TOK PARNINOG POSTUPKA PRED PRVOSTUPANJSKIM TIJELOM Postoje dvije faze : pripremni postupak (utvrivanje procesnih pretpostavki i pripremanje

procesne grae) glavna rasprava (izvoenje dokaza)

Pripremni postupak obuhvaa : prethodno ispitivanje tube dostava tube tueniku pripremno roite zakazivanje glavne rasprave

PRETHODNO ISPITIVANJE TUBE To je obligatorna procesna radnja. Ona obuhvaa provjeravanje ispunjenja procesnih pretpostavki na temelju tube i drugih poznatih mu injenica. Kad sud primi tubu prvo ispituje da li tuba sadri sve bitne elemente tj. ispituje da li je tuba potpuna. Ako utvrdi da u tubi nedostaje neki od bitnih elemenata,sud e je vratiti podnositelju radi ispravke ili dopune,uz navode to treba ispraviti ili dopuniti i odrediti e rok za ispravku ili dopunu koji ne moe biti dui od 8 dana. Ako tuba ne bude vraena sudu u odreenom roku smatrat e se da je povuena,a ako bude vraena bez ispravke odnosno dopune,odbacit e se. Ako tuba nema ovih nedostataka,sud ispituje da li ima nedostataka u pogledu stranake sposobnosti ili nedostataka u pogledu zakonskog zastupanja stranke ili nedostataka koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno. Ako sud utvrdi da u tubi postoji neki od navedenih nedostataka,odredit e rok za njihovo otklanjanje. Ako se nedostaci ne mogu otkloniti ili ako rok bezuspjeno protekne,sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da sprjeavaju daljnje voenje parnice. Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako : rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost je tuba podnesena nepravodobno o istom zahtjevu ve tee parnica je stvar pravomono presuena je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba se tuitelj pred sudom odrekao tubenog zahtjeva ne postoji pravni interes tuitelja za podnoenje tube za utvrenje tuitelj u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz l.66

Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu ako : nije mjesno nadlean rjeavati o tubenom zahtjevu nije stvarno nadlean rjeavati o tubenom zahtjevu

DOSTAVLJANJE TUBE I ODGOVOR NA TUBU Tuba s prilozima se dostavlja tueniku na odgovor u roku od 30 dana od dana primitka ispravne i potpune tube u sudu. Tuenik je duan u roku od 30 dana dostaviti pismeni odgovor na tubu. Prigodom dostave tube,sud e pouiti tuenika o : obvezi da odgovori u roku tome to treba sadravati odgovor posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu

U odgovoru na tubu,tuenik e : istaknuti mogue procesne prigovore izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev

Ako tuenik osporava tubeni zahtjev,odgovor na tubu mora sadravati : razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava injenice na kojima tuenik temelji svoje navode dokaze kojima se utvruju te injenice pravni osnov za navode tuenoga

Kad je predvieno da stranka moe staviti prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tuenik ne upusti u raspravu o glavnoj stvari,takav prigovor odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu. Neodgovaranje na tubu nema negativnih posljedica za tuenika. PROTUTUBA I ODGOVOR NA PROTUTUBU Tuenik moe u odgovoru na tubu,a najkasnije na pripremnom roitu,podnijeti protutubu : ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom ako se ti zahtjevi mogu prebiti (kompenzirati) ako se protutubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomino odluka o tubenom zahtjevu

Nakon odravanja pripremnog roita,protutuba se moe podnijeti samo ako tuenik na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protutube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. Protutuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protutube nadlean vii sud. PRIPREMNO ROITE Svrha odravanja pripremnog roita je utvrivanje uvjeta za nesmetano odvijanje parnice i prikupljanje procesne grae,odvajanje spornog od nespornog,odreivanje biti spora,utvrivanje koji se dokazi mogu izvesti. Na pripremnom roitu nema izvoenja dokaza. Odravanje pripremnog roita je obavezno,osim u sluajevima u kojima sud,nakon ispitivanja tube i odgovora na tubu,ustanovi : da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.

