Primjeri Presuda Iz Sudske Prakse Bih

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federation of Bosnia and Herzegovina
Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH
Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS
MODUL 2
GRAANSKA OBLAST
GLAVNA RASPRAVA I
SUDSKE ODLUKE
Vodei ekspert:
Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
Konsultanti:
Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka
Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH
Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS
Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka
Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli
Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju
Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine
Uvod
Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz
razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini
instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom
radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani
zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i
koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije
Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog
Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih
Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s
naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za
edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se
pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.
Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i
tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih
pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i
novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne
i Hercegovine koji se stalno razvija.
Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova
pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u
Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u
formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.
Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu
kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal
neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju
sudaca i tuitelja.
Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se
svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov
trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve
vrste u Bosni i Hercegovini..
Branko Peri
Predsjednik
Visokog sudskog i tuilakog vijea
Bosne i Hercegovine
Biljana Mari
Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca
u Republici Srpskoj
Sanela Paripovi
Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca
u Federaciji Bosne i Hercegovine
GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE
SADRAJ
UVOD U MODUL .......................................................................................................... 6
PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA ................................................................... 9
OPIS PODMODULA ..................................................................................................... 9
1. OPE NAPOMENE................................................................................................. 10
2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE .............................................................. 12
3. TOK GLAVNE RASPRAVE .................................................................................. 15
3.1. Ope napomene........................................................................................... 15
3.2. Otvaranje glavne rasprave.......................................................................... 17
3.3. Odvijanje glavne rasprave .......................................................................... 20
3.4. Zakljuenje glavne rasprave ...................................................................... 23
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE .................... 29
4.1. Ope napomene........................................................................................... 29
4.2. Odgoda roita ............................................................................................ 30
4.3. Odlaganje roita........................................................................................ 30
4.4. Nastavak roita.......................................................................................... 31
5. JAVNOST GLAVNE RASPRAVE......................................................................... 35
PODMODUL II DOKAZIVANJE.......................................................................... 39
1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPE NAPOMENE .................................. 40
2. UVIAJ ..................................................................................................................... 48
3. ISPRAVE................................................................................................................... 50
4. SVJEDOCI ................................................................................................................ 55
5. VJETAENJE........................................................................................................ 61
6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA ........................................................... 71
7. OSIGURANJE DOKAZA ....................................................................................... 76
PODMODUL III - SUDSKE ODLUKE .................................................................... 80
UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 80
1. OPE NAPOMENE................................................................................................. 81
2. PRESUDE ................................................................................................................. 82
3. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA ................................................................ 98
4. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA ............................................................. 105
5. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA .................................................................... 107
6. DONOENJE PRESUDA...................................................................................... 110
7. PISMENA IZRADA PRESUDA ........................................................................... 111
8. DOSTAVA PRESUDE ........................................................................................... 119
10. ISPRAVLJANJE PRESUDE .............................................................................. 123
11. PRAVOMONOST PRESUDE.......................................................................... 126
12. RJEENJA ........................................................................................................... 137
ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE ..................... 145
1. Zakazivanje glavne rasprave ................................................................................... 145
2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da:..................................... 145
ANEX I I .................................................................................................................... 146
1. ema toka glavne rasprave...................................................................................... 146
2. Odgaanje rasprave ................................................................................................. 149

3. Odlaganje ve zapoete glavne rasprave............................................................ 149
4. Nastavak glavne rasprave........................................................................................ 149
ANEX III..................................................................................................................... 150
Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast glavne rasprave .................................. 150
ANEX IV ..................................................................................................................... 164
Javnost glavne rasprave u vezi sa medijskim praenjem sudskih postupaka............ 164
ANEX V...................................................................................................................... 166
Osvrt na zakon o vjetacima u federaciji bih............................................................. 166
ANEX VI ..................................................................................................................... 168
Dileme u pogledu sasluanja stranaka kao dokaza u parninom postupku ............. 168
ANEX VII ................................................................................................................. 170
Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast dokazivanja ........................................ 170
Z A P I S N I K............................................................................................................ 171
R J E E N J E ........................................................................................................... 173
ANEX VIII .................................................................................................................. 180
Problemi vezani za pravo albe protiv rjeenja po prijedlogu za povrat u prijanje
stanje ............................................................................................................................ 180
ANEX IX .................................................................................................................... 182
Dileme u pogledu pravomonosti presude i roka za izvrenje inidbe.................. 182
ANEX X...................................................................................................................... 184
Primjeri i obrasci iz sudske prakse u pogledu sudskih odluka .................................. 184
ANEX XI .................................................................................................................... 203
ema naina izrade presude i sadraj obrazloenja ................................................... 203
UVODNE NAPOMENE
Kategorije
- Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH (Sl.

Glasnik BiH br. 36/04)
-Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine (Slubene nonvine F BiH br. 53/03)
-Zakon o parninom postupku Republike Srpske (Sl.
Glasnik RS br. 58/03 i 85/03)
- Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH (Sl.
Glasnik BDBiH, br. 5/00, 1/00 i 602)
Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri
Zakona i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, u
daljem tekstu ZPP BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon o
parninom postupku Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP F
BiH, u lanovima od 97 do 202, Zakon o parninom postupku
Republike Srpske, u daljem tekstu ZPP RS, u lanovima od 97
do 202 i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, u
daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156
do 207.
Pitanja koja e se obraditi u ovom modulu odnose se na
odredbe gore navedenih Zakona o parninom postupku kojima
se regulie materija zakazivanja glavne rasprave, tok glavne
rasprave, odgoda, odlaganje i nastavak glavne rasprave,
javnost glavne rasprave, dokazi i izvoenje dokaza (ope
napomene), isprave, svjedoci, vjetaenje, sasluanje stranaka,
osiguranje dokaza, presude (ope napomene), presude na
osnovu priznanja, presude na osnovu odricanja, presude zbog
proputanja, donoenje, pismena izrada i dostava presuda,
dopunske presude, ispravljanje presuda, pravomonost presuda
i rjeenja.
Trajanje
Kontinuirana edukacija bez odreenog roka trajanja
Oblik
Prirunik, kompletan materijal objavljen na web stranici radi

interaktivnog pristupa, seminari, radionice sa hipotetikim
sluajevima i panel diskusije
Ciljevi edukacije
Unaprijeenje teoretskih znanja iz ove oblasti za uesnike

u edukaciji
Utvrivanje razlike u primjeni ranijeg i novog
zakonodavstva kada je u pitanju materija koju obuhvata modul
Identifikacija problema i dilema u primjeni novih zakona

u toku glavne rasprave i prilikom donoenja odluka te
pronalaenje mogunosti za rjeavanje istih,
Ujednaavanje sudske prakse u rjeavanju identificiranih
problema.
Konano, unaprijeenje praktine sposobnosti uesnika u
edukaciji da vode glavnu raspravu i donose potrebne procesne
odluke, te da donose odluke kojim se meritorno rjeava
odreena graansko-pravna stvar
Opis
Odredbama novih parninih zakona kojima se reguliu

glavna rasprava, dokazivanje i sudske odluke u velikoj mjeri
su promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u
prijanjim zakonima. Do ovih promjena je dolo uglavnom
zbog izraene tenje da se raspravljanje i donoenje odluke u
parninom postupku obavi to bre i efikasnije. injenica je da
su odredbe prijanjih procesnih zakona u velikoj mjeri
omoguavale da se parnini postupak neopravdano
odugovlai. Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem
postupka, odredbama novih zakona kojima se regulie glavna
rasprava je ukinuta mogunost iznoenja novih injenica i
dokaza tokom cijele glavne rasprave, ve se isti mogu
predlagati samo na pripremnom roitu. Izmijenjene su
odredbe o odgodi i odlaganju roita, a takoer je potpuno
iskljuena mogunost odlaganja roita na neodreeno
vrijeme, te mogunost ponovnog otvaranja ve zakljuene
glavne rasprave, zbog toga to su te mogunosti u praksi vrlo
esto zloupotrebljavane u svrhu odugovlaenja parninog
postupka. Uslijed promjena kojima se strankama daje znatno
aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u odredbama
o rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije.
Sutinski je uloga sudije promijenjena, i to u smislu da se on
sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava
vodi pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije
obavezan da brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja,
te da se stara da se u toku rasprave iznesu odluujue injenice
i razjasne nepotpuni navodi.
Time je naravno data mnogo aktivnija uloga samim
parninim strankama. to se tie materije dokazivanja, prema
novim Zakonima o parninom postupku stranke su dune da
dokau injenice na kojima zasnivaju svoj zahtjev. Ovim se
posebno daje znaaj raspravnom naelu koje ima sasvim
drugaiji znaaj u odnosu na stare odredbe. Odredbe o sudskim
odlukama su takoer pretrpjele izmjene u odnosu na prijanje
zakone. Tako novi zakoni vie ne predviaju mogunost

donoenja djelomine presude i meupresude, a ovo
vjerovatno zbog toga to se prilikom izrade zakona teilo
izbjegavanju mogunosti da se parnini postupak odlugovlai
ulaganjem albi i na ovakve presude.
Budui da je donoenjem novih Zakona o parninom
postupku u entitetima dolo do radikalnih izmjena u toku
postupka i donoenju sudskih odluka, to se ukazuje
neophodnim raspravljati o primjeni novih zakona, te
identificirati dileme i probleme sa kojima se sudije susreu u
neposrednom radu, to je osnovi cilj cjelokupnog modula.
Materija modula je obraena kroz tri podmodula i to glavna
rasprava, dokazivanje i sudske odluke, a svaki podmodul je
nadalje podijeljen u pojedine teme, koje se poklapaju sa
poglavljima novih Zakona o parninom postupku, a u kojma su
regulisane odreene oblasti. Na kraju svake teme dat je krai
prikaz raspoloive sudske prakse, te eventualna pitanja i
dileme iz te oblasti.
Mogui
predavai/edukatori
Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.
Dnevni red modula
Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran
od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.
Vodei ekspert
Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
UVOD U MODUL
Materija vezana za oblast glavne rasprave u parninom postupku je u velikoj mjeri
izmjenjena donoenjem novih zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom Bosne i Hercegovine, uzimajui u obzir i
ranije doneseni zakon u Distriktu Brko. Razlozi za to su mnogostruki. Naime, kao
jedna od najveih zamjerki sudovima u parninim postupcima prije donoenja novih
zakona je isticana neefikasnost u voenju glavne rasprave, bespotrebno i esto
odlaganje roita za glavnu raspravu, nedostatak koncentracije dokaza u postupku, a
zbog ega se parnini postupak u praksi odugovlaio, ime su bile povrijeene i odredbe
lana 6 Evropske Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga je u
novim procesnim zakonima dat poseban znaaj odredbama o glavnoj raspravi, kojima
su u velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih zakona, a u cilju vee efikasnosti u
postupku, te brem zavravanju graanskih predmeta. Ovo bi trebalo da doprinese
efikasnijem radu sudova i smanjenju zaostataka u broju predmeta u radu, to je jedan od
ciljeva pravosudne reforme. Takoer su odredbe o provoenju glavne rasprave u novim
zakonima o parninom postupku izazvale dosta kontraverzi i dilema meu sudijama u
Bosni i Hercegovini meu kojima postoje razliita miljenja o nainu na koji je glavna
rasprava regulisana. Zbog toga se ukazuje velika potreba da u ovoj oblasti doe do
razmjene stavova i miljena, te dalje edukacije sudija, kako bi bili postignuti ciljevi
zbog kojih su odredbe kojima se regulie glavna rasprava u tolikoj mjeri izmjenjeni u
odnosu na stare zakone o parninom postupku. Smatramo da u materiji koja e biti
obraena u ovom modulu treba da bude sadrana i oblast dokaza i provodjenja dokaza,
mada se ta oblast u svim novim Zakonima o parninom postupku nalazi u posebnom
poglavlju, u odnosu na glavnu raspravu. Ovo posebno zbog toga to je najvaniji
segment glavne rasprave upravo dokazni postupak, budui da je jedna od pretpostavki
za ubrzavanje prvostepenog postupka koncentracija dokaza na jednom roitu za glavnu
raspravu. Takodjer je ve u praksi primjeeno da meu sudijama postoje velike dileme u
pogledu naina provoenja dokaza na glavnoj raspravi, prema odredbama novih zakona.
U ovom modulu smo obuhvatili i oblast zakazivanja roita za glavnu raspravu, mada
formalno ta oblast spada u pripremno roite, o emu postoji poseban modul. Ovo smo
uinili u dogovoru sa voditeljem modula broj 1, poto smo zajedniki smatrali da je
neophodno ba u ovom modulu posvetiti panju zakazivanju roita za glavnu raspravu,
budui da se u tim odredbama reguliu neka pitanja koja su posebno znaajna i za sam
tok glavne rasprave.
U pogledu dijela modula koji se odnosi na sudske odluke, takoer je donoenjem
novih zakona o parninom postupku dolo do znaajnih izmjena, mada ne onako
drastinih kao to je sluaj sa materijom glavne rasprave. Ove promjene se posebno
odnose na donoenje presude zbog proputanja, a takodjer je posebna paznja poklonjena
pismenoj izradi i njenom dostavljanju. I ove izmjene su oigledno imale za cilj ubrzanje
parninog postupka i poveanje efikasnosti rada suda, pri emu se i strankama u
postupku daje puno aktivnija uloga, tj. pasivno ponaanje stranaka u postupku se manje
tolerira. Ovo su. pitanja kojima e se posvetiti najvea panja prilikom edukacije
sudija u ovoj oblasti.
Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiri Zakona i to Zakon o
parninom postupku pred Sudom BiH, u daljem tekstu ZPP BiH, u lanovima od 64 do
169, Zakon o parninom postupku Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP F BiH, u
lanovima od 97 do 202, Zakon o parninom postupku Republike Srpske, u daljem
tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko

Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, u lanovima od 226 do 272 i 156 do 207.
Odredbe kojima se regulie materija ovog modula su gotovo identine u drzavnom i
entitetskim zakonima, dok se ZPP BD BiH donekle razlikuje, mada te razlike nisu
sutinske, niti su od veeg znacaja. Stoga e se metodoloki materija tretirati kao da je
rije o jednom zakonu, bez insistiranja na broju lana koji regulise pojedinu situaciju, s
tim da e se u sluaju potrebe naglasiti eventualna razlika u odredbama pojedinih
zakona.
Odmah se mora napomenuti da su pojedine odredbe novih zakona, pogotovo one koje
reguliu tok glavne rasprave, teko primjenjive u praksi i dovode do mnogih nedoumica,
to je primjeeno ve nakon godinu i pol dana od poetka primjene novih zakona.
Naime, vidljivo je da razliiti sudovi i sudije potpuno drugaije postupaju u istim ili
slinim procesnim situacijama. Zbog toga e biti posebno zanimljivo uzeti u obzir
razliita miljenja i metode rada, te pokuati izvriti usaglaavanje sudske prakse iz ove
oblasti.
Materijali koji su uzeti u obzir prilikom izrade modula su u prvom redu biti
komentari novih zakona o parninom postupku. Pri tome treba imati u vidu da se novi
zakoni primjenjuju relativno kratko vrijeme, a da je za pisanje relevantnih komentara iz
neke procesne oblasti potrebno da proe dosta vremena u primjeni nekih odredbi, kako
bi se u praksi dolo do najoptimalnijih rjeenja. Uz komentare zakona koristila se i
druga dostupna literatura, a posebno sudska praksa Vrhovnih sudova entiteta, sudova
Brko Distrikta, te kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine i okrunih
sudova u Republici Srpskoj. Posto je u edukaciji prioritet iznalaenje praktinih rjeenja
za pojedina konkretna pitanja, manje se koristitila literatura isto teoretske naravi.
to se tie strukture modula, on se sastoji od 3 podmodula, i to jednog koji obrauje
materiju glavne rasprave, drugog podmodula za dokaze i provodjenje dokaza, a trei
podmodul obrauje sudske odluke u prvostepenom postupku. Svaki od podmodula je
nadalje podijeljen na teme, koje su uglavnom identine sa poglavljima iz Zakona o
parninom postupku pred Sudom BiH, entiteta i Distrikta Brko.
Materija svih podmodula je u formi prirunika u kome su prvo relativno kratko
izloene osnovne teoretske postavke oblasti, t.j. teme, a zatim navedeni primjeri iz
sudske prakse za pojedine teme. Takoer se za pojedine teme postavljaju neka
konkretna pitanja koja su proistekle iz dosadanje prakse sudova u postupanju po novim
zakonima, te se pokuavaju dati mogue varijante odgovora na ta pitanja i iznijeti
eventualna razliita miljenja u vezi nekih dilema. U toku izrade ovog prirunika odran
je i jedan pripremni test seminar, na kojem su neke postavke modula provjerene u
diskusiji sa kolegama iz cijele Bosne i Hercegovine, te je naglasak dat na praktinu
obuku i razmjenu miljenja a ne na predavanja ex katedra. Sam prirunik e veinom
biti zasnovan na rijeavanju pojedinih praktinih pitanja iz prakse i davanja moguih
varijanti rjeenja, a ne bi trebao da ima konanu verziju, ve bi bio otvoren za daljnja
dograivanja i eventualne ispravke, u neprekidnoj interakciji sa svim kolegama koje su
zainteresovan za bilo koji vid saradnje. Prema tome, osnovna ideja modula je da on ne
bude nepromjenjiv, ve da se dograuje i ispravlja aktuelnom sudskom praksom i
doprinosima kolega koji e iznositi svoja miljenja i dileme, kako putem dopisivanja,
tako i na seminarima i drugim vidovima edukacije.
U kontekstu obraivanja pojedinih pitanja i tema, modulom je obuhvaena i postojea

sudska praksa. Budui da je sudska praksa u pogledu primjene novih zakona veoma
oskudna, u modulu smo obuhvatili i sudsku praksu sudova iz zemalja regije (biva
SFRJ), te sudsku praksu nastalu prije 1991 godine. Iako smo svjesni smo da sudska
praksa drugih drava, te praksa koja je nastala u vrijeme vaenja drugog Zakona o
parninom postupku, ne moe dati definitivne odgovore na brojne dileme koje proistiu
iz primjene novih zakona, ipak smo miljenja smo da u pojedinim sluajevima i ova
sudska praksa moe znatno olakati rjeenje nastalih problema u primjeni novih Zakona
o parninom postupku
Prilikom izrade materijala za prirunik, pojavila se potreba da se neka pitanja i dileme
malo ire obrade, te da se navedu neki primjeri i obrasci koji bi mogli pomoi kolegama
koji su na poetku sudake karijere. Stoga smo se odluili da dio pripremljenog
materijala odvojimo u anexe, koji su sastavni dio modula. Ujedno pozivamo sve kolege
koji su zainteresovani da nam pomognu u izradi ovog materijala za edukaciju, da nam
poalju svoje primjere iz sudske prakse, te nas upoznaju sa dilemama sa kojima se
susreu u radu, kako bi mogli u najveoj moguoj mjeri odgovoriti zadatku koji je pred
nama.
PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA

OPIS PODMODULA
Kategorije
U ovom podmodulu obrauje se dio Zakona o parninom

postupku koji obuhvata odravanje glavne rasprave pred
prvostepenim sudom, sa posebnim osvrtom na dosadanja
iskustva sudova u Bosni i Hercegovini i na eventualne
dileme kod tumaenja odredbi Zakona u radu sudija, u cilju
da se iste ovim podmodulom u najveoj moguoj mjeri
razrijee, kako bi sudije to bre i efikasnije vodili glavne
rasprave u parninom postupku, to je i jedan od osnovnih
ciljeva ZPP-a.
Trajanje
Za zavretak ovog podmodula na seminaru potrebno je

najmanje est radnih sati.
Oblik
U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku

kraeg uvodnog predavanja, gdje e se naznaiti osnovni
problemi i dileme, a zatim je predvieno interaktivno uee
edukacione jedinice ili grupe te strunjaka na podmodulu i to
putem diskusije predvoene od strane moderatora i panel
diskusije.
Ciljevi edukacije
Na korisnike podmodula, koji nemaju dovoljno iskustva

eli se prenijeti znanje o tome koje su pretpostavke za
pravilno rukovoenje glavnom raspravom, te prepoznavanje
problema u svakom konkretnom sluaju, a ciljevi edukacije
korisnika sa veim iskustvom su da se putem konferencijskih
aktivnosti razmjenom miljenja doprinosi usaglaavanju
sudske prakse o ovom pitanju.
10
1. OPE NAPOMENE
Tumaenje norme, kao proces njenog saznanja, pretpostavka je njene pravilne
primjene i ostvarivanje osnovnog cilja donoenja iste norme. U procesu reforme
donoenja novih procesnih zakona na nivou Bosne i Hercegovine i njenim entitetima, te
u Distriktu Brko, osnovni cilj je bio brz i efikasan postupak pred redovnim sudovima u
svim instancama.
Odredbama novih parninih zakona kojima se regulie glavna rasprava u velikoj
mjeri su promijenjene odredbe koje su regulisale ovu materiju u prijanjim zakonima.
Do ovih promjena je dolo zbog tenje da se raspravljanje obavi to bre i efikasnije.
injenica je da su odredbe prijanjih zakona omoguavale da se postupak neopravdano
odugovlai, poto su stranke imale mogunost iznoenja novih injenica i dokaza u
svim fazama glavne rasprave, a takoer se esto dogaalo da se roita odlau bez
stvarne potrebe. Takoer je postojala mogunost i odlaganja roita na neodreeno
vrijeme, to se esto koristilo od strane suda radi izbjegavanja donoenja odluke. Zbog
tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka, odredbama novih zakona kojima se
regulie glavna rasprava je ukinuta mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom
cijele glavne rasprave, ve se isti mogu predlagati samo na pripremnom roitu (ovde
postoji jedan izuzetak o kome e kasnije biti vie govora). Takoer su izmijenjene
odredbe o odgodi roita, te je potpuno iskljuena mogunost ponovnog otvaranja ve
zakljuene glavne rasprave. Mora se priznati da je u prolosti ovaj institut u praksi esto
zloupotrebljavan, radi prolongiranja donoenja odluke. Uslijed promjena kojima se
strankama daje znatno aktivnija uloga u postupku, dolo je do izmjene i u odredbama o
rukovoenju glavnom raspravom od strane sudije. Sutinski je uloga sudije
promijenjena, i to u smislu da se on sada samo obavezuje da vodi rauna da se glavna
rasprava vodi pravilno i da se ne odlae bespotrebno, dok vie nije obavezan da brine da
se o predmetu spora svestrano raspravlja, te da se stara da se u toku rasprave iznesu
odluujue injenice i razjasne nepotpuni navodi. Naime, novi zakoni su uglavnom
usvojili raspravno naelo, na utrb naela materijalne istine. Time je naravno data
mnogo aktivnija uloga samim parninim strankama. Ovim bi tebalo da se sprijeavaju
mogunosti koritenja nekih naina za odugovlaenje postupka od strane suda i
stranaka, ali u praksi takoer iz toga proizlaze i neki potpuno novi problemi. Naime,
uslijed neuporedivo aktivnije uloge parninih stranka u toku postupka esto dolazi do
situacija u kojima stranke i njihovi punomonici, ak i advokati, nisu u mogunosti da u
potpunosti odgovore zahtjevima koje pred njih postavljaju odredbe novih zakona.
Stranke i njihovi punomonici nepravilnim i neadekvatnim postupanjem oteavaju tok
glavne rasprave i cjelokupni parnini postupak. Stoga je nae miljenje da je u pogledu
procesnih mogunosti koje pruaju novi zakoni potrebno educirati, pored sudija, i
advokate koji zastupaju stranke.
to se tie ranijih odredbi o spajanju i razdvajanju parnica, iste su po novim
zakonskim rjeenjima premjetene u oblast pripremnog roita. U novim zakonima se
predviaju i znatno ozbiljnije posljedice izostanka stranaka sa glavne rasprave, to je u
skladu sa konceptom koji su zakoni usvojili. Takoer je, u skladu s naputanjem naela
pomoi neukoj stranci, dolo do izostavljanja odredbi koje su predviale da je sud duan
stranku ili njenog zakonskog zastupnika upozoriti na potrebu da uzme punomonika, a
time i mogunost da se iz tog razloga glavna rasprava odgodi. U novim zakonima, iz
11
poglavlja o glavnoj raspravi izostavljene su odredbe koje su propisivale da izvoenje

dokaza odreuje sud, poto sud takve odluku sada donosi na pripremnom roitu.
Takoer su izostale i odredbe koje su propisivale obavezu suda da se stara da se u toku
rasprave iznesu odlune injenice, dopune nepotpuni navodi, dopune ili oznae dokazna
sredstva, te razjasne navodi stranaka. Ovakvo je rjeenje u skladu i s novim mjestom
koje pripremno roite zauzima u parninom postupku, jer se u pravilu sva procesna
graa iznosi, odnosno predlae, na pripremnom roitu, a ne vie na glavnoj raspravi,
to vai i za dokazna sredstva. Sud e odluku o tome koji e se dokazi izvoditi donositi
na roitu za glavnu raspravu samo u sluaju kada je jedna od stranaka predloila
izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu, ukoliko stranka
uini vjerovatnim da bez svoje krivice nije bila u mogunosti predloiti taj dokaz na
pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije
odluiti jesu li ispunjeni gore navedeni uslovi, te ako dozvoli izvoenje predloenih
dokaza, o tome donijeti posebno rjeenje. Takoer e sud na glavnoj raspravi, ako je
tuilac izjavio da preinaava tubu, ili tueni istakao protivtubeni zahtjev, odluiti
posebnim rjeenjem da li su ove radnje stranaka dozvoljene.
Novim odredbama je decidno predvien i redoslijed izvoenja dokaza. Ova materija
do sada nije bila ureena zakonom, ve je o tome odluivao sud prema svojoj diskreciji.
Nae je miljenje da ove odredbe nee mnogo promijeniti praksu sudova, prema kojoj
su se dokazi izvodili onako kako je bilo jednostavnije i zgodnije sudu i strankama. Pri
tome su se esto dokazi uvidom u dokumentaciju i razne isprave provodili na kraju
glavne rasprave, to je, koliko je nama poznato i sada praksa u veini sudova. Mislimo
da redoslijed provoenja dokaza u najveem broju sluajeva ne moe biti od uticaja na
donoenje pravilne odluke suda kojom se rjeava tubeni zahtjev, te striktno
propisivanje reda provoenja pojedinih dokaza nije svrsishodno, niti neophodno.
Uostalom, sud u procesnopravnom smislu rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj
raspravi, te u tom smislu i odreuje redoslijed izvoenja dokaza, odnosno odluuje da li
je potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom.
U ovom podmodulu e dakle biti govora o uslovima za odravanje glavne rasprave i
toku glavne rasprave, sa osvrtom na dileme koje se pojavljuju u radu prvostepenih
sudova, posebno sa aspekta potivanja raspravnog naela, ali ne i potpunim
zanemarivanjem naela materijalne istine, u cilju potpunog utvrivanja injeninog
stanja i pravilne primjene materijalnog prava.
12
2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE

Zakazivanje roita za glavnu raspravu regulisano je odredbama lanova 94 do 96
ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 225 ZPP BD BiH i lanovima 61 do 63 ZPP BiH. U
odnosu na ranija pravila o zakazivanju, nova rjeenja idu za tim da se omogui priprema
glavne rasprave tako da se u pravilu ista okona na jednom roitu. Prema tome, tok
glavne rasprave u velikoj mjeri e zavisiti i od rjeenja o zakazivanju glavne rasprave
koje se donosi na pripremnom roitu. Sud nakon okonanja pripremnog roita
rjeenjem odreuje odravanje roita za glavnu raspravu. (napomena: vidi Anex I)
Ovdje je posebno znaajno razjasniti kako e se formulisati pitanja o kojima e se
raspravljati na glavnoj raspravi. U praksi se esto dogaa da se ova formulacija
ograniava na uoptenu konstataciju tipa: ''raspravljati e se o navodima iz tube i
odgovora na tubu''. Ovo svakako ne bi bilo pravilno, posebno imajui u vidu da e tok
glavne rasprave, pa i ishod cijelog postupka, u mnogome zavisiti upravo od
identifikovanja pitanja o kojima e se na roitu za glavnu raspravu raspravljati.
Miljenja smo da bi bilo neophodno da se u samom rjeenju po mogunosti navedu
konkretne injenice koje e se utvrivati na glavnoj raspravi. Ukoliko se tako uini,
razjasnit e se i mnoge dileme koje se pojavljuju na samoj glavnoj raspravi (npr.
mogunost postavljanja pojedinih pitanja svjedoku od strane sudije i dr.) (napomena:
vidi Anex III-primjer 1)
Takoer je iz odredbi koje reguliu zakazivanje glavne rasprave oigledna elja
zakonodavca da se postupak uini kraim i ekonominijim, to je posebno izraeno u
odredbi da e se glavna rasprava u pravilu odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana
odravanja pripremnog roita, te da e se roite zakazati za onoliko dana uzastopno
koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu. Pravilo bi bilo predvidjeti
mogunost da se glavna rasprava ne moe zavriti isti dan kada je zakazana, te da e se
nastaviti slijedei dan. Oito je tenja zakonodavca bila da se postupak zavri na jednoj
glavnoj raspravi, bez odlaganja i nastavljanja.
injenica je da sa primjenom ovih odredbi u praksi ima dosta problema, iz razliitih
razloga. Mogue je i da je jedan od razloga okolnost da su sudije u prolim vremenima
stekle naviku da se glavna rasprava odlae vie puta i provodi vie roita, te ne ele
odstupati od stare prakse. Meutim, po naem miljenju, najvei problem je u tome to
su sudije na graanskim odjeljenjima skoro svih sudova u Bosni i Hercegovini preko
svake mjere optereene brojem predmeta u svojim referatima. Ukoliko jedan sudija u
svom referatu ima vie od hiljadu parninih predmeta, oito je da nije u mogunosti da
zakazuje rasprave u roku od 30 dana, niti da vodi rauna da se rasprava vodi u
kontinuitetu vie dana. Zbog toga dolazi do nedostatka slobodnih termina suda, te se
najee glavna rasprava ne moe nastaviti drugi dan, pa se nastavak odreuje za mjesec
ili vie dana, ime se na izvjestan nain gubi svrha ovakvih odredbi. Takoer e u
nekim sluajevima ve u fazi pripremnog roita biti ogledno da se rasprava ne moe
provesti u roku od 30 dana, naprimjer u sluajevima kad neki od dokaza nije mogue
pribaviti u tom roku ili kad je za vrenje vjetaenja potrebno vie vremena.
Ukoliko na pripremnom roitu nije odlueno o odreenim procesnim smetnjama,
potrebno je i da se u rjeenju o odreivanju roita za glavnu raspravu navede da e se o
tim pitanjima raspravljati.
13
Zakonom je predviena mogunost da se glavna rasprava odri i u nastavku

pripremnog roita, ali nisu poblie predvieni uvjeti za to. I ovdje je oigledna tenja
da se postupak uini efikasnijim i ekonominijim, s tim da bi ovu mogunost trebalo
koristiti u sluajevima kada je mogue odmah provesti potrebne dokaze. Naravno
strankama bi moralo biti omogueno raspravljanje o svim relevantnim pitanjima.
Takoer je predvieno da sud procijeni potencijalnu duinu trajanja glavne rasprave te
unaprijed odredi potreban broj dana za glavnu raspravu kako bi se ista mogla odrati u
kontinuitetu. U praksi se ova odredba rijetko primjenjuje, vjerovatno dijelom zbog
starih navika sudija, ali i zbog velike optereenosti sudija predmetima, zbog kojeg je
teko odvojiti vie radnih dana za voenje jedne glavne rasprave.
Rjeenje kojim se odreuje provoenje glavne rasprave se ne dostavlja strankama,
budui da je isto uneseno u zapisnik sa pripremnog roita. Naravno, ukoliko jedna od
stranaka nije bila prisutna na pripremnom roitu, uz poziv na glavnu raspravu e joj se
dostaviti prepis zapisnika. Na roite za glavnu raspravu pozivaju se stranke koje nisu
bile prisutne na pripremnom roitu, te svjedoci i vjetaci koje je sud odluio pozvati.
Ukoliko je odreeno provoenje dokaza vjetaenjem, vjetak se poziva na glavnu
raspravu a uz poziv mu se dostavlja i rjeenje kojim se odreuje vjetaenje. Rok za
dostavljanje nalaza i miljenja vjetaka trebao bi biti tako odreen da se taj nalaz i
miljenje mogu dostaviti strankama najmanje 8 dana prije roita za glavnu raspravu.
Naravno da je oigledno da su ovi rokovi postavljeni nerealno i da je gotovo nemogue
da u periodu od 30 dana vjetak bude obavijeten o predmetu vjetaenja, izradi nalaz i
miljenje, te da se taj nalaz i miljenje dostave strankama 8 dana prije odravanja
rasprave. Ovo pogotovo vai u sluajevima kada se radi o sloenijim vjetaenjima. U
praksi se ovi rokovi probijaju u velikoj mjeri, to se u jednom broju sluajeva ne moe
izbjei, te je po naem miljenju tada to potpuno opravdano.
Mogue dileme i pitanja:
1. ta je najpravilnije uiniti ukoliko ne postoji objektivna mogunost zakazivanja
roita u roku od 30 dana?
2. ta treba uzeti u obzir prilikom procjene koliko je dana neophodno da se rasprava
odri u kontinuitetu?
3. Kad su ispunjeni uslovi da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog
roita?
4. Da li je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave, prilikom identifikovanja pitanja o
kojima e se raspravljati, potrebno istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu
parninih stranaka?
5. Da li se glavna rasprava moe provesti odmah nakon pripremnog roita ukoliko
jedna od stranaka nije sa tim saglasna ili nije prisutna na pripremnom roitu?
6. Da li u pozivu za pripremno roite mora stajati upozorenje da postoji mogunost
odravanja glavne rasprave odmah nakon pripremnog roita?
14
7. Ukoliko je odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, a stranka ima

punomonika koji je zastupa u tom postupku, da li stranku treba lino pozivati na
roite za glavnu raspravu?
Varijante moguih odgovora:
1. Naravno da sudije koje u svom referatu imaju vie od hiljadu parninih predmeta
nisu u mogunosti da u svim svojim predmetima zakazuju roita u roku od 30 dana od
dana odravanja pripremnog roita. Sudije se snalaze na razne naine kako bi rijeili
ovaj problem, a najee u zakonskom roku zakazuju roita u postupcima koji su
predvieni kao hitni postupci i u predmetima u kojima ocjene da mogu za njih nastupiti
problemi ukoliko prekorae rok. Zbog toga se predmeti u sporovima male vrijednosti i
drugi predmeti za koje sudije ocijene da su manje znaajni zakazuju u puno duim
vremenskim rokovima. Ovome se ne moe nita prigovoriti, budui da sudije objektivno
nisu u mogunosti da postupaju striktno po zakonu, te se moraju snalaziti kako znaju i
umiju. Miljenja smo da je ovaj rok, kao i neki drugi rokovi predvieni zakonima,
nerealan u uslovima sadanje optereenosti sudova graanskim predmetima.
2. Budui da sud na pripremnom roitu odluuje o predmetu raspravljanja i
dokazima koji e se provoditi, imajui u vidu kompleksnost predmeta, te broj dokaza
ije provoenje je odreeno (naroito broj svjedoka), sud moe i procjeniti duinu
trajanja glavne rasprave. Naravno da ova procjena zavisi i od iskustva sudije. Meutim
sve okolnosti se ne mogu predvidjeti, te sudije u praksi esto grijee u ovim procjenama.
Miljenja smo da je gotovo nemogue uvijek predvidjeti duinu trajanja glavne
rasprave, te je u praksi jako teko realizovati odredbu kojom se propisuje da sud
zakazuje raspravu za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se ista odri u
kontinuitetu.
U zavisnosti od sloenosti predmeta i dokaza koji su odreeni za izvoenje na roitu
za glavnu raspravu (sasluanja stranaka, veeg broja stranaka i svjedoka), moglo bi biti
svrsishodno da sud kod takvih predmeta odredi glavnu raspravu za dva dana, tako to bi
prvog dana parnine stranke izloile tubu i izvele dokaz sasluanjem stranaka, a drugi
dan u nastavku da se pristupi sasluanju svjedoka, a ovo iz razloga to je u praksi ve
primijeeno da svjedoci nekada budu pozvani za jutarnje sate, kada je zakazan poetak
roita za glavnu raspravu, te zatim dugo ekaju na izvoenje dokaza sasluanja,
obzirom na zakonom utvreni tok glavne rasprave.
3. Miljenja smo da bi do ovakve situacije moglo doi u relativno jednostavnijim
predmetima, kada je injenino stanje meu strankama nesporno, ili postoji oit
nedostatak aktivne ili pasivne legitimacije na strani stranaka, ili je potraivanje
oigledno zastarjelo, a istaknut je prigovor zastarjelosti na pripremnom roitu, ukratko
u sluajevima kada sudija moe procijeniti na koji nain e donijeti odluku u predmetu.
Naravno, pretpostavlja se da na raspravu ne treba pozivati trea lica, npr. svjedoke, niti
odreivati uviaj. (napomena: vidi Anex III-primjer 2)
4. U naelu je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave potrebno istaknuti samo
injenice koje su sporne izmeu parninih stranaka, meutim ukoliko postoji sumnja da
stranke tee ka raspolaganju koje nije dozvoljeno, sud moe odrediti da se raspravlja i o
nespornim injenicama. (napomena: vidi Anex III-primjer 3)
15
5. U ovom sluaju postoje dva razliita miljenja. Po jednom ne bi bilo mogue

provesti glavnu raspravu nakon pripremnog roita bez saglasnosti svih parninih
stranaka, a po drugom to bi bilo mogue u sluaju ako je injenino stanje nesporno ili
ako na pripremnom roitu nisu izneseni novi navodi, koji nisu navedeni u tubi i
odgovoru na tubu, a ne radi se o sloenom predmetu. Mi smatramo da bi odravanjem
glavne rasprave nakon pripremnog roita, na koje nije pristupila jedna od strana, a da o
takvoj mogunosti nije upozorena u pozivu za raspravu, dolo do povrede odredaba
parninog postupka koja se ni na raspravi pred drugostepenim sudom ne bi mogla
otkloniti, to bi dovelo do ukidanja odluke prvostepenog suda i vraanja na ponovni
postupak ( lan 227 stav 1 taka 2 ZPP-a FBiH i RS).
6. Miljenja smo da bi bilo potrebno da u pozivu stoji ovakvo upozorenje, kako bi
stranke bile svjesne mogunosti da se glavna rasprava moe odrati odmah nakon
pripremnog roita. Ovakvo upozorenje sud bi mogao staviti samo kada na osnovu
sloenosti predmeta procijeni da postoje uslovi odravanja glavne rasprave istog dana
nakon okonanog pripremnog roita.
7. U sluaju odreivanja provoenja dokaza sasluanjem parninih stranaka na
pripremnom roitu, ukoliko je na istom prisutan njen punomonik, nije potrebno
posebno pozivati parninu stranku, ve se nalae njenom punomoniku da je obavijesti
o provoenju tog dokaza.
3. TOK GLAVNE RASPRAVE

3.1. Ope napomene
Tok glavne rasprave regulisan je lanovima 97 do 110 ZPP RS i ZPP FBiH,
lanovima 226 do 236 ZPP BD BiH i lanovima 64 do 77 ZPP BiH. Glavna rasprava je
centralni dio parninog postupka, a sud donosi odluku o tubenom zahtjevu na osnovu
procesnog materijala iznesenog na njoj, postupajui u duhu lana 8 Zakona o parninom
postupku eniteta i Distrikta Brko i lana 13 ZPP BiH, koji sadri naelo slobodne
ocjene dokaza ili slobodnog sudijskog uvjerenja, a koje naelo se primjenjuje i u ostalim
fazama postupka (npr. na pripremnom roitu kada sud cijeni koji dokaz e parnine
stranke izvesti na roitu za glavnu raspravu, ocjena prihvatanja izvoenja dokaza koji
je predloen na glavnoj raspravi i sl).
Glavna rasprava stoga predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda preuzetih radi
utvrivanja injenica, na koje e sud primijeniti materijalno pravo prilikom donoenja
odluke. Ona je neophodna za donoenje prvostepene odluke, osim u sluajevima izriito
predvienim zakonom. U novim zakonima posebno je naglaeno naelo koncentracije
dokaza, kao i cjelokupnog postupka. Tenja zakonodavca je bila da se izmijene odredbe
koje su na izvjestan nain omoguavale da se postupak odugovlai, te da se roite za
glavnu raspravu bezrazlono odlae, ak i na neodreeno vrijeme. Stoga bi prema
odredbama novih zakona, u pravilu, glavna rasprava trebala biti provedena na jednom
roitu. Ovo naelo nalazi mjesto u uvodnim odredbama novih Zakona (lan 11 ZPP RS
i ZPP FBiH i lan 16 ZPP BiH) kao jedan od osnovnih naela parninog postupka, a u
16
zakone su unesene i brojne druge odredbe koje bi trebale da omogue ostvarenje tog
naela.
Nema sumnje da je, u skladu s novim pravilima, zaista u velikom broju sluajeva
mogue okonati glavnu raspravu na samo jednom roitu bez odugovlaenja, ime se
omoguava efikasnije rjeavanje graanskih predmet. To naravno predstavlja idealnu
situaciju, dok se u praksi esto deava i da se roite za glavnu raspravu vodi u vie
nastavaka, a iz veeg broja razloga, o kojima e kasnije biti govora. U sluaju kada doe
do odlaganja glavne rasprave i njenog nastavljanja, i dalje vai princip jedinstva glavne
rasprave, to znai da glavna rasprava uvijek predstavlja jednu procesnu cjelinu. Pod
tim se podrazumijeva da radnje provedene na prethodnom roitu ne gube procesno
znaenje, i da se u pravilu ne moraju ponavljati, te takoer i da je sud prilikom
odluivanja obavezan uzeti u obzir cjelokupnu procesnu grau i navode stranaka
iznesene tokom cijele glavne rasprave, na bilo kojem od roita.
U novim zakonima ustanovljen je institut povlaenja tube u sluaju da tuitelj ne
doe na roite za glavnu raspravu, uz ispunjavanje i drugih uslova, dok je naputena
prijanja mogunost nastupanja mirovanja postupka. Ovo je takoer uinjeno u cilju
breg okonavanja postupka, u sluaju kada tuitelj izgubi interes da se isti vodi.
Vjerovatno najznaajnija izmjena u pogledu materije glavne rasprave jeste ukidanje
mogunosti iznoenja novih injenica i predlaganja dokaza tokom cijele glavne
rasprave. Upravo ova mogunost se esto koristila od strane parninih stranaka u
situacijama kada im je bilo u interesu da se postupak unedogled odugovlai. Takoer je
veoma znaajna izmjena uinjena time to je ukinuta mogunost ponovnog otvaranja
glavne rasprave koja je zakljuena, a koji institut se u prolosti takoer esto koristio u
svrhu odlaganja donoenja odluke, a bez prave potrebe.
Nove odredbe kojima se regulie tok glavne rasprave mogle bi biti od utjecaja i na
promjenu organizacije u oblasti advokature. Naime, advokati koji su punomonici
stranaka nisu vie u mogunosti da jedan drugog zamjenjuju na raspravama, te da na
iste dolaze nespremni, zbog ega su se rasprave esto odlagale vie puta. Naime,
punomonici stranaka sada moraju biti potpuno spremni za glavnu raspravu (kao i za
pripremno roite), jer bi proputanjem parninih radnji mogla nastupiti teta za njihove
stranke, a koja se nee moi otkloniti u daljem toku postupka. Pretpostavljamo da e se
stoga ee pojavljivati i tube kojima stranke potrauju naknadu tete od advokata koji
su ih zastupali, u sluaju da su propustili provoenje nekih parninih radnji usljed ega
je nastupila teta za stranku. Takoer se moe pretpostaviti da e doi i do stvaranja
udruenih advokatskih kancelarija ili drugih formi udruivanja rada advokata, poto e
to biti neophodno da bi se odgovorilo zahtjevima koje nameu novi procesni zakoni. I
ovdje moramo naglasiti potrebu dalje edukacije i pripadnika advokatske profesije, te
pravnika koje zastupaju firme i preduzea, budui da odredbe novih procesnih zakona
nameu visoke standarde pri zastupanju stranaka. Otvara se i pitanje efikasne pravne
pomoi za stranke koje nisu u mogunosti da angauju advokata kao punomonika, to
je problem koji vjerovatno u blioj budunosti nee biti adekvatno rijeen.
Novim zakonima izmijenjene su i odredbe o upravljanju postupkom od strane sudije.
Naime, sudije nemaju vie obavezu da se brinu da se o predmetu spora svestrano
raspravlja, kao to je bilo predvieno prijanjim zakonodavstvom. Ovo je u skladu sa
znaajem naela dispozicije stranaka, a uloga suda je u velikoj mjeri reducirana i svodi
17
se na voenje rauna da se rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja

te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.
3.2. Otvaranje glavne rasprave
Glavna rasprava zapoinje time to sudija otvara glavnu raspravu. Ne bi bilo na
odmet da sudija objavi svoje ime i prezime, mada se moe pretpostaviti da ga stranke
ve znaju, kako bi stranke bile u mogunosti da eventualno zatrae izuzee. Sudija
poziva sve osobe koje su pozvane na roite za glavnu raspravu da uu u sudnicu i
objavljuje predmet raspravljanja. Objavljivanje predmeta raspravljanja bi se trebalo
sastojati u oglaavanju stranaka u sporu, te saetog oznaenja predmeta spora, (npr.
utvrenje prava vlasnitva, radni spor, razvod braka i dr.) U praksi se ovo objavljivanje
predmeta spora esto ne provodi, zbog nedostatka vremena, za to smatramo da ne
predstavlja poseban problem. Sudija zatim ustanovljava da li su ispunjene pretpostavke
za odravanje rasprave, t.j da li su pristupile sve pozvane osobe (stranke, njihovi
zakonski zastupnici i punomonici, umjeai, svjedoci, vjetaci), te se to konstatuje na
zapisnik. Ako sudija ustanovi da su neke od pozvanih osoba izostale, provjerava da li su
uredno pozvane, pa ako jesu, da li imaju opravdan razlog za izostanak. Sudija treba
da u zapisnik konstatuje razloge neodazivanja, a njih moe ustanoviti na osnovu
primjedbe dostavljaa navedene na dostavnici, na osnovu informacija dobijenih od
prisutnih osoba, ili na osnovu eventualnog obavjetenja osobe koja je izostala, a kojim
opravdava svoj izostanak. U praksi se naravno esto deava da dostavljai, bilo sudski,
bilo potanski, ne postupaju pravilno po odredbama ZPP-a o dostavi, pa je je nekad
teko ustanoviti da li je osoba koja nije pristupila na roite zapravo uredno
obavijetena.
U sluaju neopravdanog izostanka tuitelja, u pravilu e se tuba smatrati
povuenom. Ovo se deava po sili zakona, te nije potreban prijedlog protivne stranke.
Time se stvara presumpcija da je tuitelj povukao tubu. Parnini postupak se i pokree
voljom tuitelja, a pretpostavlja se da je njemu u interesu da se postupak okona to
bre. Stoga se njegov izostanak sa roita smatra njegovim disponiranjem o daljem
voenju parnice, te se pretpostavlja da je izgubio interes za dalje voenje
parnice.(napomena: vidi Anex III-primjer 4)
Zakon ostavlja mogunost tuenom da trai da se roite odri, i ako tuitelj nije
pristupio na njega. Tueni moe imati pravni interes da se raspravi predmet spora, a
takoer moe i pretpostaviti da e tuitelj traiti prijedlog za povrat u prijanje stanje.
Stoga se u praksi mogu oekivati i sluajevi da se tueni zaista upusti u raspravljanje. U
tom sluaju se postavlja problem odvijanja glavne rasprave u odsustvu tuitelja.
Postavlja se pitanje ko e izloiti tubu, te izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na
glavnoj raspravi. U sluaju neopravdanog izostanka tuenog sa roita za glavnu
raspravu, zakon predvia da e se rasprava odrati bez njegovog prisustva. Naime,
smatra se da je i u ovim okolnostima naelo kontradiktornosti zadovoljeno, jer je
tuenom samim urednim pozivanjem pruena mogunost da raspravlja pred sudom.
Prema tome, svojim izostankom tueni prihvata rizik odravanja glavne rasprave u
njegovom odsustvu, a tako i svih drugih posljedica koje za njega mogu nastupiti. U
ovakvom sluaju sud bi morao na glavnoj raspravi izloiti odgovor na tubu i druge
navode tuenog koji su eventualno izneseni na pripremnom roitu.
18
Prema odredbama novih zakona, neopravdan izostanak uredno obavijetene stranke

ne moe dovesti do odgode ili odlaganja rasprave, ak ni na zahtjev druge strane.
Meutim u praksi se esto pojavljuju sluajevi kada uredno obavijeteni tueni ne
pristupi na raspravu, da tuitelj trai odgodu roita za glavnu raspravu, emu sud u
pravilu udovoljava. Mada ovakva mogunost ne postoji prema novim zakonima,
smatramo da ovakvo postupanje sudova u sutini ne moe dovesti do tetnih posljedica,
a posebno imajui u vidu da stranke disponiraju svojim zahtjevima, pa tako i tuitelj
koji predlae odgodu.
Nakon to sudija otvori glavnu raspravu, objavi predmet raspravljanja i utvrdi jesu li
dole sve pozvane osobe, sudija treba da utvrdi postoje li procesne smetnje za dalje
postupanje. Ovo bi moglo u praksi izazvati razne dileme. Naime, predvieno je da sud
prvo utvruje da li postoje procesne smetnje, prije raspravljanja o glavnoj stvari, a zatim
dozvoljava mogunost raspravljanja o procesnim pitanjima odvojeno od raspravljanja o
glavnoj stvari ili zajedno sa raspravljanjem o glavnoj stvari. Miljenja smo da sud,
ukoliko treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji treba prvo da raspravi i
odlui po takvom prigovoru. Ukoliko ga ne usvoji, to bi trebao usmeno saopiti
strankama, te nastaviti sa raspravljanjem o glavnoj stvari.
Sudska praksa
Ne nastupa fikcija povlaenja tube ako je jedna od stranaka podneskom

primljenim prije odravanja roita traila odlaganje roite, a sud nije rijeenjem odbio
prijedlog i rjeenje dostavio strankama prije dana roita.
Iz obrazloenja: prema odredbama lana 449 stav 2 ZPP-a, ako sa pripremnog roita
ili sa prvog roita za glavnu raspravu, ili s bilo kojeg kasnijeg roita izostanu obje
stranke, sud e roite odloiti, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e
se da je tuilac povukao tubu. Primjenom navedene odredbe zakona sankcionie se
pasivnost parninih stranaka, odnosno neopravdano izostajanje stranaka sa roita.
Meutim, u prilici kad jedna od stranaka podneskom trai odlaganje roita, kako je to u
konkretnom sluaju blagovremeno traio punomonik tuitelja, nisu ispunjeni uvjeti za
primjenu lana 499 stav 2 Zakona o parninom postupku, ukoliko prije roita sud nije
rjeenjem odbio prijedlog i to rjeenje prije odravanja roita dostavio strankama.(
napomena- vidi Anex III-primjer 5)
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-216/98 od 10.11.1998 godine)
Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o roitu, ako su pozivi upueni

odvjetniku koji je bio punomonik stranke do likvidacije odvjetnikog ureda, a
punomo mu nije obnovljena nakon ponovnog otvaranja ureda.
(Vrhovni sud FBiH P-5/98 od 24.02.1998 godine).
19
Sudska praksa prije 1991 godine
Prijedlogom tuioca da se roite odri u odsustvu njegovog punomonika ne

otklanja se zakonska fikcija povlaenja tube, jer se rasprava ne moe odrati u
odsustvu zastupnika obiju stranaka.
(Vrhovni sud BiH, broj P-336/86 od 27.01.1987 godine).
Podnesak tuioca kojim predlae da se odluka donese u njegovom odsustvu, na

osnovu stanja u spisu, ne moe otkloniti zakonsku fikciju povlaenja tube iz lana 499
stav 2.
(Vrhovni sud BiH broj P-379/87 od 24.03.1988 godine).
Fikciju povlaenja tube ne otklanja odsustvo sa roita zbog tekog

finansijskog stanja parnine stranke.
(Vrhovni sud BiH broj P-35/88 od 20.10.1988 godine).
Tuba se smatra povuenom i onda kada je za tuitelja pristupila osoba bez

punomoi koja nije u ostavljenom roku podnijela punomo.
(Privredni sud Hrvatske P-2400/90 od 11.12.1990 godine).
Nema mjesta primjeni odredbe o povlaenju tube u situaciji kada je tuitelj

obavijestio sud o opravdanoj sprijeenosti da pristupi na zakazano roite.
(Vrhovni sud BiH P- 53/80 od 12.06.1980 godine).
Tuilac ne moe pravdati izostanak sa roita oekivanjem da e predsjednik

vijea donijeti odluku o tubenom zahtjevu zbog toga to je injenino stanje u toku
postupka postalo nesporno.
(Vrhovni sud BiH broj P- 381/90 od 25 februara 1991 godine)
Praksa sudova iz inostranstva
Nee se meutim, smatrati da je tuitelj bio uredno pozvan, ako u pozivu za

glavnu raspravu nije bio upozoren na navedenu posljedicu zbog izostanka s roita.
(Vrhovni sud Hrvatske Gzz-37/92 od 15.12.1992 godine.)
20
3.3. Odvijanje glavne rasprave

