Professional Documents
Culture Documents
GRAANSKOG PRAVA
N E G O T I U M (P R A V N I P O S A O)
-negotium, negotia (pl.)
-Oitovanje privatne volje u suglasju s pravnim poretkom radi postizanja doputenih pravnih
uinaka.
-Prije oblik svakog djelovanja.
Volja privatna, oitovana, u suglasju s pravnim poretkom, mora biti usmjerena na
postizanje pravnih uinaka; ako nedostaje neki od bitnih sastojaka, nije pravni posao.
Stjecanje prava moe biti originarno (bez obzira na pravo prethodnika) ili derivativno
(sluaj kada se pravo jednog subjekta izvodi iz prava drugoga). Kod derivativnog naina
stjecanja mora se voditi rauna o naelu po kojem nitko ne moe na drugoga prenijeti vie
nego to sam ima.
Podjela:
1. negotia unilateralia jednostrani pravni posao (nastaju oitovanjem volje jedne
strane); npr. derelikcija (naputanje stvari), manumisija (oslobaanje roba) i oporuka
(testamentum).
negotia bilateralia dvostrani pravni posao (nastaje oitovanjem volje dvije strane);
npr. bilo koji ugovor (potreban je sporazum), svi ugovori su dvostrani pravni poslovi.
kod negotia bilateralia treba razlikovati jednostrano obvezujue i dvostrano
obvezujue stvarne poslove, zavisno od toga da li je na inidbu obvezna samo
jedna stranka ili dunost ispunjenja inidbe pada i na jednu i na drugu
stranku ugovornog odnosa. Jednostrano obvezujui ugovori su ugovor o
davanju miraza, obeanje darovanja; dvostrano obvezujui ugovori su
kupoprodaja i ugovor o najmu.
2. negotia onerosa naplatni pravni poslovi (npr. kupoprodaja); za inidbu jedne
stranke treba slina inidba druge stranke koja bi bila njen ekvivalent.
negotia lucrativa besplatni pravni poslovi (npr. darovanje); ovisno o tome postoji li
protuinidba.
> Kod ocjene prirode pravnog posla nije se uzimao u obzir neki drugi oblik
rekompenzacije, nego samo novani, materijalni.
3. negotia inter vivos pravni poslovi meu ivima (obvezno pravo);
negotia mortis causa pravni poslovi za sluaj smrti (nasljedno pravo).
4. apstraktni pravni poslovi pravni poslovi u okviru kojih se ne vidi razlog tog pravnog
posla, ali imaju razlog;
kauzalni pravni poslovi vidi se pravni razlog causa, (npr. kupoprodaja).
> Valjanost apstraktnih pravnih poslova, koji su ujedno bili i formalni pravni poslovi,
u prvom redu je zavisila od forme, za razliku od kauzalnih i neformalnih kod kojih je
valjanost zavisila od ispravnosti cause.
5. formalni pravni poslovi potrebno je zadovoljiti odreenu formu (npr. mancipatio;
gesta per aes et libram); potrebno je oitovanje volje u nekom posebnom obliku;
poslovi starog civilnog prava ius civile su strogo formalistiki te do pravnog posla ne
dolazi ako nisu ispunjene sve propisane forme, ako je za neki pravni posao propisana
posebna forma kao bitni element valjanosti tog pravnog posla, isprava se naziva
Conditio
-budui, objektivno neizvjesni dogaaj o kojem, po volji stranaka, ovisi uinak pravnog
posla; moe se dodati pravnom poslu jedino voljom stranke.
Podjela:
o suspenzivni uvjet koji odgaa postanak pravnog posla dok se ne ispuni uvjetovana
okolnost odnosno injenica (npr. obeanje darovanja uz uvjet polaganja svih ispita
prve godine studija); odgaa nastanak, a time i uinak pravnog posla.
rezolutivni raskidni uvjet; ne utjee na nastanak pravnog posla (on nastaje
odmah), ali ako se uvjet ispuni ili ne ispuni, pravni posao prestaje (npr. darovanje uz
obvezu vraanja stvari ako ispiti prve godine ne budu poloeni);Rimljani su pravni
posao uz rezolutivni uvjet konstruirali kao pravni posao sklopljen bezuvjetno, kojem
je pridodan uglavak o razvrgavanju tog posla uvjetovan suspenzivno.
> Uz neke poslove po rimskom pravu se nisu mogli vezivati uvjeti koji bi dovodili do
prestanka odreenog odnosa, a ni zavrni rokovi, jer se uzimalo da ti poslovi po
svojoj prirodi ne mogu biti neizvjesni. To se u prvom redu odnosi na formalistike
poslove starog civilnog prava (tzv. actus legitimi) a i na poslove koji su znaili
prenoenje ili osnivanje oinske vlasti, slobode, vlasnitva ili nasljedstva, makar i ne
spadali u tu grupu poslova.