U pozivu za pripremno roite sud e izvijestiti stranke : o posljedicama izostanka sa pripremnog roita da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje ele izvesti u toku postupka te na pripremno roite donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz

Pripremno roite se zakazuje u roku od 30 dana od dana dostave odgovara na tubu ili proteka roka u kojem tueni nije dostavio odgovor na tubu ili ako je tuenik podnio odgovor na protutubu u roku od 30 dana od primitka odgovora na protutubu. Ako tuenik nije dostavio odgovor na tubu,a tuitelj u tubi nije traio donoenje presude zbog proputanja,sud e zakazati pripremno roite nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu. Ako na pripremno roite ne doe tuitelj,a bio je uredno obavijeten,smatrat e se da je tuba povuena,osim ako tuenik ne zahtjeva da se roite odri. Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeten tuenik,roite e se odrati bez njegove nazonosti. TOK PRIPREMNOG ROITA 1. Sudac otvara pripremno roite i konstatira da li su pristupile pozvane stranke. Ako tuitelj nije pristupio,a uredno je obavijeten,sud e donijeti rjeenje da se tuba smatra povuenom,osim ako tueni ne zahtjeva da se roite odri. 2. Pripremno roite poinje izlaganjem tube od strane tuitelja a nakon toga izlaganjem odgovara na tubu od strane tuenoga. 3. Zatim slijedi iznoenje injenica i predlaganje dokaza,prvo jedne pa druge strane.

4. Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se raspravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenje e naznaiti razlog odbijanja. Protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba. 5. Sud e u zavisnosti od prirode spora na pripremnom roitu nastojati da stranke spor rijee : u postupku medijacije (najkasnije na pripremnom roitu) sudske nagodbe (mogu zakljuiti u toku cijelog postupka)

Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tuitelja ili raznih tuenika,sud moe uz suglasnost stranaka,rjeenjem spojiti sve te parnice,ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi.Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu. Sud moe,uz suglasnost stranaka,odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tube pa e nakon zavretka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima. Ova se rjeenja mogu donijeti najkasnije na pripremnom roitu ili do poetka glavne rasprave,ako pripremno roite nije odrano. Protiv ovih rjeenja nije dozvoljena posebna alba. ZAKAZIVANJE ROITA ZA GLAVNU RASPRAVU Sud donosi rjeenje o zakazivanju glavne rasprave i odreuje : dan i sat odravanja glavne rasprave pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu

Glavna rasprava e se odrati najkasnije u roku od 30 dana odravanja pripremnog roita a sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita. Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile nazone na pripremnom roitu,kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio pozvati. U pozivu za glavnu raspravu sud e obavijestit pozvane o posljedicama izostanka s roita. GLAVNA RASPRAVA Odravanje glavne rasprave je obavezno. Njena glavna funkcija je utvrivanje pravno relevantnih injenica kao osnova presude jer sud moe zasnovati odluku samo na procesnoj grai koja je bila predmet usmenog,neposrednog i javnog raspravljanja. Glavna rasprava se mora odrati u roku od 30 dana od zakljuivanja pripremnog roita.

1. TOK GLAVNE RASPRAVE Sudac otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga, sudac utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdane razloge za izostanak, pa : ako tuitelj bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu a bio je uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu upusti u raspravljanje ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni a bio je uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva

Glavna rasprava se odvija sljedeim redom : tuitelj ukratko izlae tubu, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem isprava tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuitelja ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se stranke, prvo tuitelj pa tueni sasluavaju se svjedoci, prvo svjedoci tuitelja a zatim svjedoci tuenoga izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke , poevi od tuitelja, imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem sud moe dopustit tuitelju da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenoga ako je tuitelju doputeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenoga i tueni ima pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuitelja

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako nije drukije predvieno zakonom. Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerojatnim da ih bez svoje krivnje nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu. Prilikom sasluavanja svjedoka pravilo je da svjedoka prvo sasluava stranka koja ga je predloila pa tek onda suprotna stranka. Sudac takoer moe postavljati pitanja strankama,svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja. Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. Sud nee dopustiti pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti, pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je vee dovoljno odgovoreno. Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.

2. ODGODA,ODLAGANJE I NASTAVAK ROITA ZA GLAVNU RASPRAVU Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja ako utvrdi : da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje da dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita

Sud je duan, najkasnije 8 dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni ovi navedeni uvjeti. Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestit sve pozvane. Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite samo iz sljedeih razloga : ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke ako obe stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeavanja spora ili zakljuenja sudske nagodbe.

Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga. Kad se roite odloi, sud e prisutnim odmah saopiti mjesto i vrijeme novog roita. To nije duan strankama koje nisu bile prisutne na odloenom roitu a bile su uredno pozvane. Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme odn.ne moe se odgoditi ili odloiti due od 30 dana osim ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u predvienim rokovima pa sud rjeenjem odredi dui rok za izvoenje dokaza. Sudac je o svakoj odgodi / odlaganju duan obavijestit predsjednika suda. Prilikom odgode / odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita odrediti uz prethodnu konzultaciju sa strankama. Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite ili rjeenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu / odlaganje roita nije doputena posebna alba. Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana sud e odrediti nastavak roita za sljedei radni dan. DOSTAVLJANJE To je procesno pravna djelatnost uruivanja pismena adresatima (procesna radnja suda). Omoguava svakoj stranci da zauzme stav prema radnjama druge stranke i prema sudu.

1. Nain dostavljanja. Dostavljanje se moe obavljati putem pote, ovlatene pravne osobe registrirane za obavljanje poslova dostave, ovlatene slubene osobe suda, diplomatskim putem. 2. Adresat dostavljanja. Kada se dostavlja fizikoj osobi, dostavlja joj se osobno, ako zakonom nije drukije odreeno. Kada se dostavljanje obavlja tijelima vlasti i pravnim osobama, dostavlja se osobi ovlatenoj za primanje pismena a ako se takva osoba ne zatekne onda uposleniku koji se zatekne. Kada stranku zastupa zakonski zastupnik ili punomonik onda se dostavlja zakonskom zastupniku ili punomoniku. Ako njih ima vie dovoljno je da se dostava obavi jednom od njih. Dostava odvjetniku moe se obaviti i predajom osobi koja je zaposlena u uredu. Kada se dostavlja vojnim osobama,pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog,rijenog,pomorskog i zranog prometa dostava se moe obavljati preko njihova stoera odnosno neposrednog starjeine. Kada se dostavlja osobama lienim slobode onda se dostava obavlja preko uprave zatvora. Kada se dostavlja pravnoj osobi onda se dostava moe obavljati i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. Za pravnu osobu koja ima sjedite u inozemstvu dostava se moe obavljati i putem njenog zastupstva,odnosno predstavnitva u BiH ili FBiH. 3. Vrijeme i mjesto dostave. Dostava se moe obaviti svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizike osobe, u sjeditu tijela vlasti, u uredu pravne osobe ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava treba obaviti tamo zatekne. 4.Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda fizikim osobama. Dostava se obavlja osobno ili odraslom lanu domainstva koji je duan primiti, a ako njih nema kuepazitelju ili susjedu ako oni pristanu. Na radnom mjestu a ako se tu ne zatekne, osobi koja tu radi, ako na to pristane. Kad se dostava uini navedenim osobama, osoba kojoj se pismeno trebalo dostaviti o tome e biti pismeno obavijetena. Ako se pismeno ne moe dostaviti na navedene naine, a dostavlja ustanovi da osoba stanuje na toj adresi, ostavit e u stanu ili pribiti na vrata, pismenu obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga moe preuzeti u roku od 15 dana. Dostava e se smatrati obavljenom na dan kad osoba kojoj se treba dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, protekom 15 dana. Ako je tuenik nepoznatog boravita dostava e se obaviti istodobnim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda i u najmanje jednim dnevnim novinama. Dostava se smatra obavljenom protekom 15 dana od dana objavljivanja. Osoba kojoj se dostava obavlja bit e obavijetena o objavi slanjem pismene obavijesti na adresu njenog posljednjeg poznatog boravita.

5. Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda pravnim osobama. Ako se dostava ne moe obaviti, a adresa nije izmijenjena postupa se isto kao i s fizikim osobama. 6. Odbijanje primitka. Ako neka od osoba koja je duna primiti pismeno to odbije, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili e ga pribiti na vrata. Na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja primitka, te mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena. 7. Dostavnica. Dostavnicu potpisuju primatelj i dostavlja. Primatelj e na dostavnici itko, slovima napisati dan primitka, svoje ime i prezime i u kojem svojstvu prima pismeno. Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. Kada je pismeno predano drugoj osobi a ne onoj kojoj se trebalo dostaviti na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba. Ako je na dostavnici neitko ili netono naznaen nadnevak dostave ili je dostavnica nestala dostava se moe dokazivati i na drugi nain. 8. Punomonik i zastupnik za primanje pismena. Tuitelj i njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u BiH, duni su ve prigodom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena. Ako to sami ne uine, sud poziva da imenuju punomonika, inae tubu odbacuje. Za tuenika vrijedi isto. Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena. Ako tuitelji u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomonika sud e jednoga od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena. ZASTOJ POSTUPKA To je procesno pravna situacija koja ne ukida parnicu kao procesno pravni odnos, nego samo zaustavlja njen tijek dok postoje odreene okolnosti. Razlikuje se od faktikog diskontinuiteta parnice koje ne proizvodi nikakve procesno pravne uinke (kad je sud ovlaten zastati s postupkom do nastupanja odreenog stanja npr.ako donosi meupresudu sud zastaje s postupkom do njene pravosnanosti). PREKID POSTUPKA To je zastoj do kojeg dolazi kada se u toku parnice pojave odreene smetnje odvijanju parnice.

1.Obligatorni razlozi za prekid postupka kada neke injenice samim postojanjem vode do prekida (npr.nedostaju procesne pretpostavke). To su : smrt ili gubitak parnine sposobnosti stranke,a nema punomonika u toj parnici smrt zakonskog zastupnika,prestanak ovlatenja za zastupanje a stranka nema punomonika u toj parnici prestanak pravne osobe odnosno zabrana rada nastup pravnih posljedica otvaranja steajnog postupka zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu kad je to drugim zakonom odreeno

2.Fakultativni razlozi za prestanak postoje kada sud moe prekinuti postupak : ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja odsjeeno od suda ako se odluka o tubenom zahtjevu ne moe donijeti prije nego to bude donesena odluka u postupku u povodu privrednog prijestupa ili u kaznenom postupku

Za vrijeme trajanja prekida postupka : prestaju tei svi rokovi za obavljanje parninih radnji sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio nakon zakljuenja glavne rasprave moe na temelju te rasprave donijeti odluku parnine radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek nakon to postupak bude nastavljen.

Postupak se nastavlja nakon otklanjanja smetnje (kada nasljednik,staratelj,novi zakonski zastupnik,steajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak; kad se prejudicijelni postupak pravosnano okona). Do nastavka dolazi na inicijativu stranke na ijoj je strani nedostatak (osim kod prejudicijelnih pitanja kad sud ex offo nastavlja postupak). DOKAZIVANJE Dokazivanje predstavlja djelatnost uoblienu procesnim normama, u kojoj sudjeluju sud, stranke i ostali sudionici u postupku, a koja obuhvaa prikupljanje dokaza, izvoenje dokaza i ocjenu dokaza.

PREDMET DOKAZIVANJA Predmet dokazivanja su pravno relevantne injenice. To su injenice za koje norme materijalnog prava veu odreene posljedice. Primarna dunost suda je da utvruje koje injenice trebaju biti predmet dokazivanja. Pravna pravila nisu nikada predmet dokazivanja. Ne dokazuju se : priznate injenice (mogu je opoziv priznanja; iznimno sud moe narediti dokazivanje ako smatra da stranke idu na to da raspolau zahtjevom kojim ne mogu raspolagati) opepoznate injenice (injenice poznate irem krugu ljudi) pretpostavljene injenice (ije postojanje zakon pretpostavlja) injenice utvrene kaznenom presudom