Odredbe novih zakona mnogo detaljnije reguliu odvijanje glavne rasprave tj.
redoslijed poduzimanja pojedinih parninih radnji, u usporedbi sa odredbama starih
zakona. Ovo se posebno donosi na redoslijed izvoenja dokaza.
U pogledu odredbe da prvo tuitelj, odnosno zastupnik ili punomonik tuitelja,
ukratko izlau bitna pitanja iz tube i ita isprave, to se moe razumijeti tako da je
izlaganje tube usmeno, pa u pravilu ne bi bilo pravilno dozvoliti da se tuba ita ili da
tuitelj samo izjavi da ostaje kod pismenog teksta tube. Smatramo da nije neophodno
izlagati cijelu tubu, odnosno odgovor na tubu, ve samo njihove bitne injenine i
pravne aspekte. Pretpostavljamo da se u praksi esto dogaa da sudija na prijedlog
stranke konstatuje da stranke ostaju kod tube ili odgovora na tubu datog u pismenom
obliku, poto se tako skrauje vrijeme trajanja roita za glavnu raspravu. Uostalom,
ako stranke nemaju nita da dodaju samoj tubi ili odgovoru na tubu, ne vidimo zato
bi bilo pogreno samo konstatovati da ostaju kod navoda iz njih. Ovo bi bilo donekle u
suprotnosti sa naelom usmenosti, ali smatramo da ne bi moglo uticati na donoenje
pravilne odluke.
Miljenja smo da sud ne bi trebao ni dozvoliti iznoenje cjelokupnih navoda koje su
stranke iznijele u svojim pismenim podnescima, jer bi to bilo nesvrsishodno i vodilo
nepotrebnom produenju roita za glavnu raspravu. Druga bi situacija bila ukoliko bi
se roite za glavnu raspravu u potpunosti audio snimalo, kao to je to za sada sluaj
samo u krivinom postupku, u nekim sudovima koji su za to tehniki opremljeni, Tada
bi zaista bilo neophodno usmeno izlagati sve navode iz tube i odgovora na tubu.
Zakoni propisuju i da se prilikom izlaganja tube provedu dokazi itanjem isprava. Ovo
je neobino rjeenje koje je u suprotnosti sa dosadanjom praksom i navikama sudija.
Ipak se izvoenje dokaza itanjem isprava prije izvoenja drugih dokaza ini loginim,
budui da isprave, posebno javne, esto predstavljaju najmanje sporno dokazno
sredstvo, pa bi nakon itanja isprava neke injenice mogle meu strankama biti
razjanjene, uslijed ega nee biti potrebno izvoditi i druge dokaze. Po nekim
miljenjima, ovu odredbu o itanju isprava trebalo bi shvatiti restriktivno, kao itanje
samo onih isprava koje je neophodno izloiti u sklopu kratkog izlaganja tube. Nakon
toga tueni ukratko izlae odgovor na tubu. Tueni je ranije podnio pismeni odgovor
na tubu i na raspravi usmeno samo izlae njegove bitne aspekte. Sud bi trebao nakon
izlaganja bitnih elemenata tube i odgovora na tubu dozvoliti strankama da nastave
raspravljati o injeninim i pravnim pitanjima vanim za presuenje, a posebno im
dozvoliti da se izjasne o navodima protivne stranke.
U pravilu, izostanak osoba koje su pozvane na glavnu raspravu a koje nisu stranke,
njihovi punomonici ili zakonski zastupnici (npr.svjedoci,vjetaci), bez obzira na razlog
izostanka, ne spreava njeno odravanje. Sud e u toku daljeg raspravljanja, zavisno od
prijedloga stranaka, te rezultata izvoenja drugih dokaza, odluiti je li potrebno da se
radi ponovnog pozivanja tih osoba roite odloi i zakae novo.(napomena: vidi Anex
III-primjer 6) Razlozi izostanka ovih osoba mogu biti relevantni samo za odluku o
eventualnom izricanju kazne, u smislu odredaba o nepotivanju suda.
Treba napomenuti da zakoni obavezuju sud da o pretpostavkama za odravanje
rasprave brine i prije dana odravanja glavne rasprave. Tako je predvieno da je sud
duan osam dana prije odravanja roita provjeriti da li postoje zakonske pretpostavke
21
za odravanje rasprave i da li e dokazi biti pribavljeni do roita, te e u protivnom

odgoditi raspravu. Ovo je lijepo zamiljeno, ali naravno da se ovakve odredbe u praksi
rijetko sprovode, poto veina sudija koji vode graanske predmete u Bosni i
Hercegovini, usljed ogromnog broja predmeta sa kojima su zadueni, fiziki nije u
mogunosti da vri ovakve provjere i procjenjuje vjerovatnou da se roite nee moi
odrati.(napomena: vidi Anex III-primjer 7)
Odluka o tome koji e se dokazi izvoditi donosi se na glavnoj raspravi samo ako je
jedna od stranaka predloila izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na
pripremnom roitu. U tom e sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije
odluiti da li su ispunjeni uslovi, tj. da li je stranka uinila vjerovatnim da bez svoje
krivice nije mogla predloiti dokaz na pripremnom roitu. Isto se odnosi i na situaciju
kada tuilac izjavi da preinaava tubu, ili tueni istie protivtubeni zahtjev, tj sud e,
prije pristupanja izvoenju dokaza, odluiti da li su ove radnje stranaka dozvoljene. Sud
je duan da, u procesno-pravnom smislu, rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj
raspravi i odluuje da li je potrebno odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom. Na
samim strankama je obaveza da vode rauna da se iz izvedenih dokaza dobiju odgovori
na sva pitanja bitna za odluivanje. To ipak ne znai da sud ne moe preduzimati radnje
koje e mu pomoi da se razjasne odreene injenice bitne za odluivanje. Sudu je
ostavljeno ovlatenje da osobama koje se sasluavaju postavlja pitanja u bilo koje vrijeme, tj. tokom cijelog sasluanja. Dakle, sud ipak zadrava i odreenu ulogu u
rukovoenju izvoenjem dokaza u materijalno - pravnom smislu. Pri tome, sudija koji
vodi postupak mora biti izuzetno paljiv da ne bi svojim postupanjem izazvao sumnju u
nepristrasnost, budui da i postavljanjem pitanja sudija moe uticati na saznavanje
injenica koje mogu biti vane za donoenje odluke.
Prema odredbama o redoslijedu izvoenja dokaza, nakon izlaganja tube i odgovora
na tubu, te izvoenja dokaza itanjem isprava, prvo se pristupa sasluanju stranaka.
Moe se pretpostaviti da je ovako predvieno radi tenje da stranke daju to
vjerodostojnije iskaze, budui da ne mogu svoj iskaz prilagoavati ostalim izvedenim
dokazima, posebno iskazima svjedoka. Zatim se sasluavaju svjedoci, i to prvo svjedoci
koje je predloio tuitelj, a zatim oni koje je predloio tueni. Nakon sasluanja
svjedoka izvode se svi ostali dokazi, od kojih se svojim znaajem izdvaja vjetaenje. U
pravilu bi provoenje dokaza uviajem trebalo obavljati nakon sasluanja stranaka i
svjedoka. Meutim, u skladu s naelom procesne ekonomije, u velikom broju sluajeva
bie najsvrsishodnije izvesti ovaj dokaz prije svih ostalih dokaza. Ovo bi posebno vailo
za sluajeve kada je potrebno da se na uviaju provede i vjetaenje, to e i biti sluaj u
najveem broju predmeta.
Na pripremnom roitu se rjeenjem odreuje predmet uviaja, termin uviaja,
predmet vjetaenja ukoliko se vjetaenje odvija u sklopu uviaja na licu mjesta,
odreuje rok za izradu nalaza i odreuje termin glavne rasprave (ostavljajui dovoljno
vremena za dostavu nalaza vjetaka parninim strankama- najmanje 8 dana), dakle sve
ove radnje se imaju obaviti prije glavne rasprave. Miljenja smo da bi u takvom sluaju
bilo najbolje da se prvo odredi roite na licu mjesta radi obavljanja uviaja, na to
roite pozvati vjetaka, a zatim zakazati nastavak roita za glavnu raspravu vodei
rauna o roku koji je potreban vjetaku za izradu nalaza i miljenja ( i dostavu nalaza
parninim strankama), te na tom sljedeem roitu po mogunosti izvesti sve ostale
dokaze i zakljuiti glavnu raspravu.
22
to se tie zavrnih izlaganja stranaka, u njima bi se trebalo rezimirati i naglasiti ono

to je ve izneseno tokom rasprave, te izvui odreene zakljuke. Odredbe novih
zakona ukazuju da bi od redoslijeda odvijanja glavne rasprave trebalo odstupati samo
izuzetno, ali su u praksi, prema naim saznanjima ta odstupanja esta. Nekada do ovih
odstupanja dolazi zbog starih navika sudija, ali su ista esto i nuna. Na primjer,
nemogunost izvoenja jednog dokaza na roitu za glavnu raspravi dovee do toga da
se prvo izvedu drugi dokazi. Uglavnom, rukovoenje raspravom podrazumijeva
ovlatenje suda da raspravu otvori, da odreuje, u okvirima predvienim zakonom, koje
e se radnje i kojim redoslijedom preduzimati, da daje rije strankama i drugim
uesnicima postupka, da donosi i objavljuje odluke, da pri izvoenju dokaza ne
dozvoljava postavljanje odreenih pitanja, da diktira zapisnik, brine se o redu u sudnici i
dostojanstvu suda, odluuje o iskljuenju javnosti, o odgodi, odlaganju i nastavku
roita, o zakljuenju glavne rasprave, izrie kazne zbog zloupotrebe prava,
naruavanja reda ili vrijeanja suda i sl. Sud mora voditi rauna da se glavna rasprava
odvija u skladu sa naelom procesne ekonomije, uz najmanji utroak vremena i
sredstava. (napomena: vidi Anex III-primjer 8)
Prema tome, sud treba i da nastoji da ne dolazi do nepotrebnih odgoda ili odlaganja
roita, te da se raspravljanje ne proiri i na ona pitanja koja nisu bitna za donoenje
odluke o predmetu spora. Stoga sud ima ovlaenje da odbije provoenje procesnih
radnji koje nisu bitne za postupak, te da prilikom sasluavanja stranaka, svjedoka i
vjetaka ne dopusti pitanja koja su nebitna za predmet. Takoer sud ima mogunost
izricanja novanih kazni uesnicima u postupku, kada ocijeni da oni zloupotrebljavaju
svoja procesna prava. Ova zloupotreba se uglavnom sastoji u koritenju procesnih
prava u svrhu odugovlaenja postupka ili ikaniranja protivne stranke. U posebnoj glavi
novih zakona (Glava XXV ZPP RS, ZPP FBiH i ZPP BiH) navedene su odredbe o
nepotovanju suda, te odreene novane kazne koje sud moe izrei uesnicima u
postupku, kao i licima koja postupak prate kao pripadnici javnosti. Izdvajanje ovih
odredbi u posebnu glavu zakona predstavlja novinu u procesnom zakonodavstvu.
Izuzetak je ZPP BD BiH, koji u odredbama kojima se regulie odravanje reda na
glavnoj raspravi (lanovi od 247-249) predvia ovlaenja suda da novano kanjava
uesnike u postupku. Sud je uvijek obavezan da uva dostojanstvo stranaka u postupku,
a posebno dostojanstvo samog suda, te da u tu svrhu izrie i kazne, ako je to neophodno.
U praksi smo svjedoci da sudovi veoma rijetko poseu za mjerama novanog
kanjavanja ili udaljenja iz sudnice lica koja remete odvijanje glavne rasprave.
Miljenja smo da bi ovakvu praksu valjalo promjeniti, to bi vodilo poveanju autoriteta
suda pred strankama i javnou.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se u pravilu izvode
neposredno pred sudom. Prema tome, u postupku se kao temeljna istiu naela
usmenosti i neposrednosti. U fazi glavne rasprave nema izuzetaka od naela usmenosti
(osim mogunosti pismenog postavljanja pitanja i davanja odgovora svjedoka koji je
gluh ili nijem). Prema naelu neposrednosti, odluka o tubenom zahtjevu se moe
zasnivati samo na dokazima provedenim neposredno na glavnoj raspravi.
Jednu od najvanijih izmjena u odnosu na stari parnini postupak predstavlja
uskraivanje mogunosti iznoenja novih injenica i dokaza sve do zakljuenja glavne
rasprave, pa ak i u albi. Stara rjeenja su esto dovodila do odugovlaenja
prvostepenog postupka, i otvarala put zloupotrebama od strane parninih stranaka. U
skladu sa naputanjem naela materijalne istine, te razlozima procesne ekonomije,
23
injenice koje nisu bile iznesene, kao ni dokazi koji nisu bili predloeni na pripremnom
roitu, u pravilu se ne mogu iznositi, odnosno predlagati na glavnoj raspravi.
Naravno, i od ovog pravila (uostalom kao i svakog drugog), postoji izuzetak, i to ako su
stranke u stanju uiniti vjerovatnim da navedene injenice, odnosno dokaze, bez svoje
krivice nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu. Ovaj
izuzetak bi se prvenstveno trebao odnositi na injenice koje su nastupile nakon
odravanja pripremnog roita. Miljenja smo da prijedloge za iznoenje novih
injenica i predlaganje novih dokaza sud mora cijeniti jako restriktivno.(napomena: vidi
Anex III-primjer 9)
Osnovno pravilo je da se uvijek prvo izvode dokazi koje je predloio tuitelj, a zatim
dokazi tuenog, ali se naravno u praksi esto dogaa da se od ovog pravila mora
odstupiti. Sud je duan voditi rauna da stranke, prilikom ispitivanja protivne stranke,
svjedoka ili vjetaka, ne uznemiravaju ili vrijeaju ispitivanu osobu, te im je u
protivnom ovlaten izrei novanu kaznu. Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici,
ako im sud to naloi. Prema tome, opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon
davanja iskaza. Sud je ovlaten da procesna rjeenja koja je donio u toku postupka
opozove ili izmijeni. Prema tome, sud to moe uiniti i na glavnoj raspravi u pogledu
odluka koje su donijete na pripremnom roitu, a kojima se upravlja postupkom.
Ukoliko zakonom nije drugaije predvieno, ovakva procesna rjeenja se mogu pobijati
samo albom protiv konane odluke.
U toku glavne rasprave moe doi i do preinaenja tube, u subjektivnom i
objektivnom smislu, s tim da isto sud moe dozvoliti i bez pristanka tuenog ako tuitelj
bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije i ako je tueni u mogunosti da
raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.(napomena: vidi Anex
III-primjer 10)
3.4. Zakljuenje glavne rasprave
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za
presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena. Odredba o zakljuenju
rasprave u novim zakonima je izmijenjena zbog naputanje naela materijalne istine.
Nema vie mogunosti ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, instituta
koji se veoma esto zloupotrebljavao u praksi sudova i vodio bezrazlonom
odugovlaenju prvostepenih postupaka. Nakon zakljuenja glavne rasprave ne postoji
vie mogunost preduzimanja procesnih radnji od strane parninih stranaka. Prema
novim odredbama, nakon zakljuenja glavne rasprave, sud je odmah duan obavijestiti
prisutne stranke o datumu donoenja presude.
1.
Kako postupiti u sluaju prigovora procesnih smetnji izjavljenim prije poetka
raspravljanja na glavnoj raspravi?
24
2.
Da li sud moe odluiti da o procesnom prigovoru donese odluku naknadno, van
rasprave, s tim da se glavna rasprava ponovno zakae nakon odluivanja o prigovoru
ukoliko isti ne bude usvojen?
3.
Moe li se sud oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu kao nerazumljivu ili
nepotpunu na roitu za glavnu raspravu?
4.
Kada je tueni podnio protivtubu, a tuitelj nije doao na glavnu raspravu, te tueni
trai da se tuba tuitelja smatra povuenom, treba li donijeti takvo rjeenje. U sluaju
da se takvo rjeenje donese, da li je opravdano da se roite odri i parnini postupak
nastavi po protivtubi?
5.
U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, u kom momentu se ima smatrati
da se tueni upustio u raspravljanje, i shodno tome provesti roite za glavnu raspravu?
6.
U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, a ista se vodi na zahtjev tuenog,
ko treba da izloi tubu i druge navode tuitelja?
7.
Da li sud moe izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na pripremnom roitu
umjesto njega, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista
odri?
8.
Kakvu odluku sud treba da donese u pogledu provoenja dokaza koji su predloeni
od strane tuitelja na pripremnom roitu i odreeni za provoenje na roitu za glavnu
raspravu, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista
odri?
9.
Da li bi se trebalo dopustiti da tuitelj tek u zavrnom izlaganju, npr. nakon izvedenog
vjetaenja, imajui u vidu nalaz i miljenje vjetaka, preinaava ili smanjuje
tubeni zahtjev ?
10.
U kojoj fazi glavne rasprave bi bilo najsvrsishodnije dati strankama priliku da se
izjasne o rezultatima izvoenja dokaza?
11.
Moe li se novano kazniti lice koje ometa glavnu raspravu, a nije uesnik u
postupku?
25
12.
ta bi moralo biti navedeno u prijedlogu stranke za iznoenja novih injenica ili
predlaganju novih dokaza na glavnoj raspravi, a da bi sud eventualno imao osnova da
udovolji tom prijedlogu?
13.
Moe li sud na glavnoj raspravi odrediti izvoenje dokaza kojeg je stranka predlagala
na pripremnom roitu, a sud pri tom odbio prijedlog?
14.
Moe li sud ponovno pozvati radi sasluanja svjedoka koji je ve prethodno sasluan
u postupku?
15.
Iz kojih razloga bi sud trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon davanja
iskaza?
16.
Kada bi se moglo smatrati da je predmet spreman za presuenje, imajui u vidu nove
odredbe koje reguliu glavnu raspravu, te opta naela parninog postupka?
17.
Ukoliko sud dozvoli preinaku tube na roitu za glavnu raspravu, da li je duan da
odgodi roite kako bi tuenom dao rok za izjanjenje na preinaenu tubu?
1.
Miljenja smo da sud na roitu za glavnu raspravu, ako treba odluiti o prigovoru
postojanja procesnih smetnji, prvo treba da raspravi taj prigovor, pa ukoliko isti usvoji
odbacuje tubu, odnosno oglaava se nenadlenim. Ako se ne usvoji prigovor, rjeenje o
tome se usmeno saoptava strankama i odmah nastavlja sa raspravljenjem o glavnoj
stvari, s time da se u odluku o glavnoj stvari unosi rjeenje o odbijanju procesnog
prigovora.
2.
Ovakva situacija podsjea na odlaganje roita za glavnu raspravu na neodreeno
vrijeme i sigurno nije u duhu novih zakona o parninom postupku i njihove tenje da
postupak bude to efikasniji. Meutim, nee uvijek biti lako sudiji da odluku o
procesnom prigovoru donese na samom roitu za glavnu raspravu, poto mu moe
trebati vremena da razmotri situaciju i proui propise, a zakon izriito ne zabranjuje
takvu soluciju. Po naim saznanjima, u praksi je ve dolazilo do slinih sluajeva, pri
emu se u sluaju usvajanja procesnog prigovora donosi rjeenje kojim se tuba
odbacuje ili se sud oglaava nenadlenim, a u suprotnom procesni prigovor odbija i
ponovno zakazuje roite za glavnu raspravu. U ovom drugom sluaju nezadovoljna
26
stranka ne bi imala posebno pravo albe na rjeenje o odbijanju prigovora, ve samo

zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
3.
Zakonom je predvieno da e sud na roitu za glavnu raspravu prvo utvrditi postoje
li procesne smetnje i postupiti shodno odredbama lana 67 ZPP Federacije BiH i RS i
lana 34 ZPP BiH, ako odredbama zakona nije drugaije predvieno. Poto postoje
izriite zakonske odredbe o tome do kad se sud moe oglasiti mjesno nenadlenim i
kako treba postupiti u sluaju nerazumljive i nepotpune tube, to se po naem miljenju
sud ne bi mogao oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu na roitu za glavnu
raspravu.
4.
U ovakvom sluaju trebalo bi donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom, to
rjeenje dostaviti tuitelju, naravno i tuenom ukoliko trai otpravak rjeenja, a nastaviti
raspravljanje po protivtubi na roitu za glavnu raspravu.
5.
Prema odredbama zakona, uputanjem u raspravu se smatra trenutak kada je sud
primio odgovor na tubu tuenog. Prema tome, samim izraavanjem elje tuenog da se
vodi rasprava, ima se smatrati da su ispunjeni uslovi za to.
6.
Naravno da je sud u obavezi da umjesto tuitelja proita tubu te ukratko iznese
relevantna pitanja i navode tuitelja sa pripremnog roita. Takoer ovo pravilo bi
vailo i u sluaju da tueni ne pristupi na roite za glavnu raspravu, pa bi sud trebao
izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog sa pripremnog roita.
7.
Po naem miljenju, sud se ne bi mogao umjesto tuitelja uputati u izvoenje
dokaza koje je tuitelj predloio. To bi bilo u suprotnosti sa ulogom suda koja proizilazi
iz osnovnih principa na kojima poiva novi parnini postupak. Takoe bi takvim
postupanjem suda mogla doi u pitanje i njegova nepristrasnost, poto bi se na taj nain
sud upustio u prikupljanje procesne grae u korist jedne od stranaka, za to po novim
Zakonima o parninom postupku nema ovlatenje, jer je to iskljuiva obaveza
parninih stranaka. Stoga se radnje koje sud moe preduzimati po slubenoj dunosti
mogu odnositi samo na upravljanje postupkom, a nikako na meritum spora. Prema
tome, sud bi izvoenjem dokaza koje je predloio tuitelj, mogao djelovati neposredno
u korist tuitelja.
8.
U ovakvom sluaju bi sud morao donijeti rjeenje kojim se opoziva rjeenje sa
pripremnog roita kojim je odreeno izvoenje dokaza koje je predloio tuitelj.
9.
U zavrnim izlaganjima bi u pravilu trebalo samo rezimirati i podvui ono to je ve
izneseno tokom rasprave, a ne iznositi nove navode ili prijedloge. Meutim, lanom 57
stav 2 entitetskih zakona, i lanom 24 stav 2 ZPP BiH je regulisano da nakon
odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe
27
dopustiti preinaku tube ako ocijeni da ta preinaka nije usmjerena na odugovlaenje

postupka i ako tueni pristaje na preinaku. Prema tome, poto zavrna izlaganja
prethode zakljuenju glavne rasprave, ukoliko se ispune gore navedeni uslovi, sud moe
dozvoliti preinaenje, s tim to smatramo da bi ovo ovlaenje valjalo koristiti veoma
restriktivno.
10.
Postoje razliita miljenja oko toga kada bi trebalo dati strankama priliku da se
izjasne o rezultatima izvoenja dokaza. Ukoliko je odreeno izvoenje veeg broja
dokaza, miljenja smo da bi najpogodniji trenutak u toku glavne rasprave bio nakon
izvoenja svakog pojedinog dokaza, a ne bi bilo nepravilno ni to uraditi nakon to bude
proveden cjelokupni dokazni postupak. U svakom sluaju, ne bi trebalo dopustiti da
stranke ocjenu dokaza iznose u zavrnom izlaganju.
11.
U smislu odredaba o nepotovanju suda, sud moe lice koje kao slualac prisustvuje
raspravi udaljiti iz sudnice, kazniti novanom kaznom ili oboje. Ostaje otvoreno pitanje
kako e se u praksi provesti novano kanjavanje osobe koja je udaljena iz sudnice, a
iji identitet nije utvren.
12.
U prijedlogu za iznoenje novih injenica ili dokaza na glavnoj raspravi, stranka bi
trebalo da navede i zato to nije mogla uiniti u nekoj od ranijih faza postupka, i te
svoje navode takoer potkrijepiti vjerodostojnim dokazima.
13.
Moe se zamisliti situacija u kojoj e biti potrebno izvesti dokaz ije je provoenje
odbijeno na pripremnom roitu, poto se iz toka postupka pokae da je izvoenje tog
dokaza neophodno. Poto sud nije vezan svojim procesnim rjeenjem o odbijanju
provoenja dokaza, moe naknadno i na glavnoj raspravi staviti van snage prijanje
rjeenje i odrediti provoenje tog dokaza.
14.
Zakon ne predvia mogunost ponovnog pozivanja ve sasluanih svjedoka, budui
da bi se tako odugovlaio postupak, te mogunost ponovnog sasluanja svjedoka
ostavlja samo za sluaj kada je svjedok jo uvijek prisutan u sudnici ili zgradi suda.
15.
Opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud bi trebao
naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon sasluanja kada sumnja da bi nakon
naputanja sudnice mogli uticati na iskaze drugih svjedoka koji ekaju da budu
sasluani, kao i kada smatra da e eventualno biti potrebno da se ti svjedoci naknadno
ponovo sasluaju.
16.
Zakon koristi uoptenu formulaciju, da se glavna rasprava zakljuuje nakon to
''predmet bude spreman za presuenje''. Uzimajui u obzir odredbe novih zakona o
glavnoj raspravi kao i opta naela postupka, moe se smatrati da je predmet spreman za
28
presuenje kada se provedu svi dokazi koje je sud odredio i nakon to su se stranke
izjasnile o provedenim dokazima, te o navodima protivne stranke.
17.
Sud bi u ovom sluaju imao diskreciono ovlatenje da odlui da li e odgoditi roite
ili ne, u zavisnosti od toga da li smatra da je zbog obima i vrste preinaenja tuenom
potrebna posebna priprema za izjanjenje.
Sudska praksa
Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog

materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do
zakljuenja glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o
injenicama koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje
zakonite odluke.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj G-1436/03 od 2506.2004 godine).
Prvostepeni sud sudi i na osnovu injenica koje nastupe iza podnoenja tube, a
prije zakljuenja glavne rasprave.
Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je naao da je tubeni zahtjev za isplatu cijene za
isporuenu robu osnovan, a odbija da uzme u obzir potraivanja koja je ugovorom o
cesiji na tuenog prenio vjerovnik tuitelja, a tueni ih istakao u prijeboj tuitelju, sa
obrazloenjem da je ugovor o cesiji zakljuen iza podnoenja tube u ovoj parnici, pa da
se na taj ugovor tueni moe pozvati u eventualnom izvrnom postupku. Ova okolnost
nije, meutim, od znaaja jer se u parninom postupku uzimaju u obzir sve pravno
relevantne injenice koje nastupe do zakljuenja glavne rasprave.
(Rjeenje Vrhovnog suda FBiH broj P-113/99 od 5.8.1999)
Spajanjem parnica odlukom suda ne stvara se meu tuenima suparniarstvo.

Spajanje se vri radi ekonominosti postupka, pa se omoguuje tuiocu da u jednoj
parnici ostvaruje zahtjev prema veem broju tuenih. Svaki od njih je samostalna
stranka u sporu i tubeni zahtjev se mora raspraviti prema svakome od njih.
(Vii privredni sud u Beogradu Sl.7148/73)
29
Spajanje parnica radi zajednikog raspravljanja u smislu l. 313 ZPP pred istim
sudom nije obavezno, ve se parnice mogu spojiti kad za to postoje razlozi
celishodnosti, o emu odluuje sud.
(Vrhovni sud Srbije, Rev-1477/81)
Nedoputena je alba punomonika stranke odvjetnika, protiv usmeno

objavljenog rjeenja o izricanju kazne zbog naruavanja reda na roitu, ve se alba
moe izjaviti u zakonskom roku nakon dostave pismenog otpravka takvog rjeenja.
(Okruni sud Varadin G-917/80)
Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe

ukinuti ili izmijeniti svoje rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je
dopustio povrat u prijanje stanje jer se ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom.
(upanijski sud u Zagrebu G. 6711/97 od 8.9.1998.)
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE

4.1. Ope napomene
Odgoda, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu regulisani su odredbama
lanova 111 do 117 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 63 ZPP BD BiH i lanovima 78 do
84 ZPP BiH. Ovim odredbama uvode se tri razliita koncepta: odgode, odlaganja i
nastavka roita. Mogunost odgode, odnosno odlaganja znatno je ograniena, kako u
pogledu razloga tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlae Naime glavna
rasprava se ne moe odloiti na period dui od 30 dana. Dakle, novi zakoni razlikuju
odgodu i odlaganje roita za glavnu raspravu, pri emu odgoda predstavlja odluku suda
da se roite za glavnu raspravu ne otvara, dok se pod odlaganjem podrazumijeva
situacija da se roite za glavnu raspravu vodi, poduzimaju odreene radnje, a zatim se
odlae radi nastavka istog. Terminoloki ova podjela nije precizna, poto su termini
odgoditi i odloiti sinonimi, ali se odreivanjem razliitih uslova za odgodu ili
odlaganje pravi distinkcija izmeu ovih pojmova. ZPP BD BiH i ZPP BiH predviaju
samo odgaanje roita, pri emu ipak ne postoji sutinska razlika u odnosu na zakone
entiteta. Nove odredbe o odgodi, odlaganju i nastavku roita tee veoj afirmaciji
naelu koncentracije postupka, to bi trebalo doprinijeti ekonominijem i efikasnijem
parninom postupku.
30
4.2. Odgoda roita

Kao razlozi zbog kojih se roite za glavnu raspravu moe odgoditi navodi se
nedostatak zakonskih pretpostavki za odravanje roita ili okolnost da dokazi nisu
pribavljeni do roita.(napomena: vidi Anex II- 2)
Zakonske pretpostavke za odravanje roita ne postoje npr. ako stranke nisu uredno
obavijetene za roite ili je nastupila bolest sudije (nadamo se da nije nita ozbiljno).
Zakoni predviaju da sud 8 dana prije odravanja roita provjeri da li postoje razlozi za
odgodu, to se doima kao korisno i praktino rjeenje, poto se tako mogu izbjei
nepotrebni dolasci stranaka na raspravu i time smanjiti trokovi postupka. Meutim,
nae je miljenje da e u praksi, zbog tehnike nemogunosti pojedinih sudova da
postupaju aurno usljed prevelikog broja predmeta u pojedinim referatima, biti jako
teko provoditi ovu odredbu, t.j. sud nee esto biti u mogunosti da 8 dana prije
odravanja roita za glavnu raspravu ustanovi da ne postoje zakonske pretpostavke za
njeno voenje i o tome hitno obavijesti stranke. U sluaju odgode mora se odmah
odrediti termin novog roita, poto vie ne postoji mogunost odlaganja roita na
neodreeno vrijeme. (napomena: vidi Anex III-primjer 11)
4.3. Odlaganje roita
Do odlaganja roita dolazi kada je roite ve zapoeto, ali se iz nekog razloga ne
moe okonati. Zakon predvia samo dva razloga za odlaganje roita i to nemogunost
izvoenja nekog od dokaza bez krivice stranke i mogunost zakljuenja sudske
nagodbe. Ipak, mogue je da se u praksi ne moe izbjei odlaganje roita i iz nekih
drugih razloga koje zakon ne predvia. (napomena: vidi Anex III-primjer 12)
Svrsishodno je da se roite odgodi radi pokuaja nagodbe, ali to moraju predloiti
obje stranke suglasno i po zakonu to mogu uiniti samo jednom. U praksi se pojavljuje
da sudovi i vie puta odlau roite iz ovog razloga, na prijedlog stranaka, to smatramo
da je opravdano, opet iz razloga svrsishodnosti, mada ovu mogunost zakon ne
predvia. Smatramo da bi ovo bilo u skladu sa raspravnim naelom u postupku, budui
da stranke disponiraju svojim zahtjevima te ukoliko ele da se roite ponovno odgodi
radi pokuaja nagodbe, sud nema razloga da im to uskrati. Takoer se deava da do
odlaganja roita dolazi uslijed propusta treih lica ili nepostupanja dravnih organa i
drugih sudova po zahtjevima za dostavljanje dokumentacije ili spisa. Oigledno je stoga
da u praksi nee biti mogue provesti odredbe kojima se ograniava odlaganje roita na
po jednom zbog svakog zakonskog razloga. Po naem miljenju, sudije se trebaju truditi
da odlaganje roita za glavnu raspravu dolazi to rjee, ali u praksi ne mogu biti
striktno obavezani da roite ne mogu odlagati vie od jednom za svaki od zakonom
predvienih razloga.
Ukidanje odgode, odnosno odlaganja roita na neodreeno vrijeme je veoma dobro
rjeenje, koje dovodi do smanjenja neopravdano dugih odugovlaenja pojedinih
postupaka bez opravdane potrebe. to se tie roka od 30 dana za odgodu ili odlaganje
roita, oito je da se isti ne moe striktno potovati zbog velikog broja predmeta sa
kojima su sudije u veini sudova zaduene. Takoer je i zbog tekoa sa slubama
31
dostavljanja i spore saradnje sa dravnim institucijama i drugim sudovima, esto u roku

od 30 dana nemogue obezbijediti pribavljanje dokaza za sljedee roite ili uruenje
poziva stranci koja nije bila uredno obavijetena. Postoje sluajevi kada ni teoretski nije
mogue obezbijediti uslove za odravanje roia (dostavljanje poziva u inostranstvo).
Vjerovatno u cilju poveanja odgovornosti sudija u pogledu odlaganja roia, zakon ih
obavezuje da o svakoj odgodi i odlaganju roita obavijeste predsjednika suda, a
predsjednika suda da vodi evidenciju odgoda i odlaganja za svakog pojedinog sudiju. Za
ovu odredbu moemo samo rei da je potpuno nepraktina i neprovodiva, te se prema
naim saznanjima u praksi i ne primjenjuje. To bi oigledno predstavljalo neopravdano
obiman zadatak za predsjednika suda, koji se mora baviti neuporedivo vanijim
pitanjima, a korist bi bila vrlo upitna. Sud je duan da se u pravilu i prilikom
zakazivanja roita nakon odgode odnosno odlaganja istog prethodno konsultuje sa
strankama. Svrha ove odredbe je da sprijei eventualne ponovne odgode ili odlaganja
zbog nemogunosti stranke da pristupi na roite. U praksi, ukoliko je rije o odlaganju
roita kada su parnine stranke prisutne, ovu odredbu nee biti teko primijeniti.
Meutim kada se radi o odgodi roita prije datuma odravanja rasprave ili ako je npr.
razlog odgode neuredna dostava poziva stranci, a zbog kojeg stranka nije ni pristupila,
pojavie se problem. Odredbe novih zakona o odgodi i odlaganju, predstavljaju izraz
tenje ka efikasnijem provoenju parninog postupka, ali smo ipak miljenja da se u
tome nije u potpunosti uspjelo, poto se njima ne obuhvaaju sve mogue situacije koje
se pojavljuju u praksi. Zbog toga sudije na razliit nain popunjavaju praznine u zakonu
svojim tumaenjem odredbi, to je u suprotnosti sa generalnom tenjom da se
restriktivnije primjenjuju odredbe o odgodi i odlaganju roita. (napomena: vidi Anex
II-3)
4.4. Nastavak roita
Kada neki ranije odreeni dokaz nije bilo mogue izvesti, sud moe odluiti da se
rasprava nastavi odreivanjem novog roita kako bi se proveo samo taj dokaz.
(napomena: vidi Anex II-4) Na novom roitu, radnje koje su ve provedene ponovno se
provode ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za
pravilno donoenje presude. Ova zakonska odredba izaziva dileme zbog svoje
neodreenosti i nepotpunosti. Ovo prije svega zbog toga to nije odreeno da li zapravo
kod nastavka roita treba da se radi o nekom veoma vanom dokazu, koji se ne moe
provesti, a koji opravdava odreivanje novog roita radi nastavka postupka, ili sud
mora u svakom sluaju odrediti nastavak roita, bez obzira na znaaj dokaza koji nije
proveden. Dilema je i u tome da li sud moe odrediti nastavak roita ako je stranka
sama skrivila svojim ponaanjem okolnost da se neki dokaz nije mogao izvesti. Za
razliku odgore navedenog, nastavak roita iz razloga to se zapoeto roite ne moe
zavriti istog dana nije diskutabilno.
Uporeujui pravila o odlaganju roita i o nastavljanju rasprave, moglo bi se
zakljuiti da se u sluaju odlaganja roita na novom roitu mogu ponovo izvoditi
ranije provedene parnine radnje, dok u sluaju nastavka rasprave zakon ne predvia
ponavljanje radnji. Ponovnim provoenjem ve provedenih radnji u cijelosti se postupa
po naelu neposrednosti, ali se esto time dovodi u pitanje naelo ekonominosti.
(napomena: vidi Anex III-primjer 13)
32
Ukoliko bi sudska praksa prihvatila stanovite da se u sluaju izmjene sudije mogu

itati zapisnici o provoenju dokaza, umjesto njihovog ponovnog izvoenja, postavlja
se pitanje da li bi trebalo praviti razliku izmeu itanja zapisnika o sasluanju svjedoka i
vjetaka s jedne strane, i sasluanju stranaka s druge strane. O ovome postoje razliita
miljenja. Prema staroj sudskoj praksi, u sluaju izmjene sudije, stranke su se svakom
sluaju morale ponovo sasluati. Prema drugom miljenju, poto je sada sasluanje
stranaka u svemu izjednaeno sa ostalim dokaznim sredstvima, nema razloga da se u
ovom sluaju drugaije postupa.
1.
Da li se moe odrediti odgoda roita, ako nije pristupila ni jedna pozvana stranka?
2.
Da li se rasprava moe odgoditi i na sam dan koji je predvien za njeno odravanje?
3.
Da li bi se roite moglo odgoditi i nakon to je zapoeto, ako se utvrdi da nisu
ispunjene zakonske pretpostavke za odravanje?
4.
Da li bi trebalo roite za glavnu raspravu otvoriti ukoliko su dokazi djelomino
pribavljeni, te se moe zakljuiti da ista nee moi biti okonana bez odlaganja?
5.
Da li sud ovlaten da ne odloi roite, ve da isto provede i zavri, mada se neki
dokaz odreen na pripremnom roitu ne moe provesti, ako sud ocijeni da provoenje
tog dokaza nije vano za donoenje pravilne odluke?
6.
Da li postoje situacije u kojima se roite odlae po slubenoj dunosti?
7.
Da li se u sluaju izmjene sudije na novom roitu moraju ponovno provesti sve
radnje preduzete na raspravi ili samo provedeni dokazi?
8.
Da li sud moe odrediti da se u sluaju promjene sudije, u nastavku glavne rasprave,
dokazi ponovno ne provode, ve samo proitaju zapisnici o njihovom izvoenju?
9.
Da li sud moe odrediti da se u nastavku glavne rasprave pred novim sudijom
proitaju zapisnici o izvoenju nekog dokaza, kada je taj dokaz nemogue ponovo
izvesti iz nekih objektivnih razloga, kada o tome ne postoji saglasnost parninih
stranaka?
33

