako se pojavi osnovana sumnja u tačnost datog mišljenja.
93.U kojim slučajevima se može novčano kazniti, odnosno odrediti troškove
postupka?

1. ako je uredno pozvan pa izostane bez opravdanja,

2. ako dođe, ali odbije da vještači, i
3. ako u ostavljenom roku nepodnese svoj pismeni nalaz i mišljenje.
93.Kad se vrši uviđaj?

• Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih

okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi
postupak.
• Uviđaj se može vršiti na prijedlog stranke ili po inicijativi službene osobe.
• O potrebi uviđaja odlučuje službena osoba.
94.Kada će se izvršiti dokaz usmenom izjavom stranke?

1. ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz;

2. ako se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih
sredstava;
3. u stvarima malog značaja ili ako bi pribavljanje drugih dokaznih sredstava ili
dokaza bilo otežano ostvarivanje prava stranke, kao na primjer:
saslušanjem svjedoka koji živi u mjestu udaljenom od sjedišta organa,
4. u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
95.Šta je to tumač?

• Tumač je osoba koja se određuje radi sporazumjevanja sa učesnikom u

postupku koji je gluh ili njem, a čije se saslušanje ne može izvršiti pismenim
putem.
Obezbjeđenje dokaza

• Obezbjeđenje dokaza je izvođenje dokaza prije vremena jer se dokaz

kasnije neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.
• Na primjer: kod nanošenja štete i kod odlaska svjedoka u inostranstvo.
• O zahtjevu za obezbjeđenje dokaza organ donosi zaključak.
• Protiv zaključka kojim se odbija zahtjev za osiguranje dokaza dopuštena je
žalba.
96.Kako se pokreće upravni postupak?

1. po službenoj dužnosti organa

2. po zahtjevu stranke
97.Kada će nadležni organ pokrenuti postupak po službenoj
dužnosti?

1. kada to određuje zakon ili na zakonu zasnovan propis;

2. kada utvrdi ili sazna da je radi zaštite javnog interesa potrebno pokrenuti
upravni postupak.
98.Kada se može voditi jedan postupak u više slučajeva?

1. da se prava ili dužnosti svih stranaka zasnivaju na istom ili sličnom

činjeničnom stanju;
2. da se zasnivaju na istom pravnom osnovu;
3. da je organ koji vodi postupak stvarno nadležan u pogledu svih predmeta.
99.Navedite zakonske uslove za poravnavanje?

1. poravnanje uvijek mora biti jasno i određeno;

2. ne smije biti na štetu javnog interesa, javnog morala niti pravnog interesa
trećih osoba.
100.Kada se po skraćenom postupku mogu riješiti zahtjevi
građana?

1. ako je stranka u svom zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na

osnovu kojih se može utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi
na osnovu općepoznatih činjenica ili činjenica koje su organu poznate;
2. ako se stanje stvari može utvrditi i riješiti na podlozi podataka kojim organ
raspolaže;
3. u slučajevima kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na
temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane, dokazane
posredno, učinjene vjerovatnim, a iz navedenih okolnosti proizilazi da se
stranci ima udovoljiti;
4. kad je riječ o poduzimanju, u javnom interesu, hitnih mjera koje se ne mogu
odgađati, a činjenice na kojima treba donijeti rješenje su utvrđene ili bar
učinjene vjerovatnim.
101.Šta je službena osoba dužna omogućiti stranci?

1. da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama o prijedlozima i dokazima

iznesenim u ispitnom postupku;
2. da stranka učestvuje u ispitnom postupku kod izvođenja dokaza i
postavljanja pitanja drugim strankama, svjedocima, vještacima, preko
službene osobe, a sa njenim dopuštenjem i dozvolom i neposredno;
3. da se upozna sa rezultatima izvođenja dokaza i da se o tome izjasni.
102.U kojim slučajevima se obavezno određuje javna rasprava?

1. u stvarima u kojima učestvuju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima;

2. ako se ima izvršiti uviđaj, saslušanje svjedoka ili vještaka.
103.Navedite izuzetke od pravila da je usmena rasprava javna?