TERET DOKAZIVANJA Prikupljanje dokaza je na strankama i sudu. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvoenje injeninog zakljuka o tonosti spornih injenica, sud e primijeniti pravila o teretu dokazivanja presudu e donijeti na tetu one stranke koja nije bila u stanju pruiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje o istinitosti njenih injeninih tvrdnji. Ako sud moe iz prezentiranih dokaza izvesti zakljuak ne primjenjuju se pravila o teretu dokaza. Svaka stranka duna je dokazati injenice na kojima temelji svoj zahtjev. Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako ustanovi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. DOKAZ VRSTE DOKAZA Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve injenice iz kojih sud crpi saznanja o tonosti relevantnih injenica. Dokazna sredstva su odreeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Dokazi mogu biti dokazi u uem smislu (strogi) i dokazi u irem smislu (posvjedoenja). S obzirom na vezu izmeu dokaznih injenica i predmeta dokazivanja dokazi mogu biti neposredni i posredni. Posredni dokazi ili indicije ne doputaju mogunost izvoenja neposrednog zakljuka o postojanju pravno relevantnih injenica, ve je potrebna dodatna operacija koju sud izvodi po pravilima logike i opeg ivotnog iskustva. Neposredni dokaz je npr. tekst ugovora kao dokaz o postojanju ugovora.

10

DOKAZNA SREDSTVA 1.SVJEDOCI Svjedoci su fizike osobe koje pred sudom iskazuju svoja saznanja o odreenim injenicama. Opu sposobnost svjedoenja ima svaka osoba jer svaki graanin ima dunost istinitog svjedoenja. Posebna sposobnost svjedoenja postoji za pojedinu parnicu kada svjedoiti ne moe sudac, vjetak, stranka ili zakonski zastupnik. Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok je nadleno tijelo ne oslobodi te dunosti. Svjedok moe uskratiti svjedoenje : o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala o injenicama to ih je svjedok saznao kao odvjetnik,lijenik ili u obavljanju drugog poziva ili druge djelatnosti, ako postoji obveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju toga poziva ili djelatnosti

Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od kaznenog gonjenja sebe ili srodnike po krvi u pravoj liniji, u pobonoj liniji do treeg stupnja, branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja i onda kada je brak prestao, izvanbranog druga ili njegove srodnike do drugog stupnja te skrbnika ili staratelja, posvojitelja ili posvojenika. Svjedoka prvo ispituje stranka koja ga je predloila a zatim suprotna stranka. Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez nazonosti svjedoka koji e se kasnije sasluavati. Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku. Svjedoci koji se zbog starosti,bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati u svom stanu odnosno u prostorijama u kojima borave. 2.VJETACI Vjetak je struna osoba koja raspolae znanjima potrebnim za dokazivanje. Sadraj vjetaenja odreuje sud tako da je mogue da vjetak samo utvruje odreene injenice ili pak da izvodi zakljuke iz injenica koje mu se prezentiraju. Dokaz vjetaenjem iskljuivo predlae stranka (naznaava predmet i obim vjetaenja kao i osobu koja e vjetaenje obaviti). Protivna stranka e se izjasniti o tome. Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odreena za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud. Za razliku od vjetaka, svjedok strunjak je osoba koja sudu saopava svoje saznanje o injenicama iz prolosti, s tim to su takva saznanja zasnovana na posebnom strunom znanju.

11

Vjetaenje obavlja jedan vjetak (sa liste sudskih vjetaka) a na prijedlog stranke i vie njih. U sloenijim situacijama vjetaenje se moe povjeriti strunim ustanovama. Vjetaci su duni odazvati se pozivu i iznijeti svoj nalaz i miljenje. Vjetak se moe osloboditi vjetaenja iz istih razloga kao i svjedok svjedoenje ali i iz drugih opravdanih razloga. Izuzee vjetaka se moe traiti iz istih razloga kao i izuzee sudaca. Zahtjev za izuzee se podnosi prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem (osim ako je za razloge saznala kasnije). Protiv rjeenja kojim se prihvaa ili odbija zahtjev za izuzee nije doputena posebna alba. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije 8 dana prije roita za glavnu raspravu. Sud ocjenjuje miljenje vjetaka po naelima slobodne ocjene dokaza. 3.SASLUANJE STRANAKA Treba razlikovati informativno sasluanje stranaka od sasluanja kao dokaznog sredstva. U funkciji informativnog sasluanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parninog postupka (koristi se da se prikupi procesna graa,da se utvrdi to je sporno meu strankama i sl.). Na prijedlog stranke sud odreuje izvoenje dokaza sasluanje parninih stranaka. Sud e odluiti da saslua samo jednu stranku ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili ako se ne odazove pozivu suda a uredno je obavijetena. Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluat e se njen zakonski zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka. Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda niti se moe prisiliti na davanje iskaza. Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivati e se i pri izvoenju dokaza sasluanjem stranaka ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano. 4.ISPRAVE Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Pod ispravama se podrazumijeva svaki fiziki predmet na kojem je odreenim znacima zapisana neka misao. Vrste su : s obzirom na sadraj : dispozitivne ili konstitutivne (usmjerene na zasnivanje, promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa) i dokazne ili dokumentarne (usmjerene na dokazivanje odreenih injenica) s obzirom na formu : konstitutivne (isprave ije je postojanje uvjet punovanosti izjave volje koja je u ispravi izloena) i deklaratorne (nije uvjet punovanosti izjave volje koja je u njoj sadrana) s obzirom na izdavatelja : javne (nadleni organ, propisana forma, u okviru nadlenosti) i privatne (ne zadovoljavaju navedene kriterije)