>Kod pravnih poslova priznatih po pretorskom pravu, nastupanje rezolutivnog uvjeta
davalo je stranci pravo na prigovor (exceptio), a kod malobrojnih poslova civilnog
prava u kojima se mogao predvidjeti takav uvjet, nastupao je prestanak obveze ipso
iure.
o
Postoje jo:
o nuni uvijet onaj koji e se sigurno ispuniti (kada umrem); nedostaje im
neizvijesnost, okolnost koja se po prirodi stvari mora dogoditi.
>smatra se da je pravni posao bezuvjetan
o nepravi uvjet (prividni) ako se uvjetovana okolnost ve dogodila;
uvjetovana okolnost postoji u doba poduzimanja pravnog posla ili se dogodila
u prolosti bez obzira na to je li stranci ili strankama to bilo poznato (ako je
juer padao snijeg)
> smatra se da je pravni posao bezuvjetan
o nemogui uvjet sami po sebi nemogui; (ako skoi sa zgrade faksa)
>smatra se da je pravni posao nitavan nitko ne moe biti obvezan na
nemogue.
>kod poslova mortis causa koji dobivaju pravnu vanost po pravilu, tek nakon
smrti stranke, pa je eventualne nedostatke nemogue ispraviti, uzimalo se da
nemogui uvjet nije ni dodan, pravni poslovi mortis causa sa nemoguim
uvjetom smatrani su bezuvjetnim.
o nemoralni uvjet (ako se oda prostituciji)
>pravni posao je nitavan
o pravno nedoputeni uvjet ad imposible (ako se oeni sa dvije osobe)
> pravni posao je nitavan
Razlikujemo:
conditio pendet vijeme ekanja uvjeta, vrijeme pendencije; vrijeme koje je trebalo
ekati da se vidi to e biti s uvjetom (uvijet visi)
>stanje pendencije prestaje kada se suspenzivni uvjet ispuni ili izjalovi, drugim
rijeima, kad uvjetovana okolnost nastupi (kod afirmativnog uvjeta) ili postane
sigurno da nee nastupiti (kod negativnog uvjeta).
F Ulp.D.50.17.161. Kada onaj kojem je u interesu da se uvjet ne ispuni, uini da se
uvjet ne ispuni, treba uzeti kao da je uvijet ispunjen.
Dies
-budua izvjesna okolnost o kojoj ovisi pravni posao (sigurno e nastupiti);
-rok odgaa uinak pravnog posla isto onako kao i suspenzivni uvjet, ali se, s druge strane,
od uvjeta bitno razlikuje po tome to ne stvara neizvjesnost u pogledu pravnog posla, zato
to je on, dodue budua, ali ne i neizvjesna okolnost.
Dies a quo poetni rok
Dies ad quem zavrni rok
> u nekim pravnim poslovima (npr. kod legata) su nazvani dies caedens i dies veniens.
F
Ulp. D. 50.16.213. Izraz cedere diem znai da je obveza vraanja novca nastala (rok poeo
tei), dok izraz venire diem znai da je istekao rok, od kojega se moe novac (ispunjenje obveze)
zahtijevati.
Paul. D. 12.6.10. Dunik (s obveznom) na rok odmah je dunik, ali se dug od njega ne moe
zahtjevati prije isteka roka.
VRSTE ROKOVA:
1. dies certus an certus quando sigurno e se dogoditi i znamo kad e se dogoditi (npr.
1.1.2014.)
2. dies certus an incertus quando sigurno e se dogoditi, ali ne znamo kad e se
dogoditi (npr. neija smrt)
3. dies incertus an certus quando ne zna se da li e do toga doi, ali zna se kad bi
trebalo do toga doi (npr. neija punoljetnost)
4. dies incertus an incertus quando ne zna se hoe li do toga doi niti kada e do toga
doi (npr. kada se zaposlimo kao magistri prava)
Modus
-nalog, teret
-Uzgredna odredba u kojoj se u besplatnom pravnom poslu ograniava ovlatenika
odreenom dunou.
- Uzgredni dodatak pravnim poslovima, kojim se primaocu namee izvrenje neke dunosti.