1. ako to zahtijevaju razlozi morala i javne sigurnosti;

2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave;
3. ako se treba raspraviti o odnosima u nekoj porodici
4. ako se treba raspraviti o okolnostima koje predstavljaju službenu, poslovnu,
profesionalnu, naučnu ili umjetničku tajnu.
104.U kojim slučajevima se javna rasprava mora objaviti?

1. kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme

dostaviti;
2. kad postoji vjerovatnoća da ima zainteresovanih osoba koje se još nisu
pojavile kao stranke
3. kada to nalažu drugi slični razlozi.
105.Šta je to prethodno pitanje?

• Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu od čijeg

prethodnog rješavanja zavisi i rješavanje glavnog pitanja o kome se vodi
upravni postupak.
• Glavni postupak se nastavlja kad se riješi prethodno pitanje.
106.Šta sadrži uvod rješenja?

1. naziv organa koji donosi rješenje,

2. propis o nadležnosti tog organa,
3. ime stranke i njenog zakonskog zasupnika ili punomoćnika - ako ga ima i
4. kratko označenje predmeta postupka.
107.Šta sadrži obrazloženje rješenja?

1. kratko izlaganje zahtjeva stranke,

2. izvedene dokaze,
3. utvrđeno činjenično stanje,
4. razloge ili razlog koji je bio odlučujući pri ocjeni dokaza,
5. razloge zbog kojih nije uvažen neki od zahtjeva stranaka,
6. navođenje razloga zbog kojih je odlučeno kao u dispozitivu rješenja,
7. navođenje pravnih propisa na osnovu kojih je riješena upravna stvar.
108.Navedite vrste rješenja?

1. rješenje sa skraćenim obrazloženjem,

2. rješenje u obliku službene zabilješke u spisu (odnosi se na stvari malog značaja i
kada se ne dira u javni interes, te prava i dužnosti trećih lica),
3. usmeno rješenje (kada se radi o preduzimanju hitnih mjera, radi sigurnosti, radi
zaštite javne sigurnosti itd.),
4. zajedničko rješenje (kada se stvar tiče većeg broja osoba, za sve njih se donosi
jedno rješenje),
5. generalno rješenje (donosi se za više osoba koje nisu poimenično određene, npr.
stanovnici određene mjesne zajednice),
6. djelimično rješenje (npr. utvrnuje se pravo nekome na penziju, a naknadnim rješenjem
će biti utvrđena visina),
7. dopunsko rješenje
8. privremeno rješenje.
109.Šta se odlučuje zaključkom?

• Zaključkom se odlučuje o svim pitanjima koja se tiču postupka.

• Protiv zaključka se može izjaviti posebna žalba, ili se žalba može izjaviti kao
žalba protiv rješenja.
110.Koji uslovi moraju postojati da bi se mogla izjaviti žalba u
upravnom postupku?

1. da postoji prvostepeno rješenje (izuzev zbog šutnje administracije),

2. da postoji drugostepeni organ,
3. da pravo žalbe nije zakonom izričito izuzeto.
111.Kada se rješenje može izvršiti?

1. Ako je zakonom predviđeno da žalba ne odlaže izvršenje rješenja;

2. Ako se radi o preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu
odlagati;
3. Ako bi usljed odgađanja izvršenja nekoj stranci bila nanesena šteta koja se
ne bi mogla popraviti.
112.Kada je prvostepeni organ ovlašten da sam rješava o žalbi,bez njenog
dostavljanja drugostepenom organu?