to se tie dokazne snage, kod privatnih se utvruje na temelju slobodne ocjene a kod javnih na temelju presumpcije istinitosti.

12

Ako meunarodnim ugovorom nije neto drugo odreeno,inozemne javne isprave koje su propisno ovjerovljene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave. Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koji se poziva za dokaz svojih navoda. Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe tu stranku pozvati da podnese ispravu. Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sam u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadraj cijeni zajednikom za obje stranke. Sud moe na prijedlog stranke narediti treoj osobi da podnese ispravu samo kada je ona po zakonu duna pokazati ju ili ju podnijeti ili kad je rije o ispravi koja je po svom sadraju zajednika za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu. Pravomono rjeenje o dunosti tree osobe da podnese ispravu moe se ovriti prema pravilima ovrnog postupka. 5.OEVID Oevid se poduzima kada je za utvrivanje koje injenice ili razjanjenje koje okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. Oevid se moe obavljati i uz sudjelovanje vjetaka. OSIGURANJE DOKAZA Osiguranje dokaza je procesno pravna ustanova koja omoguava izvoenje odreenih dokaza u sluajevima kada bi izvoenje tih dokaza kasnije postalo oteano ili ak onemogueno. Uvjeti za osiguranje dokaza su : da postoji opasnost da se dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje kasnije biti oteano da postoji prijedlog za osiguranje dokaza

Ako se trai prije pokretanja postupka, te u iznimnim sluajevima, ako je postupak u tijeku, nadlean je nii sud prvog stupnja na ijem se podruju nalaze dokazi. Ako je prijedlog stavljen u toku parninog postupka nadlean je sud pred kojim se vodi postupak. Prijedlog se dostavlja na izjanjenje suprotnoj strani, ako je ona poznata. Ako postoji opasnost od odlaganja, sud moe donijeti rjeenje o osiguranju dokaza i bez izjanjenja suprotne strane. Suprotnoj strani koja je nepoznata ili je nepoznato njeno boravite, sud moe radi sudjelovanja na roitu postaviti privremenog zastupnika. Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije doputena alba.

13

IZVOENJE I OCJENA DOKAZA Svaka stranka duna je dokazati injenice na kojima temelji svoj zahtjev. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Sud e slobodnom ocjenom dokaza ustanoviti injenice na temelju kojih e donijeti odluku. Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tijekom parnice. Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti hoe li te injenice cijeniti priznatim ili osporenim. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da te injenice ne postoje, ako zakonom nije drukije odreeno. Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate. Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). Sudac zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sve ovlasti koje ima sudac kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. Protiv rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom nije doputena posebna alba. Ako se zbog iznimnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti rok za izvoenje dokaza. Kad odreeni rok protekne, rasprava e se provesti bez obzira na to to odreeni dokaz nije izveden. PARNINI TROKOVI Parnini trokovi su izdaci uinjeni u toku i povodom parninog postupka. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice. Parnine trokove snose stranke (prethodno ona koja ih je izazvala, a na kraju ona koja je izgubila). Obaveze koje nastaju na osnovu plaanja parninih trokova ne smiju biti prepreka za traenje i ostvarivanje pravne zatite. Sud ne moe odbaciti tubu zato to stranka nije platila takse, ali moe zahtijevati prinudno izvrenje. Prethodno snoenje parninih trokova. Kada stranka predloi izvoenje dokaza duna je unaprijed poloiti svotu potrebnu za podmirenje trokova. Kada izvoenje dokaza predloe obje stranke,sud e odrediti da svotu potrebnu za podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove. Sud e odustati od izvoenja dokaza ako svota potrebna za podmirenje trokova ne bude poloena u roku koji odredi sud, ali ga to ne oslobaa obveze da sporne injenice utvruje drugim dokazima. Ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje dokaza a stranke ne poloe duni iznos, trokovi izvoenja dokaza isplatit e se iz sredstava suda.