1.
U ovom sluaju smatrat e se da je tuba povuena, poto na roite nije pristupio ni
tuitelj.
2.
Formalno gledano ova mogunost ne postoji, ali naravno da e doi do situacija kada
se roite mora odgoditi i na sam dan predvienog odravanja, npr. zbog bolesti sudije i
sl.
3.
Moe se zamisliti situacija u kojoj je izvrena objektivna ili subjektivna preinaka
tube, ili podnesena protivtuba, pa roite valja odgoditi zbog davanja odgovora ili
obavjetavanja novog tuenog o parnici, u sluaju subjektivnog preinaenja. Ovo se vie
moe odnositi na pripremno roite, ali do ovakve situacije moe doi i na roitu za
glavnu raspravu. U tom sluaju bi se moglo roite odgoditi i nakon njegovog
zapoinjanja mada ovakva situacija nije decidno predviena zakonom.
4.
Miljenja smo da ukoliko su dokazi djelomino pribavljeni treba otvoriti roite i
provesti pribavljene dokaze, a zatim roite odloiti radi izvoenja preostalih dokaza.
5.
Teko je zamisliti ovakvu situaciju, budui da je sud na pripremnom roitu odredio
provoenje odreenog dokaza koji se ne moe provesti na glavnoj raspravi, to znai da
ga je tada smatrao relevantnim za donoenje odluke. Teoretski je mogue da rezultati
izvoenja ostalih dokaza pokau da nije vie neophodno provoenje tog dokaza, pa se
rasprava moe zakljuiti, to zakon i doputa, ali smatramo da je mala vjerovatnoa da
e do takve situacije doi u praksi.
6.
Zakonom nije predvieno da se roite odlae po slubenoj dunosti, ali moe doi do
situacije kada je sud iz sudnice udaljio punomonika stranke zbog naruavanja reda u
sudnici, te ako stranka nije prisutna, tada sudija mora odloiti roite i obavijestiti
stranku da je njen punomonik udaljen sa roita (lan 407 ZPP-a F BiH i RS, lan 334
ZPP BiH, lan 249 ZPP DB BiH). Sud bi morao imati i mogunost da roite odloi po
slubenoj dunosti i ako je to potrebno radi pribavljanja dokaza kad postoji sumnja da
stranke disponiraju zahtjevom kojim ne mogu disponirati.
7.
O ovom pitanju postoje razliita miljenja. Tano je da zakon navodi da se provedene
radnje ponovno provedu pred novim sudijom, ali smo miljenja da naela jedinstva
glavne rasprave i neposrednosti nee biti povrijeena ukoliko se ponovno provedu ve
izvoeni dokazi, dok dispozitivne radnje stranaka nije neophodno ponovno provoditi iz
razloga ekonominosti i cjelishodnosti.
34
8.
Po naem miljenju, bilo bi svrsishodno da se samo proitaju zapisnici o izvoenju
odreenih dokaza, bez obzira to to zakon izriito ne predvia, ali samo na saglasan
prijedlog parninih stranaka, s tim da je ispunjen i uslov da stranke nisu imale primjedbi
na provoenje dokaza.
9.
I o ovom pitanju postoje razliita miljenja. Jedni tvrde da se ovo moe uiniti i na
prijedlog samo jedne od stranaka u sluaju kada odreeni dokaz nije mogue ponovno
izvesti, npr. u sluaju nedostupnosti sasluanog svjedoka. Po njima, situacija je tada
slina onoj koja je mogla dovesti do potrebe obezbjeenja dokaza, pa se i u tom sluaju
itanje zapisnika o izvoenju dokaza izvedenog pred drugim sudijom moe smatrati
opravdanim. Meutim, drugi smatraju da se bez saglasnosti parninih stranaka pred
novim sudijom ne mogu samo proitati zapisnici o izvoenju nekog dokaza, umjesto
provoenja istog, sa ime se i mi slaemo.
Tree osobe koje kao sluaoci prisustvuju roitu sud ne moe obavezati na
snoenje trokova nastalih odgodom tog roita zbog njihova ponaanja kojim se remeti
rad suda, jer se ni u odredbi lana 318 ZPP-a niti u nekim drugim zakonskim odredbama
koje govore o kanjavanju ili odgaanju roita ne predvia takva mogunost.
(Okruni sud Zadar G-28/81)
Kad je sud na zadnjem roitu izveo sve dokaze koji su bili predmet dokaznog
postupka na ranijim roitima pred drugim vijeem, time je sud izvrio obnovu
postupka bez obzira to nije donio formalno rjeenje o tome da postupak poinje iz
poetka: ovo rjeenje sadrano je, naime, u samoj injenici izvoenja navedenih dokaza.
(Vrhovni privredni sud Srbije, Sl-170/74)
Kad se u toku postupka promeni vee, onda se postupak mora ponoviti, ali vee
ne mora pozivom na lan 304. st. 3. ZPP-a uz saglasnost stranaka ponoviti
sasluanje svedoka i vetaka, odnosno ne mora ponoviti uviaj, ve moe proitati
zapisnik o izvoenju ovih dokaza.
(Vrhovni sud Srbije G-1549/66)
Kad se odloeno roite dri pred izmenjenim veem i glavna rasprava zbog
toga poinje iznova, onda se ne moe proitati zapisnik o izvoenju dokaza
35
sasluanjem stranaka, ve ako je potreban i ovaj dokaz, sud mora ponovo sasluati
stranke.
5. JAVNOST GLAVNE RASPRAVE
Materija javnosti glavne rasprave regulisana je odredbama lanova 118 do 122 ZPP
RS i ZPP FBiH, lanova 85 do 89 ZPP BiH, te lanova 237 do 241 ZPP BD BiH.
Odredbe prijanjih entitetskih zakona u pogledu javnosti glavne rasprave su uglavnom
preuzete bez veih izmjena i u novim zakonima. Naelo javnosti parninog postupka je
jedno od osnovnih naela, a njegov sadraj zapravo predstavlja ovlatenje punoljetnih
graana, koji nisu uesnici u parnici, da prisustvuju roitu za glavnu raspravu.
(napomena: vidi Anex IV)
Osnovno naelo javnosti postupka nije apsolutno, budui da postoje pojedini izuzeci
kada se javnost moe iskljuiti za cijelu raspravu ili jedan njezin dio, a u cilju zatite
nekih drugih odreenih interesa. Postoje vrste postupaka u kojima je samim zakonom
odreeno iskljuenje javnosti sa glavne rasprave (npr. brani sporovi i sporovi za
utvrivanje oinstva i materinstva). Osim ovih, zakonom izriito predvienih sluajeva,
sud moe iskljuiti javnost sa glavne rasprave ako to zahtijevaju interesi uvanja
slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili
razlozi morala.
Drugi osnov za djelimino iskljuenje javnosti predstavlja okolnost kad sud smatra da
se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, bilo zbog prevelikog broja
prisutnih graana ili nereda koji isti stvaraju. U ovom sluaju sudija ima iroka
ovlaenja da ocijeni da li se glavna rasprava moe odvijati bez ometanja. Pri tome
sudija treba da cijeni eventualnu efikasnost mjera za odravanje reda koje mu prua
Zakon o parninom postupku. Miljenja smo da ove odredbe treba tumaiti restriktivno
i da sud samo u zaista izuzetno nepovoljnim okolnostima treba donositi odluku o
iskljuenju javnosti. Takoer, treba imati u vidu i da su sudnice u mnogim sudovima u
Bosni i Hercegovini neuslovne, da mogu primiti mali broj slualaca i da sudije najee
glavne rasprave provode u svojim uredima u kojima ne postoje uvjeti za normalno
odvijanje rasprave sa veim brojem prisutnih.
Novi zakoni preuzimaju i stari princip stranake javnosti, po kome se od eventualnog
iskljuenja javnosti uvijek izuzimaju stranke, umjeai, te njihovi punomonici i
zastupnici, a takoer je predvieno i da se ovaj izuzetak odnosi na ombudsmene, bilo
entitetske ili dravne, to je i opravdano, imajui u vidu ulogu koju ombudsmeni imaju
u monitoringu rada pravosua. Sud je ovlaten da dozvoli pristup pojedinim slubenim
licima, te naunim i javnim radnicima, na glavnu raspravu na kojoj je javnost
iskljuena, ukoliko je to od interesa za njihovu slubu ili djelatnost. Ovdje novi zakoni
priznaju postojanje izvjesnog javnog interesa, zbog kojeg se moe napraviti izuzetak od
iskljuenja javnosti, s tim to bi sud morao da bude jako obazriv pri donoenju ovakve
odluke i paljivo cijeniti postojanje tog javnog interesa, budui da se pretpostavlja da je
donoenje odluke o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave nastupilo iz nekog zaista
vanog i ozbiljnog razloga. Ukoliko dozvoli prisustvo ovim licima, sud e ih obavezno
36
upozoriti da su duni da kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznali. Ovo upozorenje
sudija treba da konstatuje u zapisniku o glavnoj raspravi.
O samom iskljuenju javnosti sud odluuje posebnim rjeenjem koje mora biti
obrazloeno i javno objavljeno. Bilo bi najpravilnije kada bi ovo rjeenje bilo doneseno
prije glavne rasprave i objavljeno na oglasnoj tabli suda.
Javnost moe biti iskljuena i kada prevelik broj slualaca ometa normalno
odvijanje glavne rasprave, a sud to nije u mogunosti sprijeiti mjerama za odravanje
reda koje predvia zakon. Javnost takoe moe biti iskljuena i na pripremnom roitu,
te roitu pred zamoljenim sudom, pri emu se shodno primjenjuju odredbe o
iskljuenju javnosti na glavnoj raspravi. Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi
oruje, a izuzetak se odnosi na slubene osobe, to se u praksi uglavnom odnosi samo
na pripadnike sudske policije.
1.
Da li sud, ukoliko donosi odluku o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave, u sluaju
da smatra da se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, prije donoenja takve
odluke mora pokuati odrati red i normalno odvijanje rasprave izricanjem mjera koje
predvia zakon?
2.
Da li je protiv rjeenja kojim se odluuje o doputanju prisustva pojedinim slubenim
licima, te naunim i javnim radnicima, na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena
doputena posebna alba?
3.
Da li sud rjeenje o iskljuenju javnosti mora dostaviti parninim strankama?
4.
Da li je sud vezan za svoje rjeenje o iskljuenju javnosti do okonanja glavne
rasprave?
5.
Da li sud moe ograniiti broj osoba koje mogu prisustvovati raspravi?
6.
Da li je dozvoljena posebna alba na rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke da
javnost bude iskljuena?
7.
Da li naelo javnosti obuhvata, uz mogunost prisustvovanja raspravi, i ovlatenje da
se podaci o glavnoj raspravi saoptavaju i drugim licima?
8.
37
Da li bi eventualna nepravilna odluka suda o iskljuenju javnosti mogla predstavljati

razlog za pobijanje prvostepene presude i njeno ukidanje?
9.
Ko donosi odluku o iskljuenju javnosti ukoliko se radi o roitu provedenim pred
zamoljenim sudom, da li taj sud ili sud koji je uputio zamolnicu?
1.
Miljenja smo da sud, prilikom donoenja odluke o iskljuenju javnosti kad smatra
da se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, nije obavezan da prvo pokua
omoguiti normalno odvijanje glavne rasprave izricanjem mjera predvienim zakonom,
ve je dovoljno da sud stekne uvjerenje da mjerama za odravanje reda nee moi
osigurati to normalno odvijanje.
2.
Protiv rjeenja kojim se ne dozvoljava prisustvo pojedinim slubenim licima te
naunim i javnim radnicima na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena nije
doputena posebna alba, tim vie to oni nisu ni uesnici u postupku. Smatramo da ni
parnine stranke ne mogu ulagati posebnu albu protiv rjeenja kojim se doputa
prisustvo gore navedenih osoba na glavnoj raspravi.
3.
Smatramo da nije neophodno da se ovo rjeenje dostavlja parninim strankama
budui da protiv istog nije doputena posebna alba.
4.
Sud nije vezan rjeenjem o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave i isto moe
opozvati ukoliko se dogodi da je otpao razlog zbog koga je rjeenje doneseno. Naime,
radi se o rjeenju koje se odnosi na upravljanje postupkom, a koja se vrsta rjeenja
uvijek mogu izmijeniti.
5.
Iako naelo javnosti pretpostavlja da raspravi moe prisustvovati neogranien
broj osoba, ovo naelo nee biti povrijeeno ako sudnica u kojoj se rasprava
odrava ne moe primiti sve zainteresovane osobe, pa sud taj broj ogranii
zbog veliine prostorije. Naime naelo javnosti glavne rasprave je ostvarljivo u obimu u
kome to dozvoljava veliina sudnice.
6.
Miljenja smo da se protiv ovakvog rjeenja stranka moe izjaviti albu samo zajedno
sa albom protiv presude.
7.
Naelo javnosti obuhvata, uz mogunost prisustvovanja raspravi, i ovlatenje da se
podaci o glavnoj raspravi saoptavaju i drugim licima, bilo lino, bilo putem sredstava
38
javnog informisanja, to je posebno vano u aktuelnom drutvenom trenutku, kada je

javnost sve vie zainteresovana za voenje pojedinih parninih postupaka.
8.
Eventualna odluka suda o iskljuenju javnosti ne bi mogla predstavljati razlog za
pobijanje prvostepene presude, osim ako bi to bilo od uticaja na donoenje zakonite i
pravilne presude, a koju situaciju je zaista teko zamisliti. Ovo se moe odnositi i na
odluku suda da ne iskljui javnost u sluaju kad za to zaista postoje razlozi. Naime, novi
zakoni ne predviaju ukidanje presude iz ovog razloga, a ne postoje uvjeti ni za
preinaenje prvostepene presude.
9.
Odluku o iskljuenju javnosti na roitu pred zamoljenim sudom donosi sudija koji
vodi to roite.
Stavovi Kantonalnih sudova iz Federacije BiH i Okrunih sudova iz Republike

Srpske
Stavovi Kantonalnog suda u Sarajevu
Ako stranka propusti staviti zahtjev za naknadu trokova do okonanja

raspravljanja koje prethodi o odluivanju o trokovima, to pravo stranka ne moe vie
ostvarivati, pa ni u zasebnoj parnici.
Stavovi Okrunog suda u Doboju
Povreda odredaba parninog postupka iz lana 209, u vezi sa lanom 293

ZPP-a, na koju povredu svaki sud u toku cijelog postupka pazi po slubenoj dunosti,
postoji kada parninu stranku kao zakonski zastupnik na glavnoj raspravi zastupa
struni saradnik Republikog pravobranilatva koji u to vrijeme nema poloen
pravosudni ispit.
Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a

prvostepeni sud u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu
naknadno dostavi ili da dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko
to ne uini tuilac je zastupan po neovlatenom ponomoniku i to poev od podnoenja
tube do okonanja prvostepenog postupka.
Stavovi Kantonalnog suda u Tuzli
Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog

materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do
zakljuenja glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o
injenicama koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje
zakonite odluke.
39
PODMODUL II DOKAZIVANJE
UVODNE NAPOMENE
Kategorije
Podmodul dokazivanje obuhvata poglavlje VI Zakona o

parninom postupku eniteta i Zakona o parninom postupku
pred sudom BiH, te poglavlje XVII Zakona o parninom
postupku Brko Distrikta. Materija ovog podmodula
obuhvata ope odredbe o dokazivanju, te odredbe kojima se
reguliu pojedina dokazna sredstva.
Trajanje
Za obradu ovog podmodula na seminaru ili radionici,

potrebno je najmanje est radnih asova
Oblik
U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku:

seminara, predavanja, te posebno interaktivnim ueem
uesnika putem, diskusije predvoene od strane moderatora,
radom po grupama i panel diskusije
Ciljevi edukacije
Na sudije kojima manjka iskustva tei se prenijeti znanje o

postupku dokazivanja i prepoznavanje problema u svakom
konkretnom sluaju, a ciljevi edukacije korisnika sa veim
iskustvom su da se putem konferencijskih aktivnosti,
razmjenom iskustava i miljenja doprinosi usaglaavanju
sudske prakse o ovom pitanju.
Mogui
predavai/edukatori
U sluaju seminara, predavanja, vjebi, radionica, i panel

diskusija, ovaj modul mogu predstaviti voditelj i konsultanti
koji su uestvovali na izradi ovog edukativnog materijala, a
takoer i druge sudije koje pokau zanimanje za voenje
edukativne aktivnosti.
40
1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPE NAPOMENE

Materija posveena dokazima i izvoenju dokaza regulisana je u glavi VI ZPP FBiH i
ZPP RS (lanovi od 123 do 173), u glavi VI ZPP BiH (lanovi od 90 do 140) te u glavi
XVII ZPP BD BiH (l. 156 do l. 203).
Dokazivanje predstavlja radnje suda i stranaka, koje obuhvataju prijedloge stranaka
za izvoenje dokaza, rjeavanje o tome koji dokazi treba da budu izvedeni, podnoenje
dokaza od strane stranaka i njihovo pribavljanje od strane suda, izvoenje dokaza, te
njihovu ocjenu od strane suda, a radi formiranja uvjerenja o injeninom stanju od koga
zavisi primjena materijalnog prava.
Prema novim Zakonima o parninom postupku, stranke su dune da dokau injenice
na kojima zasnivaju svoj zahtjev. Ovim se posebno daje znaaj raspravnom naelu koje
ima sasvim drugaiji znaaj u odnosu na stare odredbe. Istrano naelo je naputeno,
osim kao korektiv raspravnog naela u zakonom tano predvienim situacijama.
Stranke su obavezne ne samo da predloe dokaze kojima se utvruju njihove tvrdnje,
ve i da te svoje tvrdnje dokau. Sud ne moe po slubenoj dunosti utvrivati injenice
na koje se stranke nisu pozvale, niti na takvim injenicama zasnivati svoju odluku.
Izuzetak od ovog pravila postoji u sluajevima kada stranke istaknu zahtjeve kojima ne
mogu raspolagati, te u branim i roditeljskim sporovima. Prema tome, sud je ipak i dalje
ovlaten izvoditi dokaze koje stranke nisu predloile ako utvrdi da stranke idu za tim da
raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. (napomena: vidi Anex VII-primjer
1)
U postupku se dokazuju samo pravno relevantne injenice, jer se samo na tim
injenicama zasniva donoenje odluke. Nesumnjivo je, mada zakoni to izriito ne
navode, da je odluivanje o tome koje su injenice pravno relevantne za rjeavanje
odreenog odnosa iskljuivo ostalo u domenu suda. Valja napomenuti da se u
postojeoj praksi esto deava da se u postupku utvruju i injenice koje nisu
relevantne, to vodi odugovlaenju postupka, a ovo se deava uglavnom zbog slabe
pripremljenosti sudija za suenje u odreenom predmetu ili nekad i zbog elje sudije da
se odgodi donoenje odluke.
Da bi sud na nekoj injenici zasnovao svoju odluku, u pravilu bi morao biti siguran u
postojanje te injenice. Pod pojmom sigurnosti u ovom sluaju bi se trebao smatrati
takav stepen uvjerenosti u postojanje neke injenice kod kojeg bi bila iskljuena svaka
razumna sumnja u mogunost postojanja neeg drugog. Ako stranka radi utvrivanja
odreene injenice ne predloi dokaze, a ne radi se o priznatoj ili notornoj injenici, ili
zakonskoj presumpciji, sud tu injenicu nee smatrati utvrenom, budui da sam ne
moe odreivati izvoenje dokaza radi njenog utvrivanja. Izbor dokaznih sredstava je
dakle ogranien na ona sredstva koja su predloile stranke.
U ovom poglavlju ostaje otvoreno pitanje primjene naela slobodne ocjene dokaza.
Naime, kao jedno od osnovnih naela, u lanu 8 ZPP FBiH, ZPP RS, ZPP BD BiH, te
lanu 13 ZPP BiH je utvreno da sud odluuje koje e injenice uzeti kao dokazane
prema svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i
svih dokaza zajedno, a i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. Meutim, u
lanovima 126 ZPP FBiH i ZPP RS, lanu 160 ZPP BD BiH i lanu 93 ZPP BiH,
utvreno je da u sluaju da sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa
41
sigurnou utvrditi neku injenicu, o postojanju te injenice zakljuit e se primjenom

pravila o teretu dokazivanja. Ove dvije odredbe su na izvjestan nain kontadiktorne.
Moe se oekivati da e se pravila o teretu dokazivanja u buduoj primjeni novih
zakona esto primjenjivati, budui da ih sud moe primijeniti im na osnovu dokaza
koji su izvedeni nije mogue utvrditi istinitost odreene injenice na koju se poziva,
poto sud vie nije u obavezi da tu injenicu pokuava sam utvrditi.
Prema naelu slobodne ocjene dokaza sud nije vezan zakonom utvrenim pravilima o
izboru dokaza, a odreeno dokazno sredstvo nema unaprijed odreenu dokaznu snagu.
Sud prema tome ocjenjuje izvedene dokaze slobodno i prema svom vlastitom
uvjerenju cijeni da li je odreena injenica dokazana ili nedokazana. Provedba ovog
naela ne podrazumijeva i potpuno arbitrarno postupanje suda, jer je sud duan
zakljuivati logiki i koristiti rezultate naunih dostignua i iskustva u odgovarajuim
podrujima. Razlozi za odreeno uvjerenje suda moraju biti objektivno prihvatljivi, te
moraju biti izneseni u obrazloenju odluke. Naelo slobodne ocjene dokaza je ojaano i
odstupanjem od prijanje supsidijarnosti sasluanja parninih stranaka kao dokaznog
sredstva, to je donekle ograniavalo sud u izboru dokaza (mada se u sudskoj praksi
esto dogaalo da sud po slubenoj dunosti odredi provoenje ovog dokaza).
Prema odredbama novih zakona stranke same izvode dokaze ije je izvoenje
odreeno od strane suda. I ovo pravilo ima izuzetke, budui da uviaj oigledno vri
sud, kao i sasluanje stranke ukoliko ista nema punomonika u postupku. Takoer,
mada je u zakonu predvieno da se izvoenje dokaza itanjem isprava vri na poetku
glavne rasprave kada tuilac ukratko izlae bitna pitanja iz tube, sud mora izvriti uvid
u te isprave, a kako bi se mogao uvjeriti da proitano od strane stranke odgovara
sadraju isprave (u praksi se najee dokazi uvidom u isprave provode na roitu na
kome se zakljuuje glavna rasprava, a na kraju dokaznog postupka, to je suprotno
zakonskim odredbama, ali po naem miljenju ne utie na donoenje pravilne odluke).
Novi zakoni dakle odreuju i redoslijed izvoenja dokaza, i to u odredbi u kojoj se
odreuje tok odvijanja glavne rasprave. Meutim, znaaj ovog odreivanja je ipak
relativan, predviena je i mogunost da sud odredi drugaiji redoslijed provoenja
dokaza, koji e esto zavisiti i od objektivnih mogunosti da se neki dokazi provedu ili
od afiniteta uredujueg sudije.
1.
Postoji li mogunost da sud naredi parninim strankama da dokazuju i priznate
injenice, ukoliko smatra da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati ?
2.
Da li je sud ovlaen da pomogne stranci u postupku tako to e je uputiti da predloi
dokaze koji su bitni za rjeavanje spora?
3.
42
ta e sud ustanoviti ukoliko se na osnovu izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou

utvrditi postojanje injenice na koju se stranka poziva u svoju korist?
4.
Moe li sud samo na osnovu toga da neka injenica nije osporena u toku postupka
zakljuiti da je ta injenica i priznata?
5.
Moe li se u postupku uvijek dokazivati da zakonska presumpcija ne postoji?
6.
Da li se moe u postupku dokazivati da odreena injenica nije notorna injenica, te
da li predmet dokazivanja mogu biti injenice utvrene krivinom presudom?
7.
Ukoliko se zamolnicom trai izvoenje vjetaenja, da li bi zamolbeni sud mogao biti
ovlaten da imenuje vjetaka koji e vjetaenje provesti?
8.
Da li parnine stranke moraju da pristupe na roite koje se odvija pred zamolbenim
sudom?
9.
Mogu li se kao dokazna sredstva koristiti pismene izjave odreenih lica i da li bi
uvidom u te izjave bio povrijeeno naelo neposrednosti, poto ta lica nisu sasluana
kao svjedoci?
1.
U novim parninim zakonima izostavljene su odredbe kojima se sud ovlauje da
naredi dokazivanje priznatih injenica. Meutim, smatramo da ako je sud ovlaten da u
sluaju sumnje da se radi o zahtjevima kojima stranke ne mogu raspolagati, utvruje
injenice koje stranke nisu iznijele, moe se uzeti da takvo ovlatenje obuhvata i
mogunost utvrivanja odnosno dokazivanja injenica koje su stranke priznale.
2.
Sud nije vie
dokaze koji su
moglo dovesti
i stavu sudske
dunou).
ovlaten da pomae stranci tako to e je uputiti da predloi

bitni za rjeavanje spora, jer bi ovakvo njegovo postupanje
u pitanje nepristrasnost suda (prema prijanjim pravilima
prakse, ovakvo postupanje suda je bilo smatrano njegovom
3.
U ovom sluaju sud e uzeti da ta injenica ne postoji, te e na osnovu toga donijeti
odluku o predmetu spora.
4.
43
Samo na osnovu okolnosti da neka injenica nije osporena, ne moe se zakljuiti da

je priznata. Poto je priznanje injenica na kojima protivna stranka zasniva svoj
zahtjev nepovoljno za stranku, izvoenje zakljuka o postojanju konkludentnog
priznanja treba primjenjivati vrlo restriktivno.
5.
Poto su zakonske presumpcije u pravilu oborive, to se moe dokazivati da
pretpostavljena injenica ne postoji. U tom sluaju teret dokazivanja je na stranci koja
njeno postojanje osporava. Meutim, dokazivanje suprotnog je iskljueno u sluaju
kada to zakon izriito predvia, pri emu se radi o neoborivim zakonskim
presumpcijama.
6.
U postupku se moe dokazivati da odreena injenica nije notorna, pa bi u tom
sluaju trebalo provesti redovan postupak dokazivanja. Ne mogu biti predmet
dokazivanja injenice utvrene krivinom presudom ako se odnose na postojanje
krivinog djela za koje je optueni proglaen krivim, ili krivine odgovornosti
uinioca.
7.
Zamolbeni sud bi mogao biti ovlaten da imenuje vjetaka koji e vjetaenje
provesti, jer strankama obino nisu poznati vjetaci sa podruja drugog suda. Ovo
ovlatenje bi zamolbeni sud mogao imati samo po prijedlogu stranke, budui da po
novim zakonima vjetaka predlau same stranke
8.
O ovom pitanju postoje razliita miljenja. Prema jednom, stranke bi bile dune da
prisustvuju roitu pred zamolbenim sudom, kao i pred svakim drugim roitem za
glavnu raspravu. Po drugom miljenju, poto je osnovna svrha izvoenja dokaza pred
zamolbenim sudom smanjenje trokova, bilo bi nelogino da se stranke obavezuju da
prisustvuju roitu koje e se odrati pred zamolbenim sudom, usljed ega bi mogle
imati nesrazmjerne trokove. Nae je miljenje da stranke nisu u svakom sluaju dune
pristupiti na roite koje se odrava pred zamolbenim sudom, te da usljed toga ne bi
mogle trpjeti posljedice izostanka sa roita, s tim da bi dokaze u tom sluaju izvodio
sudija zamolbenog suda.
9.
Nema povrede naela neposrednosti u dokaznom postupku kad sud vri uvid u
pismene dokaze, pa i onda kad su to pismene izjave odreenih osoba, koje se tiu
postojanja ili nepostojanja izvjesnih injenica, ije je utvrenje znaajno za razjanjenje
spornog odnosa. Te pismene izjave ne smatraju se iskazima svjedoka, ve kao dokazna
sredstva, odnosno element procesne grae, koja u svojoj cjelini omoguuje izvoenje
zakljuka o postojanju injenica relevantnih za rjeenje parnice. Ovo naravno
podrazumijeva da je na pripremnom roitu odreeno provoenje ba dokaza uvidom u
pismene izjave odreenih lica, a ne sasluanje tih lica kao svjedoka.
44
Izvedene dokaze sud prosuuje po slobodnom uvjerenju, ali je duan steeno

uvjerenje opravdati uvjerljivim i loginim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li
takvo uvjerenje pravnu i injeninu osnovu.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev. 2732/88 od 6.6.1989)
Izvedene dokaze sud prosuuje po slobodnom uvjerenju, ali to uvjerenje treba

potkrijepiti takvim razlozima koji omoguavaju da se provjeri njegova opravdanost.
Ako parnina stranka da izjavu o priznanju injeninih navoda tube izvan

parnice, pa i dok parnica traje, ovakva izjava nema znaaj parnine radnje priznanja
injeninih navoda tube koja bi otklanjala potrebu dokazivanja ovih navoda pred
sudom, ali to priznanje nije bez ikakvog znaaja i sud je duan da ga ceni u okviru svih
izvedenih dokaza i po svojoj slobodnoj oceni.
(Vii privredni sud Srbije, P-8136/73)
Dokazivanje injenica koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice protivno je odredbi ovog stava, te moe predstavljati relativno bitnu povredu odredaba
parninog postupka.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev.80/87 od 14.4.1987)
Sud e izjavu parnine stranke kojom mijenja izjavu svog punomonika o

priznanju injenica datu na roitu kome stranka nije prisustvovala, cijeniti u smislu
lana 221. stav 2. Zakona o parninom postupku.
(Vrhovni sud BiH broj P-197/90 od 13.12.1990. godine)
Ako je priznanje punomonika stranke u koliziji sa sadrajem pismenih

isprava, opravdano je prihvatiti opozivanje priznanja injenice.
(Vrhovni sud BiH, P-184/87 od 20.11.1987. godine)
Tek kad se stvari izvoenjem adekvatnih dokaza odnosno fiksiranjem

nespornih injenica, do mogue odnosno srazmjerne mjere rasvijetli, dolazi do primjene
slobodna ocjena o kojoj je rije u lanu 223. ZPP-a. No ni u tom svom dijelu ona nije
diskreciona u pravom smislu te rijei, ve mora biti rezultat razumnog odmjeravanja
45
utemeljenog na prikupljenim pomonim elementima, pravilima loginog miljenja i

ivotnog iskustva, a k tome i valjano obrazloena.
(Vrhovni sud Jugoslavije Rev.89/68)
Neobavetavanje stranke od strane zamolbenog suda o danu sasluanja

svedoka to je onemoguilo stranku da prisustvuje zamolbenom sasluanju svedoka,
predstavlja bitnu povredu Zakona o parninom postupku.
(Vii privredni sud Srbije P-633/80)
Sud ne moe donijeti odluku na osnovu dokaza izvedenih na roitu kome

tueni nije prisustvovao, ako tueni s tim dokazima nije bio predhodno upoznat.
(Vrhovni privredni sud Sl:225/72).
Kad sud ne prui mogunost stranci da se izjasni o predloenim dokazima, koji

su podnijeti na raspravi, i donoenjem presude bez izjanjenja protivne stranke o tome,
ini se bitna povreda odredaba parninog postupka.
Prvostepeni sud odreuje koje e dokaze izvesti radi utvrenja injeninog

stanja, ali je duan da odlui o svim prijedlozima stranaka i u rjeenju o odbijanju
izvoenja dokaza da naznai razloge odbijanja.
Onog momenta kad tueni izjavi da je obavezu izmirio, teret dokazivanja u

sporu prelazi na njega a tuilac se oslobaa da dokazuje osnov i visinu spora s obzirom
na izjavu tuenog koja znai priznanje obaveze.
injenice koje su stranke priznale pred sudom u toku parnice ne treba

dokazivati, ukoliko se radi o priznanju injenica kojim stranke mogu raspolagati.
Stranka, sve dok je ovlaena iznositi novote (l. 341 i 351 ZPP) ovlatena je i
porei (osporiti) svoju raniju izjavu o priznanju injenice odnosno ograniiti znaaj. U
takvom sluaju zakon (l. 210 st. 2 ZPP) izriito odreuje da e sud, uzimajui u obzir
sve okolnosti, ocijeniti da li e uzeti za priznatu ili za osporenu injenicu koju je stranka
46
priznala, pa poslije osporila. Sama izjava o priznanju odnosno o osporavanju neke

injenice moe se dati sve dok parnica tee, dakle i u stadiju albe.
Priznate injenice mogu se osporiti sve dok parnica tee, pa i u oalbenom

postupku.
Drugostepeni sud nije ovlaen da odluuje da li e uzeti kao tanu priznatu ili
osporenu injenicu, ve to moe uiniti samo sud u prvostepenom postupku.
Izjava o priznanju duga prije povlaenja tube ne gubi pravno dejstvo.
Opepoznate okolnosti su one koje su poznate jednom irem krugu ljudi dakle,
ne moraju biti svima poznate. Dovoljno je da su poznate u sredini u kojoj se suenje
obavlja.
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev-668/80)
Pravosnana osuujua krivina presuda, shodno lanu 12 ZPP, predstavlja

dokaz o graansko-pravnoj odgovornosti za naknadu tete osuenog lica, zbog ega je
osueni tom presudom, u skladu sa materijalnim pravom, odgovoran oteenom za
prouzrokovanu tetu.
(Vrhovni sud Srbije Rev-336/80)
Kada se postupak vodi u sudu na jeziku stranaka i drugih uesnika u postupku i

kada se izvode pojedini pismeni dokazi, koji nisu sastavljeni na jeziku stranaka i drugih
uesnika, sud je duan da upozori stranku i druge uesnike u postupku na njihovo pravo
da se sa sadrinom iskaza upoznaju prevoenjem na njihov jezik, te pouku i njihove
izjave o tome da li ele prevoenje, zabiljei u zapisnik.
Rjeenje sudije za prekraje, kojim se utvruje odgovornost za prekraj u

saobraaju, ne moe se smatrati apsolutnim dokazom o krivici kanjenog lica, jer se
47
odredba l. 11 stav 3 ZPP odnosi samo na utvrenu krivinu odgovornost lica osuenog
pravosnanom presudom krivinog suda.
Ovlaenje suda da visinu naknade tete utvrdi po slobodnoj ocjeni, kako to

propisuje l. 212 ZPP, predstavlja izuzetak od procesnog naela materijalne istine ali ne
daje pravo sudu da neobrazloeno arbitrira. Ovo pogotovu kad je u pitanju
nematerijalna teta, ija se visina i naknada za nju mora razumno odmjeriti korienjem
svih prikupljenih dokaza i primjenom pravila logikog miljenja i ivotnog iskustva.
(Savezni sud Gzs-43/76)
Nema povrede naela neposrednosti u dokaznom postupku kad sud vri uvid u
pismene dokaze, pa i onda kad su to pismene izjave odreenih osoba, koje se tiu
postojanja ili nepostojanja izvjesnih injenica, ije je utvrenje znaajno za razjanjenje
spornog odnosa. Te pismene izjave ne smatraju se iskazima svjedoka ve kao dokazna
sredstva, odnosno element procesne grae, koja u svojoj cijelini omoguuje izvoenje
zakljuaka o postojanju injenica relevantnih za rjeenje parnice.
Opozivanjem rjeenja o izvoenju dokaza ne moe se uiniti bitna povreda

odredaba parninog postupka, a ukoliko je uslijed toga nepotpuno ili pogreno utvreno
injenino stanje, taj razlog se ne moe isticati u reviziji.
(Vrhovni sud BiH broj: Rev 437/87 od 12.05.1988 )
Spisi predmeta nisu, a isprave u tim spisima jesu dokazno sredstvo.
Iz obrazloenja:
Prilikom izvoenja dokaza, sud mora voditi rauna o tome da su dokazna sredstva
isprave, a ne spisi u kojima se oni nalaze. Otuda se izvoenje dokaza ne moe vriti
itanjem spisa. Moe itanjem isprava u spisima. Ali tada je potrebno da se u dokaznom
rjeenju izriito navedu podaci na osnovu kojih se moe utvrditi njihov identitet (naziv
organa, broj, datum i sl.), poto one a ne spisi imaju snagu dokaznog sredstva.
(Vrhovni sud Srbije, Rev-3649/02 od 19.11.2002 godine )
Tuitelj treba dokazivati injenice koje predstavljaju stvarnu osnovu tube. Ako
on to ne uini, primjena pravila o teretu dokazivanja opravdava ocjenu suda da te
injenice nisu dokazane.
48
(Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-786/97 od 26.02.1998 godine, odluka broj

103.)
Kad se tuenik pozove na spornu injenicu da je potraivanje tuitelja prestalo

prijebojem, tad teret dokazivanja o izvenom prijeboju lei na tueniku.
(Odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske broj P-1301/99 od
28.11.2000 godine.)
Iz obaveze stranke da govori istinu ukoliko se upustila u raspravljanje, slijedi i

obaveza suda da je pozove da se opredijeljeno i nedvosmisleno izjasni kako o pojedinim
injenicama tako i o vjerodostojnosti svakog od ponuenih dokaza.
(Vrhovni sud Republike Crne Gore broj P-104/99 od 09.11.2000 godine)
2. UVIAJ
Uviaj predstavlja parninu radnju koja se preduzima u sluaju kada je potrebno
neposredno opaanje suda o svojstvima i stanjima stvari, kao i osoba. To je dokazno
sredstvo kojim se utvruje neka injenica ili razjanjava neka okolnost. Njime se mogu
dokazivati samo injenice koje postoje u sadanjosti i predstavlja pouzdanu metodu za
ocjenjivanje osnovanosti injeninih navoda stranaka budui da izmeu suda i predmeta
dokazivanja nema posrednika. Odredbe novih parninih zakona kojima se uviaj
regulira se sutinski ne razlikuju od odredbi starih zakona
Poto uviaj provodi uredujui sudija, t.j. sud, ovo dokazno sredstvo ne izvode
stranke kao ostala dokazna sredstva, to je odstupanje od osnovnog pravila. Uviaj bi
trebao da predstavlja veoma pouzdano dokazno sredstvo, meutim njegova je primjena
ograniena time to se njime dokazuju samo injenice koje postoje u sadanjosti, koje su
rijetko sporne meu parninim strankama.
Uviaj se moe vriti i u sudu, ali se najee vri na licu mjesta i to uz uee
vjetaka. (napomena: vidi Anex VII-primjer 2) U praksi nekad dolazi do konfuzije oko
toga da li se radi o provoenju dokaza uviajem ili vjetaenjem. Ukoliko vjetak sam
utvruje injenice i daje nalaz i miljenje, radi se o provoenju dokaza vjetaenjem, a
ukoliko vjetak sudu samo pomae dajui mu objanjenja u strunom smislu, radi se o
provoenju dokaza uviajem, to je u praksi veoma rijedak sluaj.
Stranke, te njihovi punomonici i zastupnici uvijek moraju biti obavijeteni o
vremenu vrenja uviaja, a izostanak uredno obavijetene stranke proizvodi posljedice
kao i izostanak sa roita za glavnu raspravu.
49

1.
Da li je mogue zakazati uviaj radi identifikacije zemljita uz uee vjetaka
geodetske struke u predmetima priznanja prava vlasnitva ukoliko stranke nisu
predloile provoenje ovog dokaza, a bez njegovog provoenja se ne moe odluiti o
osnovanosti tubenog zahtjeva?
2.
Da li se mogu primjenjivati prinudna sredstva da bi se u toku uviaja razgledala neka
stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka ili kod tree osobe?
3.
Kako e se tehniki provesti uviaj, a da se ne odlae roite za glavnu raspravu i ne
zakazuje nastavak istog?
4.
Da li se parnina stranka ili neka druga osoba mogu prinudnim mjerama prisiliti da se
na njima lino izvede dokaz uviajem?
1.
Ovo je jedno od spornih pitanja koje ulaze u sutinu primjene novih parninih
zakona. Naime, budui da je naputeno naelo materijalne istine u postupku, sudije
imaju problem prilikom odreivanja provoenja dokaza koji su oigledno neophodni za
donoenje pravilne odluke, a same parnine stranke ih ne predlau. U konkretnom
sluaju radi se ne o utvrivanju neke posebne injenice ve o razjanjenju okolnosti.
Postupajui striktno po odredbama novih zakona, sud ne bi mogao odrediti provoenje
ovog dokaza, ve bi odluku trebao donijeti na osnovu pravila o teretu dokazivanja, to
u praksi znai da bi vjerovatno trebao odbiti tubeni zahtjev. Naravno postoje i druga
miljenja, po kojima bi sud u konkretnoj situaciji pak trebao provesti ovakav dokaz i
utvrditi kompletno injenino stanje, to bi bilo u skladu sa odredbama starih zakona o
parninom postupku.
2.
Ukoliko se radi o treoj osobi, sud joj moe narediti da prezentuje stvar koju treba
razgledati, te ukoliko ta trea osoba ne postupi po nalogu suda, sud e po slubenoj
dunosti rjeenje o prezentovanju stvari dostaviti nadlenom izvrnom sudu na prinudno
izvrenje. Meutim sud ne moe primijeniti prisilne mjere prema stranci koja odbija da
prezentuje neku stvar.
3.
50
Postoje miljenja da bi pravilno bilo glavnu raspravu zapoeti provoenjem uviaja, a

zatim odrediti nastavak glavne rasprave istog ili sljedeeg dana. Smatramo da je ovo
rjeenje u praksi gotovo neizvodljivo, pogotovo to se prilikom vrenja uviaja najee
vri i vjetaenje. Naime, potreban je rok da vjetak izvri izradu nalaza i miljenja pa
e u pravilu biti potrebno odloiti roite za glavnu raspravu, bez obzira to parnini
zakoni ne predviaju taj razlog za odlaganje. Oito je da prilikom izrada zakona nije
voeno rauna o praktinoj strani provoenja uviaja i tekoama koje se pojavljuju
prilikom toga.
4.
Niti parnina stranka niti neko drugo lice ne mogu se prinudnim mjerama u toku
parninog postupka prisiliti da se na njima lino izvede dokaz uviajem, pri emu se
misli na neku vrstu ljekarskog pregleda, kao to je na primjer ispitivanje krvi u
roditeljskim parnicama ili neto slino.
Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka ako je uviaj

umjesto sudije pojedinca, vijea ili predsjednika vijea, izvrio struni suradnik.
(Vrhovni sud BiH revizija broj 637/88 od 16.03.1989 godine).
3. ISPRAVE
Isprave predstavljaju predmete sastavljene u pismenom obliku, a koji predmeti sadre
obavijesti o injenicama koje mogu biti relevantne u parninom postupku. U odredbama
lanova 132 136 ZPP FBiH i ZPP RS, lanova 99-103 ZPP BiH te lanova 167170ZPP BD BiH koje ureuju upotrebu isprava kao dokaznog sredstva, nema znaajnih
izmjena u odnosu na odredbe ranije vaeeg parninog procesnog zakonodavstva.
Odravajui nova procesna naela (posebno naputanje istranog naela), izmjenama se
uglavnom predvia da je za bilo koju radnju koju radi pribavljanja isprava ili
provjeravanja njihove autentinosti preduzima sud potrebna inicijativa stranke.
Ispravom se smatra svaki predmet na kome je pismeno zabiljeena neka misao. Od
znaaja za parnini postupak moe biti razlika izmeu javnih i privatnih isprava, te
razlika izmeu domaih i inostranih isprava. Kriterij za podjelu na domae i inostrane
isprave je mjesto izdavanja ili izdavaa. Ovo je razlikovanje znaajno, jer zakon
inostranim ispravama daje istu dokaznu snagu kao i domaim, ali pod uslovom
uzajamnosti.
Postoji zakonska presumpcija autentinosti i istinitosti javne isprave. Uvijek se
pretpostavlja da je izdava isprave, iji je potpis na ispravi ovjeren, dao izjavu sadranu
u ispravi. Teret dokazivanja u sluaju da se osporava istinitost javne isprave je na
stranci koje je osporava. Ako stranka nije u mogunosti sama pribaviti ispravu od
dravnog organa ili pravne osobe koja vri javna ovlatenja, moe zatraiti od suda da
tom organu ili pravnoj osobi naloi da ispravu dostavi ili pokae sudu. Da bi sud ovo
51
poduzeo, stranka bi trebala uiniti vjerovatnim da je navedenu ispravu bezuspjeno

pokuala sama pribaviti, to u praksi izaziva probleme, jer se esto postavlja pitanje na
koji nain stranka moe dokazati svoj neuspjean pokuaj pribavljanja isprave.
U pogledu treih osoba kod kojih se isprava moe nalaziti, sud moe, nakon to
ocijeni da li se radi o dokazu koji treba provoditi u postupku, te nakon to treu osobu
pozove da se o tome izjasni, pozvati tu osobu da navedenu ispravu podnese u
odreenom roku. U pravilu, trea osoba nije duna podnijeti ispravu, budui da takva
obaveza postoji samo ako se radi o ispravi koju je ona po zakonu duna pokazati ili ako
se radi o ispravi koja je po svom sadraju zajednika za to lice i stranku koja se poziva
na ispravu. Ukoliko trea osoba porie da se isprava nalazi kod nje, o toj se okolnosti
mogu izvoditi dokazi, ali samo na prijedlog parninih stranaka. Isprava se od tree
osobe moe pribaviti i prinudnim putem, za razlike od situacije kada jse isprava nalazi
kod parnine stranke. O tome se donosi posebno rjeenje, na koje trea osoba ima pravo
albe.
1.
Moe li sud sumnjati u sadrinu javne isprave kojom se neto odreuje?
2.
Moe li sud po slubenoj dunosti od organa koji je izdao javnu ispravu zatraiti
izjanjenje o njenoj autentinosti?
3.
Mogu li privatna pismena stranaka imati dokaznu snagu?
4.
Mogu li se provoditi dokazi na okolnost da se isprava nalazi kod jedne od stranaka i
na kome bi bio teret dokazivanja u tom sluaju?
5.
Da li sud ima mogunost da upotrijebi sredstva prisile na stranku kako bi
izdejstvovao prilaganje isprave od strane iste?
6.
Na kome bi bio teret dokazivanja da je isprava autentina u sluaju da se uini
vjerovatnim da isprava nije pravilno sastavljena ili ukoliko sud posumnja u njenu
autentinost?
52