- moe se dodati samo lukrativnim (besplatnim) pravnim poslovim koji stjecatelju daju
odreene koristi
- vezan je za pravne poslove darovanja, stjecanja nasljedstva, odnosno legata i manumisije
Namet ima odreene slinosti sa potestativnim i suspenzivnim uvjetima, ali je razlika
izmeu njih pak znatna: dok uvjet odgaa nastupanje uinaka pravnog posla, kod nameta
uinak nastupa odmah, s tim to je primalac nameta duan izvriti njegov sadraj. Uvjet
odgaa, ali ne sili, a namet ne odgaa, ali sili.
Iz nameta slijedi dunost primaoca da ga izvri, dok je kod potestativnom uvjeta izvrenje ili
neizvrenje vezano za slobodnu odluku i opredjeljenje stranke kojoj je uvjet postavljen da li
e ga ispuniti.
- naziv modus utren je konano u Justinijanovoj kodifikaciji.
U ranije doba klasinog prava namjet je imao samo moralni karakter; pravnog sredstva
kojim bi primalac koristi bio natjeran da ispuni njegov sadraj nije bilo. Jedini nain da se
osigura izvrenje naloga bile su mjere indirektne prisile, npr. ugovorna kazna.
Carsko pravo i Justinijan uveli su pravna sredstva neposredne zatite nameta kojima se
moglo traiti ispunjenje nameta ili zahtijevati vraanje stvari odnosno prava.
F
Gai.D.35.1.17.4. Ako je nekome zapisano tako da iz zapisa neto uini, primjerice spomenik
oporuitelju ili neku zgradu ili gozbu opinarima, ili da iz zapisa dio drugome isplati, smatra se
VOLJA
Mane volje:
a) nesklad volje i oitovanja
1. svjestan
2. nesvjestan
b) volja stvorena pod nedoputenim utjecajem
SVJESTAN NESKLAD VOLJE I OITOVANJA:
- kad stranka svjesno i znajui izjavi ono to ne odgovara njenoj stvarnoj volji
iocandi gratia
o ala; ako netko u ali izrazi volju za koju se moe bez posebnih tekoa
zakljuiti da u sebi ne sadri pravu namjeru stranke;
o pravni posao NE nastaje;
o ako druga strana ne shvati alu, pravni posao NE nastaje, ali ima pravo na
naknadu tete.
reservatio mentalis
o osoba svjesno izjavljuje neto to nije njena volja;
o bez obzira na nesklad izmeu volje i njene izjave, vai oitovanje, jer se mora
voditi rauna o interesu treih koji savjesno pristupaju sklapanju pravnih
poslova, stoga se takav nesklad izmeu volje i oitovanja ne moe uzeti u
obzir;
o pravni posao JE vaei zbog zatite druge strane
simulacija
o dvije strane poduzimaju pravni posao kako bi dovele u zabludu treu
o Odvije vrste simulacije:
a) apsolutna
stranke ne ele nikakav pravni posao, nego samo prividno
djeluju kao da poduzimaju ono to ne ele;
NE nastaje pravni posao jer stranke nemaju poslovnu volju da
poduzmu pravni posao;
nema volje ni jedne strane
F
b) relativna
eli se sklopiti pravni posao, ali ne taj koji se sklapa pred drugima
(npr. kupoprodaja bez potrane cijene);
stranke prividno poduzimaju pravni posao koji ne ele, ali iza ili
preko toga prividnog posla ele ostvariti uinak nekog drugog
pravnog posla;
ako je pravni posao koji ele sklopiti pravno doputen, onda je
vaei posao;
ako pravni posao nije doputen, onda je nevaei.
o
o
Paul.D.12.6.65.2. Ono to se pak daje zbog nekog razloga, primjerice to sam mislio da
mi je netko pomogao u mojim poslovima, premda to nije uinio, ipak jer sam htio darovati,
ma i u pogrenom uvjerenju, ne mogu natrag traiti.
error
error
facti
zabluda o injenicama
iuris
zabluda o pravu
Pomp. D.44.7.57. Kod sklapanja svih pravnih poslova (...) ako dolazi do zablude tako da
onaj, koji kupuje ili daje u zakup jedno misli, a onaj koji s njim sklapa posao drugo,
nitetan je pravni posao.
Iul. D.18.1.41.1. Nerazborito si prodao meni, koji to nisam znao, posrebreni stol kao da je
od srebra: kupnja je nevaljana, a novac koji je u to ime dan, moe se natrag traiti
kondikcijom.
Paul. D.22.6.9. Pravno je pravilo da neznanje prava svakome kodi, a neznanje injenice
ne kodi (...); maloljetnicima ispod 25 godina doputeno je nepoznavati pravo, to se uzima
i za ene u nekim sluajevima zbog nedovoljne vrstine osoba enskog spola.