1. Odbacivanje neblagovremene,nedopuštene i od neovlaštenog lica

podnesene žalbe;
2. Zamjenjivanje prvostepenog rješenja u slučaju pogrešnog rješenja pravnog
pitanja;
3. Zamjenjivanje rješenja koje se žalbom pobija nakon dopune postupka;
4. Uvažavanje žalbenog zahtjeva i donošenje novog rješenja nakon
provođenja ispitnog postupka;odnosno nakon davanja mogućnosti stranci
da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za donošenje
rješenja.
Rad prvostepenog organa po žalbi

• Po prijemu žalbe prvostepeni organ najprije ispituje da li je žalba

dopuštena,blagovremena i izjavljena od ovlaštenog lica.
• Ako nije,žalbu će odbaciti svojim rješenjem.
113.Kada će drugostepeni organ odbiti žalbu?

1. Kad utvrdi da je prvostepeni postupak proveden pravilno,i da je rješenje

pravilno i zasnovano na zakonu,a žalba neosnovana;
2. Kad nađe da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka,ali da oni nisu
mogli uticati na rješenje stvari.
3. Kad drugostepeni organ nađe da je prvostepeno rješenje zasnovano na
zakonu,ali ne iz razloga koji su navedeni u prvostepenom rješenju,već iz
drugih razloga.
114.Navedi razloge za poništavanje prvostepenog rješenja?

1. Činjenice u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene;

2. Povreda pravila postupka koja bi bila od uticaja na rješenje stvari;
3. Pogrešna ocjena dokaza u prvostepenom rješenju;
4. Pogrešan zaključak izveden iz utvrđenih činjenica u pogledu činjeničnog
stanja;
5. Nejasnost dispozitiva sa obrazloženjem;
6. Pogrešna primjena pravnog propisa na osnovu kojeg se rješava stvar;
7. Protivrječnost dispozitiva sa obrazloženjem;
8. Nepravilno iskorištena slobodna ocjena.
115.Kada će drugostepeni organ sam riješiti predmet?

1. Ako prvostepeni organ nije u svemu postupio po drugostepenom rješenju ili

ako nađe da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drugaćije
rješenje;
2. Ako utvrdi da su u prvostepenom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi;
3. Da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu
činjeničnog stanja;
4. Da je pogrešno primijenjen pravni propis na osnovu kojeg se rješava stvar-
ako propis koji je trebao biti primijenjen uopće nije primijenjen ili primijenjen
pogrešno,te ako organ prekorači ovlaštenje za rješavanje po slobodnoj
ocjeni ili ne donese rješenje u skladu sa ciljem u kome je ovlašćenje dato;
5. Da je u istoj upravnoj stvari već jednom poništeno prvostepeno rješenje.
116.Navedite vanredna pravna sredstva?

1. obnova postupka,
2. mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom,
3. zahtjev za zaštitu zakonitosti,
4. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora,
5. ukidanje i mijenjanje pravosnažnog rješenja uz pristanak ili po zahtjevu
stranke,
6. vanredno ukidanje,
7. oglašavanje rješenja ništavim.
117.Koji su razlozi za obnovu postupka?

1. Ako se sazna za nove činjenice,ili dokaze koji bi sami ili u vezi s ranijim dokazima
mogli dovesti do drugačijeg rješenja,da su bili upotrijebljeni u ranijem postupku;
2. Ako je rješenje doneseno na osnovu lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili
vještaka,ili ako je došlo kao posljedica kakvog krivičnog djela po krivičnom zakonu;
3. Ako se rješenje zasniva na presudi donesenoj u krivičnom postupku,ili u postupku o
privrednom prestupu,a ta presuda je pravosnažno ukinuta;
4. Ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke
kojima je organ doveden u zabludu;
5. Ako se rješenje organa koji je vodio postupak zasniva na prethodnom pitanju,koje je
kasnije riješeno bitno drugačije;
6. Ako je u donošenju rješenja učestvovala službena osoba koja je po zakonu morala
biti izuzeta;
7. Ako je rješenje donijela neovlaštena službena osoba;
8. Ako kolegijalni organ koji je donio rješenje nije rješavao u sastavu predviđenom
važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina;
9. Ako stranci nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku;
10. Ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik,a po zakonu je trebalo da je
zastupa-radi se o procesnoj nesposobnoj stranci;
11. Ako osobi koja je učestvovala u postupku nije bila data mogućnost da se
pod zakonskim uslovima služi svojim jezikom.
118.Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se rješenje u vezi sa upravnim
sporom moglo izmijeniti ili poništiti?