1.
Kad je u pitanju javna isprava kojom se neto odreuje (na primjer pravosnana
presuda ili rjeenje suda) svaka sumnja u njenu sadrinu je iskljuena. Takva javna
isprava ne moe se osporavati u parninom postupku. Ona se samo moe pobijati
vanrednim pravnim lijekovima, predvienim za vrstu postupka u kome je donijeta.
Meutim, mogue je da sud posumnja u autentinost javne isprave, t.j. da li je ista
izdata od organa koji je ovlaen da je izda.
2.
Zakonska pretpostavka je da su sve javne isprave istinite i u njihovu sadrinu sud i
uesnici u postupku mogu se pouzdati. Meutim, u sluaju sumnje u autentinost
isprave kojom se dokazuje istinitost onoga to se potvruje, sud je ovlaen i po
slubenoj dunosti da zatrai izjanjenje o tome od organa koji je oznaen kao njen
izdavalac. U takvom sluaju moglo bi se dokazivati da javna isprava nije pravilno
sastavljena, to u sebi sadri pretpostavku da je nije izdao organ koji je oznaen kao
njen izdavalac, odnosno da njena sadrina nije istinita.
3.
Pismena stranaka smatraju se privatnim ispravama i mogu imati dokaznu snagu samo
ako je njihova istinitost priznata ili utvrena u toku konkretnog parninog postupka.
4.
Ukoliko stranka tvrdi da se odreena isprava ne nalazi kod nje, na tu okolnost
se mogu provoditi dokazi, s tim to e teret dokaza biti na stranci koja se na ispravu
poziva. Ako izvoenje ovih dokaza pokae da se isprava ne nalazi kod te stranke, sud
bi trebao opozvati svoje rjeenje kojim je naloio stranci da podnese ispravu, te pozvati
osobu kod koje se isprava nalazi da preda ispravu.
5.
Sud u postupku ne moe stranku prisiliti na odreeno procesno ponaanje, pa tako
ne moe prema stranci primijenili sredstva prisile ni kako bi stranka podnijela
ispravu. U tom sluaju protivnoj strani ostaje mogunost da u posebnoj parnici
kondemnatornom tubom zahtijeva predaju isprave, jer je takva obaveza stranke
utvrena i materijalnim pravom.
6.
Teret dokazivanja da je isprava autentina u sluaju da se uini vjerovatnim da
isprava nije pravilno sastavljena ili ukoliko sud posumnja u njenu autentinost, bi bio na
onoj parninoj stranci koja se poziva na spornu ispravu. Ovo stoga to bi bilo nepravilno
npr. neku ispravu koja formalno izgleda kao javna, a o emu postoji sumnja, smatrati
javnom ispravom samo stoga to se ne moe dokazati da nije javna isprava.
53
Sudska praksa
Izvod iz vjerovnikove kartice dugovanja nije glede dokazne snage

izjednaen sa javnom ispravom.
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-131/97 od 19.08.1997 godine.)
tambilj (prezentat) prijemne kancelarije na primjerku albe sa podacima

koje je upisao utisnuo radnik suda, ima znaaj javne isprave u smislu lana 230 Zakona
o parninom postupku, pa vai pretpostavka tanosti podataka koje sadri i samo se
pouzdanim dokazima moe ta pretpostavka oboriti.
(Vrhovni sud BiH broj Gvl-27/87 od 29.01.1988 godine)
Moe se dokazivati da je datum protesta u ispravi o protestu mjenice

pogreno naveden.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-44/89)
Ukoliko se ispravom neto odreuje, dakle ukoliko sadri pravnu

dispoziciju, to jest ako ima znaenje odluke, tada u postupku u kojem se ona koristi nije
doputeno dokazivati da ta dispozicija nije istinita i zakonita.
Zapisnik o sudskom poravnanju ima znaaj javne isprave, pa se

pretpostavlja da je njegov sadraj istinit dok se ne dokae suprotno.
Iz obrazloenja:
Poravnanje je, u smislu lana 322. stav 2. Zakona o parninom postupku, zakljueno
je kad stranke, poslije proitanog zapisnika o poravnanju, potpiu zapisnik. Prema tome,
pravilno zakljuuju niestepeni sudovi, ukoliko bi bili tani navodi tuioca da je do
izmjene sadraja poravnanja dolo prije potpisivanja poravnanja, to bi ulo u tekst
poravnanja, a u suprotnom stranke ga ne bi potpisale, pa ono ne bi bilo zakljueno.
Zapisnik o glavnoj raspravi sainjen u sudskom postupku (u kome je sadrano sudsko
poravnanje) ima znaaj javne isprave u smislu lana 230. ZPP, pa vai pretpostavka da
je istinita njegova sadrina, ali je dozvoljeno dokazivati suprotno (stav 3. lana 230.
Zakona o parninom postupku). Iz utvrenog injeninog stanja proizilazi da ta
pretpostavka od strane tuilaca nije oborena.
54
(Vrhovni sud BiH broj Rev - 660/88 od 14.07.1989 godine.)
Zelenu kartu osiguranja i u njoj naznaeni podatak da je imalac vozila

zakljuio ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu prema treim licima kod
inostranog osiguravaa treba tretirati kao javnu ispravu, sa pretpostavkom da je tano
ono to je sadrano u ispravi dok se suprotno ne dokae.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-710/83 od 09.02.1984 godine.)
Sud moe i u parninom postupku traiti od banke podatke o visini

tednog uloga stranke i taj izvjetaj cijeniti kao dokazno sredstvo.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-609/84 od 17.01.1985 godine)
Javne isprave koje su izdali nadleni organi SR Njemake imaju dokaznu

snagu kao i domae isprave ako su snadbjevene potvrdom vjerodostojnosti.
(Vrhovni sud BiH broj Gvl-26/89 od 10.12.1990 godine.)
Pisma stranaka smatraju se privatnim ispravama i mogu imati dokaznu

snagu samo ako je njihova istinitost priznata ili utvrena.
(Vrhovni privredni sud Srbije, Sl-2680/71)
Sud ne vrijea odredbe parninog postupka kad odluujui o tubenom

zahtjevu ne vodi rauna o ispravi sastavljenoj na stranom jeziku uz koju stranka nije
podnijela i ovjereni prijevod.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-77/84 od 11.12.1984 )
Sud nije ovlaten narediti stranci da uplati odreenu svotu novca radi
podmirenja trokova prevoenja podneska od ovlatenog sudskog tumaa, pa nisu
ispunjene pretpostavke za odbacivanje tube kad tuitelj ne postupi po nalogu suda.
(Privredni sud Hrvatske P-539/90 od 06.03.1990)
Dokaz ispravom se ne moe uzeti kao nevjerodostojan samo zbog toga

to je stranka ispravu podnijela u neovjerenom prepisu.
(Vrhovni sud Srbije, U -10098/68),
55
Kad je isprava kao dokaz priloena u prepisu ili fotokopiji, a suprotna

strana ospori njenu autentinost, sud je na zahtjev ove stranke duan da pozove stranku
da podnese ispravu u izvorniku, poto se u tom sluaju sudska odluka ne moe
zasnovati na fotokopiji odnosno prepisu.
(Vrhovni sud Srbije, Rev. 100/95)
Za injenice navedene u dostavnici vai presumpcija istinitosti dok se ne

dokae suprotno.
(Privredni sud Hrvatske P-634/92)
istinita.
Moe se dokazivati da potvrda lijenika o nesposobnosti radnika nije
4. SVJEDOCI
Svjedok je svaka fizika osoba koja je pozvana pred sud da bi dala iskaz o svom
opaanju injenica iz prolosti, a koje bi injenice mogle biti od znaaja u parninom
postupku. Svjedok prenosi samo svoje opaanje i nije potrebno da daje svoje miljenje
ili zakljuak o nekim injenicama. Zakon odreuje dunost svjedoenja kao optu
dunost svakog graanina. Ova dunost se odnosi i na strane dravljane, sa izuzetkom
osoba sa diplomatskim imunitetom. Dodue, i ove osobe se mogu sasluati ukoliko na to
pristanu.
Odredbe novih zakona sadre neke bitne izmjene u odnosu na prijanje odredbe. Tako
se vie ne predvia mogunost suoenja svjedoka, a mogunost svjedoka da uskrati
odgovor na pojedina pitanja suena je samo na opasnost od izlaganja krivinoj
odgovornosti sebe ili svojih srodnika. Takoe novi zakoni ne predviaju vie zaklinjanje
svjedoka, to je u praksi i onako bilo gotovo potpuno nepoznato. Obaveza svjedoka koji
je pozvan sastoji se u odazivanju pozivu, davanju iskaza pred sudom, te u obavezi
govorenja istine, s tim to je lano svjedoenje sankcionirano kao krivino djelo. U
pozivu na svjedoenje svjedok mora biti upozoren na posljedice neopravdanog
izostanka sa roita na koje je pozvan. (napomena: vidi Anex VII-primjer 4)
Novi zakoni ne predviaju obavezu suda da pomogne strankama u nalaenju adrese
svjedoka. Sud je duan da upozori svjedoka na obavezu uvanja slubene ili vojne tajne
prilikom davanja svog iskaza. Pojmove slubene i vojne tajne odreuju krivini zakoni
entiteta i Distrikta Brko. Zakoni predviaju i da odreene osobe koje su u vrenju svoje
funkcije ili posla saznale za neke injenice imaju pravo uskratiti svjedoenje.
56
Svjedoenje o tim injenicama bi predstavljalo povredu dunosti uvanja profesionalne

tajne, usljed posebnog odnosa povjerenja koje se uspostavlja u obavljanju odreenih
djelatnosti (advokatura, medicina, vjerske djelatnosti i dr). Osim povrede dunosti
uvanja profesionalne tajne, svjedoenje o tim injenicama moe predstavljati i krivino
djelo, propisano zakonima entiteta i Distrikta Brko. Poto krivini zakoni predviaju
da krivino djelo ne postoji ako se tajna otkrije u optem interesu ili interesu druge
osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne, zakon odluku o uskraivanju
svjedoenja preputa svjedoku. Ukoliko parnina stranka, koja je osobama dunim da
uvaju profesionalnu tajnu povjerila odreene injenice, predloi da se one kao svjedoci
sasluaju o tim okolnostima, moe se smatrati se da ih je oslobodila dunosti uvanja
tajne, pa u tom sluaju ova lica ne mogu uskratiti svjedoenje. Takoer stranka ne moe
traiti da se ne saslua svjedok koji ne eli da se koristi pravom za uskraivanje davanja
iskaza.
Srodstvo svjedoka sa nekom od stranaka nije samo po sebi razlog za uskraivanje
svjedoenja, ali je opta obaveza svjedoenja ograniena pravom svjedoka da preuti
takve injenice ije bi iznoenje ugroavalo osnovna prava ili interese samog svjedoka
ili njegovih srodnika. Novi zakoni predviaju dakle mogunost samo uskraivanja
odgovora na pojedino pitanje, a kao jedini valjan razlog za to moe biti samo izlaganje
opasnosti od krivinog gonjenja samog svjedoka ili njegovih srodnika. Opravdanost
uskraivanja odgovora na pojedino pitanje cijeni sud, nakon izjanjenja stranaka.
Svjedoci se sasluavaju pojedinano, u odsustvu drugih svjedoka, kako svojim iskazima ne bi uticali jedni na druge. U pogledu naina ispitivanja svjedoka postoje dva
razliita miljenja. Po jednom, valja primijeniti nain iz stare sudske prakse po kome se
svjedoku prvo nalagalo da se izjasni bez prekidanja o injenicama i okolnostima koje su
mu poznate, te zatim prepustiti strankama da mu postavljaju pitanja. Prema drugom
shvatanju, nema pravila o tome kako e tei ispitivanje svjedoka, tj. isto moe poeti i
postavljanjem konkretnih pitanja svjedoku. Smatramo da je u smislu ovlaenja
stranaka u pogledu dokaznog postupka, prema novim zakonima, te u skladu sa
izraenim raspravnim naelom, logino da se strankama dopusti da ispituju svjedoke
onako kako to njima odgovara.
Uloga suda prilikom sasluanja svjedoka se sastoji u tome da sud vodi rauna da
ispitivanje svjedoka bude korektno, da mu se ne postavljaju sugestivna i kapciozna
pitanja, te pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dunost uvanja
slubene ili vojne tajne i dr. Novi zakoni propisuju da sud uvijek moe postavljati
pitanja svjedoku, to je donekle u suprotnosti sa raspravnim naelom i u praksi moe
dovesti do mnogih dilema. Ovu odredbu bi, po naem miljenju, trebalo shvatiti tako da
sud postavlja pitanja svjedoku samo u sluaju potrebe da se njegov iskaz upotpuni ili
radi otklanjanja nekih nejasnoa iz iskaza. Ukoliko iz samog iskaza svjedoka ne
proizilazi odakle mu je poznato ono o emu svjedoi, te ukoliko stranke to nisu pitale
svjedoka, sud je duan da to uini. Ovo stoga to u postupku moe biti veoma vaan
nain na koji je svjedok doao do saznanja o injenicama o kojima svjedoi, naime da li
je tog saznanja doao svojim neposrednim ulnim zapaanjem ili na neki posredan
nain, budui da su te okolnosti od znaaja za ocjenu vjerodostojnosti svjedokovog
iskaza. Novi zakoni ne predviaju mogunost suoenja svjedoka ukoliko se njihovi
iskazi ne slau (uostalom, ovaj institut se u praksi veoma rijetko koristio, a jo rijee je
od njega bilo nekakve koristi u pogledu utvrivanja injeninog stanja).
57
Svjedok ima pravo na naknadu trokova koje koje je pretrpio uslijed obaveze da
svjedoi. Sud moe naloiti stranci da poloi predujam za podmirenje trokova
svjedoka, meutim u praksi sudovi ovo rijetko ine, budui da svjedoci u najveem
broju sluajeva ne potrauju trokove pristupa.
1.
Kada je sudija ovlaen da postavlja pitanja strankama, svjedocima i vjetacima?
2.
Da li je sud uvijek, po slubenoj dunosti, duan da vodi rauna o postojanju
okolnosti zbog kojih svjedok moe uskratiti dgovor na pojedino pitanje?
3.
Mogu li se kao svjedoci sasluati maloljetne osobe?
4.
Kako e sud prilikom donoenja odluke cijeniti injenicu da je svjedok uskratio
iskaz?
5.
Da li materijalni suparniari u jednom postupku mogu biti svjedoci u tom istom
postupku?
6.
Ukoliko svjedok eli da svjedoi o opaanju injenica koje predstavljaju slubenu ili
vojnu tajnu, da li sud treba da ga saslua?
7.
Da li o uvanju profesionalne tajne prilikom davanja iskaza svjedoka sud vodi rauna
po slubenoj dunosti?
8.
Da li svetenik moe uskratiti svjedoenje o svim injenicama koje je saznao vrei
svoj poziv?
9.
Trebaju li svjedoci koji se pozivaju na razloge uskraivanja svjedoenja zbog uvanja
profesionalne tajne dokazivati da bi zbog njihovog svjedoenja mogle nastupiti tetne
posljedice za osobu na koju se tajna odnosi?
10.
Da li bi sud postupio pravilno ukoliko bi umjesto optih podataka za svjedoka
samo konstatovao da je svjedok lino poznat sudu, kao to se nekad dogaa u
praksi?
58
11.
Da li bi se moglo dopustiti ispitivanje svjedoka o injenicama koje nisu
navedene u rjeenju kojim se odreuje provoenje dokaza sasluanjem
konkretnog svjedoka?
12.
Da li se kao svjedoci mogu sasluati osobe sa fizikim i psihikim nedostacima?
1.
Osnovno pravilo je da sud mora voditi rauna o naelu nepristrasnosti, a moe uvijek
postavljati pitanja uz uslov da ne povrijedi to naelo. Ovo podrazumijeva da u
postavljanju pitanja sud ne izlazi iz okvira utvrivanja injenica zbog kojih je odreeno
provoenje pojedinog dokaza. (napomena-vidi odgovor 11)
2.
Sud ne vodi rauna po slubenoj dunosti o postojanju okolnosti bog kojih svjedok
moe uskratiti odgovor na pojedino pitanje, ali je duan svjedoka upozoriti na ovu
mogunost. Svjedok moe na to biti upozoren prije sasluanja ili neposredno prije
postavljanja odreenog pitanja. Ako svjedok ipak pristane odgovoriti na takva pitanja,
smatra se da se odrekao ove povlastice.
3.
Kao svjedoci se mogu sasluati maloljetne osobe, te i punoljetne osobe kojima je
oduzeta poslovna sposobnost ili produeno roditeljsko pravo, ukoliko su te osobe
sposobne da daju obavijesti o spornim injenicama.
4.
Budui da ne postoji obaveza suda da trai materijalnu istinu, bilo bi pogreno cijeniti
injenicu da je svjedok uskratio iskaz bez opravdanih razloga, u korist ili na tetu jedne
od parninih stranaka.
5.
Materijalni suparniari ne mogu biti svjedoci u jednom postupku dok formalni
suparniari teoretski mogu biti svjedoci radi dokazivanja injenica o nekom dijelu
tubenog zahtjeva u kome eventualno nemaju poloaj parnine stranke.
6.
Sud mora po slubenoj dunosti voditi rauna da svjedok ne svjedoi o injenicama
koje su slubena ili vojna tajna, te ne smije sasluavati svjedoka o tim injenicama.
7.
Sud o dunosti uvanje profesionalne tajne ne vodi rauna po slubenoj dunosti, ali
je duan svjedoke upozoriti na mogunost uskraivanja davanja iskaza.
8.
59
Svetenik moe uskratiti svjedoenje samo o onome to je saznao u vjerskom obredu

ispovjedanja, ali ne i injenicama koje je saznao vrei poziv svetenika uopte.
9.
Svjedoci koji se pozivaju na razloge uskraivanja svjedoenja iz ovog stava ne
moraju dokazivati da bi iz njihovog svjedoenja mogle proistei tetne posljedice za
osobu na koju se tajna odnosi, ve je dovoljno da uine vjerovatnim pred sudom da su
za injenice koje su predmet dokazivanja saznali u okviru vrenja svog zanimanja.
10.
Ne bi bilo pravilno da umjesto optih podataka sud samo konstatuje da mu je
svjedok lino poznat, budui da ti podaci ne slue samo prvostepenom sudu, ve
mogu biti od znaaja i u drugostepenom postupku pred sudom koji ne mora
poznavati svjedoka.
11.
Teoretski bi bilo pravilno da u rjeenju donesenom na pripremnom roitu, o tome
koji e se dokazi izvesti budu odreene injenice koje e biti dokazivane tim dokazima.
Shodno tome svjedok ne bi mogao biti ispitivan o injenicama koje nisu navedene u
gore navedenom rjeenju, bez obzira da li bi one bile relevantne za rjeenje spora. Ovo
bi u praksi bilo teko konzekventno provesti, pa smo miljenja da o ovom pitanju valja i
dalje raspravljati.
12.
Kao svjedok se moe pojaviti osoba sa psihikim i fizikim nedostacima, a jedino
ogranienje koje postoji u pogledu osobe koju valja sasluati, jeste da ta osoba treba biti
sposobna da u toku davanja iskaza prui obavijesti o pravno relevantnim injenicama .
Nijednim propisom nije odreeno da se punomonik stranke ne moe

presluati kao svjedok, niti sud moe unaprijed ocijeniti njegov iskaz kao
nevjerodostojan, ako se ne zna to je i kako je on iskazao, a injenica to je punomonik
stranke, sama po sebi ne ini njegov iskaz nevjerodostojnim.
(Okruni sud Bjelovar G-94/80 od 02.04.1980 godine.)
Bez obzira to je svjedoku uruen poziv za roite, on ne moe biti

kanjen zbog neodazivanja, ako mu prethodno nisu bili obezbjeeni putni trokovi
dolaska u sud radi svjedoenja. Svjedok je duan da opravda svoj izostanak, a stranka je
duna da predujmi trokove dolaska svjedoka u sud.
60
Prije nego to pristane da bude sasluan kao svjedok u sporu u kojem je

punomonik jedne od stranaka, odvjetnik mora prethodno ocijeniti postoji li i njegova
dunost po odredbama kodeksa odvjetnike etike da uskrati svjedoenje u tom sporu.
(Vrhovni sud Hrvatske G-319/80 od 17.3.1981)
Svjedoci mogu samo da iznesu neke injenice o zdravlju, ponaanju i

govoru testatora koje mogu posluiti vjetacima kao osnov za davanje nalaza i
miljenja. Njihovo miljenje i zakljuivanje o psihikom i zdravstvenom stanju testatora
nije vano, jer oni, kao laici, nisu struni da daju odgovarajue miljenje o
uraunljivosti ili neuraunljivosti jednog lica.
(Vrhovni sud Vojvodine G-1231/68).
Ako svjedoci koji su pozvani na raspravu dou sa zakanjenjem, pa se

rasprava zbog toga mora odgoditi, ne pripada im pravo na naknadu trokova koji su u
vezi sa tom raspravom.
(Vrhovni sud Vojvodine G-471/60)
Izostanak svjedoka se smatra opravdanim, te se zbog njega ne moe kazniti,

ako mu prethodno nisu osigurani putni trokovi dolaska u sud radi svjedoenja.
(Vii privredni sud Srbije, P-2976/72)
Ako dunost pozivanja svjedoka sud prenese na stranku koja je

predloila sasluanje svjedoka, pa stranka ne dovede svjedoka, to ne znai da je stranka
odustala od sasluanja svjedoka kojeg nije dovela, ako nije izriito izjavila da odustaje
od njegova svjedoenja. Sud ne moe samo zbog nedolaska svjedoka otkloniti njegovo
sasluanje ako je prema stanju spora sasluanje nuno.
(Vrhovni privredni sud Sl-671/70)
Nema mjesta primjeni prinudnih mjera prema svjedoku ako u pozivu za

raspravu nije bilo upozorenja na posljedice neopravdanog izostanka.
Svjedok ne gubi pravo na naknadu trokova ako ga je sud propustio upozoriti

na to pravo. U takvom sluaju svjedok moe svoj zahtjev postaviti pisanim podneskom i
nakon zakljuenja glavne rasprave.
61
5. VJETAENJE
Vjetaenje je dokazno sredstvo koje se odreuje kada sud ne posjeduje struno
znanje iz odreene oblasti ivota, koje je znanje neophodno radi utvrenja ili
razjanjenja pravno relevantnih injenica. Uloga vjetaka je u pomoganju sudu, tako to
na osnovu svog strunog znanja zapaa injenice koje postoje u asu suenja, a koje bi i
sam sud mogao opaati kada bi raspolagao potrebnim znanjem, iznosi sudu ta zapaanja
u vidu svog nalaza, te daje zakljuak o njima. (napomena: vidi Anex V)
Donoenjem novih zakona, odredbe o vjetaenju su u velikoj mjeri izmjenjene.
Vjetaenje u jednoj oblasti je ogranieno na samo jednog vjetaka, te zbog toga vie ne
postoje odredbe koje propisuju kako e sud postupiti ako se nalazi dva ili vie vjetaka
ne slau meusobno. Na izvjestan nain ovakvo rjeenje predstavlja izuzetak od naela
slobodne ocjene dokaza, poto se ograniavaju dokazna sredstva. Pretpostavljamo da se
teilo smanjenju uloge vjetaka kao dokaznog sredstva budui da postoji shvatanje da je
uloga vjetaka u prethodnom periodu bila prenaglaena u parninom postupku. Ovo
rjeenje bi moglo da dovede do problema u sluajevima kada nalaz odreenog vjetaka
nije adekvatan, i postoji sumnja u njegovu ispravnost, a sud ne moe odrediti drugog
vjetaka radi otklanjanja tih nedoumica. Ukoliko se radi o vjetaenju iz razliitih
oblasti, moe se odrediti vie vjetaka.
Vana novina je to vjetak uvijek dostavlja svoj pismeni nalaz i miljenje sudu prije
rasprave, a odreen je i rok od najmanje osam dana prije odravanja roita za glavnu
raspravu, u kom roku sud dostavlja strankama taj nalaz i miljenje. I prije su postojale
odredbe koje su omoguavale sudu da, u zavisnosti od mogunosti, dostavi nalaz
strankama prije rasprave, to se u praksi rijetko koristilo, poto se u najveem broju
sluajeva nalaz dostavljao na samoj raspravi. Stoga je nemogunost stranaka za
izjanjavanje o nalazu i miljenju esto bio razlog za odlaganje rasprave. Novim
odredbama je predvieno da se vjetak uvijek poziva na glavnu raspravu, to je u slubi
naela usmenosti i neposrednosti, a time se i strankama daje mogunost da od vjetaka
zatrae eventualno potrebna razjanjenja u vezi njegovog nalaza i miljenja. Sud vie ne
bi trebao da rukovodi vjetaenjem, ve same stranke, shodno dosljednoj primjeni
raspravnog naela.
Sud nalaz i miljenje vjetaka cijeni kao i sve druge dokaze, prema naelu
slobodne ocjene dokaza, te ako nae da su nalaz i miljenje vjetaka protivni pravilima
logikog zakljuivanja nije obavezan da ih prihvati. Ovdje valja napomenuti da se esto
dogaa da se u praksi nalazi i miljenja vjetaka prihvataju bez paljivog razmatranja te
vjetaci preuzimaju najvaniju ulogu u rjeavanju predmeta, to je neprihvatljivo. Sudija
dakle, prilikom razmatranja upotrebe sudskih vjetaka mora razlikovati stvarne dokaze i
procjenu istih, te s tim u vezi i imati u vidu da se uloga vjetaka svodi upravo na
procjenu stvarnih dokaza kako bi utvrdio neto drugo, a to je relevantno sa aspekta
primjene materijalnog prava (npr. na bazi razmatranja i procjene medicinske
dokumentacije kao stvarnih dokaza, vjetak utvruje teinu povrede, stepen umanjenja
opte ivotne sposobnosti, ili iz pregleda tragova koenja na putu, pretrpljene tete i
drugih podataka sadranih u skici saobraajne nezgode i zapisniku o uviaju, vjetak
moe odrediti brzinu kojom se vozilo kretalo u trenutku nesree). Takoer treba imati u
vidu da je provoenje dokaza vjetaenjem samo jedno od dokaznih sredstava i da
vjetak moe jedino izvesti odreene zakljuke iz stvarnih dokaza koji su mu predoeni,
62
ali da ne moe davati zakljuke o stvarima o kojima bi sudija trebao odluiti (npr.
postojanje iskljuive odgovornosti, pitanje doprinosa oteenog, pitanje vlasnitva i sl).
U praksi se esto potpuno nepotrebno provodi vjetaenje, u sluajevima kada sud
moe samostalno utvrditi postojanje relevantnih injenica (npr. odreivanje vjetaenja
radi procjene vrijednosti neke stvari, a ija vrijednost se moe lako utvrditi upotrebom
drugih dokaznih sredstava, kao to je rauna o kupovini te stvari i sl). Takoer nekad
predstavlja problem i sama sloenost nalaza, koja se ogleda u tome to nalazi imaju
veoma izraen nauni pristup ak i jednostavnim problemima i to su napisani jezikom
koji je za veinu ljudi nerazumljiv. Ovakav nerazumljiv nalaz moe imati tetan uticaj
na mogunost stranaka da izloe svoj sluaj ili da razumiju sluaj koji se vodi protiv
njih, odnosno na mogunost djelotvornog raspravljanja o predmetu spora. esto se
pojavljuje i prekoraenje obima vjetaenja od strane vjetaka. Sudije bi u takvom
sluaju trebale biti dosljedne i zanemariti materijal iz nalaza koji nije relevantan za
pojedini sluaj.
Prema novim odredbama stranke same predlau i ime vjetaka to je u skladu sa
naelom stranake inicijative u predlaganju dokaza. Nakon to se protivna stranka
izjasni o predloenom vjetaenju i imenu vjetaka sud donosi odluku o tome. Ukoliko
su stranke saglasne u pogledu osobe vjetaka, sud je vezan tom saglasnou. Naroito je
vano u rjeenju o odreivanju vjetaenja precizno odrediti predmet i obim vjetaenja,
te pojedina pitanja koja vjetak treba razjasniti, jer e od toga u mnogome zavisiti
dokazna vrijednost nalaza i miljenja vjetaka. (napomena: vidi Anex VII-primjer 5) U
praksi se esto dogaa da se ovo rjeenje radi ablonski, bez udubljivanja u konkretan
spis i predmet vjetaenja, iz ega kasnije moe proistei da vjetak ne obavi svoj posao
dovoljno kvalitetno.
Vjetak ima pravo, pored nagrade za obavljeno vjetaenje, i na naknadu putnih
trokova, trokova za prehranu i prenoite, te trokova koji proistiu iz
vjetaenja.(napomena: vidi Anex VII-primjer 6) U praksi se esto sreu razni problemi
oko isplate trokova vjetaenja, poev od prevelikih iznosa koji vjetaci nekad
potrauju kao nagradu, do problema sa naplatom trokova vjetaenja od strane
stranaka. Nadamo se da e donoenje Zakona o vjetacima u Federaciji BiH i Republici
Srpskoj doprinijeti da se stanje u ovom pogledu popravi.
Budui da zakoni predviaju da se na izvoenje dokaza vjetaenjem primjenjuju
odredbe o sasluanju svjedoka, ako zakonom nije drugaije predvieno, vjetak moe
biti novano kanjen zbog neopravdanog izostanka sa roita na koje je pozvan.
(napomena: vidi Anex VII-primjer 7) U praksi nai sudovi se jo uvijek veoma rijetko
odluuju da novano kanjavaju vjetake zbog kanjenja sa davanjem nalaza i
nedolaska na roite.
Imajui u vidu sve gore navedeno, moe se preporuiti sudijama, da koliko je to
mogue, budu spremni da se koriste materijalnim dokazima ako su isti predoeni i da
koriste svoj zdrav razum i slobodu odluke, a ne nalaze i miljenja vjetaka koji utvruju
oigledno. Takoer bi bilo svrsishodno insistirati da parnine stranke prue zaista dobre
razloge zato je vjetaenje neophodno potrebno, a u sluaju da se ipak odredi
vjetaenje, teiti da se stranke sloe oko izbora vjetaka, te da nalazi i miljenja
odraavaju realni, a ne pretjerano nauni svijet.
63

1.
ta je sve neophodno potrebno da stranke navedu u prijedlogu za provoenje dokaza
vjetaenjem?
2.
Da li sud moe odrediti predmet i obim vjetaenja drugaiji od onog koji su
predloile stranke?
3.
Da li sud moe odrediti vjetaka koga nije predloila niti jedna od parninih stranaka?
4.
Da li sud moe ovlastiti zamolbeni sud da odredi vjetaka?
5.
Koga sud treba obavezati na snoenje trokova pristupa vjetaka na roite, ako
stranka koja je predloila vjetaenje nije zahtijevala da se vjetak pozove?
6.
Da li parnina stranka moe da nalazu vjetaka prigovori samo uopteno ili mora
staviti konkretne primjedbe?
7.
Na koji nain sud mora prilikom izrade odluke cijeniti primjedbe strankaka na nalaz i
miljenje vjetaka?
8.
Da li je pravilno da vjetak prilikom izrade nalaza kontaktira sa jednom parninom
strankom bez prisustva i druge stranke?
9.
Da li eventualno vjetaenje koje je nepotrebno provedeno, moe imati uticaja na
utvreno injenino stanje, te konano i na donoenje pravilne i zakonite odluke u
konkretnom predmetu?
1.
Potrebno je da parnina stranka u svom prijedlogu za provoenje vjetaenja predloi
osobu koja bi trebala izvriti vjetaenje, te precizno oznai koje se injenice trebaju
utvrditi vjetaenjem i koje okolnosti vjetak treba razmotriti da bi doao do potrebnih
zakljuaka, te izradio nalaz i miljenje.
64
2.
Smatramo da bi sud, ukoliko smatra da je to neophodno, mogao odstupiti od
prijedloga stranaka u pogledu vjetaenja, kako bi preciznije formulisao rjeenje o
vjetaenju i tako vjetaku dao precizniju uputu u pogledu predmeta i obima
vjetaenja. Ovo ovlaenje bi trebalo koristiti restriktivno, te sud ne bi mogao odrediti
vjetaenje u pogledu injenica koje stranke nisu navele.
3.
Ukoliko parnine stranke predlau razliite osobe za vjetake u tom sluaju bi sud
mogao odrediti treu osobu, koja nije predloena, ukoliko naravno posjeduje
sposobnosti i kvalifikacije da izvri vjetaenje.
4.
Ovo bi se moglo uiniti samo na prijedlog parninih stranaka, budui da stranke
vjerovatno ne poznaju vjetake sa podruja drugog suda.
5.
Poto provoenje dokaza vjetaenjem podrazumijeva uz izradu pismenog nalaza i
miljenja i njihovo iznoenje na roitu, valja obavezati stranku koja je vjetaenje
predloila da snosi trokove pristupa vjetaka na roite za glavnu raspravu.
6.
Parnina stranka koja prigovara nalazu vjetaka duna je da stavi odreene konkretne
primjedbe, a nije dovoljno da prigovori samo uopteno. Navod stranke da je iskaz
vjetaka nestruan nije dovoljan, jer se na osnovu toga ne moe ustanoviti zbog ega se
smatra da je nalaz nestruan. Izjanjenje o nalazu vjetaka mora biti izriito,
opredjeljeno i u njemu tano navedeno o emu se sastoji nestrunost nalaza.
7.
Prilikom ocjene primjedaba stranaka na nalaz vjetaka, sud mora da ukae na
injenice iz kojih proizilazi osnovanost odnosno neosnovanost tih primjedaba, a ne da
se isljuivo pozove na miljenje vjetaka.
8.
Prilikom prikupljanja materijala za izradu nalaza vjetak ne bi trebao kontaktirati sa
jednom parninom strankom bez prisustva i druge stranke (npr. kod pregleda poslovnih
knjiga i dokumentacije od stranke vjetaka u prostorijama jedne parnine stranke, o
tome bi trebala biti obavjetena i druga stranka, te time i pruiti toj drugoj stranci
mogunost da prisustvuje ovoj radnji vjetaka).
9.
Miljenja smo da provoenje nepotrebnog vjetaenja moe biti od uticaja samo u
pogledu opravdanosti zahtjeva parnine stranke za trokove tog vjetaenja, ali ne i u
pogledu pitanja povrede postupka ili pitanja pravilnosti i potpunosti utvrenog
injeninog stanja.
65
Sudska praksa
Sud moe odrediti za vjetaka osobu koja je dravljanin druge drave, samo
ako takva osoba po propisima u Bosni i Hercegovini moe biti imenovana za stalnog
sudskog vjetaka od strane nadlenog tijela za imenovanje stalnih sudskih vjetaka.
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj Rev 22/99 od 06.07.1999 godine)
Parnini sud nije duan vjetaenjem utvrivati iznos zateznih kamata

obraunatih za period docnje tuenog u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio
obraun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sainjen, a tueni nije
osporio na odreen nain nijedan od elemenata obrauna. U nedostatku prigovora nema
razloga ni vjetaenju.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj P- 129/98 od 19.08.1998 godine)
injenica to je u parnici izostalo dokazivanje oinstva metodom genetske

daktiloskopije (ispitivanje strukture i svojstva DNK), sama za sebe, ne znai da su
pouzdanost drugih dokaza i istinitost injenica na kojima je zasnovana presuda
sumnjivi, odnosno da ovi dokazi nemaju vrijednost.
(Vrhovni sud Republike Srpske broj Rev-302/01 od 19.04.2002 godine)
Izvod iz odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
ODLUKA O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Nade Iveti, podnesena protiv Rjeenja Okrunog
suda u Doboju broj G-77/04 od 15. marta 2004. godine i Rjeenja Osnovnog suda u
Derventi broj P-80/03 od 5. decembra 2003. godine.
Apelantica iz Banje Luke podnijela je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine
protiv rjeenja Okrunog suda u Doboju broj G-77/04 i rjeenja Osnovnog suda u
Derventi broj P-80/03. Osnovni sud je rjeenjem, koje je potvreno rjeenjem Okrunog
suda marta 2004 godine, odbio kao neosnovanu apelanticinu tubu zbog smetanja
posjeda. Apelantica je u tubenom zahtjevu traila da sud utvrdi da je tueni izvrio
smetanje posjeda njenih nekretnina na taj nain to je 11. marta 2003. godine, na k..
broj 296. upisane u pl. 105 k.o. Mikovci, postavio drvenu ogradu s bodljikavom icom
u duini od 30 metara, zatim da se tuenom naloi da uspostavi prijanje slanje
uklanjanjem postavljene ograde, kao i da mu se zabrani ovakvo ili slino smetanje
ubudue. Osnovni sud je u predmetnom parninom postupku, na pripremnom roitu 3.
oktobra 2003. godine, donio rjeenje kojim je usvojio apelantiin prijedlog da vjetak
geodetske struke provede vjetaenje. Osnovni sud je 17. oktobra 2003. godine, izvrio
uviaj na licu mjesta na kojem su bili prisutni apelantica i njezin advokat. Tom prilikom
66
je obavljeno vjetaenje prema predmetu i obimu, kako je to utvreno rjeenjem od 3.

oktobra 2003. godine, a taj je sud odbio rjeenjem apelantiin prijedlog da se izvri
vjetaenje van utvrenog predmeta i obima. Osnovni sud je na glavnoj raspravi izveo
dokaze uvidom u nalaz i miljenje vjetaka, izjave svjedoka koje su predloile parnine
stranke i uviaj na licu mjesta. Apelantica je navela da je povrijeeno njezino pravo na
pravino suenje iz lana 6.stav 1.Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda u prvostepenom postupku, jer je bila iskljuena i teoretska mogunost
da apelantica uestvuje u postupku na uviaju na licu mjesta.
Apelantiina alba se u sutini odnosi na odbijanje Osnovnog suda da se izvri
vjetaenje izvan predmeta i obima utvrenog rjeenjem tog suda.
Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 15. stav 3. i
lana16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna
apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
Apelantica je navela da je u prvostepenom postupku uskraeno njezino pravo na
pravino
suenje, jer joj je bila '' ..iskljuena i teoretska mogunost da uestvuje u uviaju na licu
mjesta." Osnovni sud je rjeenjem broj P-80/03 od 3. oktobra 2003. godine odredio da
vjetaenje izvri vjetak geodetske struke i to na apelantiin prijedlog predmeta i obima
vjetaenja.Osnovni sud je l7. oktobra 2003. godine, proveo uviaj na licu mjesta, na
kojem je izvreno vjetaenje u skladu sa predloenim predmetom i obimom
vjetaenja. Apelantica i njezin advokat su bili prisutni na uviaju. Osnovni sud je tom
prilikom rjeenjem odbio apelantiin zahtjev za vjetaenje van predmeta i obima koji je
utvren rjeenjem od 3. oktobra 2003.godine. Osnovni sud je na taj nain postupio u
skladu sa lanom 148. stav 1.i lanom 150. Zakona o parninom postupku. S obzirom
na navedeno, Ustavni sud smatra neosnovanim apelantiin navod da joj je takvim
postupanjem Osnovnog suda povrijeeno pravo na pravino suenje.
Kada u privrednom sporu tuilac trai isplatu potraivanja iz odreenog

pravnog posla, nepotrebno je vjetaenjem poslovnih knjiga utvrivati ukupni saldo
meusobnih potraivanja parninih stranaka.
(Vrhovni sud RBiH broj P-72/87 od 29.12.1987 godine.)
Nagradu za izvreno vjetaenje sud odmjerava polazei od istaknutog

zahtjeva vjetaka, vodei pri tom naroito rauna o sloenosti vjetaenja, gubitku
vremena i uvjetima rada vjetaka.
(Vii privredni sud Hrvatske broj P-935/81)
Okolnost da je vjetaenje izvreno bez prisustva stranke ne ini, sama za

sebe, bitnu povredu odredaba parninog postupka. Ako se stranka nije sloila sa
67
nalazom vjetaka, mogla je staviti primjedbe na nalaz. Sama izjava stranke da ne

priznaje vjetaenje nije dovoljan osnov da se odredi novo vjetaenje.
(Vii privredni sud Vojvodine broj P-262/73 od 19.03.1973 godine)
Predmet vjetaenja ne mogu biti propisi koji se na odreeni sluaj imaju

primeniti, ve samo propusti lica u ponaanju ili primeni tih propisa.
Vetak se ne moe izjanjavati o stepenu i procentu krivice, ve samo o

propustima uesnika u saobraaju, koji su u uzronoj vezi sa nastankom tete, a
zakljuak o doprinosu u nastanku tetnih posljedica donosi samostalno sud.
Psihijatrijsko vjetaenje svakako je odluan putokaz pri utvrivanju umne

odnosno poslovne sposobnosti neke osobe, ali ne i jedini dokaz koji sud treba imati u
vidu.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev. 1522/81)
Pitanje da li je tueni obezbijedio odgovarajue mjere zatite na radu

predstavlja struno, a ne obino faktino pitanje, pa se isto ima razjasniti vjetaenjem,
a ne samo putem svjedoka.
(Vii privredni sud Srbije Sl-1053/71)
Kapitaliziranje novane rente zbog smanjene radne sposobnosti vri se po

pravilima za koje je potrebno struno znanje, kojim sud ne raspolae, pa stoga u smilsu
lana 239 ZPP-a, izraunavanje visine naknade tete u ovakvom sluaju treba povjeriti
vjetaku aktuaru.
(Vrhovni sud Vojvodine G-2560/87).
Sud nije vezan za listu sudskih vjetaka, nego moe po potrebi za vjetaka
odrediti i drugu osobu.
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1849/80 od 17.2.1981.godine)
Za vjetaka sud moe odrediti i osobu koju je jedna od stranaka bila
prethodno angairala da utvrdi odreene injenice.
68
Uloga vjetaka u parninom postupku jest u tome da pomou svoga

strunog znanja utvrde okolnosti na temelju kojih sam sud mora zakljuiti o postojanju
odnosno nepostojanju odlunih injenica.
(Vrhovni sud Jugoslavije Rev-724/58 )
Dakle, sud nalaz i miljenje vjetaka koristi samo radi razjanjenja ili
utvrivanja onih injenica za koje je potrebno struno znanje kojim su ne raspolae.
(Vrhovni sud Srbije G-3174/77 )
Kad sud donosi odluku o povjeravanju djece na uvanje i odgoj, odredit e

i nain odravanja osobnih odnosa roditelja s djecom. O uestalosti, trajanju i nainu
odravanja tih odnosa korisno je pribaviti miljenje vjetaka (psihologa) ali to nije u
svakom sluaju potrebno. Takvom vjetaenju treba pristupiti ako to iziskuju interesi
djeteta, odnosno ako na to upuuju neki posebni razlogzi.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev- 128/81)
Iako je sud u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti

vezan za pravomonu presudu kojom je tuenik proglaen krivim, u parninom
postupku se mogu vjetaenjem utvrivati injenice u pogledu okolnosti nastanka tete,
koje uslovljavaju stepen krivnje.
Kad je vjetaenje povjereno strunoj ustanovi, ona odreuje jednu ili

vie osoba koje e u njezino ime obaviti vjetaenje.
(Vrhovni sud Srbije Rev- 1001/90 )
Nema mjesta primjeni prinudnih mjera prema vjetaku ako u pozivu na

raspravu nije bilo upozorenja na posljedice neopravdanoga izostanka.
(Vrhovni privredni sud Srbije Sl-786/57)
U sluaju da stanaka koja izgubi spor ne namiri po nalogu suda trokove

vjetaku, vjetak na temelju odluke suda stjee pravo traiti prisilnu naplatu prema toj
stranci.
(Vrhovni privredni sud Srbije P-2024/72)
69
Kad vjetaci obave naloeni zadatak i izvre vjetaenje, ali ne podnesu

izvjetaj imaju pravo na naknadu trokova tj. na nagradu za obavljeni posao, ali ne i
pravo na nagradu za sastavljanje izvjetaja.
(Vrhovni privredni sud Srbije)
Kad je sud povjerio vjetaenje strunoj ustanovi u skladu sa odredbama

lana 234 st. 3 FZPP-a, onda se nagrada i trokovi za izvreno vjetaenje isplauju
ustanovi, jer u odnosu na sud kao sudionik u postupku pojavljuje se samo ustanova.
(Vrhovni sud Vojvodine G-346/81 )
Ako je sud propustio voditi vjetaenje, a posebno ako je propustio odrediti

vjetaku predmet i smjer vjetaenja, poinio je bitnu povredu odredaba parninog
postupka.
(Vrhovni sud Hrvatske G-1822/77 )
Prilikom ocjene primjedba stranaka na nalaz vjetaka, prvostupanjski sud

mora ukazati na injenice iz kojih proizilazi osnovanost odnosno neosnovanost tih
primjedbi, a ne da se iskljuivo pozove na miljenje vjetaka.
Propust suda da vjetaka saslua neposredno na raspravi moe biti samo

relativno bitna povreda odredaba parninog postupka.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-2449/88 od 15 prosinca 1988 godine)
Okolnost da vjetak nije pozvan na raspravu radi usmenog iznoenja nalaza i

miljenja nije bitna povreda odredaba parninog postupka kad stranke nisu imale
primjedbi ni pitanja u svezi sa nalazom i miljenjem koji je on pisano podnio.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-394/87 od 12 oujka 1983 godine )
Sud je duan vjetaka pozvati na raspravu da obrazloi svoj nalaz i

miljenje i izjasni se o primjedbama stranaka.
(Vrhovni privredni sud P-5440/76)
Bili su nepotrebni trokovi ponovnog vjetaenja, ako je u skladu sa

pravilima tuenog, osiguravaa, procijenjena teta u istom iznosu, pa tuilac nema
pravo traiti naknadu tih trokova.
Iz obrazloenja:
70
Tueni osnovano pobija odluku prvostepenog suda, kojom je obavezan da tuiocu

naknadi izdatke za ekspertizu u inostranstvu u iznosu od 2.280 A. Sch. Naime, oteenja
na motornom vozilu u cijelosti su konstatovana nakon saobraajnog udesa od
tuenikove Poslovne jedinice B. i ta oteenja sadrana su u zapisniku o utvrivanju
oteenja na vozilu.
Obzirom na izloeno nisu bili potrebni trokovi za ponovno utvrenje oteenja
vozila nakon povratka u Austriju, pa je osnovan albeni prigovor tuenog da nije duan
platiti naknadu navedenih izdataka (lan 155. stav 1. Zakona o parninom postupku).
(Vrhovni sud BiH, broj G. 25/89. od 14. septembra 1989. godine).
Sud je duan da od vjetaka zahtijeva da konkretno navede iz kojih razloga,

te za koliko dana je opravdano produen rok graenja.
(Vrhovni sud BiH, P. 79/87 od 14.4.1988. godine)
Stranci je onemogueno raspravljanje pred sudom kad njezini prigovori na

nalaz i miljenje vjetaka nisu dostavljeni vjetaku niti je on o njima sasluan na glavnoj
raspravi.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-1614/85 od 13 studenoga 1985 godine)
Proputanjem da od vjetaka zatrai da se na traenje stranke izjasni o

odreenoj odlunoj okolnosti u vezi sa njegovim nalazom i miljenjem, sud toj stranci
onemoguuje raspravljanje pred sudom.
(Vrhovni privredni sud Srbije)
Praksa sudova u inostranstvu
Sud ne raspolae potrebnim strunim znanjem da ocijeni uvjerenje o lijeenju

od sterilnosti poto to spada u domen vjetaka, ljekara odgovarajue struke.
injenice vane za presuenje utvruje sud, a ne vetak.
(Vrhovni sud Srbije, Rev. 3771/97)
Sud ini apsolutno bitnu povredu postupka ako umjesto samostalnog

utvrivanja i ocjene svih odlunih injenica, ukljuujui i one za koje je bilo neophodno
angaovanje vjetaka, samo upuuje na sadrinu i kvalitet nalaza vjetaka. U
konkretnom sluaju prvostepeni sud je konstatovao da su meu strankama sporni osnov
i visina tubenog zahtjeva i dalje obrazloenje presude sveo na uopteno ukazivanje da
71
su angaovani vjetaci struno i kompetentno obavili povjereni zadatak, te uputio

stranke na sadrinu nalaza, tretirajui ga na taj nain kao sastavni dio presude.
(Vrhovni sud Republike Crne Gore P-302/99 od 18.04.2000 godine )
Odbijanje prijedloga za izvoenje dokaza sasluanjem vjetaka u suprotnosti

je sa naelom neposrednosti i usmenog raspravljanja propisanog odredbom lana 4
ZPP-a.
(Vrhovni sud Srbije Rev-2710/01 od 19.09.2001 godine.)
Znaaj nalaza i miljenja vjetaka u parnici ima samo nalaz i

miljenje vjetaka kojega je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, bez obzira
na to to se radi o stalnom sudskom vjetaku.
(upanijski sud u Bjelovaru G-1473/98 )
Vjetak svoj iskaz daje usmeno na raspravi a moe dati i pismeno prije
rasprave dakle pisano i usmeno na raspravi, ali ne i samo pisano.
(upanijski sud u Bjelovaru G-125/98 )
Kod odreivanja vetaka i naloga za vetaenje sud je duan

dati vetaku konkretan nalog, a ne paualno reenje o uvrivanju tete, jer
takva vrsta vetaenja ne predstavlja strunu pomo sudu za reavanje
konkretnog spora.
Vijee ne moe zakljuiti glavnu raspravu ako treba priekati nalaz i

miljenje vjetaka.
(Vrhovni sud RHrvatske Rev- 400/1994 od 2 oujka 1994 godine)
6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA
Sasluanje parninih stranaka predstavlja posebno dokazno sredstvo kojim se mogu
utvrivati injenice koje su vane za donoenje odluke o meritumu spora.(napomena:
vidi Anex VI)
Ovaj dokaz je uvijek izazivao dileme u pogledu njegove dokazne snage, o emu su
postojala razliita miljenja. Dok su jedni autori ovom dokazu pridavali najveu
72
vanost, drugi su mu odricali vrijednost u postupku. Naravno, poto bi same parnine