1) LEX PERFECTA
ako se zakljuuje pravni posao u suprotnosti s pravnom normom, taj je posao
nitavan.
2) LEX MINUS QUAM PERFECTA
ako se zakljuuje pravni posao u suprotnosti s pravnom normom, pravni
posao ostaje na snazi, ali se stranke kanjavaju.
3) LEX IMPERFECTA
ukoliko se zakljuuje pravni posao, a on je u suprotnosti s pravnom normo,
nema nikakvih posljedica to se tie pravnog posla, niti ima sankcija za
stranke (to je uputstvo, a ne zakon).
4) LEX PLUS QUAM PERFECTA
pravni posao ne vrijedi, a stranke se kanjavaju.
NITAVNOST- za tee povrede /nedostatke; svaka osoba se moe pozvati, ne mora biti
stranka.
POBOJNOST- za manje povrede /nedostatke; samo osoba koja ima interes (stranka) tog
pravog posla.
SUD/STRANKA
s obzirom da li sud po slubenoj dunosti pazi na okolnost koja moe dovesti do
nevaljanosti pravnog posla ili je stranka ta koja pazi da li moe doi do nevaljanosti
pravnog posla razlikujemo:
o ex tunc od kad je dolo do zakljuivanja pravnog posla;
o ex nunc od kad je dolo do nastanka okolnosti (od pravomonosti presude).
S obzirom na to razlikujemo:
o apsolutna nitavnost sud pazi po slubenoj dunosti i pokree postupak,
djelovanje ex tunc.
o relativna nitavnost stranke paze (ako im je u interesu), te one pokreu
postupak, djelovanje ex tunc.
o pobojnost stranke paze, uinak je ex nunc
potpuna ili djelomina u sluaju djelomine nitavnosti, preostali dio
posla (koji nije zahvaen razlozima nitavnosti) je valjan.
poetna ili naknadna pravni posao koji je u asu sklapanja bio
valjan, postaje naknadno nitavan, ako razlog nitavosti nastupi prije
nego to je dolo do uinaka posla.
10
S T V A R N O P R A V O (I U S I N R E M)
- skup pravnih normi kojima se odreuju odnosi meu ljudima s obzirom na stvari.
- ovlatenja neke osobe s obzirom na odreenu stvar uz negativnu dunost drugih da ga u
tome ne smetaju.
OBVEZNO PRAVO: pravni odnos na osnovu kojeg je debitor duan izvriti odreenu inidbu
odreenoj strani, te za njezino izvrenje odgovara svojom imovinom.
RAZLIKE STVARNOG I OBVEZNOG PRAVA:
- Stvarno pravo
- djeluje erga omnes (prema svima)
- apsolutno = erga omnes + negativan zahtjev (uzdravanje od smetanja)
- prati stvar
- objekt je stvar
- Obvezno pravo
- djeluje inter partes (meu strankama obveznog odnosa)
- relativno = debitor creditor + pozitivan zahtjev (injenje ili proputanje)
- prati linost odsobe u obvezno-pravnom odnosu
- objekt je inidba
STVARNA PRAVA SU:
1) Dominium, proprietas (vlasnitvo)
najpotpunije pravo, najiri skup ovlatenja
vlasnik moe gotovo sve
2) Servitutes (slunosti)
iura in re aliena (stvarna prava nad tuom stvari).
3) Zalono pravo
pignus - runi zalog, sa prijenosom posjeda
hypoteca bez prijenosa vlasnitva
4) Superficies
pravo koritenja zgrade na tuem zemljitu.
5) Emphyteusis
>> 2,3,4,5 su iura in re aliena
Ova prava se tite pomou tubi actiones in rem, za zatitu vlasnitva i iura in re aliena.
Djeluju erga omnes.
Actiones in personam njima se tite obveznopravni odnosi; usmjereni su na tono odreenu
osobu i od te se osobe trae tono odreene inidbe (pozitivno znaenje); -djeluju inter
partes.
>obvezno pravo.
Ovlatenja suda prema sadraju inidbe:
o iudicia stricti iuris
konkretna inidba
sud utvruje da li je ispunjena odreena forma
odreuje se visina trabine
o iudicia bonae fidei
sve okolnosti sluaja to ih nalae naelo pravinosti
11
RES (STVARI)
- prostorno odjeljeni dijelovi vanjske prirode, dostupni ljudima.
- sve to moe biti predmetom pravnih odnosa i ulaziti u neiju imovinu.