14

Konano snoenje trokova. Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je protivnoj stranci naknaditi trokove. Ako stranka djelomino uspije u parnici, sud moe, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka naknadi drugoj razmjeran dio trokova. Pri odluivanju koji e se trokovi stranci naknaditi, sud e uzeti u obzir samo trokove koji su bili potrebni radi voenja parnice. Stranka je duna neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci trokove koje je prouzroila svojom krivnjom ili sluajem koji se njoj dogodio. Ako nije bilo povoda za podnoenje tube, tuitelj e naknaditi tueniku parnine trokove. Tuitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranci naknaditi trokove, osim ako je povlaenje tube uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tuenika. Stranka koja je odustala od pravnog lijeka duna je protivnoj stranci naknaditi trokove nastale u povodu pravnog lijeka. Svaka stranka podmiruje svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drukije dogovoreno. Suparniari podmiruju trokove na jednake dijelove. Ako postoji znatna razlika glede njihova udjela u predmetu spora, sud e prema razmjeru toga udjela odrediti koliki e dio trokova naknaditi svaki od suparniara. Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za trokove dosuene protivnoj strani. Za trokove prouzroene posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara, ostali suparniari ne odgovaraju. O naknadi trokova odluuje sud na zahtjev stranke bez raspravljanja. Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje prethodi odluivanju o trokovima. O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava postupak pred tim sudom. U tijeku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo na naknadu trokova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari. Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tubu, odluit e o trokovima cijelog postupka. Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno suenje, ostavit e da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odlui u konanoj odluci. Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari. Osloboenje od plaanja trokova. Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja prema svome opem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno uzdravanje svoje i svoje obitelji. Osloboenje od plaanja trokova obuhvaa pristojbe i predujam za trokove svjedoka, vjetaka, oevida, prijevoda i sudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranku plaanja svih trokova ili jednog dijela troka. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog stranke za osloboenje od plaanja trokova postupka nije doputena alba.

15

Sud moe ukinuti rjeenje o osloboenju od plaanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo ili da nije ni bilo osnova za oslobaanje od plaanja. Ako se parnica okona pobjedom stranke koja je osloboena od plaanja, protivnik snosi sve trokove koji su nastali za osloboenu stranku. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove trokove, on moe odrediti da ove trokove u cjelini ili djelomino snosi stranka koja je bila osloboena i to iz onoga to joj je dosueno. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika trai naknadu onog to je platila. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONAVA POSTUPAK To su radnje kojima stranke slobodno disponiraju zahtjevom (priznanje zahtjeva, odricanje, povlaenje tube, sudsko poravnanje). Povlaenje tube. Povlaenje tube je procesno pravna izjava usmjerena sudu, kojom tuitelj manifestira svoju volju da odustaje od traenja pravne zatite u pokrenutoj parnici, ali se time ne odrie traenja pravne zatite u konkretnom predmetu. Posljedica povlaenja tube je gaenje parnice. Tuitelj moe povui tubu bez pristanka tuenoga prije nego to je tuba dostavljena tuenome. Tuba se moe povui i nakon dostave tuenome,sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od 8 dana od dana obavijesti o povlaenju tube ne oituje, smatrat e se da je pristao na povlaenje. Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti. MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije. Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja glavne rasprave. Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka. Sud e, na pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu. U cilju doprinosa nagodbi sud moe strankama predloiti kako da se nagode, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima meu strankama i drugim okolnostima. Sudska nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio. Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba glede zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati. Kada sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono. Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljuena kada stranke potpiu zapisnik. Sudska nagodba ima snagu ovrnog naslova.