stranke u najveem broju sluajeva trebalo da budu najbolje obavijetene o predmetu
spora, to bi njihov prikaz spornih injenica i dogaaja trebao biti najprecizniji, i stoga za
sud moda i najkorisniji. Meutim, zbog zainteresovanosti stranaka za uspjeh u parnici,
izjave stranaka su istovremeno i sumnjive vrijednosti i kao takve najnepouzdaniji izvor
saznanja za sud. Zbog ove protivrjenosti, sud mora veoma paljivo provoditi i cijeniti
ovo dokazno sredstvo. Svrha sasluanja stranaka nije u tome da se sazna kakvo je
injenino stanje po miljenju stranaka, ve u tome da se utvrdi objektivna istinitost tog
stanja. Stoga treba razlikovati izjanjavanje stranaka o injenicama, koje nema znaenje
izvoenja dokaza, od samog sasluanja.
Sasluanje parninih stranka je odredbama novih zakona izjednaeno sa drugim
dokaznim sredstvima, tj.vie nema supsidijaran karakter, kao to je imalo u bivem
ZPP-u Republike Srpske, te se kao dokaz moe izvoditi radi dokazivanja bilo kojih
injenica, a ne vie samo u nedostatku drugih dokaza. Prema novim odredbama,
izvoenje ovog dokaza sastoji se uvijek od sasluanja obje stranke. Jedna stranka e se
sasluati u sluaju kada druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu
suda. Kada je u pitanju izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, i ovdje se polazi od
naela raspolaganja stranaka pravom za izvoenje dokaza, tako da se i ovo dokazno
sredstvo odreuje na prijedlog stranaka. Dokazni postupak na glavnoj raspravi
zapoinje sasluanjem stranaka, a ovakvo rjeenje onemoguuje stranke da naknadno
prilagoavaju svoj iskaz onome to je moglo proizai iz ve izvedenih dokaza, a
pogotovo iz iskaza sasluanih svjedoka.
Poziv za roite na kome e se provesti sasluanje stranaka se dostavlja punomoniku
stranke, a u pravilu mu se saoptava na pripremnom roitu. Ako stranka ne eli
pristupiti po pozivu suda radi sasluanja, ili dati iskaz, ne moe se na to prisiliti.
Ukoliko pristane da da iskaz, stranka je duna da govori istinu prema odredbama
vaeih krivinih zakona oba entiteta i Brko Distrikta, poto je davanje lanog iskaza
krivino djelo, i to samo u sluaju da je sud na iskazu stranke zasnovao svoju odluku.
1.
Moe li sud samostalno, bez prijedloga parninih stranaka odrediti provoenje dokaza
sasluanjem parninih stranaka?
2.
Moe li se sasluanje stranka provoditi u postupku obezbjeenja dokaza i pred
zamolbenim sudom ?
3.
Moe li sud prilikom odluivanja o tome koji e se dokaz provesti, na pripremnom
roitu, odluiti da e se sasluati samo jedna parnina stranka?
4.
Da li sud sam moe odrediti sasluanje suparniara ije sasluanje nije predloeno od
strane stranaka?
73
5.
Da li se formalni suparniari mogu sasluati kao svjedoci u postupku?
6.
Da li sud ima mogunost da prilikom donoenja odluke o meritumu spora,
eventualno negativno po neku parninu stranku ocijeni znaaj uskraivanja davanja
iskaza od strane te stranke?
1.
Iz definicije koju je dao zakonodavac u lanu 163 ZPP FBiH i ZPP RS i lanu 130
ZPP BiH proizilazi da sasluanje stranaka ne moe samostalno odrediti sud, po svom
nahoenju.
2.
Moe, budui da novi zakoni nisu prihvatili ranija pravila da se dokaz sasluanjem
stranaka ne moe provoditi u postupku obezbjeenja dokaza i da se ovaj dokaz pred
zamolbenim sudom moe izvoditi samo pod odreenim uslovima. (napomena: vidi
Anex VII-primjer 8)
3.
Novi zakoni ne predviaju mogunost da se odluka o sasluanju samo jedne stranke
donese na pripremnom roitu, ve samo na glavnoj raspravi, ukoliko druga stranka
uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Sud bi dakle trebao na
pripremnom roitu uvijek donositi odluku da se sasluaju obadvije stranke, a tek
prilikom provoenja te odluke, na glavnoj raspravi, moe odluiti da se saslua samo
jedna od njih, ukoliko druga stranka nije pristupila ili ne eli biti sasluana. Po naem
miljenju ovo rjeenje nije najsvrsishodnije, poto je posve nepotrebno odreivati
provoenje dokaza sasluanjem stranke koja ne eli da bude sasluana ili se iz okolnosti
moe zakljuiti da nee biti prisutna na glavnoj raspravi prilikom provoenja tog
dokaza. Ovo posebno imajui u vidu odredbu lana 167 ZPP FBiH i ZPP RS, 134
ZPPBiH odnosno l. 202 ZPP BD BiH, prema kojoj se ne mogu primjenjivati nikakve
prisilne mjere protiv stranke koja se ne odazove pozivu suda radi sasluanja, niti se
stranka moe prisiliti na davanje iskaza
4.
Postoje razliita miljenja o tome da li sud samostalno, bez prijedloga stranaka, moe
odrediti sasluanje suparniara. Po jednom miljenju, poto se na pripremnom roitu
treba odrediti sasluanje obje parnine stranke, u sluaju suparniarstva sud mora
odrediti i saluanje suparniara, koje nije predloeno. Po drugima, ovakvo postupanje bi
bilo u suprotnosti sa naelom dispozicije stranaka u pogledu dokaznih prijedloga.
Formalno gledano, prvo miljenje je ispravnije, ali smatramo da sud ne bi napravio
relevantnu povredu postupka ukoliko ne bi odredio sasluanje suparniara u svojstvu
parnine stranke, ako je jasno da se tim sasluanjem nee saznati injenice vane za
postupak, ili je oito da suparniar nee pristupiti na roite za glavnu raspravu.
74
5.
Formalni suparniari se mogu sasluati kao svjedoci o injenicama koje su relevantne
za tubene zahtjeve drugih suparniara, dok se materijalni suparniari mogu sasluati
samo u svojstvu parninih stranaka.
6.
Striktno tumaenje zakona ukazuje na to da sud nema mogunosti da prilikom
donoenja odluke o glavnoj stvari posebno uzima u obzir injenicu da stranka nije dola
na sasluanje ili je uskratila iskaz. Ovo proizilazi i iz odredbi kojima se ne predviaju
bilo kakve sankcije protiv stranke koja uskrati davanje iskaza. Sud ovoj okolnosti ne bi
trebao pridavati poseban znaaj, a pogotovo iz nje ne bi za stranku trebale proistei bilo
kakve negativne posljedice. Dodue, iako takvo ovlatenje suda ne proizilazi ni iz
opteg naela slobodne ocjene dokaza, ne moe se izbjei da sudija stekne neko
subjektivno uvjerenje o tome koja je injenica dokazana, a koja ne, a na osnovu toga to
je stranka uskratila iskaz.
Strankama koje zbog fizikih nedostataka (gluvonijemi i sl) nisu u mogunosti

da na uobiajeni nain pred sudom raspravljaju, a potpuno su poslovno sposobne, sud je
duan omoguiti preduzimanje parninih radnji preko tumaa, koga te stranke angauju
tj. lica u koje imaju povjerenje, koja ih razumiju i koja mogu da saopte njihovu volju.
Izuzetno, kad se takva stranka u dokaznom postupku sasluava, sud e u postupku i na
nain predvien za sasluanje svjedoka, koji imaju odgovarajui fiziki nedostatak,
odrediti tumaa, koji se sa strankom moe sporazumijeti.
( Savezni sud SFRJ Gzs -78/77)
Poinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka kad je sud o spornoj

injenici odluio izvesti dokaz sasluanjem stranaka, a nije sasluao obje stranke, ve
samo jednu, premda nisu postojale okolnosti koje bi opravdale sasluanje samo jedne
stranke.
(Okruni sud u Slavonskoj Poegi G-283/78)
Sud nije ovlaten odluiti da se saslua samo jedna stranka kada se druga
stranka nije odazvala pozivu jer je u tome bila sprijeena.
Protivno je naelu materijalne istine da sud samo na temelju toga to jedna

stranka nije dola na roite radi sasluanja i tako propustila biti sasluana, sudi o
vjerodostojnosti i punoj dokaznoj snazi iskaza stranke.
75
(Savezni sud Rev-1689/59)
Kad sud odredi izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, onda je duan da

prisutne stranke upozori na posledice izostanka sa roita na kome e se taj dokaz
izvesti. U nedostatku takvog upozorenja, sasluanje samo jedne stranke predstavljalo bi
bitnu povredu odredaba parninog postupka.
(Vrhovni sud Srbije G-315/76).
Ako, meutim, sud uprkos tome to je jedna od stranaka zbog opravdanog

razloga zatraila odgodu roita na kojem je trebala biti sasluana, saslua samo drugu
stranku, oduzima nezakonitim postupanjem odsutnoj stranci mogunost da raspravlja
pred sudom.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev-1496/97).
Postoji bitna povreda odredaba parninog postupka ako prvostepeni sud ne

odredi sasluanje stranaka putem zamoljenog suda, ako je stranka sprijeena doi pred
raspravni sud zbog nesrazmjernih trokova putovanja.
(Vrhovni sud Vojvodine G-118/61)
Kad na roitu na glavnoj raspravi nije prisutna jedna od stranaka, a odreuje se

izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sud na tom roitu moe donijeti samo rjeenje
o izvoenju tog dokaza i zatim roite odgoditi kako bi odsutnu stranku pozvao na
roite za izvoenje tog dokaza. Drukije postupanje bi predstavljalo bitnu povredu
odredaba parninog postupka.
(Vrhovni sud Srbije, G-3128/76)
Postoji bitna povreda odredaba parninog postupka ako sud odlui proitati
zapisnik o ranije izvedenim dokazima pred izmijenjenim vijeem, a da prethodno o
tome nije traio izjanjavanje stranaka.
(Vrhovni sud Jugoslavije Rev-443/58)
Kad sud pozove stranku uz upozorenje da e biti sasluana, a ona se i pored

uredne obavijesti ne odazove pozivu, niti opravda svoj izostanak s roita, sud je
ovlaten izvesti dokaz sasluanjem samo prisutne stranke.
(Vrhovni sud Srbije, G-3150/76)
Praksa sudova u inostranstvu
76
Stranci nije uskraena mogunost raspravljanja pred sudom kad je sud nije
sasluao zbog toga to se nije odazvala pozivu suda.
(Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-616/98 od 16.01.2002 godine.)
7. OSIGURANJE DOKAZA
Osiguranje dokaza je procesni institut pomou kojeg se odreeni dokazi izvode u
kratkom vremenskom roku, prije poetka parninog postupka ili u toku postupka, ali
prije nego to se dokaz moe provesti na glavnoj raspravi, a iz razloga to bi kasnije
izvoenje ovog dokaza moglo biti nemogue ili oteano.
Kod osiguranja dokaza, osim to je izvreno prebacivanje u drugi dio zakona, razlika
u odnosu na ranije zakone postoji u odredbi l. 169 Zakona FBiH i Zakona RS, jer se
osiguranje dokaza moe traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka,
a ne kao do sada nakon to odluka kojom se postupak zavrava postane pravomona,
ako je to potrebno prije ili tokom postupka po vanrednim pravnim lijekovima, a koja
odredba je zadrana u l. 294 Zakona Brko Distrikta BiH. I ovakvo novo rjeenje
ukazuje na tendenciju za ubrzavanje postupka pred sudom. Naime, pretpostavlja se da u
prijedlogu za osiguranje dokaza treba uiniti vjerovatnim postojanje odreene
vjerovatnoe osnovanosti zahtjeva koji se temelji na injenicama, koje s mogu dokazati
dokazima ije se osiguranje predlae.
Rjeenje o usvajanju prijedloga za osiguranje dokaza dostavlja se protivniku. Ako je
on nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite, sud moe postaviti privremenog
zastupnika radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza. Na privremenog
zastupnika primjenjuju se odredbe koje reguliu prava i dunosti privremenog
zastupnika, ali je obaveza izdavanja oglasa o postavljanju privremenog zastupnika
izriito iskljuena. U pravilu, sud ne moe poeti sa izvoenjem dokaza prije dostave
rjeenja o usvajanju prijedloga za osiguranje dokaza protivniku, ali u izuzetnim
sluajevima sud moe odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to rjeenje
kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza bude dostavljeno protivniku. Smatramo
da bi ove izuzetne sluajeve sud trebao restriktivno tumaiti.
1.
Da li sud moe odrediti osiguranje dokaza po slubenoj dunosti, u toku trajanja
parnice?
77

1.
Miljenja smo da bi sud ovo mogao uiniti, i tojedino u cilju sprijeavanja
nedoputene dispozicije stranaka.

Srpske
Dunost vjetaka je da obrazloi svoje miljenje, te je u skladu sa pravom suda i

stranaka da rad vjetaka podvrgnu analizi i kritici. Sud ini bitnu povredu odredaba
parninog postupka ako ne omogui jednoj od stranaka da se izjasni o nalazu i miljenju
vjetaka.
Vjetaku nije dozvoljeno da se izjanjava o stepenu i postotku krivnje, ve samo

o propustima uesnika u saobraaju koji su u uzronoj vezi sa nastankom tete, jer
zakljuak o doprinosu i nastanku tetnih posljedica iskljuivo moe donijeti samo sud.
Ako miljenje strunih lica vjetaka nisu data po traenju suda i u postupku
kod suda koritena kao dokazi, ne smatraju se dokazima u smislu Zakona o parninom
postupku.
Iz obrazloenja:
Van postupka u parnici dato miljenja ljekara o spornoj poslovnoj sposobnosti jednog
ugovaraa i spornog ugovora nije u smislu navedenih zakonskih odredbi nova injenica,
pa zbog toga i ne moe u smislu istih odredbi posluiti kao osnov za ponavljanje
postupka. To ne iz razloga to je u ovom sluaju miljenje dato nakon pravosnanog
zavretka postupka, ve zbog toga to miljenje strunih lica vjetaka, ako nisu data
po traenju suda i u postupku kod suda upotrebljena ili koritena kao dokaz, ne smatraju
se dokazima u smislu lana 421 taka 10 ZPP-a.
Sasluanje svjedoka se smatra novim dokazom, iako je stranka jo tokom

prijanjeg postupka znala ime tog svjedoka, ako je za njegovo boravite doznala
naknadno.
78
Pravosnana oslobaajua presuda krivinog suda predstavlja novi dokaz za

tuenog koji je u parnici pravosnano obavezan da kao tetnik nadoknadi tetu uinjenu
radnjom zbog koje se protiv njega vodio krivini postupak.
Isprava na osnovu koje se trai uknjiba prava svojine ne smije imati takve
vidljive nedostatke koji slabe njenu vjerodostojnost.
Utvrena vrijednost predmeta spora ne moe se mijenjati u daljnjem toku

postupka i svaka dispozicija stranaka u tom pravcu je nedozvoljena i bez procesnog
pravnog dejstva.
Zakonska pretpostavka je da su sve javne isprave istinite i u njihovu sadrinu

sud i uesnici u ostupku mogu se pouzdati. Meutim, u sluaju sumnje u autentinost
isprave kojom se dokazuje istinitost onoga to se potvruje sud je ovlaen i po
slubenoj dunosti da zatrai izjanjenje o tome od organa koji je oznaen kao njen
izdavalac. U takvom sluaju moglo bi se dokazivati da javna isprava nije pravilno
sastavljana, to u sebi sadri pretpostavku da je nije izdao organ koji je oznaen kao
njen izdavalac, odnosno da njena sadrina nije istinita.
Kad je u pitanju javna isprava kojom se neto odreuje (na primjer pravosnana
presuda ili rjeenje suda) svaka sumnja u njenu sadrinu je iskljuena. Takva javna
isparava ne moe se osporavati u parninom postupku. Ona se samo moe pobijati
vanrednim pravnim lijekovima, predvienim za vrstu postupka u kome je donijeta.
Stavovi Kantonalnog suda u Zenici
Sud moe prihvatiti kao dokazanu samo onu tvrdnju koja ima uporite u nekom
od kvalifikovanih dokaznih sredstava nabrojanih u zakonu o parninom postupku
(uviaj, isprave, sasluanje svjedoka, vjetaka i sasluanje stranaka).
Iz obrazloenja:
Tuiteljica neopravdano u albi prigovara kako joj je u prvostepenom postupku
onemogueno da iznese sve dokaze na kojim zasniva tubeni zahtjev, te da je to bilo od
uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude.
Prema stanju u spisu u toku raspravljanja u prvostepenom sudu, tuiteljica je
predloila kao dokaz presluanje tonskog zapisa audio kasete koji sadrava tok
razgovora voenog izmeu stranaka iz ijeg sadraja se moe zakljuiti da joj tueni
duguje iznos od 120.800,00 KM.
79
Zakon o parninom postupku (''Slubene novine FBiH'' broj 53/03), pored opih
odredaba i odredaba o osiguranju dokaza, nabraja i koje dokaze mogu stranke predlagati
da bi potvrdile injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve.
Ti dokazi su: uviaj, isprave, sasluanje svjedoka, vjetaka i sasluanje stranaka.
Drugi dokazi nisu predvieni Zakonom o parninom postupku, pa sud moe prihvatiti
kao dokazanu samo onu tvrdnju koja ima uporite u nekom od ve navedenih
kvalifikovanih dokaznih sredstava.
U konkretnom sporu izmeu stranaka prvostepeni sud je pravilno postupio kada je
odbio prijedlog tuiteljice da o bitnoj injenici o pozajmljivanju novca tuenom u
iznosu od 120.800,00 KM izvede dokaz sasluanjem tonskog zapisa audio kasete, jer to
dokazno sredstvo nije predvieno Zakonom o parninom postupku.
Kantonalni sud u Zenici, broj G-1407/04 od 21.04.2005 godine
80
PODMODUL III - SUDSKE ODLUKE

UVODNE NAPOMENE
Kategorije
U podmodulu sudske odluke se obrauje poglavlje VII

novih Zakona o parninom postupku, tj. sudske odluke. I u
ovom podmodulu e se posvetiti panja dosadanjim
iskustvima
naih sudova, te problemima i dilemama kod primjene
novih odredbi. Cilj je da se u najveoj moguoj mjeri te
dileme razrijee, kako bi sudije bile osposobljene da donose
procesne odluke u toku postupke, te odluke kojima se
rjeavaju predmeti u meritumu.
Trajanje
Za obradu ovog podmodula na seminaru potrebno je oko

pet radnih asova.
Oblik
U okviru gore navedenog vremena, odrae se kratko

uvodno predavanje, a zatim organizovati rad po grupama i
obraivati pojedine teme, kroz pitanja iz prakse, kako bi
uesnici mogli uzeti to vie doprinijeti u diskusiji. Ove
grupe bi bile predvoene konsultantima na modulu. Na kraju
bi se u zajednikoj diskusiji pokuala iznai rjeenja koja su
primjenjiva u praksi.
Ciljevi edukacije
Ciljevi edukacije iz ove oblasti su identifikacija problema

u primjeni novih zakona u pogledu donoenja odluka te
pronalaenje mogunosti za rjeavanje istih, i poboljanje
praktinih sposobnosti sudija koji uestvuju u edukaciji da u
parninom postupku donose potrebne procesne odluke, te da
donose odluke kojim se meritorno rjeava odreena pravna
stvar
Mogui
Na seminaru, vjebama, radionicama i panel diskusijama
predavai/edukatori
81
te drugim oblicima vidova konferencijskih aktivnosti, ovaj

podmodul mogu predstaviti, na navedenim ili slinim
aktivnostima, kolege koje su uestvovale na izradi istog, t.j.
voditelj i svi konsultanti koji su uestvovali na izradi ovog
edukativnog materijala.
1. OPE NAPOMENE
Sudske odluke predstavljaju parnine radnje kojima sud rjeava pojedina pravna
pitanja u graanskom sporu. One po svom sadraju rjeavaju ili materijalno pravna
pitanja (pitanja koja se odnose na primjenu materijalnog prava) ili procesno pravna
pitanja (pitanja koja se odnose na primjenu procesnih propisa).
Zakonima o parninom postupku FBiH i RS, u odredbama glave VII, od lana 174 do
lana 202 je utvren nain donoenja sudskih odluka. Odluke se donose na roitu ili
van roita. Kao odluke koje sud moe donijeti, utvrene su odluke u obliku presude ili
rjeenja (l. 175 Zakona FBiH i RS-a). Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH
sudske odluke regulie u glavi VII lanovima od 141 do 169. ZPP BD BiH je ovu oblast
regulisao na drugaiji nain, obraujui kroz posebna poglavlja presudu, kroz glavu
XXII lanovima 254 do 272 i rjeenje, kroz glavu XXIII, lanovima 273 do l. 277.
Presudom sud odluuje o tubenom zahtjevu (osim izuzetka kod postupka za
smetanje posjeda, gdje sud odluuje rjeenjem). O svim drugim pitanjima sud odluuje
rjeenjem. Presuda predstavlja odluku suda kojom sud rjeava konkretni graansko
pravni spor izmeu stranaka. ZPP FBiH, ZPP RS i ZPP BiH vie ne predviaju
mogunost donoenja djelimine presude i meupresude. Pretpostavljamo da je razlog
koji je rukovodio zakonodavca da izostavi iz zakona ove vrste presuda to to se prilikom
izrade zakona teilo izbjegavanju mogunosti da se parnini postupak odugovlai
ulaganjem albi i na ovakve presude. Meutim, po drugim miljenjima, meupresudom
se zapravo nekada i ubrzavao parnini postupak, budui da se ona donosila uglavnom u
situacijama kada je osnov tubenog zahtjeva bio sporan, te je sud mogao u sluaju da
smatra da isti ne postoji, donijeti odluku bez suvinog utvrivanja injenica vezanih za
visinu tubenog zahtjeva. Budui da je meupresuda izostavljena iz novih zakona, o
njoj vie nee biti govora. Izbaene su i odredbe o presudi zbog izostanka, a iste su
ostale u ZPP BD BiH (l. 258, 259 i l. 262). Uporeujui odredbe novih zakona sa
dosadanjim, moe se uoiti da su ostale uglavnom istovjetne odredbe koje se odnose na
presudu na osnovu priznanja i presudu na osnovu odricanja, iako kod ove druge postoje
neke razlike. Naime, nove odredbe su u skladu sa cijelim konceptom novih zakona,
kojima je u najveoj mjeri strankama dato pravo disponiranja, to je vidljivo iz
nepostojanja odredbi koje bi omoguile da sud ne donese presudu na osnovu odricanja
ako ocjeni da se radi o raspolaganjima kojima stranke ne mogu raspolagati, kao to je to
do sada bio sluaj.
Nove su odredbe o presudi zbog proputanja, u l. 182 ZPP FBiH i ZPP RS. Ovom
novom vrstom presude se u stvari zamjenjuje ranija presuda zbog izostanka, to bi
82
trebalo doprinijeti efikasnijem parninom postupku. Takoer, efikasnijem radu suda

treba da pomognu i odredbe novih zakona o donoenju, pismenoj izradi i dostavi
presude, koje na sasvim novi nain ureuju obaveze suda u pogledu ovih pitanja.
2. PRESUDE
Presudom se u prvostepenom parninom postupku meritorno odluuje o zahtjevima
stranaka zbog kojih se parnica vodi. To je tubeni zahtjev (ukljuujui i zahtjeve koji se
istiu u toku postupka preinaenjem tube), protivtubeni zahtjev, kao i prigovor
prebijanja. Presudom se odluuje i o sporednim potraivanjima, izuzev o zahtjevu za
naknadu trokova postupka. Ukoliko postoji objektivna kumulacija zahtjeva, t.j. postoji
vie tubenih zahtjeva, sud e o svim zahtjevima odluiti jednom presudom.
Presudom se tubeni zahtjev moe odbiti ili usvojiti, djelimino ili u cjelini, to zavisi
od ukupnog rezultata raspravljanja, tj. utvrenih injenica i primjene odredbi
materijalnog prava koje se mogu primjeniti u odreenom sluaju.
Presudom kojom se usvaja tubeni zahtjev se moe utvrditi sadraj pravnog odnosa,
naloiti tuenom da neto uini, propusti uiniti ili trpi, i neki pravni odnos koji postoji
preinaiti ili ukinuti. (napomena: vidi Anex X, primjer 1)
U skladu sa tim, parninoj stranci se presudom moe pruiti deklaratorna,
kondemnatorna ili konstitutivna zatita prava ili pravnog odnosa. Ukoliko se tubeni
zahtjev odbija, donosi se negativna deklaratorna presuda. U novijoj sudskoj praksi
preovladava miljenje da se u izreci presude kojom se odbija tubeni zahtjev mora
navesti i sam taj zahtjev, kako ne bi moglo doi do dileme oko toga koji zahtjev je
zapravo pravomono presuen.(napomena: vidi Anex X, primjer 2)
U odnosu na postupak koji je proveden prije donoenja presude, prema odredbama
novih parninih zakona moemo razlikovati kontradiktorne presude (tj. one prilikom
ijeg donoenja je proveden parnini postupak sa raspravljanjem), presude na osnovu
priznanja, presude na osnovu odricanja, presude na osnovu proputanja i dopunske
presude. O ovim pojedinim vrstama presuda bie govora naknadno, kada se budu
obraivale pojedine teme ove oblasti.
U parnicama u kojima predmet spora nije isplata novanog iznosa, ve predaja neke
stvari, tuitelj ima pravo na alternativno ovlatenje (facultas alternativa), tj. da umjesto
stvari primi odreen novani iznos. Dakle, ovo ovlaenje ne moe postojati ako je
predmet spora novana trabina. U izreci presude se u tom sluaju navodi ovlatenje
tuenom da se oslobaa predaje stvari ukoliko tuitelju isplati iznos koji je on zatraio.
Zatraeni novani iznos ne moe biti predmet izvrenja. Facultas alternativa ne
predstavlja objektivnu kumulaciju zahtjeva. Nju treba razlikovati i od obaveze s
alternativnom inidbom, gdje su obe alternativne inidbe predmet spora. U tom sluaju
tueni ima pravo izbora jedne od alternativno utvrenih obaveza, kako u parninom
tako i u izvrnom postupku.(napomena: vidi Anex X, primjer 1)
Sud ne moe presudom kojom rjeava kondemnatorni zahtjev naloiti i tuitelju neko
injenje, u sluaju da obaveza na to injenje postoji pod uslovom da tuitelj u korist
tuenog izvri neku inidbu (npr. predaja stvari i isplata cijene u sluaju kupoprodaje),
83
osim ukoliko je u pogledu zahtjeva za injenje od strane tuitelja podnesena

protivtuba.
Ukoliko se u presudi nalae izvrenje neke inidbe, tada se u uzreci odreuje i rok
u kojem je tu inidbu tueni duan izvriti(paricioni rok), a taj rok, ako posebnim
propisima nije drukije odreeno, iznosi 30 dana, umjesto prijanjih 15 dana. Sudu je
dato ovlaenje da u nenovanim potraivanjima odredi i dui paricioni rok, mada se ta
mogunost u praksi gotovo i ne koristi.(napomena: vidi Anex IX-primjer 2)
1. Da li se povodom prigovora nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije moe
odluiti posebnim rjeenjem u toku postupka?
2.
Ukoliko je tueni do nespornog iznosa tube stavio prigovor prijeboja, a za preostali
iznos svoje trabine podnio protivtubu, da li e sud u izreci presude odluiti o
postojanju potraivanja istaknutog u prijeboju?
3.
Da li postoje sluajevi u kojima se moe donijeti presuda kojom se tueni obavezuje
na isplatu inidbe prije njene dospjelosti?
4.
Moe li se donijeti presuda kojom se tueni obavezuje na isplatu inidbe prije njene
dospjelosti i u sluaju kada je tubeni zahtjev uperen na isplatu rente zbog naknade
nematerijalne tete?
5.
Treba li sud utvrivati da li iznos facultas alternative odgovora oznaenom
novanom iznosu vrijednosti stvari koja je predmet tubenog zahtjeva?
6.
Da li je sud ovlaten da u presudi povodom utvrujueg zahtjeva kojom
udovoljava istom, naloi i tuitelju neko injenje ili neinjenje?
7.
Moe li sud prije prestanka ugovornog odnosa o najmu ili zakupu donijeti presudu o
predaji stvari koje su predmet ugovora ?
8.
Ukoliko se kondemnatornom presudom nalae izvrenje neke inidbe, da li je
obavezno da se u izreci presude odredi i paricioni rok?
84
9.
Da li se u kondemnatornoj presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe, treba
obavezno navesti u izreci da je tueni duan ispuniti obavezu u paricijskom roku pod
prijetnjom izvrenja?
10.
Da li je paricioni rok ustvari rok za dobrovoljno izvrenje trabine iz presude?
1.
Prigovor nedostatka aktivne ili pasivne legitimacije je materijalno-pravni, a ne
procesni prigovor. Prema tome, o osnovanosti toga prigovora sud ne moe odluivati
posebnim rjeenjem, ve samo presudom.
2.
Sud bi bio duan da u izreci presude odlui o postojanju odnosno nepostojanju
potraivanja istaknutog u prijeboju, a ne samo o zahtjevu protivtube.
3.
Postoji mogunost da se donese presuda kojom se tueni obavezuje na isplatu inidbe
prije njene dospjelosti u nekim specifinim sluajevima, kao to je u pogledu zahtjeva
za izdravanje i sl.
4.
Sud moe donijeti takvu presudu, mada zakoni to izriito ne navode. Naime radi se o
iznosu na ime nematerijalne tete za koju je po redovitom toku stvari izvjesno da e
trajati i u budunosti.
5.
Budui da potraivanje na osnovu facultas alternative nije predmet spora, sud se ne
moe uputati u ispitivanje odgovara li oznaeni novani iznos vrijednosti stvari koja je
predmet spora. Isto tako, tueni se ne moe obavezati na isplatu tog novanog iznosa.
6.
Sud ne bi bio ovlaten da povodom utvrujueg zahtjeva naloi i tuitelju neko
injenje. Tako npr. sud ne moe presudom obavezati tuenog na predaju stvari i
istovremeno tuitelja na isplatu cijene, osim ako za isplatu cijene nije podnesena
protutuba.
7.
Sud moe donijeti presudu o predaji stvari koje su predmet ugovora prije prestanka
ugovornog odnosa o najmu ili zakupu, pri emu nema razlike jesu li predmet ugovora
pokretne stvari ili nekretnine. Ovakva situacija moe nastati npr. kada zakupac odmah
85
nakon primitka otkaza izvijesti zakupodavca da mu stvar koja je predmet ugovora nee
predati ili ako je to oigledno iz njegovog ponaanja.
8.
Ako se kondemnatornom presudom nalae izvrenje neke inidbe (ne trpljenje ili
proputanje), onda je obavezno da se u izreci presude odredi i paricioni rok, koji iznosi
30 dana, ukoliko drugaije nije predvieno nekim posebni propisom.
9.
Ovo nije potrebno navoditi, budui da je na postupak izvrenja stranka ovlaena na
osnovu zakona.
10.
Nije, poto tueni koji je obavezan na inidbu istu moe izvriti dobrovoljno i nakon
proteka ovog roka. Znaaj ovog roka se ogleda u izvrnosti izreke presude, poto
njegovim istekom tuitelj stie ovlatenje da pokrene izvrni postupak.
Sudska praksa
Povjerilac ne moe tubom zahtijevati isporuku robe ili alternativno novanu

protuvrijednost robe ako alternativna obaveza ne proizlazi iz ugovora, stoga e sud,
ukoliko je zahtjev za isporuku robe utemeljen, nametnuti obavezu duniku da isporui
robu, a odbiti alternativni zahtjev za isplatu.
(Vrhovni sud RS, Rev. 29/02 od 9.5.2003.)
Osoba koja je dala u zajam odreene pokretne stvari, moe zahtijevati samo
vraanje tih stvari, a ne isplatu i cijene, ali ako je bilo ugovoreno vraanje zajma robe u
novcu, moe zahtijevati alternativno vraanje stvari ili isplatu u novcu, s pravom izbora
na strani dunika.
(Vrhovni sud FBiH, broj P-289/98)
Kada je podnijet protivtubeni zahtev vezan za tubeni zahtjev, koji ima

karakter prethodnog pitanja, sud je duan rjeenjem dozvoliti raspravljanje po
protivtubi, u postupku raspraviti protivtubeni zahtjev, i o protivtubenom zahtjevu
odluiti u dispozitivu presude.
Iz obrazloenja:
Polazei od utvrenja da je tuilac nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu, ali
da dugi niz godina stan koriste njegov sin i snaha, da su se odnosi izmeu tuitelja i
tuenog poremetili bez krivice tuioca, a nakon poremeaja branih odnosa sina tuioca
i tuene, i razvoda njihovog braka, te postali nepodnoljivi nakon ponovnog vraanja
tuioca i njegove supruge u sporni stan, jer ih tuena fiziki napada, niestepeni sudovi
su obavezali tuenog da se iseli iz predmetnog stana primjenom odredbe lana 31
86
stavovi 2 i 3 Zakona o stambenim odnosima. Tuena je u toku postupka podnijela

protivtubeni zahtjev da se utvrdi da je tuiocu prestalo svojstvo nosioca stanarskog
prava na spornom stanu. Prvostepeni sud je donio rjeenje kojim je odbio zahtjev tuene
za raspravljanje o protivtubenom zahtjevu, a drugostepeni sud je odluujui o albi
tuene, ovakvu odluku prvostepenog suda ocjenio zakonitom.
S obzirom da protivtubeni zahtjev ima karakter prethodnog pitanja, jer odluka o
tubenom zahtjevu zavisi od protivtubenog zahtjeva (aktivna legitimacija tuitelja) sud
je bio duan da rjeenjem dozvoli raspravljanje po protivtubi, da u toku postupka
utvrdi sve injenice odlune za donoenje zakonite odluke o protivtubenom zahtjevu i
da o protivtubenom zahtjevu odlui u dispozitivu presude.
(Vrhovni sud Federacije broj Rev-117/97)
Protutuitelj ne moe u tjeku parnice po tubi i protutubi isticati u odnosu na

trabinu iz tube prigovor prijeboja sa trabinom iz protutube.
Iz obrazloenja:
Tueni je na roitu istakao da je zbog samo djeliminog ispunjenja ugovorne
obaveze tuitelja i neurednog ispunjenja u mjeri u kojoj su obveze ispunjenje, pretrpio
tetu u iznosu od ..., pa je na tom roitu podnio protutubu i istakao protutubeni
zahtjev za taj iznos, od kojega do zakljuenja glavne rasprave nije odustao. Protutuba
je sa procesnog gledita samostalna tuba tuenika protiv tuitelja kojom on pred istim
sudom protiv tuitelja ostvaruje svoj samostalni tubeni zahtjev. Kada je tuenik u ovoj
parnici podnio protutubu na roitu kojem je prisustvovao tuitelj, otpoela je i po njoj
tei parnica, tako da u ovom predmetu istovremenu teku dvije parnice, koje se radi
ekonominosti postupka jedinstveno vode i mogu okonati jednom presudom. Kako po
tuenikovoj trabini tee parnica, on ne moe tu istu trabinu u parnici koju je tuitelj
pokrenuo prebiti (kompenzirati) sa tuiteljevom trabinom iz te parnice. Ne moe dakle,
svojom trabinom ugasiti tuiteljevu i istovremeno svoju ostvariti i u dijelu kojim je
tuiteljeva ugaena, jer se ta dva prava meusobno iskljuuju, pa sve da je tuenik i
istakao procesno pravni prigovor kompenzacije, ne bi mogao biti uvaen.
(Vrhovni sud FBiH broj Rev-119/01)
Okolnost da je u drugostepenoj presudi krivinog suda, prilikom ocjenjivanja

pravilnosti odluke o kazni koja je izreena okrivljenom, navedeno da je i oteeni
doprinio nastanaku tetnog dogaaja, ne iskljuuje mogunost da parnini sud prilikom
odluivanja o prigovoru podijeljene odgovornosti, a na osnovu utvrenog injeninog
stanja, nae da je taj prigovor neosnovan i da odgovornost za nastanak tenog dogaaja
snosi iskljuivo osueni.
Iz obrazloenja:
Navodi revizije da sud u parninom postupku nema mogunosti da utvruje injenice
koje bi bile povoljnije za tuioce u odnosu na ve utvrene injenice u postupku u kome
su tueni oglaeni krivim i osueni, ne mogu se prihvatiti. injenica da je u
drugostepenoj presudi krivinog suda, prilikom ocjenjivanja pravilnosti odluke o kazni
koja je izreena tuenim, navedeno da su i tuioci ''doprinijeli'' nastanku tetnog
87
dogaaja ne isljuuje mogunost da parnini sud prilikom odluivanja o prigovoru

podijeljene odgovornosti, a na osnovu utvrenog injeninog stanja, nae da je taj
prigovor neosnovan i da odgovornost za nastali tetni dogaaj u ovom sluaju snose
iskljuivo tueni. Ovo stoga to se u parnici mogu utvrivati injenice koje se odnose na
okolnosti nastanka tete i pored toga to je parnini sud, u smislu lana 12 stav 3
Zakona o parninom postupku (dalje ZPP), u pogledu postojanja krivinog djela i
krivine odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom je
okrivljeni oglaen krivim. Vezano za konkretni sluaj, to znai da je parnini sud vezan
za pravosnanu presudu krivinog suda K-br. 94/91 od 30.06.1994 godine da su tueni
poinili krivina djela na tetu tuioca i to oba tuena na tetu tuioca K.D. zbog
nanoenja tekih tjelesnih povreda, a tueni K.B. na tetu tuitelja K.S. zbog nanoenja
lake tjelesne povrede. Kad je to tako, onda se ne moe prihvatiti revizioni prigovor
tuenog K.B., da sa tuiocem K.D. nije imao nikakav fiziki kontakt, odnosno da mu
nije prouzrokovao bilo kakvu tetu uzrokovanu njegovim povreivanjem u tetnom
dogaaju. U pitanju su, dakle, pozitivna utvrenja osuujue krivine presude koja
predstavljaju elemente krivinog djela i krivine odgovornosti oba tuena i za ovo
utvrenje vezan je parnini sud, u smislu lana 12 stav 3 ZPP-a. Stoga su i oba tuena,
suprotno revizionim navodima, duna da solidarno naknade tetu koju tuilac K.D.
zahtijeva u ovoj parnici.
(Vrhovni sud Republike Srpske, broj Rev-78/98 od 19.08.1998 godine)
Sud ini bitnu povredu odredaba parninog postupka ako dosudi zatezne kamate,
a ne odlui o zahtjevu za isplatu glavnice duga.
Iz obrazloenja:
Prvostepenom presudom je tueni obavezan na plaanje zateznih kamata na
potraivanje tuitelja iz dva kratkorona ugovora o zajmu, a da samo glavno
potraivanje nije dosueno, iako tubeni zahtjev u tom dijelu i dalje egzistira, to
odluku o kamatama ini nejasnom i neodreenom, a odluka u tom dijelu moe se
pokazati i kao neizvriva. Zbog navedenog, donoenjem ovakve presude poinjena je
bitna povreda odredaba parninog postupka... Glavno potraivanje koje je bilo predmet
tube, ali o njemu prvostepeni sud nije donio odluku, moe prestati i na drugi nain, a
ne samo isplatom, pa je momenat do koga teku dosuene zatezne kamate neizvjestan.
Tueni se moe posluiti i prigovorom zastare u odnosu na glavno potraivanje, ako se
o njemu ne odlui presudom, pa time dovesti u pitanje i opstojnost odluke o kamatama
(lan 369 Zakona o obligacionim odnosima).
(Rjeenje Vrhovnog suda F BiH broj P-92/99)
Tuitelj moe i u toku parnice zahtijevati da mu se dug u stranoj valuti dosudi u

domaoj valuti prema teaju koji vrijedi u vrijeme postavljanja takvog zahtjeva.
(Presuda Vrhovnog suda F BiH broj Rev-6/02)
88
Nema pogrene primjene materijalnog prava kada se sud u svojoj presudi

pogreno pozvao na zakonsku odredbu, ako je presuenjem dolo do pravilne primjene
neke druge zakonske odredbe.
(Presuda Vrhovnog suda F BiH broj Rev-208/02)
Ako dunik nije u mogunosti da u ispunjenju ugovora vjerovniku preda

odreeni stan, moe biti obavezan samo na naknadu novane tete u visini vrijednosti
stana po cijenama u vrijeme presuenja.
Za donoenje kondemnatorne presude bitan je uvjet dospjelost inidbe do

zakljuenja glavne rasprave, odnosno do momenta na koji se odnosi izreka o
utemeljenosti tubenog zahtjeva.
Presudom moe biti usvojen samo potpuno i precizno odreen tubeni

zahtjev, tako da se presuda moe prinudno izvriti u sudskom izvrnom postupku.
(Vrhovni sud BiH broj P-46/91 od 18.04.1991 godine)
Parnini sud nije ovlaen da po slubenoj dunosti u izreci presude prebija

dosuena potraivanja po tubi i protivtubi.
Sud ne utvruje da li Facultas alternativa odgovara protuvrijednosti osnovne

inidbe, a tueni nema pravnog interesa da pobija sudsku odluku u pogledu alternative.
Tueni ne moe istai prigovor prijeboja ako po njegovoj tubi tee posebna
parnica za naplatu potraivanja koje istie u prijeboju.
Tueni moe u parnici istai umjesto procesnog prigovora i samo

materijalno pravni prigovor da je utueno potraivanje prestalo prijebojem. U ovakvom
sluaju sud e, ako je prigovor osnovan, tubeni zahtjev odbiti, ne odluujui u izreci
presude o osnovanosti prigovora prijeboja.
89
Iz obrazloenja:
Tueni je u toku parnice istakao da i on ima potraivanja od tuioca blie
specificirano u podnesku, od 18.10.1985.g. Na ovaj nain tueni je istakao materijalno
pravni prigovor prijeboja, u smislu lana 337. Zakona o obligacionim odnosima, koji je
prvostepeni sud morao raspraviti bez obzira na to to nije istaknut kao procesni prigovor
prebijanja, niti u formi protivtube. Ako bi, naime, postojalo ovo potraivanje tuenog, i
bili ispunjeni uslovi za prijeboj predvieni u lanu 336. ZOO, prestalo bi utueno
potraivanje, pa ne bi mogao biti usvojen tubeni zahtjev.
(Vrhovni sud BiH broj P-387/87 od 28.07.1988 godine )
Sudska kompenzacija nastaje tek odlukom suda koja ima konstitutivni

karakter (compensatio per iudicem), a u sluaju da sud utvrdi da tuenikova trabina
nije bila egzistentna i kompenzibilna, presuda ima kondemnatorni karakter. Tako
primjerice, osporavanje tubenog zahtjeva ne moe biti razlog za odbijanje
kompenzacijskog prigovora ako se u parnici utvrdi da je tubeni zahtjev utemeljen i da
stoji trabina tuitelja, te da ima mjesta prijeboju ove trabine s trabinom tuenika.
Ovo iz razloga to osporavanje tubenog zahtjeva ne iskljuuje pravo tuenika na
isticanje prigovora radi prijeboja. O tom prigovoru sud je duan odluiti kad utvrdi da je
tubeni zahtjev utemeljen.
(Vrhovni sud Srbije, Rev. 130/82 od 18.2.1982)
Prema stajalitu sudske prakse, nedoputena osuda na nedospjelu inidbu

predstavlja relativno bitnu procesnu povredu.
( Vrhovni sud Hrvatske broj G-341/82)
Kad se radi o buduoj teti, ona se moe dosuditi prije dospjelosti samo ako
budua teta predstavlja nastavak tete koju oteeni ve trpi u vrijeme zakljuenja
glavne rasprave. Ako teta treba nastupiti nakon zakljuenja rasprave, smatra se
nedospjelom.
(Vrhovni sud Srbije broj G-2390/77)
Paricijski rok je u pravilu zakonski rok. Rok za izvrenje novane

inidbe iznosi 15 dana, pa sud nije ovlaten postupiti drukije, osim ako
posebni propisi ne odreuju to drugo.
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. broj 532/86.)
90
Ne moe se presudom obavezati na ispunjenje inidbe zahtjevane tubom

umjea na strani tuenog, pa ni kada ima poloaj jedinstvenog suparniara.
(Vrhovni sud BiH broj Rev- 71/90 od 19. 10. 1990 godine)
Sud je duan da u izreci presude odlui o postojanju, odnosno nepostojanju

potraivanja isteknutog u prijeboju, a ne samo o zahtjevu protivtube, kada je tueni do
nespornog iznosa tube stavio prigovor prijeboja, a za preostali iznos svoje trabine
podnio protivtubu.
(Vrhovni sud BiH broj P-63/90 od 13. 12.1990 godine)
Stvarnu legitimaciju u parnici predstavlja materijalno pravni odnos stranke

prema predmetu spora, odnosno prema pravu za iju je zatitu parnica pokrenuta, pa su
u toj parnici stvarno legitimisani uesnici-subjekti materijalno-pravnog odnosa iz koga
je parnica nastala. Kada je prigovor nedostatka stvarne legitimacije (aktivne ili pasivne)
materijalnopravne a ne procesnopravne prirode, onda se u sluaju nedostatka bilo
aktivne bilo pasivne legitimacije o zahtjevu meritorno odluuje presudom, izuzev u
parnici zbog smetanja posjeda, kada se meritorno odluuje rjeenjem.
Odluka o odbijanju tubenog zahtjeva moe se donijeti tek kad se utvrdi da

ni jedno pravno pravilo ne upuuje na zakljuak o osnovanosti tubenog zahtjeva. Stoga
se, sve dok je u pitanju isti tubeni zahtjev, zasnovan na istom ivotnom dogaaju,
strankama ne moe u redovnom postupku uskratiti pravo da za utvrenje materijalne
istine u pogledu njegove osnovanosti iznose nove injenice i predlau nove dokaze, iako
se time ukazuje na jo neki pravni osnov, pored iznijetog u tubi, ak i bez obzira da li
je u tubi uopte pominjan pravni osnov.
(Savezni sud Gzs 2/80)
Pogreno oznaenje pravnog osnova tubenog zahtjeva u tubi ne

sprijeava sud da tuioev zahtjev usvoji sa drugog pravnog osnova.
Sud je duan da osnovanost tubenog zahtjeva cijeni na osnovu injenica

utvrenih u postupku, bez obzira da li je tuilac pravilno oznaio pravni osnov odnosno
da li ga je uopte oznaio. Sud ne moe odbiti tueni zahtjev samo zbog toga to tuilac
nije pravilno oznaio pravni osnov tubenog zahtjeva.
(Savezni sud Srbije Rev-613/78)
91
Kad se presudom utvruje stvarno pravno na nepokretnostima, u izreci

moraju biti oznaeni svi podaci o identitetu nepokretnosti, da bi se na osnovu takve
presude mogao izvriti upis u zemljinu knjigu.
(Vrhovni sud Srbije Rev.1059/79)
U sluaju nedostatka bilo aktivne bilo pasivne legitimacije, o tubenom

zahtjevu se meritorno odluuje i tubeni zahtjev se presudom odbija.
(Vrhovni sud Kosova G-441/84)
Okolnost da je tueni voljan predati tuitelju njegove stvari nije razlog za

odbijanje tubenog zahtjeva kojim se predaja stvari upravo trai, ve to moe utjecati
kod odluivanja o naknadi parninih trokova.
Tuilac (kupac) moe traiti da mu tueni (prodavac) prenese pravo

vlasnitva iako je ranije odbijen sa ovim zahtjevom, ako je nakon zakljuenja glavne
rasprave tueni stekao pravo vlasnitva tako da nema vie prepreke da ispuni svoju
obavezu.
(Vrhovni sud BiH broj Rev- 279/90 od 22.03.1991 godine)
Pretpostavka za donoenje jedinstvene presude, kad su u pitanju dva ili

vie parninih predmeta, jest prethodno spajanje tih predmeta radi zajednikog
raspravljanja i odluivanja.
(Okruni sud u Splitu G-967/82 od 7 svibnja 1982 godine)
Parnini sud moe odluiti u parnici pokrenutoj po tubi za utvrenje da

je izvrenje nedoputeno, koja se zasniva na vie prigovora, i o prigovoru da odluka nije
izvrna, ali ako se tuba zasniva samo na ovom prigovoru, duan je obustaviti parnini
postupak i sa tubom postupati kao sa prijedlogom da se ukine potvrda o izvrnosti.
(Vrhovni sud BiH broj P-409/90 od 15 novembra 1990 godine)
Ako je samo jedan dio utuenog duga dospio za naplatu, sud e dosuditi taj
dio, bez obzira to inae tuilac na osnovu istih injenica izvodi pravni zakljuak o
dospjelosti cijelog duga i tako postavlja tubeni zahtjev, i tueni se s obzirom na
postavljeni tubeni zahtjev za isplatu cijelog duga, ne moe protiviti raspravljanju o
njegovoj obavezi da plati dospjeli i neotplaeni dio zajma.
92
Zakon o parninom postupku ne predvia mogunost odbacivanja tube kao