PODJELA STVARI:
1. res corporales tjelesne stvari, koje se mogu dotai
res incorporales netjelesne stvari, pravne, apstraktne
>podjelu je izvrio Gai
>Rimljani smatraju da se ne moe posjedovati netjelesnu stvar
2. res in comercio u pravnom prometu
res extra commercium izvan pravnog prometa (npr. zidine grada Rima); one stvari
koje su iskljuene po prirodi, opeljudskom pravu ili po obiajima grada-drave.
- res extra commercium humani iuris res comuniss omnium slue svim
ljudima; potpadaju pod ljudsko pravo (zrak, voda, more...);
- res privatae one koje pripadaju pojedinim ljudima
- res publicae one koje nisu ni u ijoj imovini, pripadaju
ukupnosti
- res extra commercium divini iuris podpadaju pod boansko pravo
res sacrae sakralne; vezano uz bogove (hramovi,oltari...)
res religiose religijske; vezano uz podzemne bogove (groblja,
grobovi)
res sanctae svete; pod zatitom bogova (zidine grada Rima,
gradski zidovi i vrata)
3. res mancipi prijenos vlasnitva nad res mancipi trai mancipaciju ili in iure cessiu;
- u res mancipi ulaze italska zemljitva (ager romanus), robovi, tovarna i teglea
stoka (volovi, konji, mazge, magarci) te 4 poljske slunosti puta i vodovoda (iter, via,
actus, aqueductus).
- res mancipi se tretiraju kao osobito vane stvari, te je propisan poseban postupak
prijenosa vlasnitva, odnosno mancipacija.
12
13
POSSESSIO
(POSJED)
-POSSESIO injenica, nije stvarno pravo; dranje odreene stvari kojemu pravo prua
pravnu zatitu, a ako nema elemenata zatite, radi se o detenciji
Dva bitna elementa posjeda:
1) CORPUS faktino dranje stvari
2) ANIMUS POSSIDENDI volja drati stvar za sebe kao da je vlastita
postoje tri izuzea:
PREKARIST osoba koja dri stvar na zamolbu do opoziva (ima corpus, nema
animus).
SEKVESTAR osoba koja dri stvar koja je predmetom spora meu drugom
dvojicom (ima corpus, nema animus).
ZALONI VJEROVNIK osoba koja dri stvar kao osiguranje trabine do
namirenja (ima corpus, nema animus).
oni imaju posjednovnu zatitu
Posljedice relevantne za posjed:
Usucapio
dosjelost; dosjedanjem se stjee vlasnitvo uz odreene uvjete; posjed moe biti
osnova za stjecanje vlasnitva.
Rei vindicatio
vlasnika tuba koja titi vlasnika; podie ju vlasnik koji nije u posjedu stvari protiv
osobe koja je u posjedu stvari;
u sluaju vlasnike parnice utvrivanje tko je posjednik vano je za odreivanje
poloaja stranaka, jer se u ulozi tuitelja moe nai samo vlasnik, a u poloaju
tuenog posjednik nevlasnik. Poloaj posjednika povoljniji je u prvom redu zbog
toga to tueni nije duan dokazati neko svoje pravo na posjed, jer se teret dokaza
prebacuje na tuitelja; poloaj tuenooga je povoljniji i stoga to se mjesna nadlenost
odreuje prema njegovu prebivalitu, pa tuitelj mora ii pred sud koji je nadlean za
tuenoga; a stvar ostaje posjedniku ukoliko tuitelj ne dokae svoje pravo.
Interdicta
zatita preko interdikata koji postoje u zatiti vlasnitva u okviru drugih tubi; u
postupku s interdiktima zabranjeni su petitorni prigovori (dakle pozivanje na pravo),
jer se u posjedovnim sporovima rjeava samo o stanju posjeda, a ne i o pitanjima
prava.
PODJELA POSJEDA:
a) possessio naturalis
obino, faktino dranje stvari bez namjere da se ona zadri za sebe;
sadri samo corpus, ne i animus possidendi;
danas se to naziva detencija;
detentori ne uivaju posjedovnu zatitu; zatitu moe traiti samo posjednik u
ije ime detentor dri stvar; izuzetci: posjedovnom zatitom su se mogli
koristiti zaloni vjerovnik, sekvestar i prekarist.
b) possessio civilis
zasniva se na pravnom razlogu iusta causa / titulus
possessio ad usucapionem dosjelost (ako je stjecatelj bio bona fide, bio je
zatien posebnom petitornom tubom actio Publiciana), u kasnijoj pravnoj
teoriji je bio nazvan i bonitarnim vlasnitvom.