1. Da je predmet rješenja upravna stvar o kojoj se može voditi upravni spor i

da je spor već pokrenut i to blagovremeno,tj.u roku od 30 dana od dana
dostavljanja rješenja;
2. Da pokrenuti spor još nije okončan;
3. Da se rješenje mijenja odnosno poništava u smislu tužbe kojom se pokreće
upravni spor;
4. Da se izmjena ili poništavanje rješenja ne protivi zakonu ili drugom propisu;
5. Da se izmjenom ili poništenjem rješenja ne vrijeđa pravo drugih osoba;
6. Da se rješenje mijenja ili poništava iz razloga iz kojih bi sud mogao poništiti
takvo rješenje.
119.Kada prvostepeno rješenja postaje izvršno?

1. Istekom roka za žalbu,ako žalba nije izjavljena;

2. Dostavom stranci,ako žalba nije dopuštena;
3. Dostavom stranci,ako žalba ne odgađa izvršenje;
4. Dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija
120.Kada se administrativno izvršenje provodi?

1. Radi ispunjenja nenovčanih obaveza izvršenika;

2. Radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja na osnovu radnog odnosa a
uz pristanak izvršenika
119.Kojim se aktom pokreće izvršenje?

• Prijedlogom za dozvolu izvršenja pokreće se izvršenje rješenja.

• Pritom se donosi rješenje o dozvoli rješenja.
120.Šta je upravni spor?

• Upravni spor je jedna vrsta kontrole rada uprave od strane suda.

• Upravni spor ima dvije strane: tužioca i tuženog.
• Takođe, bitan je predmet spora.
121.Navedite osnovne vrste upravnog spora?

1. sporovi o zakonitosti upravnog akta i sporovi pune jurisdikcije;

2. prethodni i naknadni upravni sporovi;
3. objektivni i subjektivni upravni sporovi.
122.Navedite faze u toku postupka po tužbi?

1. prethodni postupak po tužbi (pripremni) i

2. redovni postupak po tužbi (odlučujući, glavni).
123.Koja ovlašćenja ima sud u prethodnom postupku?

1. odbacivanje tužbe i
2. poništavanje akta zbog bitnih nedostataka koji onemogućavaju ocjenu
njegove zakonitosti.
124.Koje odluke donosi sud u upravnom sporu?

1. rješenje
2. presudu
125.Navedite vanredna pravna sredstva u upravnom sporu?

1. ponavljanje postupka,
2. zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke,
3. zahtjev za zaštitu zakonitosti
 126. Reforma upravnog postupka i upravnog spora u BiH

• Reforma upravnog postupka:

– Ugradnja evropskih pravnih načela upravnog postupanja
– Jasno definisanje upravne stvari i javnopravnog tijela
– Regulisati pružanje javnih usluga, odnosno obavljanje javne službe
– Urediti pitanje upravnih ugovora
– Određivanje jedinstvenog upravnog mjesta
– Uspostaviti mogućnost normativno, pravno i faktički komuniciranje javne uprave sa
strankama elektronskim putem
– Urediti mogućnost nagodbe u upravnom postupku
– Dati mogućnost rekonstrukcije spisa
– Obezbjeđenje mogućnosti strankama izjave prigovora na izvršene usluge od strane
javnopravnih tijela
– Kod vanrednog pravnog sredstva obnove postupka regulisati da se može pokrenuti
bez vremenskog ograničenja
– Zakonom regulisati zaštitu od postupanja javnopravnih tijela
– Uspostava baze podataka u elektronskoj formi, kao i vođenje UP1 i UP2
• Refoma upravnog spora:
– Specijalizacija i edukacija sudija u upravnim
odjeljenjima za rješavanje upravnih sporova
– Posebni specijalizovani sudovi za upravne
sporove
– Spor pune jurisdikcije
Sretno na ispitu 