navodno preuranjene.
(Savezni Vrhovni sud Rev-2014/62)
Ne moe se rjeenjem odbaciti tuba zbog toga to trabina koja je predmet

spora nije dospjela, ve se o tome mora presudom meritorno odluiti.
Alternativno ovlatenje oslobaanja tuenog od obaveze nije tubeni zahtjev,

ve je graanskopravna ponuda tuitelja tuenome, koju sud unosi u dispozitiv svoje
presude kojom prihvaa kondemnatorni, tubeni zahtjev. O alternativnom ovlatenju
sud ne moe ni raspravljati ni meritorno odluivati, pa ni ulaziti u ocjenu adekvatnosti
visine iznosa koju tuilac trai umjesto dune inidbe.
(Vrhovni Sud Hrvatske G-960/79)
Alternativna mogunost nije tubeni zahtjev, pa sud ne moe ispitivati ni

ocjenjivati adekvatnost njene visine.
(Vrhovni sud Hrvatske G-3593/74)
Sud ne prekorauje tubeni zahtjev tuioca koji je traio da se njegovo

potraivanje strane valute konvertuje u dinare po kursu na dan zakljuenja glavne
rasprave i tueni obavee da mu na tu sumu plaa zateznu kamatu, ako mu dosudi
dinarsku protuvrijednost po kursu na dan nastanka obaveze i zateznu kamatu od
dospijea obaveze.
Iz obrazloenja:
Na posljednjem roitu za glavnu raspravu na kome je donesena prvostepena presuda
tuitelj je precizirao tubeni zahtjev tako to je traio da sud obavee tuenog da mu
isplati dinarsku protuvrijednost iznosa od 2.000 DM, po tadanjem kursu po iznosu od
1,600.000 dinara sa kamatom od dana presuenja do konane isplate po stopi koja se
plaa u mjestu ispunjenja na dinarske tedne uloge oroene bez utvrene namjene preko
godinu dana, pa je u takvom veem zahtjevu svakako sadran i manji zahtjev da se
tuiocu dosude zatezne kamate na znatno manji iznos glavnog potraivanja od dana
kada je tueni doao u docnju (ime je znatno smanjeno njegovo ukupno potraivanje).
Tuilac trai protuvrijednost iznosa strane valute preraunatu u dinare prema kursu
koji je za njega povoljniji (na dan zakljuenja glavne rasprave umjesto na dan nastanka
obaveze lan 395. Zakona o obligacionim odnosima), a zateznu kamatu od dana
konvertovanja strane valute u dinare (traeni iznos glavnice od 1,600.000 dinara je
93
znatno vei nego iznos od 193.109 dinara kada se ovaj uvea i za iznos zatezne kamate
od dana kada je tueni doao u docnju).
Prema tome preinaivi niestepene presude na navedeni nain, ovaj revizijski sud je
odluivao u granicama tubenog zahtjeva (lan 2. stav 1. Zakona o parninom postupku,
jer je u veem zahtjevu sadran manji.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 539/88. od 8. juna 1989. godine).
Ako je tuitelj po pravilima imovinskog prava ovlaen da alternativni

zahtjev u tubi ostvaruje, onda je sud duan da o ovakvom zahtjevu istovremeno odlui.
(Vrhovni sud Srbije -Odjeljenje u Novom Sadu G.1430/67)
Alternativan tubeni zahtjev sadri u sebi alternativne obligacije radi predaje

stvari ili plaanja protivvrednosti. Tuenik u izvravanju ovih alternativnih obligacija
ima pravo izbora ispunjenja jedne od istih, ne samo u parninom postupku dok nije
istakao parcioni rok ve takoe i u izvrnom postupku. Usljed toga alternativan tubeni
zahtjev mora se jedinstveno prosuivati.
(Vrhovni sud Srbije - Odjel u Novom Sadu, G-1088/64)
Presuda u kojoj je izrekom rok izvrenja inidbe odreen izrazom ''od

dospijea do isplate'' ili u kome nije odreen trenutak nastanka obaveze, ne predstavlja
valjan izvrni naslov, pa se na osnovu takvih odluka ne moe ni dozvoliti izvrenje.
(Vii privredni sud u Beogradu P-4945/72)
Sud nije vezan tuioevom pravnom ocjenom injeninog stanja, ve je

duan da tuiocu prui pravnu zatitu u okviru postavljenog tubenog zahtjeva u onom
obimu, u kome to, s obzirom na injenine navode, omoguuju propisi materijalnog
prava.
U parnici radi naknade tete sud nije vezan rjeenjem sudije za prekraje
kojim je tueni oglaen krivim.
Iz obrazloenja:
Sud je u parninom postupku vezan samo za pravosnanu presudu krivinog suda, a
ne suda za prekraje, kojom se optueni oglaava krivim u pogledu postojanja krivinog
djela i krivine odgovornosti (lan 12. stav 3. Zakona o parninom postupku).
Rjeenje sudije za prekraje kojim je osiguranik tuenog oglaen krivim i kanjen
zbog prekraja iz lana 209. taka 7. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraaja na
94
putevima ne vee sud u parninom postupku ni po osnovu iz lana 12. stav 1. Zakona o
parninom postupki, jer time nije rijeeno pitanje od koga zavisi pravo na naknadu tete.
(Vrhovni sud BiH, broj P. 424/87 od 28.4.1988.g, isto u presudi Vrhovnog suda
BiH, broj Rev. 412/87 od 19.5.1988. godine).
Predmet tube za utvrenje, kao i predmet izreke presude, ne moe biti

utvrivanje injenice.
(Vrhovni sud Jugoslavije Rev-859/61)
Ne moe se u izreci presude, kojom se u stvari presuuje o tubenom

zahtjevu, pozivati u pogledu imovine koja je predmet spora na tubu i pojedine dijelove
tube, ve se ta sporna imovina mora u izreci opredjeljeno pobrojati i navesti.
(Vrhovni sud Srbije u Beogradu G-2481/66)
Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka ako izreka

presude kojom se utvruje da postoji pravo slunosti ne sadri potpune zemljino
knjine oznake poslunog dobra.
Iz obrazloenja:
Pravo slunosti je stvarno pravo na tuoj stvari stvarna slunost, stvarno pravo na
tuoj nekretnini (lan 49. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima).Stvarne
slunosti se konstituiu u korist vlasnika povlasnog dobra. Tako se vlasnici se
mijenjaju, a slunost ostaje. Zbog toga je predmet prava stvarne slunosti individualno
odreena nekretnina isto tako kao i povlasno dobro radi kojeg je konstituisana slunost.
Zbog toga slunost se uvijek odnosi na tano odreenu nekretninu bilo kao povlasno,
bilo kao posluno dobro. To znai da je identitet objekta neophodan, a to se u zemljino
knjinom sistemu postie samo pomou zemljino knjinih podataka koji su
relevantni kako za posluno, tako i za povlasno dobro: broj parcele, broj zemljino
knjinog uloka i katastarske optine. Kad ovih podataka nema u izreci presude, ona je
nejasna, pa i nepotpuna i zbog toga postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog
postupka iz l. 354. st. 2. taka 13. Zakona o parninom postupku.
(Vrhovni sud BiH, broj Gvl. 23/89 od 15.2.1990. godine)
O postojanju i nepostojanju trabine istaknute radi prebijanja sud treba

odluiti u izreci presude, pa stoga sud ini bitnu povredu procesnih odredaba ako tako
ne postupi.
Poto navedeni novani iznos nije predmet tubenog zahtjeva, sud nije
ovlaten uputati se u ispitivanje odgovara li novani iznos vrijednosti stvari, odnosno
95
sud ne moe ocjenivati ni ispitivati adekvatnost visine iznosa koju tuitelj trai umjesto
dune inidbe.
Sud ini apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka ako

tuenog obavee na plaanje zateznih kamata na revalorizovani iznos glavnog
potraivanja, a u izreci presude ne navedede kako e se i za koji period glavno
potraivanje revalorizovati.
Iz obrazloenja:
Osnovani su navodi albe da je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredaba
parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 13. Zakona o parninom postupku, kada
je obavezao tuenog da isplati procesne kamate na revalorizovani iznos glavnice, a ne
odreujui u izreci presude kako e se i za koji period revalorizacija izvriti. Zbog toga
propusta prvostepenog suda, izreka prvostepene presude u ovom dijelu je nejasna i
neizvriva.
(Vrhovni sud BiH, broj P. 819/89 i P. 823/89 od 12.4.1990. godine)
Ukoliko tuitelj trai da mu se dosudi izvjesna stvar ili isplati odreeni iznos
(alternativno postavljen tubeni zahtjev) sud je duan ispitati je li zahtjev da se isplati
taj iznos utemeljen i primjeren.
Naruitelj moe zahtijevati od izvoaa da ukloni nedostatak, ali ne moe

postavljati alternativni novani zahtjev u visini vrijednosti radova koje bi trebalo izvesti,
ako te radove nije izvrio jer se tu ne radi o procesnom alternativnom ovlatenju.
Ne moe se odbiti pogreno formulisani tubeni zahtjev za utvrenje da je

tuilac stekao pravo vlasnitva po osnovu ugovora te da tueni trpi uknjibu u
zemljine knjige, samo zbog toga to tuilac nije u zemljinim knjigama upisan kao
vlasnik spornih nekretnina.
Iz obrazloenja:
Usvojen je tubeni zahtjev takko to je utvreno da je tuilac, na osnovu ugovora o
prodaji zakljuenog 1964. godine sa prednikom tuenih, stekao pravo vlasnitva na
navedenim nepokretnostima, te tueni obavezan trpiti da se na tim nepokretnostima
tuilac upie u zemljinim knjigama kao vlasnik 1/1.
Tuilac je u sutini istakao zahtjev da se u smislu odredbe lana 187. Zakona o
parninom postupku, utvrdi postojanje valjanog pravnog osnova za sticanje prava
vlasnitva predmetnih nekretnina upisom u zemljine knjige, pa se ne moe odbiti
tubeni zahtjev samo zbog toga to nije bio ispunjen uslov iz lana 33. Zakona o
96
osnovnim svojinsko pravnim odnosima tj. to na osnovu ugovora nije upisano u

zemljinim knjigama pravo vlasnitva tuioca.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 598/89 od 23.4.1990. godine)
Presudom kojom se prodavac obavezuje da kupcu preda predmet prodaje ne

moe se usvojiti alternativni zahtjev da mu naknadi tetu u odreenom novanom
iznosu, ukoliko ne ispuni ugovor.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-271/86 od 21. 08. 1986 godine)
Postoji bitna povreda odredaba parninog postupka ako je u izreci presude

navedeno da tuiocima pripada pravo sezonske slunosti prolaza motornim vozilom, a u
obrazloenju te presude da tuioci imaju sezonsku slunost prolaza traktorom.
(Vrhovni sud BiH, Rev. 565/89 od 19.4.1990. godine)
Nije nerazumljiva i nejasna izreka prvostepene presude da se tubeni

zahtjev odbija, bez blieg navoenja u izreci sadraja tubenog zahtjeva, ako je u
obrazloenju presuse sadraj tubenog zahtjeva u cijelosti reprodukovan.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-488/86 od 16. 04.1987 godine)
Parnini sud nije vezan za odluku optinskog suda za prekraje kojom je

voza motornog vozila oglaen krivim za saobraajni prekraj.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 457/84 od 4.10.1984. godine)
Sud nee u cijelosti odbiti zahtjev tuioca koji ne dokae pravni osnov za
sticanje prava vlasnitva na odreenu stvar ako iz izvedenih dokaza proizilazi da ima
pravni osnov za sticanje prava suvlasnitva na tu stvar, jer je u veem zahtjevu sadran
manji.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-592/87 od 14. 07.1988 godine
Dovoljno je odreen tubeni zahtjev (odrediv je) kada tuilac, nakon

prestanka utuenog glavnog potraivanja u toku parnice, na utueno potraivanje
zateznih kamata na glavno potraivanje odreeno stopom i datumima poetka i
prestanka, zatrai plaanje procesnih zateznih kamata od dana prestanka glavnog
potraivanja.
Iz obrazloenja:
U smislu lana 279. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, na iznos neisplaene
kamate moe se zahtijevati zatezna kamata samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev
za njenu isplatu. Plaanjem glavnog duga tueni je ostao u obavezi da plati kamate na
iznos glavnog duga za vrijeme docnje po stopi propisanoj Odlukom SIV-a o visini stope
97
zatezne kamate. Prvostepenom presudom, u odnosu na neisplaene zatezne kamate je

utvren iznos glavnog duga, vrijeme docnje i kamatna stopa, pa su ovako utvrene
kamate dovoljno odreene da se na njih mogu dosuditi procesne zatezne kamate. Kada
tueni ispuni glavni zahtjev, tuilac moe sve do zakljuenja glavne rasprave zahtijevati
procesne zatezne kamate na iznos neisplaenih kamata. Za odluivanje o ovom zahtjevu
nije znaajno da li su zatezne kamate obraunate u apsolutno odreenom iznosu ili na
osnovu svih elemenata na osnovu kojih se utvruje njihova visina.
(Vrhovni sud BiH broj P-310/89, od 08.02.1990 godine)
O tubi kojom se zahtijeva da se tueni obavee na zakljuenje odreenog

ugovora sa tuiocem mora sud meritorno odluiti.
Iz obrazloenja:
Iz podnesene tube vidi se da tuilac trai da se tueni obavee da sa tuiocem
zakljui ugovor o odravanju autobusne linije za prevoz putnika na odreenoj relaciji.
Kada se tubom trai da se tueni obavee na zakljuenje odreenog ugovora sa
tuiocem, sud je nadlean da meritorno odlui o postavljenom tubenom zahtjevu, zbog
ega se u ovoj pravnoj stvari tuba nije mogla odbaciti.
Tubeni zahtejv upravljen na obavezu zakljuenja ugovora meu strankama bio bi
osnovan samo ako su stranke zakljuile predugovor kojim su se obavezale na
zakljuenje odreenog ugovora ili ako je zakonom (lanovi 27. i 45. Zakona o
obligacionim odnosima) predviena obaveza zakljuenja ugovora.
(Vrhovni sud BiH, broj P. 175/89 od 18.1.1990. godine)
Kod tube iz lana 188. stav 2. Zakona o parninom postupku, sud e istom
presudom odluiti o narednom zahtjevu, samo ako odbije prethodni.
Iz obrazloenja:
Tuilac je zahtijevao da sud obavee tuenog da mu preda u posjed poslovni prostor,
a ako se takav zahtjev pokae kao neosnovan, da mu naknadi tetu u odreenom
novanom iznosu. Ovim je tuilac istakao glavni i eventualni tubeni zahtjev (lan 188.
st. 2. i 3. ZPP), ali je prvostepeni sud usvojio eventualni zahtjev a da prethodno nije
odluio o glavnom zahtjevu. Kada je izvreno ovakvo spajanje tubenih zahtjeva sud za
sluaj da usvoji glavni zahtjev nee odluivati o eventualnom nego samo ako nae da
ona koji je ispred njega istaknut (glavni) nije osnovan. Neosnovani glavni zahtjev e sud
izrekom presude odbiti, a o eventualnom zahtjevu odluiti istom presudom, bez obzira
da li ga usvaja ili odbija.
(Vrhovni sud BiH, broj P. 477/89 od 22.3.1990. godine)
Tuilac nema pravni interes za podnoenje tube radi utvrivanja da mu

pripada pravo da posijee grane tueg stabla koje se ire iznad njegovog zemljita, jer
mu to pravo daje zakon, a u sluaju da ga u tome spreava susjed mogao bi traiti da se
donese presuda kojom se nalae vlasniku stabla da trpi sjeu grana.
98
(Vrhovni sud BiH, Gvl. 34/87 od 21.1.1988. godine)

Sudska praksa iz inostranstva
Sud ne moe naloiti tueniku da tuitelju isplati plau u iznosima koji

trebaju nastupiti tek u budunosti.
(Vrhovni sud R. Hrvatske, broj Rev. 3060/98 od 2.2.1999)
Sud prekorauje tubeni zahtjev kada svoju odluku temelji na injeninoj

osnovi drukijoj od one na koju se pozvao tuitelj.
( Vrhovni sud RH, Rev. 2790/91 od 11.3.1992.)
dospjelost.
Okolnost da se o odreenoj trabini vodi spor, ne utjee na njezinu
( Vrhovni sud R. Hrvatske, broj Rev. 46/03 od 6.8.2003.)
Okolnost da je jednoj od ugovorenih stranaka pravomonom presudom

naloeno da ispuni inidbu iz ugovora, nije zapreka da ona naknadno u parnici zatrai
utvrenjem tog ugovora nitavim. Ne postoji, naime, objektivni identitet spora, jer je u
jednoj tubi istaknut deklaratorni, a u drugoj kondemnatorni zahtjev.
(Vrhovni sud R.Hrvatske broj Rev-2969/99 od 05.03.2003 godine)
3. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA
Ova presuda se donosi na osnovu jednostrane izjave volje tuenog kojom on priznaje
tubeni zahtjev. (napomena: vidi Anex X, primjer 4)
Ovakvo priznanje mora biti bezuslovno, ne moe biti vezano ni za kakav rok i za
njega se ne trai pristanak tuitelja. U praksi treba razlikovati priznanje tubenog
zahtjeva od priznanja injenica navedenih u tubi. U sluaju da su priznate samo
injenice iz tube njihovo dokazivanje vie nije potrebno ali se na moe donijeti presuda
na osnovu priznanja. Priznanje tubenog zahtjeva moe se uiniti do zakljuenja glavne
rasprave, mada nema procesno pravnih prepreka da se tubeni zahtjev prizna i pred
drugostepenim sudom ukoliko se otvori rasprava. Porodino pravnim propisima je
regulisano da se presuda na osnovu priznanja ne moe donijeti u branim sporovima i u
sporovima radi utvrenja ili osporavanja oinstva i materinstva.
Sud nee donijeti presudu na temelju priznanja samo u sluaju kada je rije o zahtjevu
kojim stranke ne mogu raspolagati, tj . radi se o raspolaganju suprotnom zakonskim
propisima. U praksi e do ovakve situacije moe doi kada se radi o stvarima od
99
drutvenog interesa, o zatiti interesa djece i sl. Priznanje tubenog zahtjeva moe se
opozvati do donoenja prvostepene presude ali budui da se ovakva presuda donosi u
pravilu odmah nakon samog priznanja, anse da tueni opozove ovo priznanje na
vrijeme su veoma male.
1.Da li suparniari mogu priznati samostalno tubeni zahtjev?
1.
Suparniari mogu samostalno priznati tubeni zahtjev osim jedinstvenih suprniara.
Jedinstveni suparniari mogu samo zajedniki priznati tubeni zahtjev poto se zbog
prirode njihovog odnosa spor u odnosu na njih mora rijeiti na isti nain.
Sudska praksa
Presudom na osnovu priznanja ne moe se usvojiti nezakoniti promet gradskog

graevinskog zemljita u dravnoj svojini.
Iz obrazloenja:
Pravilno se u zahtjevu za zatitu zakonitosti (u daljem tesktu : Zahtjev) istie da
neizgraeno graevinsko zamljite nije u prometu i da ne moe da bude objekt ovog
pravnog posla. lanom 3 stav 2 Zakona o prometu nepokretnosti (''Slubeni list SRBiH''
broj 38/78 do 2/91 i ''Slubeni glasnik RS'' broj 29/94) propisano je da se graevinska
zamljita u dravnoj svojini ne mogu otuivati, ali se na njima mogu sticati prava
odreena zakonom, s tim da je ugovor, zakljuen protivno ovim odredbama, nitavan
(stav 4 istog zakonskog lana). Prema lanu 10 tog zakona, pravno lice moe pravo
raspolaganja na neizgraenom graevinskom zemljitu prenijeti samo na optinu. Na
ovakav zakljuak upuuju i odredbe na koje se je Republiko javno tuilatvo pozvalo u
Zahtjevu (lanovi 47. do 58. i lan 63. stavovi 1. i 2. Zakona o graevinskom zemljitu
''Slubeni list SRBiH'' broj 34/86 do 29/90, i ''Slubeni glasnik RS'' broj 29/94).
Ugovor o razmjeni nekretnina je, prema tome, nitav u dijelu u kojem se je tuena
obavezala da tuiocu ustupi naprijed navedeno zemljite, u smislu odredaba lanova
''slubeni glasnik RS'' broj 17/93 i 3/96), kao protivan naprijed pomenutim prinudnim
propisima (lan 3 stavovi 2 i 4 i lan 10 Zakona o prometu nepokretnosti). Kada je i
pored toga prvostepeni sud uvaio ovakva rapolaganja stranaka, donosei presudu na
osnovu priznanja, poinio je u stavu 1. izreke te presude bitnu povredu odredaba
parninog postupka iz lana 354 stav 2 taka 6 u vezi sa lanom 3 stav 3 taka 1 zakona
o parninom postupku, na koju se ukazuje u zahtjevu.
100
(Vrhovni sud Republike Srpske, broj Gvl-8/00 od 16.03.2001 godine)
Sud je ovlaten da donese presudu na osnovu priznanja i kada je tueni

priznao tubeni zahtjev izraen u DEM, a tuitelj na roitu izmijenio zahtjev na isplatu
u KM u istom iznosu.
(Presuda Vrhovnog suda BiH broj P-170/98 od 22.09.1998 godine).
Drugim rijeima, presuda na temelju priznanja moe se pobijati i zbog toga

to je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prevare.
(Vrhovni sud F BiH broj P-170/98)
Sudska praksa prije 1991 godine:
Sud je ovlaten da cijeni da li je izjava o priznanju tubenog zahtjeva

dana sa namjerom da tuioca onemogui da preinai tubeni zahtjev, te ako ovo utvrdi,
da takvo raspolaganje tuenog ne uvai.
Iz obrazloenja:
Nakon utvrenja da je brak stranaka razveden pravosnanom presudom Graanskog
suda u vicarskoj Kanton Glarus od 7.9.1988. godine, prvostepeni sud je, pozivom na
odredbe lana 288. stav 2. Zakona o parninom postupku, odbacio tubu zbog
presuene stvari. Prema lanu 86. stav 1. Zaona o rjeavanju sukoba zakona sa
propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ, broj 43/82)
strana sudska odluka izjednaena je sa odlukom suda u SFRJ i proizvodi pravno
dejstvo, samo ako je prizna sud u SFRJ. lanom 61. st. 1. ta. 1. istog zakona odreena
je iskljuiva nadlenost suda u SFRJ u brakorazvodnim sporovima kada su oba brana
druga jugoslovenski dravljani, na to alba tuioca opravdano ukazuje. Istina, prema
l. 89. st. 2. istog zakona, iskljuiva nadlenost suda SFRJ nije smetnja za priznanje
strane sudske odluke donesene u branom sporu, ako priznanje trai tueni iz te odluke
ili ako to trai tuilac, a tueni se ne protivi, ali bi iz injenice da je alilac podnio tubu
za razvod braka kod nadlemnog suda u SFRJ i njegovih navoda u albi proizilazi da se
on protivi legalizaciji strane sudske odluke.
(Vrhovni sud BiH broj P:- 376/88 od 31.05.1989 godine)
Ne moe se donijeti presuda na osnovu priznanja ako je u asu njenog

donoenja u sudskom spisu postojao podnesak tuioca kojim preinaava tubu
poveanjem tubenog zahtjeva.
(Vrhovni sud BiH broj Rev: 112/88 od 08.12.1988 godine)
101
Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja ugovora o prometu

nepokretnosti ako ugovor nije zakljuen u propisanoj formi.
(Vrhovni sud BiH broj Gvl: 4/89 od 16.03.1989 godine)
U uslovima visoke stope inflacije sud ne moe donijeti presudu na osnovu

priznanja, ako ne prui mogunost tuiocu da povisi tubeni zahtjev u skladu sa
porastom inflacije.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev-201/90 od 25.01.1991 godine)
Sud e presudom na osnovu priznanja usvojiti dio zahtjeva koji tueni

ranije dunik, nije osporio prigovorom na rjeenje o izvrenju doneseno na osnovu
vjerodostojne isprave, ako je izvrni sud povodom prigovora dunika, stavio u cjelini
van snage rjeenje o izvrenju.
(Vrhovni sud BiH broj P- 709/91 od 22.11.1991 godine)
Sud nee prihvatiti izjavu o priznanju tubenog zahtjeva, a koja je dana s

namjerom da se izbjegne ispunjenje obaveze naknade tete prouzrokovane krivinim
djelom.
Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka ako sud

donese presudu na osnovu priznanja prava vlasnitva, a ne utvrdi makar i po slubenoj
dunosti da je pravo vlasnitva steeno odrajem prije podrutvljenja graevinskog
zemljita
Punomonik koji nije advokat ne moe bez izriitog ovlatenja tuenog

priznati tubeni zahtjev, ali moe priznati injenice iz kojih proizilazi tubeni zahtjev.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-575/87 od 14.07.1988 godine.)
Ako se tuenici u parnici pojavljuju kao jedinstveni suparniari, oni se

smatraju kao jedna parnina stranka, pa se sukladno tome, presuda na temelju priznanja
moe donijeti samo ako su svi suparniari priznali tubeni zahtjev.
(Vrhovni sud Srbije, Gzz-178/79)
102
Priznanje tubenog zahtjeva odnosi se i na zahtjev o naknadi trokova, ako su

ti trokovi prethodno opredijeljeno navedeni.
(Okruni sud u Zagrebu, G-2689/72)
Ne postoje pretpostavke za donoenje presude na temelju priznanja kad

priznanje tubenog zahtjeva predstavlja nedoputenu dispoziciju tuenika koja je u
protivnosti s prisilnim propisima.
(Vrhovni sud Hrvatske, G-55/84)
Sud je poinio bitnu povredu parninog postupka kada je donio presudu na

temelju priznanja kojom se utvruje da su tuitelji na temelju ugovora s bivim
vlasnikom stekli valjan pravni naslov za pravo koritenja neizgraenog podrutvljenog
graevnog zemljita.
(Vrhovni sud BiH, broj Gvl-46/88)
Da bi izjava o priznanju tubenog zahtjeva bila podobna za donoenje u

smislu odredaba lana 312 F ZPP-a, mora biti jasna i odreeno izraena u odnosu na
tubeni zahtjev koji je predmet spora. Sadraj izjave o priznanju ''sadanjih, prolih i
buduih potraivanja'', ne moe predstavljati temelj za zakljuak o priznanju tubenog
zahtjeva koji je bio predmet raspravljanja.
(Vrhovni sud Srbije broj Gzz-137/82)
Ako tuenik prizna injenice, ali ne i tubeni zahtjev, nisu ispunjene

pretpostavke za donoenje presude na temelju priznanja.
(Okruni sud u Zagrebu G-5713/86-2)
Tubeni zahtjev moe se priznati do zakljuenja glavne rasprave. Tako se

tubeni zahtjev ne moe priznati tek u albi, ve najkasnije do zakljuenja glavne
rasprave.
(Vrhovni sud Hrvatske broj G-96/85)
Zabluda kao razlog pobijanja presude na temelju priznanja moe dovesti do

uspjeha samo ako je bila opravdana, ispriiva tj. ako je tuenik koji se poziva na
zabludu postupao s dunom panjom kad je provjeravao injenice o kojima ovisi
priznanje tubenog zahtjeva.
(Privredni sud Hrvatske P-1749/89)
103
Ako je tuenik priznao tubeni zahtjev, ali je tijekom rasprave i prije

donoenja presude opozvao priznanje, sud ne moe donijeti presudu na temelju
priznanja. To zbog toga to je tuenik po lanu 312 stav 4 F ZPP-a ovlaten opozvati
svoje priznanje i bez pristanka tuitelja, pa je to i uinio prije donoenja presude.
(Opinski sud u Slavonskoj Poegi broj G-1028/80)
Tuilac moe poveati tubeni zahtjev i nakon priznanja zahtjeva, sve do

donoenja presude.
Iz obrazloenja:
Tuitelj je tubom, koju je podnio 7. juna 1985. godine, zahtijevao da mu tueni na
ime naknade tete za oteeno vozilo isplati 103.015 dinara. Podneskom od 7. marta
1986. godine tueni je priznao ovaj zahtjev i predloio donoenje presude na osnovu
priznanja. Na roitu od 19. septembra 1986. godine, koje je zakazano nakon prijema
navedenog podneska, tuilac je poveao zahtjev na iznos od 230.100 dinara, pa je ovako
poveani zahtjev usvojen.
Prema odredbi lana 190. stav 1. Zakona o parninom postupku tuitelj moe
poveati tubeni zahtjev sve do zakljuenja glavne rasprave. Priznanjem tubenog
zahtjeva od strane tuenoga podneskom van roita, ili na roitu tuitelj nije
prekludiran u ovom pravu i sve dok sud ne donese presudu na osnovu priznanja moe, u
skladu sa ovlatenjem iz navedene zakonske odredbe, da povea tubeni zahtjev kao to
i tueni sve do tada moe opozvati priznanje tubenog zahtjeva u smislu odredbe lana
331. stav 3. Zakona o parninom postupku.
(Vrhovni sud BiH, Rev. 376/87 od 14.4.1988. godine.)
Priznanje tubenog zahtjeva kojim je zatraena ugovorena kazna

obraunata na novanu obavezu, nedoputeno je raspolaganje stranaka, jer ugovorena
kazna, prema odredbama lana 270 stav 3 ZOO, ne moe biti ugovorena za novane
obaveze.
(Vrhovni sud Hrvatske broj Gzz-49/94)
Odredbe o zakonskoj zateznoj kamati su prisilne naravi pa sud ne smije

donijeti presudu na temelju priznanja, ako ta kamata tubom nije zatraena u skladu sa
zakonom.
(Vrhovni sud Hrvatske broj Rev-1311/93)
Priznanje tubenog zahtjeva je naime radnja koja niti koristi niti teti
obinom suparniaru koji je nije poduzeo.
104
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 2645/91 od 27. veljae 1992)
Presuda na temelju priznanja moe se donijeti jedino ako tuenik do

zakljuenja glavne rasprave izriito prizna tubeni zahtjev. Takva se injenica ne smije
izvoditi iz injenice neosporavanja osnove i visine tubenog zahtjeva, jer to ne znai i
priznanje, a time i izraavanje volje da se prihvati obveza iz tubenog zahtjeva.
Priznanje tube znai samo priznanje injenica navedenih u tubi, pa bez

izriitog priznanja tubenog zahtjeva sud nije ovlaten udovoljiti tubenom zahtjevu
presudom na temelju priznanja.
Priznanje tubenog zahtjeva kao odlunog uvjeta za donoenje presude na temelju
priznanja, relevantno je samo ako je dato izriito (ekspresis verbis). Da bi priznanje kao
jednostrana parnina radnja tuenika bilo relevantno treba biti dano u parninom
postupku do zakljuenja glavne rasprave.
(upanijski sud u Rijeci G-16/98)
Ne smatra se priznanje tubenog zahtjeva izjava tuenika da ne osporava

postojanje potraivanja i predlae plaanje u obrocima, jer ne priznaje izriito
osnovanost konkluzije tuitelja formulirane u tubenom zahtjevu, ve predlae plaanje
u obrocima.
(upanijski sud u Zagrebu broj G-6939/97)
Punomonik koji nije odvjetnik mora imati izriito ovlaenje za

poduzimanje ove parnine radnje.
(Vrhovni sud Hrvatske broj P-3161/94)
Ako je jedan od obinih suparniara priznao tubeni zahtjev, te je prema

njemu donesena presuda na osnovu priznanja, drugi suparniar nema pravnog interesa
za podnoenje albe protiv te presude. Priznanje tubenog zahtjeva je naime radnja koja
niti koristi niti teti obinom suparniaru koji je nije poduzeo.
105
4. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA

Odricanje od tubenog zahtjeva predstavlja izjavu tuitelja (datu usmeno ili pismeno),
kojom se on odrie od toga da sud zatiti neko njegovo subjektivno graansko pravo.
Ovakva izjava tuitelja se zapravo valja smatrati kao konano odricanje od prava na
sudsku zatitu odreenog sadraja opredjeljenog u tubi. Davanje ovakve izjave pred
sudom ima znaaj trajnog gaenja prava koje je bilo predmetom zahtjeva. Sud na
osnovu takve izjave donosi presudu na osnovu odricanja, koja ima samo deklaratoran
znaaj (tzv. negativna deklaratorna presuda. (napomena: vidi Anex X, primjer 5)
Naime, budui se presuda o odricanju donosi nakon izjave o odricanju od
zahtjeva, i sama izjava proizvodi uinak pravomone presude negativnog
utvrenja, poto sud odbacuje tubu, koja je podnesena u drugom postupku, onda
kada se tuitelj odrekao tubenog zahtjeva, pa i onda kada formalno nije
donesena presuda na temelju odricanja.
Izreka ovakve presude treba da glasi da se tubeni zahtjev odbija, budui da se na
osnovu izjave o odricanju podrazumijeva da je zahtjev tuitelja neosnovan, Stoga tueni
nema pravni interes da se protivi izjavi tuitelja o odricanju od tubenog zahtjeva, pa je
zakonima o parninom postupku predvieno da za odricanje od tubenog zahtjeva nije
potreban pristanak tuenog.
Nakon pravomonosti, ovakva presuda ima dejstvo presuene stvari. Presuda na
osnovu odricanja moe se donijeti sve do zakljuenja glavne rasprave, a takoer i na
raspravi koja je povodom albe zakazana pred drugostepenim sudom. Novi zakoni nisu
preuzeli ranija pravila da sud nee donijeti ovu presudu ako se odricanje odnosi na
zahtjev kojim stranke ne mogu raspolagati, te da moe odloiti donoenje ove presude
do pribavljanja potrebnih obavijesti. Ovakvo rjeenje nije u punoj mjeri razumljivo,
budui da je odricanje od tubenog zahtjeva oblik raspolaganja zahtjevom i oito je da
se stranka ne moe punovano odrei neeg to joj ne pripada. Odricanje od tubenog
zahtjeva tuitelj moe opozvati do donoenja presude i to bez pristanka tuenog.
Meutim, poto e sud najee ovakvu presudu odmah izraditi i uruiti strankama, u
praksi e se rijetko pojaviti mogunosti opoziva odricanja.
1.
Kako bi sud trebao postupiti ukoliko tuitelj protiv istog tuenog ponovno podnese
tubeni zahtjev zbog kojeg je ve donesena presuda na osnovu odricanja?
2.
Kako bi valjalo postupiti ako tuitelj izjavi da se odrie zahtjeva u odnosu na koji ne
moe disponirati?
106
1.
Tubu u kojoj bi bio sadran tubeni zahtjev zbog kojeg je ve donesena presuda na
osnovu odricanja bi valjalo odbaciti, poto se radi o presuenoj stvari, kao da je o
tubenom zahtjevu donesena meritorna odluka.
2.
U teoriji postoje miljenja da ovakvu izjavu tuitelja treba kvalifikovati kao izjavu o
povlaenju tube i donijeti rjeenje kojim se konstatuje povlaenje tube. Miljenja smo
da bi u praksi ovo bilo teko uiniti, te da bi bilo potrebno da procesni zakoni precizno
reguliu ovakvu situaciju.
Zemljinoknjini vlasnik nema pravnog interesa da se utvrdi da je

vlasnik, jer se pretpostavlja da je vlasnik onaj koji je upisan u zemljinu knjigu, pa
odricanje od takvog tubenog zahtjeva ne znai ujedno priznanje prava vlasnitva
tuenom koji, prema tome, ima razloga da podnese tubu radi pobijanja upisa prava
vlasnitva u zemljinoj knjizi.
Iz obrazloenja:
Odricanje od tubenog zahtjeva proizvodi samo procesno pravne posljedice da se
vie u istoj pravnoj stvari, izmeu istih parninih stranaka, ne moe podnijeti nova
tuba. Metuim, takva procesna situacija nije prepreka za odluivanje o zahtjevu
postavljenom u ovoj tubi u kome se trai promjena zemljino knjinog stanja,
utvrenje da je porodina stambena zgrada iskljuivo vlasnitvo prednika tuioca, jer u
ranijem postupku, u kome se tueni, koji je na tim nekretninama upisan kao isljuivi
vlasnik, odrekao tubenog zahtjeva, nije odlueno o gibitku njegovog prava vlasnitva
na ime nekretninama. Njegovu tubu u tom postupku prvostepeni sud je trebao odbaciti
zbog nedostatka pravnog interesa, primjenom lana 187. Zakona o parninom postupku,
jer je tueni bio upisan kao iskljuivi vlasnik nekretnina.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 612/88 od 8. juna 1989. godine)
Kad sud donese presudu kojom odbija tubeni zahtjev presudu na temelju
odricanja, odluit e o parninom troku temeljem odredbe lanka 144 stav 1 F ZPP-a.
(upanijski sud u Zagrebu broj G-2630/97)
107
5. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA

Presuda zbog proputanja predstavlja novost u domaem procesnom pravu.
(napomena: vidi Anex X, primjer 6) Njome je zamijenjena dosadanja presuda zbog
izostanka, kojom se sankcionisala pasivnost tuenog. Razlog za uvoenje ove nove
vrste presude je naravno, kao i kod veine novih odredbi, tenja za ubrzanjem
parninog postupka i sprijeavanje pasivnog ponaanja tuenog. Osnov za donoenje
ovakve presude u sutini nije samo proputanje podnoenja odgovora na tubu ve
nedostatak protivljenja tuenog tubenom zahtjevu.
Da bi sud mogao donijeti presudu zbog proputanja potrebno je da se ispune strogo
postavljeni uslovi. Osim ako nisu ispunjeni tehniki uslovi (da je tuitelj predloio
donoenje ovakve presude, da je tueni obavijeten o posljedicama proputanja i da je
tuba uredno dostavljena tuenom), sud nee donijeti presudu zbog proputanja i ako je
tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Ovaj zadnji uslov bi mogao izazvati nedoumice u
praksi. Do ovakve situacije moe doi, na primjer u sluajevima kad iz navoda tube
proizlazi da postoji sukob stvarnih prava na odreenoj nekretnini, a ne vidi se da je
pravo tuitelja jae, ako notorne injenice ukazuju da tubeni zahtjev nije osnovan i
slino. Prema tome sud moe odbiti tubeni zahtjev samo ako nema nikakve sumnje da
isti nije osnovan.
Takoer, sud nee donijeti presudu zbog proputanja i ako se radi o zahtjevu kojim
stranke ne mogu raspolagati, to je u skladu s ovlatenjima suda da ne uvai
raspolaganja stranaka koja su u protivnosti s imperativnim propisima. Imajui u vidu
specifinost ove presude, zakoni nisu dopustili albu protiv iste, ali tueni moe
podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Ovde se pojavljuje i ozbiljna dilema oko
toga da li blagovremeno podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje sprijeava da
presuda zbog proputanja postane pravomona. Stoga se radi o odredbi novih zakona
koja je izazvala mozda najvie polemika i dilema meu kolegama sudijama i
advokatima. Naime, ovakvo rjeenje se ini posebno strogim u odnosu na tuenog, te
otvara prostor za razna tumaenja od strane suda od kojih zavisi mogunost tuenog da
zatiti svoja prava. Iz
prednjeg proizilazi i da tueni nema mogunosti da pobija presudu zbog proputanja,

i ako je donesena povredom pravila postupka koji se odnose na uvjete za donoenje te
presude (naprimjer ako je ova presuda donesena iako je tubeni zahtjev oigledno
neosnovan).
Ovakvo zakonsko rjeenje izaziva ozbiljne dileme, jer onemoguava pobijanje
nezakonite sudske odluke, to je u supotnosti sa Evropskom konvencijom o zatiti
ljudskih prava i sloboda, t.j. njenim odredbama o pravu na djelotvoran pravni lijek u
graanskim stvarima. to se tie prijedloga za povrat u prijanje stanje, treba imati u
vidu da je novim zakonima i sam ovaj institut u znaajnoj mjeri suen u odnosu na
prijanje zakone, pa je kod ocjene razloga zbog kojih se moe udovoljiti ovom
zahtjevu, propisano da to moraju biti opravdani razlozi koji se nisu mogli
predvidjeti niti izbjei. Ovaj pojam opravdanih razloga koje tueni nije mogao
108
predvidjeti niti izbjei nije precizno definisan, tako da e vrlo esto o tumaenju ove
odredbe od strane suda zavisiti mogunost tuenog da zatiti svoje pravo, to moe
otvoriti put zloupotrebama od strane suda(nadamo sa da ipak nee).
Ukoliko sud dozvoli prijedlog za povrat u prijanje stanje, donijeti e rjeenje kojim
e ukinuti presudu zbog proputanja. U sluaju da sud rjeenjem odbije prijedlog za
povrat u prijanje stanje, protiv takvog rjeenja tueniku je doputena alba. Meutim, u
ovom sluaju alba se moe odnositi samo na osnovanost prijedloga za povraaj u
prijanje stanje, a ne moe se izjaviti zbog nezakonitosti presude zbog proputanja, tako
da se meritum te odluke, odnosno zakonitost postupka njenog donoenja, ne moe
pobijati redovnim pravnim lijekom.
Iako se tueni dostavom tube upozorava na presudu zbog proputanja, ako se radi o
oigledno neosnovanom tubenom zahtjevu, sud je duan donijeti presudu kojim se
tubeni zahtjev odbija. U primjeni ranijih pravila parninog postpka, drugostepeni
sudovi su uglavnom uvaavali albe izjavljene protiv presude zbog izostanka, jer su se
te presude esto donosile a da osnovanost tubenog zahtjeva ne proizilazi iz injenica
navedenih u tubi, budui da se prvostepeni sud najee u to pitanje nije ni uputao.
Stoga se moe oekivati i da e se presude zbog proputanja donositi u nekim
sluajevima i ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Postoje i miljenja da odredbi
o odbijanju tubenog zahtjeva u sluaju da tubeni zahtjev oigledno neosnovan nije
mjesto u dijelu zakona koji se odnosi na presudu zbog proputanja, poto pravno
dejstvo odbijajue presude u tom sluaju nije posljedica sankcije zbog nekog proputanja, nego upravo ovlatenja suda da donese presudu kojom se odbija tubeni zahtjev,
kada utvrdi da je zahtjev oigledno neosnovan. Stoga bi ovoj odredbi bilo mjesta u
poglavlju zakona koje se odnosi na prethodno ispitivanje i dostavu tube, jer sud ve u
toj fazi ima mogunost ocijeniti oiglednu neosnovanost zahtjeva.