16

Sudska se nagodba moe pobijati samo tubom. Sudska se nagodba moe pobijati ako je zakljuena u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Tuba se moe podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja a najkasnije u roku od 5 godina od dana zakljuenja sudske nagodbe. Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti vodi li se parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljuena sudska nagodba i ako ustanovi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljuena sudska nagodba, odbacit e tubu. OBRAMBENE RADNJE TUENOGA PRIGOVORI 1.Procesno pravnim prigovorima tueni ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tubu odbacuje kao nedoputenu. Procesni nedostaci mogu biti : na strani suda (nenadlenost), na strani stranaka (stranaka i parnina sposobnost stranaka, nedostaci u zastupanju), na strani predmeta spora (procesne smetnje res iudicata i lis pedens). 2.Materijalno pravni prigovori su prigovori kojima tueni osporavanjem tubenog zahtjeva kao neosnovanog pokuava prouzrokovati njegovo odbijanje. Materijalno pravni prigovori su tvrdnje injeninog karaktera. Istiui ove prigovore uputa se u raspravljanje o meritumu. Po sadraju se dijele : prigovori kojima tueni iznosi injenice koje sprjeavaju nastanak tuiteljevog prava (npr.tueni tvrdi da je ugovor nitav) prigovori kojima tueni iznosi injenice koje izazivaju prestanak tuiteljevog prava (npr.tueni tvrd da je ispunio obvezu, da je izvren oprost duga) prigovori kojima tueni iznosi injenice koje uskrauju ostvarenje postojeeg prava tuitelja : peremptorni (trajno uskrauje izvrenje neke obveze npr.prigovor zastare) dilatorni (privremeno uskraivanje ispunjenja inidbe npr.potraivanje tuitelja jo nije dospjelo)

Karakter materijalno pravnih prigovora imaju i tvrdnje injeninog ili pravnog karaktera kojima tueni osporava osnovanost tubenog zahtjeva. injeninim tvrdnjama tueni osporava istinitost injenica na kojima zasniva osnovanost svom tubenog zahtjeva, a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tubeni zahtjev nije osnovan.

17

PRIGOVOR KOMPENZACIJE Kompenzacija je jedan od oblika gaenja obveze. Ako je izvrena izvan parnice nema vie predmeta spora. Ako se istakne u parnici to je materijalno pravni prigovor koji ima procesno djelovanje. Uinak prestanka obveze ne nastaje isticanjem prigovora nego tek odlukom suda (sudsko prebijanje). Ako se postupak ne zavri presudom ne nastaju uinci kompenzacije makar je dana izjava o kompenzaciji. Potraivanje tuenog se moe kompenzirati samo do visine tubenog zahtjeva. Moe se istaknuti samo do zakljuenja glavne rasprave. U albenom postupku se ne moe isticati. PROTUTUBA Protutuba je tuba koju podie tueni u parnici koja tee povodom tube i njome protiv tuitelja istie samostalan tubeni zahtjev. Protutuba moe biti obrambena radnja defanzivnog karaktera i ofenzivna radnja. Tuenik moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, podnijeti protutubu, ako je zahtjev protutube u vezi sa tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protutubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomino odluka o tubenom zahtjevu. Nakon odravanja pripremnog roita, protutuba se moe podnijeti samo ako tuenik na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protutube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. Protutuba se moe podnijeti ako je za zahtjev iz protutube stvarno nadlean vii sud. Vrste : koneksna (odreuje se s obzirom na vezu koja postoji izmeu zahtjeva iz tube i protutube. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom injeninom osnovu) prejudicijelna (tueni njome istie zahtjev da se utvrdi ne/postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tubenom zahtjevu. Koristi je kada ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa djelovanjem pravosnanosti) kompenzacijska (kada je njegovo potraivanje vee od potraivanja tuitelja pa ima interes da se cijelo potraivanje utvrdi pravosnanom presudom a ne prigovorom kompenzacije koji djeluje samo do visine tubenog zahtjeva)

18

19