14
c)
d)
e)
f)
g)
h)
GUBITAK POSJEDA:
- gubi se ako nema corpus i/ili animus possidendi
15
>pravna fikcija
ZATITA (INTERDIKTI):
1) PROHIBITORNI INTERDIKTI interdicta retinendae possessionis
a) interdictum uti possidetis interdikt za zatitu nekretnina, pa se titi postojei
posjednik uz pretpostavku nevicioznog posjeda.
b) interdictum utrubi titi se dui posjed, pretpostavka da je neviciozni.
2) RESTITUTORNI INTERDIKTI interdicta recuperandae possessionis
a) interdictum de vi armata posjed koji je oduzet oruanom snagom;
primijenjuje se bez vremenskog ogranienja.
b) interdictum de vi non armata posjed koji je oduzet silom, ali ne oruanom;
primijenjuje se u roku od 1 godine.
16
PROPIETAS/DOMINIUM
(V L A S N I T V O)
Gai.1.119. Mancipacija je kao neka prividna prodaja; to je posebno pravo rimskih graana, a
postupak izgleda ovako: pred pozvanom najmanje petoricom svjedoka, punoljetnih rimskih
graana, i osim toga pred jo jednim istoga statusa koji dri mjedenu vagu, a koji se zove
libripens, onaj koji stjee pravo mancipacijom, drei stvar, ovako govori: Tvrdim da je ovaj
17
ovjek moj po kviritskom pravu i on neka mi je predan ovim bakrom i mjedenom vagom;
nakon toga bakrom udara vagu i taj bakar daje onom od kojeg stjee mancipacijom kao u ime
cijene.
2. IN
3. TRADITIO
neformalan nain stjecanja vlasnitva
pravni posao sa stvarnopravnim uincima kojim se stjee kviritsko vlasnitvo (ako se
stjee od vlasnika i u dobroj vjeri!) nad rec nec mancipi, te bonitarno vlasnitvo nad
res mancipi uz mogunost naknadnog stjecanja kviritskog vlasnitva dosjelou
bonitarno vlasnitvo usucapiom (dosjelou) prelazi u kviritsko vlasnitvo
da bi se tradicijom prenijelo vlasnitvo, potrebno je da tradent bude vlasnik stvari te
da postoji causa traditionis tj. pravni razlog tradicije;
F
Gai.2.19. Res nec mancipi prelaze na drugoga samom tradicijom punopravno, ako se radi o
tjelesnim stvarima i ako su zbog toga podlone tradiciji. Stoga ako ti predam odijelo, zlato ili
srebro bilo radi prodaje, bilo radi darovanja, bilo radi drugoga kojeg razloga, stvar postaje
odmah tvojom, ako sam njezin vlasnik.
18
I.2.1.40. Tradicijom (predajom) stjeemo stvari po prirodnom pravu: nita nije tako u skladu s
prirodnom pravednou kao ostvariti volju vlasnika koji hoe svoju stvar prenijeti na drugoga.
I zato se tjelesna stvar moe tradirati i vlasnik je moe otuiti tradicijom.
Usucapio
Posljedica usucapia je kviritsko vlasnitvo (ne pretorsko).
Usucapio je bila poznata ve i u doba Zakonika XII ploa.
Usucapio, dosjelost, je stjecanje vlasnitva posjedovanjem neke stvari odreeno vrijeme uz
pravno priznati naslov i dobru vjeru.
Usucapio se u prvom redu pojavljuje u onim sluajevima kada su se res mancipi prenosile
tradicijom, a ne mancipacijom ili in iure cesijom. Inae je taj nain bio prilino rijedak jer je
dosjelost ukradenih stvari bila nedoputena bez obzira na daljnju sudbinu ukradenih stvari,
dakle bila je nedoputena ak ako je kradljivac i otuio stvar i predao je novom posjedniku
pa makar taj bio u dobroj vjeri.
F
Primjer za pravno priznati naslov: vlasnik konja (res mancipi) prodao je konja i izvrio
tradiciju kupcu; kupac ima pravni naslov, kupoprodaju, pa e postati odmah po pretoru
zatieni bonitarni, a po proteku godine dana (radi se o pokretnini) i kviritski vlasnik.
Dobra vjera, bona fides, traila se po klasinom pravu samo u trenutku stjecanja; naknadno
nepotenje ne kodi.
19
Nasljednik nastavlja dosjelost koju je zapoeo ostavitelj, a stjecatelj pravnim poslom meu
ivima zapoinje novu dosjelost, zato to klasino pravo nije poznavalo singularne sukcesije.