1.
Da li se moe donijeti presuda zbog proputanja u predmetima naknade tete, ako
visina traene naknade ne proizilazi iz injenica navedenih u tubi, a u sluaju da se radi
o nematerijalnoj teti ako uz tubu nije priloen ni jedan dokaz o njoj?
2.
Da li se moe od strane tuitelja sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni
zahtjev umjesto donoenja presude zbog proputanja?
3.
Kada je pravomona presuda zbog proputanja?
109

1.
U ovakvim sluajevima se ne bi mogla donijeti presuda zbog proputanja mada se u
praksi i to dogaa. Naime, u nekim sluajevima nije lako ustanoviti da li se iz injenica
navedenih u tubi moe decidno odrediti visina nastale tete, a takoer donoenje
ovakve presude predstavlja mogunost lakog rjeavanja predmeta, emu je nekad,
priznajemo, teko odoliti.
2.
Prema ranijim pravilima parninog postupka tuitelj je mogao sprijeiti donoenje
presude kojom se odbija tubeni zahtjev umjesto donoenja presude zbog izostanka tako
to bi preinaio tubeni zahtjev na roitu. Po nekim miljenjima, sada bi tuitelj mogao
sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni zahtjev, tako da nakon to
procesno rjeenje o odbijanju prijedloga da se donese presude zbog proputanja postane
pravomono, preinai tubu. Ovo bi podrazumijevalo potrebu donoenja posebnog
rjeenja o odbijanju prijedloga za donoenje presude zbog proputanja, protiv koga bi
bila dozvoljena posebna alba, to je vrlo diskutabilno i u praksi teko provodivo.
3.
Po nekim miljenjima, blagovremeno podnesen prijedlog za povraaj u prijanje
stanje
sprjeava da presuda zbog proputanja postane pravomona. Ukoliko sud dopusti
prijedlog za povrat u prijanje stanje, treba da donese rjeenje kojim e ukinuti
presudu zbog proputanja, te se parnica vraa u ono stanje u kojem se nalazi
la prije donoenja ovakve presude. Ne moemo se sloiti sa ovakvim miljenjem, poto
zapravo samo blagovremeno uloena alba sprijeava da presuda postane pravomona u
dijelu koji se pobija albom. Poto alba nije predviena u ovom sluaju, formalnopravno je presuda zbog proputanja pravomona sa danom donoenja. Ovo u praksi
sudova stvara velike dileme, pogotovo kod odreivanja kada treba dati klauzulu
pravomonosti na presudu i sa kojim datumom. U praksi sudovi esto daju klauzulu
pravomonosti tek nakon isteka roka za ulaganje prijedloga za povraaj u prijanje
stanje, s tim to neki sudovi stavljaju datum donoenja presude kao dan pravomonosti,
a neki opet dan nakon isteka roka za podnoenje prijedloga za povraaj u prijanje
stanje. Cijeli ovaj problem je nastao uslijed toga to nije doputena alba na ovu vrstu
presude, te se moe kompletno rijeiti izmjenom zakona kojim e se uvesti alba, to
svesrdno
predlaemo.
110
6. DONOENJE PRESUDA
U sudskoj praksi prije donoenja novih zakona bilo je uobiajeno da dolazi do
velikog odugovlaenja i kanjena kada je u pitanju pismena izrada presuda. Zbog
ovakvog postupanja i nedoreenih propisa u praksi su nastajale tetne posljedice za
stranke. Zbog ovih okolnosti, u novim zakonima je ustanovljena obaveza suda da
donese presudu i izradi njen pisani otpravak u roku od 30 dana raunajui od dana
zakljuenja rasprave, a bez obveze njenog objavljivanja, koje se ionako veoma rijetko
provodilo u praksi kada su u pitanju pranini predmeti.
Propisana je i obaveza sudije da u sluaju prekoraenja roka u donoenju presude i
izradi njenog pisanog otpravka u roku od 30 dana izvijesti predsjednika suda uz
navoenje razloga prekoraenja. Odreivanje dana donoenja presude je novost uvedena
novim zakonima, a ovaj dan je znaajan iz vie razloga. Naime na taj dan se strankama
se uruuje pisani otpravak presude, od toga dana poinje tei rok za izjavljivanje albe,
a donoenjem presude sud postaje vezan za svoju odluku. (napomena: vidi Anex X,
primjer 7)
Inae, donoenje odluke (pa tako i presude) u svakoj vrsti postupka predstavlja
misaoni proces u kome se odluka stvara, da bi se zatim pismeno izradila i dostavila.
Prilikom donoenja presude, sud je duan svestrano analizirati sve injenice dovodei ih
u meusobnu vezu, savjesno i briljivo cijeni svaki dokaz posebno i sve dokaze
zajedno, a nakon toga po slobodnoj ocjeni odlui koje e injenice uzeti kao dokazane,
te primijeniti materijalni propis koji je relevantan u konkretnoj situaciji. (napomena:
vidi Anex XI-1)
Prilikom pismene izrade presude, u uvodu se unosi datum donoenja presude koji je
ranije saopten strankama, njihovim zastupnicima ili punomonicima. Poto je oito je
da se presude po pravilu donose ranije, po nekim miljenjima umjesto rijei donoenje
presude, zakon bi trebao koristiti rijei uruenje ili predaja presude, no takva
razmiljanja, mada vjerovatno lingvistiki opravdana, nemaju praktinu vanost u
postupku.
Danom donoenja presude, to jest na onaj dan kada su stranke obavijetene da dou u
sud radi preuzimanja presude, sud je vezan za svoju odluku, ne moe je vie povui niti
dopupunjavati ili mijenjati. U tome se izraava vezanost suda za svoju presudu. Dakle,
nakon donoenja presude, sud moe samo ispraviti pogreke u imenima, brojevima,
pisanju i raunanju.
1.
Da li postoji obaveza sudije da u sluaju prekoraenja roka od 30 dana za donoenje
presude o tome osim predsjednika suda izvijesti i parnine stranke ?
2.
Da li je sud obavezan suda da prekoraenje roka u izradi presude odredi u danima?
111

1.
Budui da je sudija po zakonu duan da na glavnoj raspravi saopi strankama dan
donoenja, odnosno preuzimanja, presude bilo bi oigledno da je i u sluaju
prekoraenja roka od 30 dana obavezan da i stranke izvijesti o odgodi donoenja
presude.
2.
Miljenja smo da se taj rok mora izraziti u danima, jer bi u protivnom nastala
situacija u kojoj sud ne bi bio vremenski ogranien u donoenju presude, a nakon to je
prekoraio zakonski rok njenog donoenja.
7. PISMENA IZRADA PRESUDA
Prema novim zakonima sud nije obavezan da izreku presude unosi u zapisnik o
glavnoj raspravi. Naime, kako sud nije obavezan donijeti niti objaviti presudu odmah po
zakljuenju glavne rasprave, ve u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne
rasprave, to nema logike da se izreka presude unosi u zapisnik, jer ona i nije sastavni dio
zapisnika s obzirom da je donesena u posebnom obliku nakon glavne rasprave.
Pismeno izraena presuda mora sadrati uvod, izreku, obrazloenje i uputu o
pravnom lijeku. U uvodu se vri identifikacija uesnika u postupku, predmeta spora
dana zakljuenja i dana donoenja presude.
Izreka je osnovni dio presude jer sadri odluku o usvajanju ili odbijanju tubenog
zahtjeva, ili protivtubenog zahtjeva u cijelini ili djelimino. To je najvaniji dio
presude i mora da bude potpuno jasan i odreen, a ukoliko se tubeni zahtjev usvaja,
mora biti i podoban za izvrenje. Izrekom se uvijek odluuje o samom zahtjevu, a ne o
parninim strankama.
Prema stavu novije sudske prakse nije pravilno da sud o tubenom zahtjevu odlui
paualno, pa npr. u izreci presude kojom se odbija tubeni zahtjev navede samo:
"Odbija se tubeni zahtjev u cjelosti.'' U prilog ovom miljenju navodi se da ovakva
odluka nema cjelovit sadraj i da se ne moe ispitati identitet odbijenog zahtjeva. Ovo
takoer moe postati problem pri ispitivanju pravomonosti takve odluke. Kako se
identifikacija odluke vri na temelju podataka iz uvoda i izreke presude, te injenine
osnove iz obrazloenja presude, a kako u ovakvom sluaju u izreci presude ne postoji
sadraj odbijenog zahtjeva, preostaje da se pravomonost utvruje iz obrazloenja
presude, to u odreenim sluajevima ne mora biti pouzdano. Takoer se moe dogoditi
i situacija kada u obrazloenju presude nije naveden zahtjev koji je odbijen. Naravno,
postoje i miljenja da je navoenje cjelokupnog tubenog zahtjeva u izreci odbijajue
presude suvino, i da se dogaa da to izazove konfuziju kod stranaka (u praksi su
zabiljeeni sluajevi kada neuka stranka nije shvatila da je njen zahtjev odbijen, te je
propustila rok za albu).
112
Obrazloenje presude mora sadravati kako injenine tako i pravne razloge.Takoer

trebaju biti i prezentirani propisi koji predstavljaju pravnu osnovu za donoenje presude.
Obrazloenje bi trebalo biti napisano jasnim jezikom, sa formulacijama koje stranke
mogu razumjeti. U obrazloenju bi prvo trebali biti navedeni zahtjevi stranaka zatim
injenice, dokazi i ocjena dokaza, te zatim materijalno pravni propisi na osnovu kojih je
odluka donesena. Takoer je uvijek vano da sud naglasi zato pojedine injenice
smatra dokazanim a pojedine ne. (napomena: vidi Anex XI- 2)
1.
Da li se izvornikom presude koji treba potpisati sudija smatra izreka presude unesena
na zapisnik suda o glavnoj raspravi nakon zakljuenja rasprave ili je to pismeno
izraena presuda koja sadri uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku?
2.
Da li sudija koji je donio presudu mora potpisati prijepise presude, koji se otpremaju
strankama?
3.
Da li je neophodno u obrazloenju presude detaljno elaborirati dokaze koje sud nije
cjenio prilikom donoenja odluke?
4.
Treba li u obrazloenju presude navoditi zavrno izlaganje parninih stranaka?
5.
Da li u izreci treba navoditi materijalno pravne propise ili utvrene injenice?
6.
Da li je u obrazloenju presude potrebno navesti materijalno pravni propis koji se
primjenjuje u punom nazivu zajedno sa oznakom slubenog glasila u kome je objavljen?
7.
Da li se u obrazloenju presude moraju navesti tano specificirati trokovi parninih
stranaka?
8.
Da li je dovoljno odreena izreka presude kada se njome odbija zahtjev u dijelu
iznad dosuenog iznosa?
113

1.
Izvornikom (orginalom) presude se smatra kompletno pismeno izaena presuda i nju
potpisuje sudija, a svaki drugi primjerak takve presude predstavlja prijepis ili otpravak
presude koji se dostavlja strankama.
2.
Sudija koji je donio presudu ne mora potpisati prijepise presude, a to moe uiniti
osoba ovlatena od strane suda, te se u praksi ova radnja najee se obavlja tako da
ovlatena osoba stavlja svoj potpis pored peata, s tekstom ''tanost otpravka ovjerava''.
3.
One dokaze koje sud nije cijenio iz nekog opravdanog razloga nije neophodne
detaljno interpretirati, ali je u tom sluaju u obrazloenju presude obavezno navesti
zbog ega ih sud nije cijenio.
4.
Postoje miljenja po kojim unoenje zavrnih izlaganja stranaka predstavlja
nepotrebno optereenje presude. Meutim, smatramo da je u nekim sluajevima, radi
pojanjenja donesene odluke svrsishodno da se i zavrna izlaganja stranaka u skraenom
obliku unesu u obrazloenje presude, pa bi o ovom pitanju svaki sudija trebao odluivati
u skladu sa prirodom predmeta.
5.
Nepravilno je u izreku presude unositi odredbu materijalno pravnog propisa na
osnovu kojeg je presuda donesena ili neku utvrenu injenicu.
6.
U obrazloenju je potrebno navesti puni naziv materijalno pravnog propisa koji se
primjenjuje zajedno sa oznakom slubenog glasila u kome je objavljen, s tim to se u
daljem tekstu moe koristiti skraeni oblik. Izuzetak bi postojao u sluaju da se radi o
optepoznatom propisu koji je dugo u upotrebi.
7.
U obrazloenju odluke o trokovima uvijek je neophodno tano specificirati radnje za
koje je sud dosudio trokove, kao i specifikaciju tih trokova. Takoer je potrebno
navesti i razloge zbog kojih pojedini trokovi nisu priznati parninoj stranci.
8.
Takva izreka bi bila dovoljno odreena i jasna, na primjer ako bi se navelo: "Tubeni
zahtjev iznad dosuenog iznosa se odbija."
114
Sudska praksa
Presuda koja u svom obrazloenju ne sadri jasan stav o postojanju odreenog

odnosa meu strankama i odreenog prava odnosno dunosti iz toga odnosa, niti pravilo
materijalnog prava po kome je taj pravni odnos razrijeen, ima bitnih nedostataka zbog
kojih se ne moe ispitati pravilnost i zakonitost te izreke.
(Vrhovni Sud RS, Gvl-12/00 od 26.2.2001; Rev. 148/00 od 20.4.2001.)
Rok za pisanu izradu presude, odreen u lanku 337. stavak 1. ZPP-a, ima
instruktivni karakter i procesna povreda ove odredbe nema za posljedicu ukidanje
prvostupanjske presude.
(Vrhovni sud Republike Srpske, Rev. 5/95 od 25.5.1995.)
U izreci svoje presude sud mora potpuno odrediti kako tubeni zahtjev koji
usvaja, tako i onaj koji odbija.
Iz obrazloenja:
Osnovano se stoga u zahtjevu za zatitu zakonitosti ukazuje na nerazumljivost obje
niestepene presude, jer ne samo da je ostalo nejasno pri kojem je konano odreenom
tubenom zahtjevu tuitelj ostao (lan 171 stavak 1 ZPP-a), ve ni koji je tubeni
zahtjev odbijen, budui da u izreci prvostepene presude nije uope oznaen. Kada u
izreci presude nije oznaen tubeni zahtjev koji se odbija, izreka je uvijek nerazumljiva
i kao takva nije podobna proizvesti materijalno pravne niti procesno pravne posljedice
presuene stvari, jer takve pravne posljedice proizvodi i pravno obavezuje samo izreka,
a ne i razlozi presude, sve i kada je u njima navedeno o kojem je tubenom zahtjevu
raspravljano u postupku.
(Rjeenje Vrhovnog suda FBiH br. G-51/03 od 30.12.2003 godine)
Novana obaveza je potpuno odreena i kada u izreci presude nije odreena u

apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se novani iznos obaveze
moe pouzdano izraunati u momentu izvrenja presude.
Iz obrazloenja:
Ovaj sud smatra, a to stajalite zastupa ne samo dosadanja sudska praksa ve i
doktrina, da je obaveza izraena na potpun nain i kada je odrediva. Povezano s time,
presuda koja glasi na novanu obavezu udovoljava tim zahtjevima i kada u njezinoj
izreci novana trabina nije odreena u apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na
temelju kojih se novani iznos obaveze moe sa sigurnou izraunati u momentu
njezinog izvrenja. U odnosu na zatezne kamate obaveza je dovoljno odreena, kada je
u presudi u apsolutnom novanom iznosu odreena glavnica, te odreen dan od kada su
115
poele tei dosuene zatezne kamate i kada je odlueno da se te kamate obraunaju po

odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate, koji je bio na snazi u pojedinim
vremenskim razdobljima zakanjenja, jer je tim zakonima propisano kako e se utvrditi
visina stope za pojedina razdoblja, te koja e se metoda (nain) obrauna primijeniti.
Stoga po miljenju i ovoga suda nije bilo nuno o zateznim kamatama odluiti na nain
koji revizija sugerira, niti je nainom na koji je o tome djelu tubenog zahtjeva odlueno
niestupanjskim presudama, uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka, kako
to revizija bez osnove prigovora.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH Rev.208/02)
Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u presudi

pogreno oznaen zastupnik stranke, ako je ona pravilno zastupana.
Iz obrazloenja:
Tuena stranka u ovoj parnici je Federacija BiH kao pravna osoba i pravilno je
oznaena u obje niestupanjske presude, tako da je apsolutno jasno na koga se kao
tuenu stranku one odnose. To to je uz pravilno oznaenje tuene kao stranke u
postupku, pogreno a i nepotrebno, oznaeno i njezino tijelo uprave iz ijeg pravnog
odnosa potjee trabina, ne ini bitnu povredu na koju revizija ukazuje. Pogotovo tu
povredu ne ini ni oito pogreno oznaenje zastupnika tuene u uvodnom dijelu
prvostupanjske presude, to je drugostupanjski sud otklonio svojom presudom.
Uostalom ovakva bitna povreda ne moe nikada postojati, bez obzira kako je u
uvodnom dijelu presude oznaen zastupnik ili punomonik, ako je stranka pravilno
zastupana, a revizija i ne tvrdi da je zastupanje tuene bilo nepravilno.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH br. Rev-208/02)
Kada prvostupanjska presuda u obrazloenju sadri samo ponavljanje

utvrenog injeninog stanja i utvruje da je u svezi izloenog i utvrenog injeninog
stanja donesena presuda kao u izreci, a izostane ocjena izvedenih dokaza u smislu lana
8. ZPP-a, onda je time poinjena bitna povreda odredbi parninog postupka iz lanka
336. stavak 2. toka 13. preuzetog ZPP-a, jer se ne navode razlozi o odluenim
injenicama koje su trebale biti stvarna i pravna osnova za odluku (sada lanak 336.
stavak 2. toka 13. ZPP-a).
(Vrhovni sud Federacije BiH, broj Rev. 1/2001)
Kada izrekom presude nije tono odreen onaj dio zemljine parcele ija se
predaja u posjed trai, tako da bi se prigodom izvrenja mogao identificirati, ostvarena
je bitna povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavak 2. toka 13. ZPP-a.
(Vrhovni sud RS Rev. 93/00 od 23.11.2000.)
116
Presudom moe biti usvojen samo potpuno i precizno odreen tubeni

zahtjev, tako da se presuda moe prinudno izvriti u sudskom izvrnom postupku.
Nema bitne povrede odredaba parninog postupka ako sud nije izradio
odluku u roku koji zakon propisuje, ali je uslijed toga stranka pretrpjela tetu ona moe
traiti naknadu.
(Vrhovni sud BiH broj Rev- 293/90 od 18.04.1991 godine)
Nije nerazumljiva i nejasna izreka prvostepene presude da se tubeni

zahtjev odbija, bez blieg navoenja u izreci sadraja tubenog zahtjeva, ako je u
obrazloenju presude sadraj tubenog zahtjeva u cjelini reprodukovan.
(Presuda Vrhovnog suda BiH broj Rev: 488/86 od 16.04.1987 godine )
Nema bitne povrede odredaba parninog postupka ako je u izreci presude

odreeno da se odbijaju tubeni zahtjevi postavljeni u istom predmetu, a obrazloenje
sadri razloge samo za odbijanje glavnog zahtjeva iz kojeg su izvedeni ostali zahtjevi.
(Vrhovni sud BiH broj Rev-182/88 od 19.01.1989 godine)
Izreka presude je dovoljno odreena ako sadri iznos glavnog duga, datum
od kada tee zatezna kamata i propis o stopi zatezne kamate (odluka SIV-a o visini
stope zatezne kamate) jer se na temelju tih elemenata moe precizno utvrditi visina
dospjelog potraivanja do isplate, odnosno u izvrnom postupku.
Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka kada

presuda, u parnici radi zakonskog izdravanja ne sadri razloge o imovinskim
mogunostima i jednog i drugog roditelja i potrebama djeteta, ili ako nije ocijenjen
doprinos roditelja kome je dijete povjereno na zatitu i vaspitanje: njegov rad i briga
koju ulae u vaspitanje i podizanje djeteta.
(Vrhovni sud BiH, broj G. 201/86 od 6.2.1987. godine)
Ako u presudi nije dana pouka o pravnom lijeku, stranka ima pravo aliti
se u zakonskom roku. Ako je u pouci naveden krai rok od zakonskog, stranka ima
pravo izjaviti albu u okviru zakonskog roka, poto sud nema ovlatenje skratiti
117
zakonski rok. Obrnuto, ako sud grekom navede u pouci dui rok za albu od zakonskog
roka, alba se smatra blagovremenom ako je izjavljena u roku koji je naveden u poukci,
jer je pogrenom pravnom poukom stranka dovedena u zabludu u pogledu duine roka
pa zbog toga ne smije trpjeti tetne posljedice.
(Naelan stav proirene opte sjednice Vrhovnog suda SFRJ, broj 1/66).
U izreci kondemnatorne presude nije potrebno posebno istaknuti da je

tueni obvezan dunu inidbu ispuniti ''pod prijetnjom izvrenja'', ve je dovoljno i u
skladu sa zakonom da se u presudi odredi paricijski rok.
Zahtjev za prebijanje moe se istaknuti ne samo u formi protutube, ve

i u formi prigovora. O tom zahtjevu sud mora odluiti u izreci presude bez obzira na to
u kojoj je formi zahtjev istaknut.
(Vrhovni sud Hrvatske broj G-4582/72)
Obaveza je sudova navesti propise materijalnog prava na kojima

utemeljuju svoju odluku.(FZPP lan 320 stav 4) kako bi se strankama pruila to
potpunija mogunost da ocijene pravilnost primjene materijalnog prava.
Sudska praksa iz inostranstva:
Razumljiva je izreka presude u kojoj je reeno da e se protuvrijednost

strane valute izraunati po srednjem teaju na dan isplate zato to je mjerodavan teaj
banke u mjestu ispunjenja. Ako te banke imaju razliit teaj, obraun e se obaviti po
najniemu od njih.
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 990/93)
Izreka presude kojom se odbija tubeni zahtjev bez navoenja sadraja

tubenog zahtjeva je nerazumljiva i radi se o nedostatku zbog kojeg se presuda ne moe
ispitati.
(upanjski sud u Bjelovaru G-469/98)
118
U presudi po albi konstatacija da je neka presuda u odnosu na odreenu

stranku ili odreen dio zahtjeva neizmijenjena, jer je stranka koja ima za to pravni
interes nije pobijala, unosi se u obrazloenje, a ne u izreku presude.
(Vrhovni sud RH Rev. 250/92 od 15.4.1992.)
Izreka presude kojom je prihvaen tubeni zahtjev na utvrenje da je

pravo vlasnitva nekretnine steeno dospjelou i kupoprodajom, dakle po dva sasvim
razliita pravna osnova, je nerazumljiva.
(upanijski sud u Bjelovaru broj G-1363/98)
Nerazumljiva je izreka presude kojom je tueniku naloeno da tuitelju

isplati naknadu plae, a da pri tome nije naveden iznos koji tuenik mora isplatiti.
Nije razumljiva presuda u kojoj sud nije naveo koje je materijalnopravne

propise primijenio, a to se ne moe utvrditi ni iz teksta obrazloenja. Time sud ini
bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 336 stav 2 toka 13 F ZPP-a.
Pozivanje suda u obrazloenju samo openito na nalaz i miljenje vjetaka,

bez navoenja koje su injenice i zbog kojih se razloga smatraju utvrenim, ne moe
nadomjestiti razloge o odluujuim injenicama. Takva presuda ima nedostatke zbog
kojih se ne moe ispitati.
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 93/93 od 26. sijenja 1994)
119
8. DOSTAVA PRESUDE
Prema odredbama novih zakona, preuzimanje presude vre stranke odnosno njihovi
punomonici u zgradi suda. Postoji i izuzetak od pravila, te je doputeno da sud stranci
dostavi otpravak presude u okolnostima kada za to postoje opravdani razlozi i ako za to
postoji zahtjev stranke. Dostava presude uruenjem u zgradi suda odnosi se na sve vrste
presuda, izuzev presude zbog proputanja i drugostepene presude donesene u sjednici
vijea. Datum uruenja presude se odreuje nakon zakljuenja glavne rasprave i tom
prilikom stranka moe predloiti, ako postoje izuzetne okolnosti, da joj se presuda
dostavi na nain predvien opim odredebama ovog zakona o dostavi pismena, tj. da ne
pristupa u sud odreenog dana radi preuzimanja presude. Razlozi da se udovolji takvom
zahtjevu stranke mogli bi biti velika udaljenost prebivalita stranke od sjedita suda,
odnosno loe saobraajne veze, loe zdravstveno stanje stranke i dr. Rok za izjavljivanje
albe stranci u tom sluaju tee od dana dostave presude, za razliku od poetka roka za
izjavljivanje albe od dana donoenja presude kada su stranke uredno obavijetene o
danu donoenja presude i kada presudu preuzimaju u zgradi suda. Mogua je situacija
da sud ustanovi da stranka nije uredno obavijetena o datumu donoenja odnosno
uruenja presude u zgradi suda. U takvom sluaju stranci e se presuda dostaviti takoe
po opim pravilima o dostavi pismena. Dakle, osnovno pravilo je da se presude ne
dostavljaju, nego uruuju strankama u tano odreeno vrijeme.
Sudska praksa
Prvostepena presuda se dostavlja stanci lino u smislu odredbe lana

142 stav 1 Zakona o parninom postupku pa u sluaju da nije u prvom pokuaju
dostavljena stranci lino nego drugom licu dostava se smatra neurednom.
Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 142 stav 1 ZPP-a za sudska pismena, izmeu
ostalih i za sudske odluke protiv kojih je dozvoljena posebna alba, propisana je lina
dostava to znai da se urednom smatra samo ona dostava koja je izvrena stranci lino.
Ovo znai da se u prvom pokuaju dostave mora pismeno predati lino stranci, a ako se
ne zatekne ostaviti obavijest u smislu lana 142 stav 2 ZPP-a. Drugom licu, umjesto
stranci, pismeno se moe predati tek u drugom pokuaju dostave. Kada je stranka u
prvom pokuaju dostave na dostavnici potpisalo drugo lice (u konkretnom sluaju
dostavnicu je potpisao lan njegovog domainstva), onda stranka nije uredno primila
pismeno i u tom sluaju ni na jedan drugi poseban nain ne moe se utvrivati dan kad
je stranka primila odluku.
(Vrhovni sud FBiH broj Rev- 78/97 od 24.12.1997 godine)
120
U parnici radi utvrenja da postoji pravo slunosti preko nekretnina koje su

suvlanitvo tuenih, tueni su jedinstveni suparniari, pa ako jednome od njih nije
uredno dostavljena presuda, ne tee rok za albu ni prema ostalima.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev-61/89 od 04. 08. 1989 godine)
9. DOPUNSKA PRESUDA
Dopunska presuda je odluka koja se donosi u sluaju kada je sud propustio odluiti o
djelu tubenog zahtjeva ili o svim zahtjevima kojima se mora odluiti presudom, a koji
su ve raspravljeni (napomena: vidi Anex X, primjer 8). Sud odluuje o donoenju
dopunske presude samo po prijedlogu stranke, a ne po slubenoj dunosti. Tuitelj
naravno ima interes da sud odlui o svim njegovim zahtjevima, a u nekim sluajevima i
tueni moe imati takav interes, jer se rjeenjem stvari u cjelini otklanja pravna
nesigurnost i iskljuuje mogunost pokretanja novog spora. Stranka svoje pravo na
podnoenje prijedloga moe iskoristiti samo u roku od 30 dana. Ukoliko je prijedlog za
donoenje dopunske presude podnesen neblagovremeno, ili ako je nedoputen, tj. podnesen od neovlatene osobe, sud e rjeenjem prijedlog odbaciti.
Ako je prijedlog neosnovan, t.j. u sluaju kada je sud u presudi odluio o svim
tubenim zahtjevima, sud e rjeenjem odbiti prijedlog. Ako je prijedlog za dopunu
presude osnovan, sud e bez ponovnog raspravljanja, donijeti dopunsku presudu u roku
od osam dana. Razlog za skraivanje ovog roka u odnosu na prijanje odredbe je
naravno ekonominost postupka. Miljenja smo da ovaj rok nije nerealan, budui da je
sud ve raspravio o tom dijelu tubenog zahtjeva. Ukoliko se prijedlog za dopunu
presude odnosi samo na trokove postupka, o tom zahtjevu sud odluuje dopunskim
rjeenjem. Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude,
prvostepeni e sud zastati s dostavom te albe drugostepenom sudu dok se ne donese
odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke.
Ovo rjeenje, po kome se dva nezavisna procesna sredstva, alba na presudu i prijedlog
za donoenje dopunske presude procesno veu, oito je usvojeno iz razloga
ekonominosti postupka, a radi spreavanja moguih tehnikih komplikacija u
postupanju sa predmetom. Meutim, ukoliko protiv odluke o dopuni presude bude
podnesena alba, ta alba e se zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostaviti
drugostepenom sudu. U sluaju da se prvostepena presuda pobija albom samo iz
razloga to je sud propustio da odlui o svim zahtjevima iznijetim u parnici, alba e se
smatrati prijedlogom za donoenjem dopunske presude i o njoj e, kao o prijedlogu za
donoenje dopunske presude, odluiti prvostepeni sud.
121

1.
ta e se dogoditi u situaciji kada sud propusti da odlui o dijelu tubenog zahtjeva, a
parnine stranke ne podnesu prijedlog za donoenje dopunske presude?
2.
Kako valja postupiti ako na glavnoj raspravi nije raspravljano o dijelu zahtjeva o
kome nije odlueno u presudi, a podnesen je prijedlog za donoenje dopunske presude?
3.
Da li se protiv rjeenja kojim se odbacuje prijedlog za donoenje dopunske
presude zbog neblagovremenosti ili nedoputenosti moe izjaviti posebna alba?
4.
Da li stranka koja se odrekla prava na albu u konkretnom sporu ima pravo da u
zakonskom roku izjavi prijedlog za donoenje dopunske presude?
1.
U tom sluaju nema prepreke da se povodom dijela tubenog zahtjeva o kome nije
odluivano podnese nova tuba, poto se ne radi o presuenoj stvari.
2.
O ovom pitanju postoje dva suprostavljena miljenja. Po jednom, bilo bi svrsishodno
da se po prijedlogu za donoenje dopunske presude ponovno raspravlja i na osnovu
rezultata nove glavne rasprave donese dopunska presuda. Po drugom miljenju, kako je
zakon jasan da se ova presuda donosi samo onda kada je zahtjev raspravljen, a presuda
po svom sadraju moe biti takva da se njome zahtjevu udovolji ili da se odbije,
proizlazi da e sud u sluaju kada ocijeni da zahtjev nije raspravljen, donijeti rjeenje
kojim e odbiti prijedlog za donoenje dopunske presude.
3.
Po naem miljenju protiv ovakvog rjeenja se moe izjaviti posebna alba, jer se ne
radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom.
4.
Da, poto se radi o razliitom pravnom sredstvu. Naime, alba se izjavljuje protiv
prvostepene odluke suda, prijedlog za dopunu zbog nedostatka odluke suda o dijelu
tubenog zahtjeva.
122
Prijedlog za dopunu presude moe podnijeti samo stranka u prekluzivnom roku

za donoenje dopunske presude, odnosno u roku od 15 dana od dana kada je krnja
presuda dostavljena stranci koja predlae dopunu. Protekom roka prestaje
litispendencija o zahtjevu o kojemu nije odlueno, pa je mogue o istom zahtjevu
pokrenuti novu parnicu.
(Vrhovni sud BiH, Rev. 654/82)
Kad se stranka ali zbog toga to prvostupanjski sud nije odluio o jednom od
alternativno postavljenih zahtjeva, takva se alba smatra prijedlogom da se donese
dopunska presuda.
Kad prvostupanjski sud nije odluio o svim zahtjevima, a tuitelj se ne ali,

niti stavlja prijedlog za donoenje dopunske presude, smatra se kao da toga tubenog
zahtjeva i nema, odnosno da je tuitelj u tom dijelu povukao tubu.
(Okruni sud u Splitu G-2629/82)
Dopunsku presudu sud moe donijeti samo ako je prvobitnu presudu donio
kao prvostupanjski sud.
(Vrhovni sud SFRJ broj Rev-236/73)
Propust suda da presudom odlui i o parninim trokovima, predstavlja

osnovu i razlog za donoenje dopunske presude.
(Vps u Novom Sadu broj Sl-1198/71)
Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka,

odluku o prijedlogu donosi predsjednik vijea bez odravanja roita. O prijedlogu za
dopunu presude koji se odnosi samo na trokove odluuje se rjeenjem.
(Vrhovni sud R. Hrvatske, Rev. 288/83)
Sud moe donijeti dopunsku presudu i bez otvaranja glavne rasprave, samo
ako je zahtjev dovoljno raspravljen i ako presudu donosi isto vjee.
(Vrhovni privredni sud Srbije broj P-958/74)
123
Kada je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude,

dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu
protiv te odluke, prvostepeni sud zastat e s dostavom te albe drugostepenom sudu.
Zastoj traje dok prvostepeni sud ne donese odluku o prijedlogu za dopunu presude i dok
ne istekne rok za albu protiv ove presude.
(Vrhovni privredni sud Srbije broj P-2481/74)
Kad se prvostupanjska presuda pobija albom samo zato to prvostupanjski

sud nije presudom odluio o svim zahtjevima, alba e se smatrati prijedlogom stranke
da se donese dopunska presuda, jer pogrena kvalifikacija pravnog sredstva nema uticaj
na njegov tretman (falsa nominatio non nocet), pa ako se takva alba grekom dostavi
drugostupanjskom sudu, on e predmet vratiti prvostupanjskom sudu.
(upanijski sud u Bjelovaru, G-915/93-3).
Nepravodobni ili neutemeljeni prijedlog za dopunu presude odbacit e

odnosno odbiti predsjednik vijea bez odravanja roita. Prijedlog je nepravodoban
ako je podnesen nakon proteka roka od 15 dana od primitka presude. Ako je
prvostupanjski sud propustio odluiti o dijelu tubenog zahtjeva, a stranka nije
pravodobno predloila tom sudu donoenje dopunske presude, donoenje takve presude
ne moe se traiti u drugostupanjskom postupku.
(Vii trgovaki sud Hrvatske P. 1734/95 od 21. listopada 1997.god)
10. ISPRAVLJANJE PRESUDE

Prilikom izrade presude moe se desiti da doe do pogreke u imenima, brojevima i
druge oite pogreke u pisanju i raunanju. Radi se o pogrekama koje su oigledne i
koje ne predstavljaju stvarnu volju suda prilikom donoenja presude. Ovakve pogreke
nemaju uticaja na sutinu presude, a o njima je sud duan da vodi rauna i ispravlja ih
po slubenoj dunosti. Takoer e sud izvriti ispravku oigledne pogreke i po
prijedlogu stranaka.
Ispravkom se ne moe mijenjati sadraj volje suda izraene u trenutku donoenja
presude, jer bi to bilo u protivnosti s naelom vezanosti suda za presudu od dana njenog
donoenja, odnosno pravnog uinka presude prema strankama od dana donoenja odnosno dostavljanja. Pravo na ispravak presude nije vezano rokom, tako da i sud i stanke
mogu traiti ispravak u bilo koje vrijeme. Ispravak presude se unosi na kraj izvornika
presude, a strankama se otprema rjeenje o ispravci.(napomena: vidi Anex X primjer 9)
124
Protiv rjeenja o ispravci doputena je posebna alba. Ako bi alba na presudu bila
izjavljena samo radi ispravke presude, takvu albu treba smatrati prijedlogom za
ispravak. Osim oigledne pogreke u pisanju ili raunanju, mogue je i da doe do
nesaglasnosti izmeu izvornika i prijepisa presude. U takvom sluaju, nakon to uoi
propust, sud je duan izraditi ispravljeni prijepis presude koji e dostaviti strankama, a
pri tom naglasiti da se tim prijepisom zamjenjuje prijanji prijepis. Ovo se ini prema
pravilima o dostavljanju, pa shodno tome rok za izjavljivanje albe u pogledu
ispravljenog djela tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude. U pravilu se
ispravak odluke donosi bez sasluanja stranaka, ali ukoliko je to potrebno uiniti, sud
ima ovlaenje da to uini.
1.
Da li se ispravljanje presude moe initi i nakon pravomonosti presude?
2.
Mora li ispravak presude vriti sudija koji je vodio postupak i donio presudu u
konkretnom predmetu?
3.
Da li se moe vriti ispravljanje presude zbog pogreaka koje je u tubi ili u nekom
drugom podnesku nainila stranka u postupku, a ne sud prilikom izrade presude?
1.
Poto je u zakonu navedeno da e sud pogreke ispraviti u svako doba to se ima
smatrati da se isto moe uiniti i nakon pravomonosti.
2.
Po naem miljenju nema prepreka da ispravak izvri bilo koji sudija suda koji
postupa u predmetu. Ovo stoga to oiglednost pogreke nije sporna, a takva praksa bi
bila u skladu sa naelom ekonominosti postupka.
3.
Nije dozvoljeno vriti ispravke presude zbog greaka koje je u tubi ili podnescima
uinila stranka, pa i kada se radi o oiglednim grekama stranke u pisanju, budui da se
ne radi o grekama suda. (napomena: vidi Anex X primjer 10)
Kada je presudom utvreno pravo vlasnitva na zgradi, ali nisu u potpunosti
125
navedene oznake estica na kojima se ona nalazi, naknadno unoenja podataka tih
estica smatra se ispravkom presude.
(Vrhovni sud Hrvatske G-74/82 od 28.10.1982.)
Kada se pojavi nesuglasnost izmeu prijepisa presude i izvornika, tada se kao

sadraj odluke uzima ono to je sadrano u izvorniku.
(Vii privredni sud u Beogradu P-4215/83 od 16. februara 1984)
Ispravljanje presude moe se izvriti samo ako se radi o oiglednim greakama

u pisanju i raunanju. Ispravkom presude ne moe se otklanjati pogrena odluka o
zahtjevima stranaka.
(Vrhovni sud Srbije broj G-3265/76)
Ispravljanje sudske odluke moe se vriti kada se radi o oiglednoj pogreki

suda nastaloj prilikom pisanja odluke. Stoga nije douteno vriti ispravku greaka koje
su nastale grekom stranaka pa makar bile i oigledne.
(Okruni sud u Novom Sadu broj P-3749/69)
Predsjednik vijea drugostupanjskog suda donosi rjeenje o ispravku presude

istog suda.
Pogreka koju je sud u presudi uinio kad je naloio tueniku da plati

zakonske zatezne kamate na doueni iznos naknade tete od dana tube, a uz pravilnu
primjenu materijalnog prava trebalo je kamate dosuditi od dana presuenja, predstavlja
pogreku u suenju, a ne pogreku u imenima i brojevima ili pak neku drugu oitu
pogreku.
(Vrhovni sud Hrvatske broj Gzz-35/98)
Rjeenjem drugostupanjskog suda kojim je potvreno prvostupanjsko

rjeenje o ispravku izreke presude postupak je pravomono zavren.
Odredbe lanka 324. i 329. FZPP-a odnose se iskljuivo na mogunost
126
ispravka presude i rjeenja kao odluke suda, a nikako i na mogunost ispravka sudske
nagodbe bez obzira na to je li ona sklopljena u tijeku parnice ili, pak prije pokretanja
parnice.
(upanijski sud u Rijeci G-472/97 od 14. sijenja 1998)
Protiv drugostupanjskog rjeenja kojim je odbijen prijedlog stranke za

ispravak presude revizija je doputena.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev. 238/93 od 10. studenog 1993)
Kada se radi o ispravku u izreci presude, potrebito je strankama dostaviti

ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom zamjenjuje prijanji
prijepis presude, jer bi se u protivnom stranka koja nije izjavila albu protiv presude
nala u situaciji da u albi protiv rjeenja o ispravku moe iznositi samo razloge glede
postojanja pretpostavki za ispravak presude, dakle procesne prigovore, a ne i sutinske
prigovore.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev. 238/95 od 01. oujka 1995)
Ispravkom se ne moe mijenjati sadraj izreke presude kada je on rezultat

pogrene odluke suda o utemeljenosti zahtjeva, a to niti u sluaju kad se stranke s tim
suglase, jer je sud vezan presudom im je objavljena odnosno otpravljena (lanak 316.
stavak 1. ZPP-a), a ne postoji odredba FZPP-a koja bi davala mogunost sudu da
mijenja svoju presudu prema sporazumu stranka ili po slubenoj dunosti.
(Vrhovni sud Hrvatske Gzz-35/98 od 17.9.1998.)
11. PRAVOMONOST PRESUDE

Kao to je poznato u teoriji procesnog prava razlikujemo formalnu i materijalnu
pravomonost. Presuda koja se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom je
formalno pravomona, a materijalna pravomonost znai da pravomona presuda
djeluje prema strankama u sporu, te je njom pravomono presueno u odreenom
zahtjevu izmeu istih stranaka (res iudicata).
Prilikom odluivanja o tome da li je stvar pravomono presuena moe se pojaviti
problem u ustanovljavanju da li je tubeni zahtjev isti po svojoj sadrini ili je osnov
zahtjeva isti. Pravomonost obuhvata samo izreku presude, a na osnovu obrazloenja se
nekada moe utvrditi identitet tubenog zahtjeva. Subjektivna granica pravomonosti
nalae da je osnovno pravilo da pravomona presuda djeluje izmeu parninih stranaka,
ali presuda moe imati pravni uinak i prema treim licima, kao to su umjeai i
slino.(napomena: vidi Anex X primjer 11)
127
Nai procesni zakoni prihvaaju naelo nedjeljive pravomonosti, to znai da presuda ne postaje pravomona ukoliko je bilo koja parnina stranka izjavila albu. Sud je
duan da u toku cijelokupnog postupka vodi rauna o tome je li stvar pravomono
presuena po slubenoj dunosti. O pravomono presuenoj stvari ne moe se ponovo
raspravljati, te je postojanje pravomone presude negativna procesna pretpostavka za
novi postupak ( ne bis in idem ).
Prvostepena presuda postaje pravomona istekom albenog roka ako nijedna stranka
nije uloila albu, ukoliko se stranke u toku albenog roka odreknu prava na albu, kada
stranka koja je izjavila albu od nje odustane prije donoenja odluke po albi i kada
drugostepeni sud odbije albu. U pogledu nastupanja pravomonosti presude zbog
proputanja postoje dileme o kojima smo raspravljali u poglavlju koje se odnosi na tu
vrstu presude. (napomena: vidi Anex IX - 1)
Pravomonost sudske odluke ne zastarijeva, a moe zastarjeti samo pravo na
ostvarenje tubenog zahtjeva iz odluke koja je pravomona.
1.
Koji dio sudske odluke moe postati pravomoan?
2.
Kada postaje pravomona drugostepena presuda?
1.
Pravomona moe biti samo izreka sudske odluke, a ne i obrazloenje.
2.
Drugostepena presuda postaje pravomona sa danom donoenja.
Sudska praksa
Pravosnano presuena stvar - lan 219 stav 2 zakona o parninom postupku

Brko distrikta Bosne i Hercegovine: Ocjenjeno je da se u konkretnom sluaju radi o
pravosnano presuenoj stvari, poto su u ovoj pravnoj stvari evidentno ispunjena
kumulativno sva tri uslova: Identitet stranaka, identitet zahtjeva i identitet injeninog
osnova. To to je tuilac svoja potraivanja po osnovu ulaganja novanih sredstava po
ugovoru o dokapitalizaciji i poslovno-tehnikoj saradnji i aneksu tog ugovora u ovom
postupku samo oznaio ''na ime naknade vrijednosti postignute koristi'' po istom
ugovoru, sutinski ni u emu ne mijenja raniji pravni osnov ovog potraivanja.
(Rjeenje Apelacionog suda Brko distrikta Bosne i Hercegovine broj P-25/04 od
15.06.2004 godine.)
128
Stvar se smatra presuenom u smislu pravosnanosti ako je njome odlueno o

zahtjevu tube ili protivtube (lan 333 stav 1 ZPP-a), odnosno o postojanju ili
nepostojanju potraivanja koje je tueni istakao prigovorom prebijanja (lan 333 stav 3
ZPP-a), u kojem sluaju nova parnica, koja se pokree o istoj stvari, nije doputena, pa
tubu treba odbaciti (lan 333 stav 2 ZPP-a)
Iz obrazloenja:
U ovoj parnici tuilac je podnio tubu radi naknade inflatorne tete. Osnovanost
tubenog zahtjeva ospravdava se tvrdnjom da je nakon donoenja presude P broj
1462/90 od 13.02.1991 godine dolo do potpunog obezvreivanja dosuenog novanog
iznosa po ovoj presudi usljed visoke stope inflacije, kao posljedice nestabilnih
privrednih prilika. Raniji zahtjev i zahtjev koji je predmet ovog spora nisu isti ni po
tubenom prijedlogu ni po injeninom i pravnom osnovu. Stoga ranija pravosnana
presuda o naknadi stvarne tete nije smetnja za voenje nove parnice izmeu istih lica.
Otuda je pogrean zakljuak niestepenih sudova da je ovdje rije o presuenoj stvari.
(Vrhovni sud RS broj Rev-18/95 od 22.05.1995 godine)
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji

identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog
osnova. U odnosu na obine umjetae, pravosnana presuda proizvodi tzv.
intervencijsko dejstvo i ne moe djelovati neposredno. Umjeai koji imaju poloaj
jedinstvenog suparniara direktno su vezani pravosnanou presude.
(Vrhovni sud RS broj Rev. 14/96 od 14.05.1996 godine).
Odluka stranog suda kojom je razveden brak stranaka, koji su dravljani