HEKSAMETAR O UVJETIMA I PRETPOSTAVKAMA DOSJEDANJA
Res habilis, titulus, fides, possessio, tempus
Pretpostavke dosjedanja:
a) res habilis stvar koja se moe dosjedati
-ogranienja: ukradena stvar se ne moe dosjedati; stranac (peregrin)
ne moe dosjedati
b) iustus titulus postojei, titulus verus, a ne putativni, titulus putativus; mora stvarno
postojati
c) fides Mala fides superveniens non nocet. = Naknadna zla vjera ne teti.; dobra
vjera se trai samo na poetku usucapia; uvjerenje posjednika o ispravnosti i
zakonitosti njegova posjedovanja; bona fides se uvijek pretpostavljala presumptio
iuris.
d) possessio posjedovanje u odreenom vremenu; morao je biti neprekidan;
e) tempus rok; 1 godina za pokretnine, 2 godine za nekretnine
20
ZATITA VLASNITVA
1. REI
VINDICATIO
najvanija tuba za zatitu vlasnitva;
spada pod actiones in rem (sve tube stvarnog prava);
podie ju vlasnik koji nije u posjedu stvari protiv osobe koja je nevlasnik, ali je u
posjedu stvari;
Reus excipiendo fit actor.
= Tueni ulaganjem prigovora postaje tuiteljem.
ova se regula primijenjuje zbog tereta dokazivanja; teret dokazivanja je na strani
tuitelja, pa mora dokazivati sve to istie prigovorom.
INTENTIO
tuiteljev zahtjev.
CONDEMNATIO
ovlatenje suca donijeti presudu;
svaka condemnatia je pecuniarna, glasi na novac, to znai da se ne trai povrat
posjeda, ve se plaa odreeni iznos.
ARBITRARNA KLAUZULA
izmeu intencije i condemnacije;
poziv tuenome da vrati stvar;
ako tueni ne vrati stvar i doe do kondemnacije, plaa se u novcu, a ne dolazi do
povrata stvari.
Justinijan:
QUI DOLO DESIT POSSIDERE
protiv onoga koji je zlonamjerno napustio posjed.
QUI LITI SE OPTULIT
protiv onoga koji se nametnuo parnici, uao je u spor premda nije u posjedu
F
F
Gai. D. 6.1.36.pr. Da ne bi nepotrebno vodio postupak onaj koji podie petitornu tubu, treba
ispitati je li onaj protiv koga je podignuta tuba posjednik (ili je dolozno prestao posjedovati).
Paul. D.6.1.27.pr. Ako pak hou neto traiti od Ticija pa netko drugi kae da posjeduje i zato se
upusti u parnicu, treba svakako donijeti osuujuu presudu.
2. ACTIO NEGATORIA
tubom se negira neije stvarno pravo nad tuom stvari
21
3. ACTIO PUBLICIANA
tuba za zatitu pretorskog vlasnitva (bonitarnog)
kod stjecanja vlasnitva uz formalni nedostatak (npr. traditio nad res mancipi)
stjecanje od nevlasnika u dobroj vjeri
Actio publiciana
Tko: podie ju pretorski vlasnik
Protiv: osobe koja mu je oduzela stvar (sadanji posjednik)
Kada (zato): zato jer je oduzet posjed (zbog zatite pretorskog vlasnitva)
Dva sluaja:
Protiv osobe koja je u posjedu stvari koju je kupac res mancipi stekao tradicijom.
o zatita tog kupca koji je izgubio posjed stvari
o trai se natrag posjed stvari
Protiv osobe koja je u posjedu stvari koju je kupac res mancipi stekao od nevlasnika
u dobroj vjeri.
o zatita kupca koji je stvar u dobroj vjeri stekao od nevlasnika i potom izgubio
posjed (pod uvjetom da prodavatelj nije stvar ukrao).
ACTIO PUBLICIANA
-povrat posjeda
-kviritski vlasnik
-pretorski vlasnik
-vlasnik nema posjed
-protiv posjednika nevlasnika
22
Formula:
-intentio
-condemnatio (arbitrarna klauzula)
-formula arbitraria
RES MANCIPI
-mancipatio
-in iure cessio
-kviritsko vlasnitvo
-traditio
-(in iure cessio)
-kviritsko vlasnitvo
Ako postoji formalni nedostatak, ali se stjee od nevlasnika u dobroj vjeri pretorsko
vlasnitvo usucapiom postaje kviritsko vlasnitvo.
Nad res nec mancipi se isto moe prenijeti bonitarno vlasnitvo (npr. od nevlasnika) jer
vrijedi regula:
23
PRESTANAK VLASNITVA
- volja - derivativno stjecanje
- derelikcija (naputanje stvari)
-neovisno o volji - objektivni razlozi/vlasnik=subjekt prava
- capitis deminutio maxima
- propast stvari
- stvar postaje extra commercium
Vlasnitvo je apsolutno pravo, nema ogranienja rokom niti uvjetom.
24
S E R V I T U T E S (S L U N O S T I)
Iura in re aliena
-pravo ovlatenika na odreen nain koristiti tuu stvar
Naela slunosti:
nemini res sua servit nitko ne moe imati slunosti nad svojim zemljitem;
servitus in faciendo considere nequit slunost se ne moe sastojati u injenju
(trpljenju); onaj koji daje servitutes (vlasnik) se ne obvezuje;
servitus servitutes esse non potest ne moe postojati slunost nad slunosti;
civiliter slunost se mora obavljati obazrivo (bez injenja tete).
Slunosti se dijele na:
1. Servitutes personarum (osobne slunosti) u korist neke osobe;
2. Servitutes praediorum (zemljine slunosti) ustanovljuju se na teret jednog zemljita u
korist drugog zemljita; ne radi se o osobnom pravu ovlatenika; pravo je vezano za
nekretnine u iju je korist ustanovljena slunost; prati se zemljite.
Servitutes personarum
Dijele se na:
1. ususfructus plodouivanje
2. usus - poraba
o habitatio stanovanje
o operae servorum (vel animalium) rad robova i ivotinja (od Justinjana su
zasebne slunosti.
Ususfructus est ius alienis rebus utendi, fruendi, salva rerum substantia.
=Ususfructus je stvarno pravo na tuoj stvari koje obuhvaa pravo koritenja stvari, pravo
ubiranja plodova, uz sauvanje substancije (tvari).
Osoba ima:
-uti pravo koritenja
-frui plodouivanje
Osoba nema:
-abuti pravo raspolaganja (ima samo vlasnik)
Sva stvarna prava su mogunost koritenja tue stvari na odreeni nain.
Salva rerum substantia mogua samo nad nepotronim stvarima.
Ususfructus irregularis slunost uivanja na potronim stvarima.
F
Ulp.D.12.1.18.pr. Ako ti dadem novac radi darovanja, a ti ga primi kao zajam, Julian pie da
nema darovanja, ali treba vidjeti je li se radi o zajmu. Mislim da ne postoji ni zajam i da ak
tovie ni novac ne prelazi na primaoca, jer je primio drugim miljenjem.
> Osoba koja ima slunost, ima obvezu vratiti istu koliinu stvari koja mu je
na plodouivanje, ima status vlasnika, ali ima dunost povrata potroenog.
> Rijeava se po naelima zajma.
25
dana
Usus mogunost ogranienog koritenja stvari, ali pretpostavlja se, bez koritenja plodova.
SERVITUTES PRAEDIORUM:
-dijele se, s obzirom na gospodarsko, poljoprivredno znaenje na:
1. Servitutes praediorum rusticorum poljske slunosti
2. Servitutes praediorum urbanorum gradske slunosti
PRESTANAK/ZATITA SLUNOSTI
Prestanak:
NON USU ne vrenje u odreenom roku (najee 2 godine);
USUCAPIO LIBERTATIS kao i non usu;
CONFUSIO spoj, priraanje slunosti u jednu osobu (osoba koja je imala
slunosti postaje vlasnik;
CONSOLIDATIO isto to i confusio, samo kod ususfructusa;
-smrt i capitis deminutio.
Zatita:
- Vindicatio servitutis tube za zatitu slunosti;
Actio confessoria u postklasinom pravu; lice i nalije actio negatoria.
26
ZALONO
PRAVO
27
POSTANAK/PRESTANAK
ZALONOG PRAVA
Postanak:
- volja
- zakonsko zalono pravo:
SPECIJALNO na odreenoj stvari
GENERALNO s obzirom na cjelokupnu imovinu
Prestanak:
- bez forme odricanja
- prestanak obveze (zbog akcesornog karaktera)
razlikuju se vrste s obzirom na to postoji li jo utuivost obveze
- propast stvari
- confusio zaloni vjerovnik stjee vlasnitvo nad stvari.
28
SUPERFICIES
-reguliranje prava koritenja zgrade podignute na tuem zemljitu;
-domena obveznog prava (ranije), a kasnije postaje domena stvarnog prava;
-nasljedivo i otuivo;
ZATITA:
Actio in rem protiv vlasnika zemljita, ali i treih;
- Justinjanovo pravo uvodi actiones utiles mogunost koritenja svih javnopravnih tubi,
poput vlasnika.
EMPHYTEUSIS
-trajno koritenje odreene zemlje uz pravo otuenja, uz odobrenje vlasnika i uz plaanje
odreenog postotka.
F
29