Republike Srpske, a i odluka o povjeravanju i izdravanju zajednikog djeteta, ne moe
se priznati ako se bilo koja od stranaka tome protivi, pa se u ovakvom sluaju ne moe
govoriti o presuenoj stvari.
Iz obrazloenja:
Ne moe se prihvatiti revizioni prigovor tuene, istican u postupku pred niestepenim
sudovima, da je pravosnanom odlukom Optinskog suda u tokholmu broj TT-1-3 od
08.10.1993 godine, razveden brak izmeu stranaka i da je tom odlukom zajedniko
dijete stranaka mldb. . Povjeren tuenoj na uvanje i vaspitanje, te da se iz ovog
razloga tuba imala odbatiti, jer da se radi o pravosnano presuenoj stvari. Ova
reviziona tvrdnja ne stoji ne samo stoga to ova odluka nije priznata od strane bilo kog
suda u prethodnoj Jugoslaviji nadlenog za priznanje strane sudske odluke u skladu sa
odredbama Zakona o rjeavanju sukoba sa propisima drugih zemalja u odreenim
odnosima (''Slubeni list SFRJ'' broj 3/82) jer prijedlog za priznanje ove odluke nije
podnesen, a i da jeste, ona se, kada je u pitanju ovakva vrsta spora za ije je rjeavanje
nadlean iskljuivo sud drave iji su brani drugovi dravljani (lan 61 stav 1 taka 1
navedenog zakona), to je ovdje sluaj, ne bi mogla priznati zbog izriitog protivljenja
tuioca (lan 89 stav 2 navedenog zakona), ve i stoga to je u postupku utvreno da
129
odluka stranog suda, na koju se poziva revident, ima privremeni karakter, odnosno da
vai do donoenja presude o razvodu braka ili dok sud drugaije ne odredi ili dok se ne
odustane od tube za razvod braka.
(Vrhovni sud RS broj Rev-12/95 od 20.07.1995 godine.
Nema zapreke za ponovno suenje ako je ranija parnica u istoj stvari

zavrena obustavom postupka zbog zakonske pretpostavke o povlaenju tube.
(Vrhovni sud BiH broj P- 90/98 od 1998 godine)
Zakupnik koji nije ispunio obavezu preuzetu sudskim poravnanjem da dovede

zemljite u prijanje stanje odgovara za tetu zbog neispunjenja te obaveze, pa zahtjev
za naknadu tete nije presuena stvar.
(Vrhovni sud BiH broj Gvl-35/88 od 10.11.1988 godine)
Presuena stvar nastala za konkretan sluaj odnosi se samo na injenicu

dospjelosti na dan donoenja prvostupanjske presude. Protekom daljeg roka injenice za
isti pravni odnos se mijenjaju, pa po novoj tubi za istu pravnu stvari ne vrijedi institut
presuene stvari i po dospijeu inidbe sud e udovoljiti zahtjevu
( Vii privredni sud R. Hrvatske, broj P-114/79 od 12.3.1979.)
Ako je u istoj parnici pravomono odlueno o prigovoru podijeljene

odgovornosti, u ponovnom postupku odluivanja o zahtjevu radi naknade ovog vida
tete, u pogledu kojeg je bila ukinuta prvostepena presuda, sud ne moe ponovo
odluivati o tom prigovoru.
Iz obrazloenja:
Neosnovan je prigovor tuenog da su niestepeni sudovi poinili apsolutno bitnu
povredu odredaba parninog postupka time to su presudama izsotavili razloge o tome
zato nisu uvaili njegov prigovor o podijeljenoj odgovornosti, jer je ranijom
pravosnanom presudom donijetom u ovoj parnici koja je u tom dijelu potvrena
drugostepenom presudom, ve odlueno o osnovu tubenog zahtjeva i u vezi s tim i o
prigovoru podijeljene odgovostnosti, o emu su u navedenim presudama dali i
odgovarajui razlozi. Zbog toga niestepeni sudovi u kasnijim presudama, koje su
predmet ispitivanja u ovom revizijskom postupku, obzirom na odredbu iz lana 333.
zakona o parninom postupku, nisu ni mogli ponovno odluivati o prigovoru odijeljene
odgovornosti, niti o osnovanosti tubenog zahtjeva (pravosnano presuena stvar).
(Vrhovni sud SBiH, Rev. 59/87 od 15.10.1987. godine)
130
Postoji identitet injeninog osnova tube i tubenog zahtjeva kada je u ranijoj

parnici tuiteljica zahtijevala predaju zemljita u posjed zasnivajui taj zahtjev i na
injenicama iz kojih bi trebalo zakljuiti da je stekla pravo svojine odrajem, a u
kasnijoj parnici protiv istog tuenog zahtjeva utvruje prava svojine na istom zemljitu,
pozivajui se na odraj kao osnov sticanja.
(Rjeenje Vrhovni sud BiH broj Rev-519/84 od 22.11.1984 godine)
Za postojanje presuene stvari potrebito je da su ispunjena tri uvjeta: da

postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet
injeninog osnova.
(Vrhovni sud Vojvodine Rev. 189/84 od 25.6.1984)
Stavovi suda o prejudicijalnom pitanju izneseni u obrazloenju presude ne

postaju pravomoni.
Pravomona strana odluke sprijeava da se o identinom zahtjevu odlui u

parnici pred domaim sudom, ako se odluci stranog suda priznaje pravomonost i
ovrnost, to je uvjetovano ispunjenjem pretpostavke za priznanje strane odluke.
(Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1613/84 od 13.11.1984)
U odnosu na prigovor presuene stvari, bez obzira to je drugostepeni sud ve

jednom o tome raspravljao, mora se ispitati da li postoji sadrajni identitet izreke
prvobitne presude i zahtjeva tube o kome se u ovom sporu raspravlja. Naime, za
stvarni identitet spora bitno je da li se u oba sluaja, koji se uporeuju u cilju
utvrivanja osnovanosti prigovora presuene stvari, radi o istom dogaaju odnosno
zbivanju u prolosti. Za osnovanost prigovora presuene stvari bitno je da postoji
identitet tubenog zahtjeva i identitet stranaka, pa makar u novom sporu bilo uz ranije
stranke jo i novih. To, naime, nije odluno za ocjenu osnovanosti prigovora presuene
stvari u odnosu na ranije stranke.
(Vrhovni sud Srbije, Rev-103/74)
Okolnost da je u postupku obnavljanja nestalog spisa utvreno da je u

odnosnom predmetu donesena pravomona presuda ne oslobaa sud da u novoj parnici,
povodom prigovora pravomonosti, provede potrebne dokaze radi utvrenja da li je spor
zaista pravomono okonan ve u ranijoj parnici.
(Vrhovni sud Hrvatske, G-2360/77)
131
Da bi se radilo o istovjetnim tubenim zahtjevima, nije dovoljno da je u obje

parnice istaknut sadrajno isti tubeni zahtjev, ve je potrebno i da se tubeni zahtjev u
tim parnicama temelji na identinoj injeninoj osnovi.
(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev-1184/82)
Pravomona postaje jedino izreka presude, a njezini razlozi mogu posluiti

samo identifikaciji pravnog odnosa o kome je odlueno u izreci.
(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev- 525/84)
Za postojanje subjektivnog identiteta spora nije bitno u kojem se procesnom

poloaju nalaze parnine stranke.
(Vrhovni sud Hrvatske, broj Rev- 2349/82)
Dvije su parnice objektivno identine ako je u objema istaknut sadrajno isti

tubeni zahtjev, pa osnovanost jednog zahtjeva iskljuuje mogunost da bude osnovan i
onaj drugi.
Okolnost to je tuba odbaena zbog nedopustivosti redovnog pravnog puta ne

predstavlja smetnju da se u istoj stvari ponovno odluuje, jer ako sud nae da je
dopustiv redovan pravni put, rjeavat e i o samoj stvari, ako o njoj nije u meritumu
rjeavano.
(Vrhovni sud Jugoslavije broj Gz-1/71)
Za ocjenu radi li se o presuenoj stvari bitno je ne samo da je u pitanju zahtjev

iste sadrine, ve i da su u pitanju iste stranke jer je pravno djelovanje presude
ogranieno na parnine stranke koje su sudjelovale u postupku.
(Vrhovni sud Srbije broj Rev-1443/80)
Da bi se smatralo da je stvar pravomono presuena, potrebno je postojanje

identiteta stranaka, identiteta zahtjeva i identiteta injeninog stanja. Prethodni spor
ttreba da je voen i okonan u parninom postupku, a ako je voen u upravnom
postupku, onda nema presuene stvari.
(Vrhovni sud Srbije broj Rev-572/81)
Ne radi se o identinom sporu kad tuitelj nakon to je pravomono odbijen sa

zahtjevom da mu tuenik isplati odreeni iznos kao mjeninom vjerovniku, u novoj
parnici zatrai da mu se usvoji zahtjev prema vjerovniku iz osnovnog pravnog posla.
132
Ne postoji objektivni identitet izmeu sporova kada tubeni zahtjev glasi na

utvrenje da ugovor o dozivotnom uzdravanju predstavlja ugovor o darovanju i spora u
kojem se trailo ponitenje istog ugovora
Nije presuena stvar u sluaju kada se tuilac, poto se vansudski sporazumio sa

tuenim o produetku roka plaanja duga, odrekao tubenog zahtjeva, a u novoj parnici
trai isplatu ovog duga s obzirom da ga tueni nije vratio ni u produenom roku.
Iz obrazloenja:
U tubi od 3.9.1986. godine, tuitelj je postaio zahtjev za vraanje dinarske
protuvrijednosti zajma u istom iznosu, sa obrazloenjem da je na roitu za glavnu
raspravu odranom 28.2.1985. godine u predmetu broj P. 319/84 sa tuenim zakljuio
novi sporazum o roku vraanja navedenog duga, uz naknadutrokova spora i da je stoga
odrekao od tubenog zahtjeva postavljenog u ranijoj tubi.
Iz injeninih navoda na kojima je zasnovan tubeni zahtjev za vraanje zajma,
proizilazi da je u ranijem postupku, koji je voen po tubi istog tuitelja za vraanje
dinarske protuvrijednosti iste svote strane valute, dolo do izmjene ugovora o zajmu u
smislu produenja roka vraanja zajma i naknade trokova spora, da se nakon toga
tuitelj odrekao od tubenog zahtjeva postavljenog u predmetu P. 319/84, te da tueni ni
nakon zakljuenja novog ugovora o zajmu nije vratio dug u odreenom roku.
Iz izloenog proizilazi da je zahtjev postavljen u tubi od 3.9.1986. godine, zasnovan
na izmijenjenom injeninom osnovu koji proistie iz ugovora o zajmu izmijenjenog
28.2.1985. godine, u kome je predmet obaveze ostao isti, ali ne i rok ispunjenja te
obaveze, pa se prema tome ne radi o presuenoj stvari, jer se odricanje od tubenog
zahtejva u ranijoj parnici odnosilo na ranije dospjelu parnicu odnosilo na ranije dospjelu
obavezu vraanja zajma u istom iznosu.
(VS BiH, Rev. 83/87 od 22.10.1987. godine)
Na procesni sustav ne poznaje neegzistentne sudske odluke, pa odluka suda,

sve i kad je nezakonita, postaje pravomona ako je stranka nije pobijala u predvienom
roku.
Kada je sud odbio tubeni zahtjev, jer do zakljuenja glavne rasprave

potraivanje jo nije dospjelo, pravomonost odluke u tom odbijajuem dijelu nije
zapreka da se o istom, sad ve dospjelom potraivanju odluuje u novoj parnici.
133
Za ocjenu osnovanosti prigovora presuene stvari odluan je identitet

ivotnog dogaaja posmatran objektivno, a neodluna je ranija ili nova pravna
kvalifikacija istog dogaaja, jer sud nije vezan za pravnu oznaku koju stranka daje svom
zahtjevu i cijeni ga sa gledita odgovarajuih, a ne od stranaka oznaenih pravnih
propisa.
Ne smatra se presuenom stvari ako je tuilac odbijen od zahtjeva za

konstituisanje stalne slubenosti, pa poslije toga podnese novu tubu sa zahtjevom za
konstituisanje sezonske slubenosti. Sezonska slubenost po svom obimu predstavlja
daleko manji teret za posluno dobro i sadri ovlaenje titulara tog prava da preko
poslunog dobra prolazi kad odrauje povlasno dobro ili izvlai proizvode sa istog, pa
se stoga u ovakvom sluaju radi o drugom pravnom osnovu.
(Vrhovni sud Srbije Gzs -2/78)
Za osnovanost prigovora presuene stvari bitno je da postoji identitet

tubenog zahtjeva i identitet stranka, pa makar u novom sporu bilo uz ranije stranke jo
i novih. To, naime, nije odlueno za ocjenu osnovanosti prigovora presuene stvari u
odnosu na ranije stranke.
(Savezni sud Rev-105/74)
Postoji subjektivni identitet sporova, bez obzira to u prethodno pravosnano

okonanom postupku nije uestvovalo lice koje po zakonu o nasleivanju i nije moralo
da uestvuje kao stranka u tom postupku, koje se u kasnijem postupku pojavilo kao
stranka.
Postoji procesna smetnja za voenje postupka zbog presuene stvari, ako

postoji identitet stranaka, svjedno u kom su procesnom poloaju, zatim identitet
zahtjeva i identitet injeninog osnova. U takvom sluaju sud e odbaciti tubu.
(Vrhovni sud Srbije Gzs-5/79)
Ne radi se o presuenoj stvari ako tuioci zahtijevaju u novoj parnici predaju

nekretnina dodijeljenih im pravosnanom presudom o diobi posjeda i predatim u
izvrnom postupku, ali koje je tueni ponovo zaposjeo i onemoguavao posjed tuilaca.
Iz obrazloenja:
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet
stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtijeva i identitet injeninog osnova. U
134
ranijoj parnici odlueno je o diobi posjeda zajednikih nekretnina i na osnovu te

presude, u izvrnom postupku, tuiteljima su predate u posjed odreene nekretnine.
Tuitelji tubom u ovom postupku zahtijevaju da im tueni preda u posjed iste
nekretnine, a zahtijev zasnivaju na navodima, da im tueni, nakon to su uvedeni u
posjed po pravosnanosti izvrnog rjeenja, onemoguavaju da iste koriste, a on ih i
nadalje koristi.
Iz izloenog slijedi da se ne radi o istom zahtijevu niti postoji identitet osnova (l.
332. st. 2. Zakona o parninom postupku).
(Vrhovni sud BiH, Rev. 635/89 od 17.5.1990. godine)
Ako su obje parnine stranke iste i ako se radi o istom istorijskom dogaaju,
parnice su identine, ako je u obje parnice istaknut sadrajno isti tubeni zahtjev i ako
su postavljeni zahtjevi obje parnice kontradiktorni kada osnovanost jednog zahtjeva
iskljuuje mogunost da bude osnovan i onaj drugi, pa se u takvom sluaju radi o
presuenoj stvari.
Okolnost da je dolo do promjene sudske prakse po kojoj se sada dosuuje

naknada tete i malodobnim osobama za duevne boli u dobi u kojoj je bila i tuiteljica
u vrijeme donoenja navedene presude ne moe imati za posljedicu da se ponovo sudi o
zahtjevu o kojem je pravomono presueno i zato je zakonito rjeenje kojim je
tuiteljiina tuba odbaena.
Sve kad je tuitelj u ranije voenoj parnici i postavio tubeni zahtjev

istovjetnog sadraja, ipak ne stoji prigovor pravomono presuene stvari kad je ranije
tuba odbaena zbog procesno-pravnih razloga, tj. zbog nepostojanja pravnog interesa.
Ovo zato jer u tom sluaju o samom zahtjevu nije meritorno i pravomono odlueno.
Nakon zavretka parnice protiv tetnika oteeni moe pokrenuti novu

parnicu u pogledu istog zahtjeva protiv tetnikovog osiguratelja od odgovornosti za
tete nanesene treim osobama motornim vozilima. Tu se naime ne radi o presuenoj
stvari, jer se nova parnica ne vodi meu istim strankama.
Nema mjesta odbacivanju tube zbog presuene stvari u inostranstvu,

ukoliko nisu ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke.
135
Iz obrazloenja:
Nakon utvrenja da je brak stranaka razveden pravosnanom presudom Graanskog
suda u vicarskoj Kanton Glarus od 7.9.1988. godine, prvostepeni sud je, pozivom na
odredbe lana 288. stav 2. Zakona o parninom postupku, odbacio tubu zbog
presuene stvari. Prema lanu 86. stav 1. Zaona o rjeavanju sukoba zakona sa
propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ, broj 43/82)
strana sudska odluka izjednaena je sa odlukom suda u SFRJ i proizvodi pravno
dejstvo, samo ako je prizna sud u SFRJ. lanom 61. st. 1. ta. 1. istog zakona odreena
je iskljuiva nadlenost suda u SFRJ u brakorazvodnim sporovima kada su oba brana
druga jugoslovenski dravljani, na to alba tuioca opravdano ukazuje. Istina, prema
l. 89. st. 2. istog zakona, iskljuiva nadlenost suda SFRJ nije smetnja za priznanje
strane sudske odluke donesene u branom sporu, ako priznanje trai tueni iz te odluke
ili ako to trai tuilac, a tueni se ne protivi, ali bi iz injenice da je alilac podnio tubu
za razvod braka kod nadlemnog suda u SFRJ i njegovih navoda u albi proizilazi da se
on protivi legalizaciji strane sudske odluke.
(Vrhovni sud BiH, broj G. 1337/89 od 25. jula 1989. godine)
Nema presuene stvari ako se injenini osnov promijenio nakon pravosnano

okonanog postupka u ranijoj parnici.
Iz obrazloenja:
IZ razloga drugostepene presude slijedi da je pravosnanom presudom prvostepenog
suda u ranijoj parnici izmeu istih parninih stranaka, radi raskida ugovora o darovanju
tuilac odibjen sa tubenim zahtjevom. IZ razloga drugostepenog rjeenja slijedi da se u
oba spora, tj. i u pravomono okonanom i u ovome sporu radilo oistom tubenom
zahtjevu, zasnovanom na istom injeninom osnovu, jer da se i u jednom i u drugom
sporu citirani darovni ugovor pobija zbog neblagodarnosti tuenog, te su zato
niestepeni sudovi zakljuili da je u pitanju presuena stvar, i zato tubu odbacili (lan
333. Zakona o parninom postupku).
Osnovano se, meutim, u reviziji ukazuje da u konretnom sluaju nisu bile ispunjene
zakonom propisane pretpostavke za konstataciju da je tubeni zahtjev istaknut od strane
tuioca u ovome sporu pravosnano rijeen presudom prvostepenog suda broj P. 228/84
od 10. oktobra 1984. godine. Naime, pravnosnanost presude odnosi se samo na njenu
izreku, a ograniena je na odnos meu istim parninim strankama, kao i na istovjernost
presuenog tubenog zahtjeva u pogledu njegove sadrine i pravnog osnova. Pri tome je
pravnosnanost ograniena na one injenice (injenice prema kojima se opredjeljuje
osnov tubenog zahtjeva) koje su se zbile prije donoenja presude. Ako se neke
relevantna injenica dogodila poto se vie nije mogla iznijeti u ranijem postupku, ona
nije obuhvaena pravosnanou. U konretnom sluaju, meutim, iz injeninog
supstrata tube vidljivo je da tuilac istiui da se tueni i njegova supruga prema njemu
neblagovremeno odnose, iznosi takoer da se oni uopte ne brinu o njegovoj ishrani,
odijevanju i lijeenju, iako je on stariji ovjek i nesposoban da se o sebi brine, kao i da
tueni uopte ne obrauje zemlju koju je od njega dobio na poklon, ve je prodajeu
bescijenje i dobijeni novac troi na kocku, pie i ene, a radi se o injenicama koje su se
dogodile iza pravosnanog dovrenja ranije parnice.
(Vrhovni sud BiH, broj Rev. 472/87 od 12.5.1988.g.)
136
Presuda ve od svog nastanka izraava odreeni pravni autoritet tako da vezuje

sud im je objavi, a prema strankama djeluje od dana kada im je dostavljena. Meutim,
tek pravomona presuda obavezuje svojim sadrajem i predstavlja autoritativan
regulator pravnih odnosa stranaka na koje se odnosi.
Nakon nastupa pravomonosti ne mogu se poduzimati parnine radnje kao da

parnica i dalje tee
(upanijski sud u Rijeci broj G-1239/98)
Kada je u pravomono okonanoj parnici tueniku naloeno da tuitelju plati

odreenu novanu svotu, ne moe tuenik, u svojstvu tuitelja u novoj parnici, traiti da
se utvrdi da tuitelj iz ranije parnice (sada u svojstvu tuenika) nema pravo na isplatu te
novane svote. Radi se, naime, o presuenoj stvari, jer se u novoj parnici zapravo trai
ponitenje uinka pravomone presude, zato tubu za utvrenje valja odbaciti.
(Vrhovni sud R. Hrvatske broj Rev. 760/1997 od 28.5.1997.)
Okolnost da je sud u pravomono okonanoj parnici pogreno odluio o visini

zatezne kamate ne daje pravo na pokretanje nove parnice radi isplate razlike kamata jer
se radi o presuenoj stvari.
(Vrhovni sud R. Hrvatske broj Rev. 760/1997 od 28.5.1997)
Okolnost da je u kasnijoj parnici postavljen tubeni zahtjev koji je sadrajno

kontradiktoran zahtjevu o kojem je prije pravomono presueno nije zapreka
meritornom odluivanju ako se ta dva zahtjeva temelje na razliito injeninoj podlozi.
Ne radi se o presuenoj stvari kad je u ranijoj parnici izmeu istih stranaka i u

pogledu iste stvari tuitelj traio utvrivanje da je vlasnitvo stekao temeljem odluke
nadlenog tijela, a u novoj parnici svoje pravo vlasnitva temelji na dosjelosti.
Ako prvostupanjska presuda nije stranci dostavljena, nije poeo tei rok za
albu, pa prema toj stranci ona nije postala pravomonom. Zato u takvoj situaciji ne
postoje ni pretpostavke za ponavljanje postupka, jer se postupak moe ponoviti samo
ako je pravomono zavren
137
Pravomonost presude donesene na tetu prednika prije sukcesije djeluje i u

odnosu na njegovog singularnog sukcesora
12. RJEENJA
Odlukom u formi rjeenja sud u pravilu odluuje o procesnim pitanjima kada upravlja
parnicom, a meritorno o tubenom zahtjevu u postupcima za smetanje posjeda.
Procesna rjeenja donosi i na roitu objavljuje uredujui sudija, i ona prema strankama
imaju uinak im su objavljena. U pravilu sud nije vezan za takva rjeenja, tj. moe ih
izmijeniti. Takoer, u pravilu, protiv ovih rjeenja, nije doputena posebna alba, a
nezadovoljna stranka ih moe pobijati albom na odluku o glavnoj stvari. (napomena:
vidi Anex VIII)
Ako se protiv rjeenja moe izjaviti posebna alba, ono se dostavlja strankama u
pisanom obliku, a isto vai i u sluaju kada se na osnovu tog rjeenja moe traiti
izvrenje ili ako to zahtjeva upravljanje parnicom. Takoer, rjeenje doneseno van
roita uvijek se dostavlja strankama, bez obzira na to da li se moe pobijati albom, i
da li se na osnovu tog rjeenja moe zahtijevati izvrenje. Sud je vezan za svoja rjeenja
od dana njihovog objavljivanja na roitu, odnosno od dana dostavljanja strankama,
osim u sluaju kada se rjeenje odnosi na upravljanje parnicom. Rjeenje ne mora uvijek
sadrati obrazloenje, a ta obaveza postoji kad sud odbija prijedlog stranke ili kad sud
donosi rjeenje na osnovu suprotnih prijedloga stranaka. Odredbe zakona koje se odnose
na presudu na odgovarajui nain valja primjenjivati i na rjeenja. Ukoliko su donese
rjeenje o izricanju novane kazne uesnicima u postupku, ono treba biti obrazloeno,
jer se na temelju sadraja obrazloenja moe ocijeniti je li izreena kazna
pravilna.(napomena: vidi Anex X, primjer 12). Protiv ovog rjeenja doputena je
posebna alba, te se ono mora dostaviti parninim strankama.
1.
Da li sud moe obrazloiti i rjeenja kojima se ne odbija prijedlog stranke ili koja
nisu donesena na osnovu suprotnih prijedloga stranaka?
2.
Na koji nain se izvravaju rjeenja o novanim kaznama koje je izrekao sud u toku
postupka, tj. da li sud mora podnositi prijedlog za izvrenje i da li postoji sukob interesa
ako se izvrenje provodi kod suda koji je kaznu izrekao?
138

1.
U gore navedenim sluajevima obrazloenje nije obavezno po zakonu, meutim sud
moe ocijeniti da je svrsishodno i potrebno da se rjeenje obrazloi, pa tako i uiniti.
2.
Po naem miljenju nema potrebe da sud sastavlja prijedlog za izvrenje, po kome bi
sud bio traitelj izvrenja. Izvrenje valja provoditi po slubenoj dunosti na osnovu
rjeenja suda o novanoj kazni. Takoer smatramo da nema nikakvog sukoba interesa u
sluaju kada izvrenje treba provesti isti sud koji je kaznu i izrekao.
Rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke za povrat u prijanje stanje

mora sadravati obrazloenje.
(Okruni sud u Zagrebu G-172/87)
Rjeenje o odbacivanju tube kao neuredne smatra se donesenim tek kada je

otpremljeno. Ovakvo rjeenje nije mogue donijeti ako je prije otpremanja pristigao
podnesak stranke kojim ispravlja tubu iako je takav podnesak pristigao nakon isteka
roka odreenog od strane suda.
(Vrhovni sud SRBiH G-560/71)
Rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke jest svako rjeenje kojim sud ne
udovoljava nekom prijedlogu koji je stranka istaknula u parnici i takvo rjeenje mora
biti obrazloeno. Primjerice, to su rjeenja kojima se odbija: prijedlog tuitelja da sud
donese presudu zbog izostanka, prihvaanje nagodbe stranaka, prijedlog za iskljuenje
javnosti na glavnoj raspravi i si. Tako i rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke za
povrat u prijanje stanje mora sadravati obrazloenje.
(Okruni sud u Zagrebu G-172/87 od 3. veljae 1987.)
Kada sud odlui presudom umjesto rjeenjem, to ne predstavlja bitnu povredu

parninog postupka.
(Vrhovni sud Hrvatske Rev. 863/84.)
139
Rjeenje kojim se prihvaa privremena mjera zabrane optereenja ili otuenja

stvari koje su u sporu, mora biti obrazloeno. U protivnom, sud bi poinio bitnu
povredu odredaba parninog postupka, zbog ega se pobijano rjeenje mora ukinuti.
Odluka prvostepenog suda o spajanju parnica predstavlja rjeenje koje se odnosi

na rukovoenje glavnom raspravom i protiv takvog rjeenja nije doputena posebna
alba.
(Okruni sud u Titogradu G-31/75)
Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe ukinuti ili
izmijeniti svoje rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je dopustio povrat
u prijanje stanje jer se ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom.
(upanijski sud u Zagrebu G. 6711/97 od 8.9.1998.)

Srpske
Sudska presuda koja ne sadri dobrovoljni rok za ispunjenje obaveze nije

izvrna.
Iz obrazloenja:
Sudska odluka po lanu 18 stav 1 Zakona o izvrnom postupku izvrna je ako je
postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje dunikove obaveze.
Vrijeme ispunjenja obaveze nije navedeno u presudi niti je dat rok za dobrovoljno
ispunjenje obaveze.
Izvrenje odreene inidbe moe se naloiti tuenom ako je inidba dospjela

do zakljuenja glavne rasprave. Izuzetak je kod izdravanja ili naknade umjesto
izdravanja, kada se tueni moe obavezati i na inidbe koje nisu dospjele.
140
Pored odluke o postojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja, izreka

presude mora sadravati i odluku o prebijanju (kompenzaciji). Pitanje postojanja
trabine koju tueni istie radi prebijanja nije prethodno pitanje u smislu lana 11 ZPPa, jer kao prethodno pitanje moe se smatrati jedino pitanje od koga zavisi odluka o
tubenom zahtjevu, a nesumnjivo je da se o tubenom zahtjevu, tj. o pravu tuioca da
mu tueni isplati dug, moe suditi neovisno od toga ima li tueni sa svoje strane neko
potraivanje prema tuiocu.
Izreka presude moe da glasi na stranu valutu kada se radi o potraivanju

radnika za isplatu dijela linog dohotka koji je isplaivan u stranoj valuti.
Kad sud ispravi izreku presude, tada je strankama potrebno dostaviti ispravljeni
prepis presude sa naznakom da se time zamjenjuje prijanji prepis.
Iz obrazloenja:
Prvostepenim rjeenjem je odlueno da se ispravlja presuda na osnovu priznanja. Iz
sadraja tog rjeenja je vidljivo da je tim rjeenjem ispravljena presuda u njenoj izreci.
U ovom sluaju je potrebno strankama dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznakom
da se tim prepisom zamjenjuje prijanji prepis. Ovo iz razloga to bi se u protivnom
tueni koji nije izjavio albu protiv presude, naao u situaciji da u albi protiv rjeenja o
ispravci moe iznositi samo razloge u pogledu postojanja uslova za ispravljanje presude
dakle procesne, a ne i sutinske prigovore. U ovakvom sluaju rok za izjavljivanje
pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog
prepisa presude.
Rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke za povrat u preanje stanje, mora

sadravati obrazloenje.
Iz obrazloenja: Prvostepenim rjeenjem je odbijen prijedlog za povraaj u preanje
stanje. Ovakav stav prvostepenog suda nije osnovan. Ovo iz razloga to po odredbi
lana 345 stav 1 ZPP-a rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog
stranke. U ovom predmetu prvostepeni sud je propustio da primjeni navedenu odredbu i
da obrazloi svoje rjeenje. Stoga se ovakva odluka prvostepenog suda ne moe ispitati.
Prigovor zastare jeste prigovor materijalno pravne, a ne procesno pravne

naravi i o njemu se moe odluiti samo nakon provedene rasprave i to presudom a ne
rjeenjem kojim se tuba odbacuje.
Prigovor presuene stvari opravdan je ako je ranijim presudama odlueno o

istom tubenom zahtjevu, zasnovanom na istom dogaaju u prolosti i izmeu istih
stranaka, odnosno njihovih pravnih sljedbenika.
U razlozima presude moraju se navesti procesne radnje za koje stranci

pripadaju trokovi, kao i razlozi zbog kojih trokovi za pojedine radnje nisu dosueni.
141
U odnosu na prigovor presuene stvari, bez obzira to je prvostepeni sud ve

jednom o tome raspravljao, mora se ispitati da li postoji sadrajni identitet izreke
prvostepene presude iz zahtjeva tube, o kome se u ovom sporu raspravlja. Za stvarni
identitet spora bitno je da li se u oba sluaja, koji se uporeuju u cilju utvrivanja
osnovanosti prigovora presuene stvari, radi o istom dogaaju odnosno o zbivanju u
prolosti.
Postoji identitet injeninog osnova tube i tubenog zahtjeva, kada je u

ranijoj parnici tuiteljica zahtjevala predaju zemljita u posjed, zasnivajui taj zahtjev i
na injenicama iz kojih bi trebalo zakljuiti da je stakla pravo svojine odrajem, a u
kasnijoj parnici protiv istog tuenog zahtjeva utvrenje prava svojine na istom
zemljitu pozivajui se na odraj kao osnov sticanja.
Iz obrazloenja:
Okolnost da se u ranijoj parnici tubeni zahtjev odnosio na predaju u posjed spornih
nekretnina, a u ovoj na priznanje prava vlasnitva po osnovu dospjelosti na istim
nekretninama, na koju albu ukazuje, ne moe imati znaaja, jer se u ranijoj parnici
raspravljalo o sada postavljenom zahjtevu kao odlunom pravnom pitanju pa se u takvoj
situaciji ima smatrati da je tubeni zahtjev identian i da se prama tome radi o
pravosnano presuenoj stvari kako pravilno nalazi prvostepeni sud (i raniji i sadanji
zahtjev zasnivaju se na istovjetnim injenicama iz kojih traba da proizie pravni
zakljuak da je X.Y. bio vlasnik spornih nekretnina koje je prodao ocu tuiteljice a
iznoenje novih dokaza u tom pravcu mogtlo je biti samo razlog za ponavljanje
parninog postupka u ranije dovrenoj parnici). Pri tome se naglaava da za istovjetnosti
tubene osnove, shodno lanu 315 stav 2 ZPP-a nije mjerodavna pravna kvalifikacija
injenica nego njihova faktika istovjetnost, pa iz tog razloga bez uticaja postojanje
razlike u pravnoj kvalifikaciji injeninog osnova od strane tuiteljice u ranijoj i
sadanjoj parnici. Ovo tim prije to sud nije vezan za pravni osnov naveden u tubi.
Okolnost da je u ranijoj pravosnanoj presudi rijeeno o odtetnoj

odgovornosti kao prethodnom pitanju nije prepreka da u drugoj presudi koju donese u
pogledu istih stranaka i istog tetnog dogaaja sud ponovo odlui o odtetnoj
odgovornosti. To prethodno pitanje, naime koje je rijeeno ranijom odlukom
(djeliminom presudom) nije bilo predmet izreke pa u tom dijelu (o odgovornosti) ne
stjee svojstvo pravnosnanosti i ne vezuje sud prilikom odluivanja o ostalim
zahtjevima za naknadu tete iz istog tetnog dogaaja.
Za utvrivanje injenice da li se radi o presuenoj stvari ili ne, bitni su ne

samo izreka ve i razlozi presude, jer se u razlozima presude nalazi i injenina i pravna
osnova koja opravdava zahtjev.
142
Da bi se mogla donijeti presuda na osnovu priznanja, potrebno je da tueni

prizna tubeni zahtjev. Nisu ispunjeni uslovi za donoenje ovakve presude kada je
tueni priznao da je kritine zgode upravljao automobilim pod utjecajem alkohola, ali je
istakao da nije njegova alkoholiziranost uzrok saobraajne nesree ve klizavost ceste.
O postojanju ili ne postojanju trabine istaknute radi prebijanja sud treba

odluiti u dispozitivu presude, pa stoga sud ini bitnu povredu procesnih odredaba ako
tako ne postupi.
U postupku zbog smetanja posjeda sud je dispozitivom rjeenja

ovlaten samo da zaprijeti novanom kaznom, a u visini te kazne e se odluivati u
izvrnom postupku.
U odluci o parninim trokovima moraju se navesti procesne radnje za koje

stranci pripadaju trokovi, odnosno zbog ega joj naknada nije priznata. Odluka koja
nije obrazloena, ve su u njoj samo navedeni zakonski propisi na osnovu kojih je
donijeta, ne moe se ispitati, (napomena: vidi Anex X, primjer13).
Prigovor u parnici radi prebijanja protutrabine tuenog sa trabinom

tuitelja, tueni kao dunik moe istai samo u postupku pred prvostepenim sudom, ali
ne i u albi.
Prigovor pomanjkanja aktivne ili pasivne legitimacije predstavlja

materijalno-pravni, a ne procesni prigovor. Dosljedno tome, o osnovanosti tog
prigovora sud ne moe odluivati posebnim rjeenjem ve samo presudom.
Tubeni zahtjev mora biti tako odreen da predstavlja valjanu izvrnu

ispravu, to znai da izrekom presude mora biti jasno i nedvosmisleno odreeno ta
tuenik treba uiniti ili propustiti.
Iz obrazloenja:
U odgovoru na tubu tuenik je prigovorio da tubeni zahtjev nije izvriv i razumljiv
obzirom da je odreen samo materijal od kojeg se treba sainiti firanga na prozoru, a
nije naznaena mjera visine i irine iste. Prvostepeni sud u obrazuloenju svoje presude
se uopte nije osvrnuo na ovaj prigovor tuenog uz obrazloenje da tubeni zahtjev
kome je udovoljeno i koji je unijet u izreci presude je odreen kako to zahtjeva lan 171
ZPP-a, a pitanje da li je takva presuda izvriva ili ne je stvar izvrenog, a ne tog
parninog postupa. Ovakav pravni stav prvostepenog suda je pogrean obzirom da u
smislu citirane odredbe tubeni zahtjev mora biti odreen tako da predstavlja valjan
izvrni naslov, a to znai da izrekom presude mora biti jasno i nedvosmisleno odreeno
ta tueni ima da ini ili ne ini, odnosno ako mu se nalae da neto izradi kao to je to
143
u konkretnom sporu sluaj, onda mora jasno i nedvosmisleno iz izreke presude biti
vidljivo kakav mora biti taj proizvod po svim svojim osobinama.
Pravomonost se odnosi na izreku presude, a ne i na njeno obrazloenje Za

pravilnu primjenu materijalnog prava treba odgovoriti da li je doputeno nakon to je po
albi tuenog ukinuta prvostepena presuda, prilikom ponovnog odluivanja o
odgovornosti za tetu, izmijeniti ranije utvreni omjer odgovornosti, na tetu tuenog,
kao to je to uinila pobijana presuda utvrdivi iskljuivu odgovornost tuenog. Po
shvatanju ovog suda, odluka o odgovornosti kada nije bila predmet izreke, ima tek
znaaj prejudicijalne konstatacije. U tom dijelu (o odgovornosti) ne stie svojstvo
pravosnanosti i ne vezuje sud prilikom ponovnog odluivanja nakon ukidanja
prvostepene odluke. Svojstvo pravosnanosti ne stiu ni razlozi o injeninom stanju a
ni o pravnoj osnovi na temelju koje se sudi (odluuje). Pravosnanost se naime, odnosi
na dio presude u kojem se odluuje o osnovanosti zahtjeva za pruanje pravne zatite na
izreku presude, a ne i na obrazloenje. Stoga je pogreno stanovite alioca o vezanosti
ranijom odlukom suda u drugom mjestu, ukinutoj po albi tuenog i u pogledu
odgovornosti tuenog. Stoga je u ponovnom postupku bilo mogue, uprkos ranijoj
odluci o odgovornosti tuenog u omjeru do 70% odluiti sada drugaije. Naime, na
osnovu iskljuive odgovornosti tuenog za tetu koju trpi tuilac.
Stavovi Okrunog suda u Doboju
injenice koje je tueni isticao tokom postupka koje prvostepeni sud nije u
obrazloenju presude cijenio, a time ni raspravio, niti obrazloio istaknuti prigovor
neblagovremenosti podnesenog protivtuenog zahtjeva, predstavlja povredu postupka i
takvim postupanjem prvostepeni sud nezakonito onemoguuje strankama da
raspravljaju pred sudom
Stavovi Kantonalnog suda u Zenici
Tubeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja mora biti

odreen. Zato su tuiteljice bile dune opredijeliti tubeni zahtjev na poseban iznos za
svaku od njih na ime dospjelog izgubljenog izdravanja i budue rente, pa makar se
radilo i o potpuno identinoj visini nakande ove vrste tete.
Stavovi Kantonalnog suda u Bihau
Uz tubeni zahtjev za predaju individualno odreene stvari ne moe se

postaviti alternativni tubeni zahtjev za isplatu novane protivrijednosti te stvari, ako za
takav zahtjev nema materijalno pravnog osnova.
144
Stavovi Kantonalnog suda u Tuzli
Postoji nezakonito postupanje suda kada izrekom presude ne odlui i o

protivtubenom zahtjevu tuenog koji je u vezi sa tubenim zahtjevom.
Tueni je prije zakljuenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom podnio protiv
istih tutielja protivtubu, takoe, zbog neosnovanog obogaenja traei isplatu iznosa
od 18.000,00 KM zbog toga to su tuitelji izdavali uz naknadu njegovu imovinu.
Povodom te tube prvostepeni sud je na zapisniku od 19.08.2003 godine donio rjeenje
da ne doputa raspravljanje o protivtubenom zahtjevu i uputio tuenog na posebnu
parnicu, ne navodei pri tome razloge za takvu odluku. Ni u pobijanoj presudi
prvostepeni sud nije obrazloio donijetu odluku o protivtubenom zahtjevu.
Po ocjeni ovog suda, zahtjev protivtube je u vezi sa tubenim zahtjevom (lan 174
stav 1 ranijeg ZPP-a) zbog ega je trebalo izrekom presude meritorno odluiti i o
protivtubenom zahtjevu tuenog. Pogrenim postupanjem prvostepeni sud je
onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama od kojih zavisi donoenje
zakonite odluke i pravilna primjena materijalnog prava. Time je prvostepeni sud u
vrijeme donoenja pobijane odluke poinio apsolutno bitnu povredu odredaba parninog
postupka iz lana 336 stav 2 taka 7 ranijeg ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po slubenoj
dunosti, to predstavlja razlog ukidanja prvostepene presude na osnovu odredbe lana
227 stav 1 taka 2 novog ZPP-a.
Nije bilo zakonskog osnova da se zakae rasprava pred drugostepenim sudom, jer je
prvostepeni sud povodom podnijete protivtube donio procesnu a ne meritornu odluku,
tako da su ostale neutvrene pravno relevantne injenice od kojih zavisi osnovanost
protivtubenog zahtjeva a samim time ne postoji megunost ponovnog izvoenja
dokaza (lan 217 stav 2 ZPP-a).
U ponovnom postupku prvostepeni e sud otkloniti utvrenu povredu odredaba
parninog postupka tako to e izrekom presude meritorno odluit istovremeno o
tubenom i protivtubenom zahtjevu i za takvu odluku dati odgovarajue injenine i
pravne razloge.
(Rjeenje Kantonalnog suda Tuzla, broj G-145/04 od 04.07.2005 godine)
145
ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE

1. Zakazivanje glavne rasprave
u roku od 30 dana od pripremnog roita, zakazuje se za vie dana u kontinuitetu
ako sud smatra da e biti potrebno
Rjeenje o zakazivanju glavne rasprave sadri :
-
dan i sat odravanja glavne rasprave
pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi
dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi
osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu
2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da:

1.
predloe medijaciju
2.
preinae tubu (ako tueni pristaje i ako nije odugovlaenje postupka)
3.
istaknu protivtubu (ako pristane tuitelj i nije odugovlaenje postupka)
4. predloe nove dokaze (ako bez svoje krivice to nisu mogle uiniti na
pripremnom roitu)
5.
povuku tubu (ako tueni na to pristane)
6.
priznaju tubeni zahtjev i opozovu priznanje (bez pristanka tuitelja=
7. odreknu se tubenog zahtjeva (bez pristanka tuenog)

3. DO ZAKLJUENJA GLAVNE RASPRAVE SUD JE OVLAEN DA:
1.
odbije provoenje nebitne procesne radnje
2.
odrava red u sudnici i kanjava uesnike u postupku
3.
ne dozvoljava sugestivna i kapciozna pitanja
4.
nalae svjedoku ili vjetaku da ostane u sudnici
5.
ponovo sasluava svjedoka na istom roitu
146
6. postavlja pitanja svjedocima, vjetacima i parninim strankama u svakoj fazi

postupka (ali samo pitanja kojima se razjanjavaju injenice zbog kojih je odreeno
provoenje tog dokaza)
7.
donosi presudu na osnovu priznanja i odricanja
ANEX I I
1. ema toka glavne rasprave
1.
Sudija otvara glavnu raspravu, predstavlja se, objavljuje predmet
raspravljanja i da li je javan
- ako tuilac koji je uredno obavijeten ne doe smatra se da je povukao tubu ako
se tueni ne upusti u raspravu
- ako tueni koji je uredno obavjeten ne doe rasprava se odrava bez njegovog
prisustva
- sud vodi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain te se brine o
odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda s tim da ime mogunost izricanja novane
kazne bilo kome od uesnika u postupku.
2. Sudija utvruje da li su doli svi pozvani, da li su uredno obavjeteni i da li
su opravdali izostanak
3. Sudija utvruje da li postoje procesne smetnje za dalji tok rasprave
na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti moe odbaciti tubu
previenih zakonskih razloga
iz
4.
147
ako odbije prijedlog za odbacivanje tube, na to rjeenje nema posebne albe

Tuilac ukratko izlae tubu i izvodi dokaze itanjem isprava
5. Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode

tuioca
6.
Ako je na pripremnom roitu odreen dokaz sasluanjem parninih
stranaka, sasluavaju se stranke i to prvo tuilac pa tueni
-
stranku prvo ispituje njegov punomonik, ako ga nema sudija, potom protivnik
7. Sasluanje svjedoka
-
prvo se sasluavaju svjedoci tuioca pa svjedoci tuenog
sud daje upozorenje: o obavezi kazivanja istine i da nita ne preuti uz

posljedice davanja lanog iskaza
Potrebno je uzeti sljedee podatke od svjedoka:
ime, prezime, ime roditelja, prebivalite-boravite, dan i mjesto roenja,
godine ivota, odnos stranaka
svjedoka ispituje stranka koja je predloila, pa protivna i po potrebi opet
stranka koja je predloila
-
svjedok ima pravo na trokove prevoza, ishrane, smjetaja i izgubljene zarade
sud treba upozoriti svjedoka da se za trokove mora izjasniti odmah ili gubi
pravo naknade
rjeenjem naloiti stranci da u roku od 8 dana isplati svjedoku trokove (ako
nema predujma), alba na ovo rjeenje ne odlae izvrenje
8. Ostali dokazi i vjetaenje
ako vjetak ne doe rasprava se provodi bez njega, a stranke mogu predloiti
odgodu pretresa radi dopune nalaza
148
vjetak mora na glavnom pretresu obrazloiti nalaz i miljenje koji je stranci

dostavljen 8 dana prije pretresa
na izvoenje dokaza vjetaenjem primjenjuju se odredbe o sasluanju
svjedoka
izuzee vjetaka se moe traiti iz istih razloga kao i za sudiju, o emu
odluuje sud bez posebne albe, izuzee se moe traiti najkasnije do provoenja
vjetaenja
-
vjetak se oslobaa vjetaenja iz istih razloga kao svjedok svjedoenja
vjetaka ispituje stranka koja je predloila pa suprotna uz prvo prava da ponovi

ispitivanje
-
vjetak ima pravo naknade za vjetaenje
9. Zavrna rije stranaka

-
rezime pravnog i injeninog aspekta
prvo izlae tuilac pa tueni
moe se dozvoliti tuiocu izjanjenje na zavrnu rije tuenog, kao i tuenom

konano izjanjenje na navode tuioca
10. Sud proglaava da je glavna rasprava zakljuena
Prisutne stranke se obavjetavaju o datumu donoenja odluke, odsutne stranke e se
obavijestiti pismeno
149
2. Odgaanje rasprave
prije odravanja ako nisu ispunjene zakonske postavke ili se dokaz ije izvoenje je
odreeno ne moe pribaviti
osam dana prije glavne rasprave sud provjerava da li su ispunjeni uslovi
stranke se pismeno obavjetavaju o vremenu odravanja nove glavne rasprave
3. Odlaganje ve zapoete glavne rasprave
svaka stranka odlaganje moe traiti samo jednom

1. ako se ne moe izvesti dokaz bez krivice stranke
2. radi pokuaja nagodbe
odmah se saoptava vrijeme nove rasprave
4. Nastavak glavne rasprave
ako se ne moe izvesti odreeni dokaz nastavlja se narednog dana
ne moe na neodreeno vrijeme i ne due od 30 dana
izuzetno sa rjeenjem moe produiti rok
provedene radnje se ne provode ponovo, ako nije novi sudija ili je neophodno iz
drugih vanih razloga
150
ANEX III
Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast glavne rasprave
PRIMJER 1.
RJEENJE O ODREIVANJU ROITA ZA GLAVNU RASPRAVE I
NAREDBA O POZIVANJU STRANAKA
Sud donosi
RJEENJE
Odreuje se termin roita glavne rasprave za dan SRIJEDA 24.11.2004 godine sa
poetkom u 12,15 o emu se prisutni punomonici stranka usmeno obavjetavaju te im
se pozivi nee slati. Na glavnoj raspravi e se provesti dokazi
uvidom i itanjem zabiljeke o saobraajnoj nezgodi od 19.8.2002 godine,
uvidom u zapisnik o oteenju vozila tuene od 26.8.2002 godine,
uvidom u raun d.o.o. Alk Olovo auto mehanika br. 4/08 na ime tuitelja,
uvidom u fotokopiju fotodokumentacije
sasluanjem tuitelja u svojstvu parnine stranke na okolnost saobraajne

nezgode
sasluanjem svjedoka ...., adresa...
na okolnosti naina nastanka saobraajne nezgode
te e se provesti vjetaenje po vjetaku saobraajne struke a na okolnost

osnovanosti
i visine tubenog zahtjeva, i to po vjetaku ,
Nalae se punomoniku tuitelja da na raun za depozite ovog suda uplati radi
vjetaenja 250,00 KM.u roku od 8 dana. U sluaju da se navedena novana sredstva ne
uplate, predloeni dokaz vjetaenja se nee izvoditi.
Za glavnu raspravu uputiti pozive tuitelju tuitelja na adresu iz tube uz napomenu
da e biti sasluan u svojstvu parnine stranke i svjedoka ..
na gore navedenu
adresu uz napomenu da se poziva radi svjedoenja u predmetu.
Zapisniar
Sudija
151
PRIMJER 2.
U postupcima razvoda brakova ( sporazumni prijedlog za razvod braka i po tubama
za razvod braka gdje brani suprunici nemaju zajedniku mldb. djecu ), a imajui u
vidu injenicu da sud u ovim sporovima po slubenoj dunosti izvodi dokaze, naelo
ekonominosti nalae da sud odmah zakae roite za glavnu raspravu ukoliko suprotna
strana u odgovoru na tubu (ovo se ne odnosi na sporazumni prijedlog za razvod braka)
nije ukazala na sporne injenice ili pak postavila zahtjev za supruansko izdravanje.
Naravno, ovakav postupak mogu primijeniti sudovi u Republici Srpskoj, obzirom da
Porodinim zakonom nije ureen postupak u porodinim sporovima.
PRIMJER 3.
Tuitelj je kod ovog osnovnog suda u B.L. podnio tubu protiv tuenih radi isplate
duga. U tubi i tokom postupka istie da su tuitelj i tueni zakljuili pismeni ugovor o
zajmu u iznosu od 60.000 KM, sa ugovorenom kamatom 3,5% mjeseno na pozajmljeni
iznos a rok vraanja je godina dana. Par mjeseci po izvrenoj pozajmici tueni su plaali
kamatu od 3,5% ali je poslije isplate iznosa od 75.000 KM su prestali da plaaju i
mjesene kamate a ostali su duni i na ime glavnog duga iznos od 40.000 KM.
Tueni su osporili tubu i postavljeni tubeni zahtejv istiui da je tano da su sa
tuiteljem zakljuili ugovor o zajmu na iznos od 60.000 KM, ali su pri tom ugovorili
nezakonitu kamatnu stopu te da su na ime kamate i glavnog duga tueni tuitelju vratili
iznos od 92.000 km.
Pored predloenog predmeta vjetaenja po vjetaku finansijske struke sud je u
smislu odredbe lana 3 stav 2 Zakona o parninom postupku naloio vjetaku da izvri i
obraun kamate u skladu sa lanom 399 Zakona o obligacionim odnosima, jer ne moe
uivati sudsku zatitu ona kamata koja tuiocu donosi nesrazmjenu imovinsku korist a i
ugovori zakljueni sa kamatom ugovorenom koji donose nesrazmjernu imovinsku korist
su protivni naelima savjesnosti i potenja te naelima jednake vrijednosti davanja iz
lana 12 i 15 Zakona o obligacionim odnosima, a na apsolutnu nitavost ugovora sud
pazi po slubenoj dunosti.
( Presuda Osnovnog suda u B. Luci, postupak po albi u toku)
152
PRIMJER 4.
RJEENJE KOJIM SE TUBA SMATRA POVUENOM
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ:
Sarajevo.
2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija pravnoj stvari tuitelja

protiv tuenog , radi
na
roitu zakazanom za dan
2005. godine u prisustvu
tuenog i
odsutnosti uredno obavjetenog
tuitelja, donio je sljedee:
RJEENJE
Tuba u ovoj pravnoj stvari se smatra povuenom.
O b r a z l o e nj e
Uredno obavjeteni
tuitelj nije pristupio na
roite zakazano za dan
2005. godine, niti je opravdao izostanak. Obzirom da
tuenog nije zahtijevao da
se roite odri, sud je primjenom lana
stav
ZPP odluio kao u izreci rjeenja.
SUDIJA
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu, u
roku od 30 dana od dana primitka rjeenja
153
PRIMJER 5.
Postavlja se pitanje prihvatanja ovakvog stava po odredbama novih Zakona o
parninom postupku, obzirom da sud cijeni opravdanost neprisustva na roitu, u smislu
odredbe lana 97 ZPP-a, te bi istim rjeenjem trebalo odbiti prijedlog za odlaganje
roita i donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom. U ovim situacijama, po
naem miljenu, sud bi trebao bitii rigorozan (npr. stranka trai odlaganje roita do
angaovanja drugog punomonika, jer je prethodnom otkazala punomo, a za naredno
roite istie drugi razlog i sl.). Tuitelj mora biti svjestan zakonskih posljedica
neodazivanja na roita i nastupanja pravne fikcije povlaenja tube, te ovlatenja suda
da cijeni opravdanost razloga neprisustvovanja roitu.
PRIMJER 6.
Ukoliko npr. na roite za glavnu raspravu od pet pozvanih svjedoka nisu uredno
obavijetena dva svjedoka, sud bi po naem miljenju trebao, cijenei naelo
efiikasnosti, otvoriti glavnu raspravu, naloiti strankama da iznesu injenine navode iz
tube, izvedu ostale dokaze koje sud odredio da se izvode, te na osnovu rezultata
raspravljanja odluiti o potrebi izvoenja sasluanja ostalih svjedoka. Imajui u vidu
injenicu da sud nije vezan svojim procesnim rjeenjem, sud tada moe opozvati
sasluanje istih svjedoka ili odrediti nastavak glavne rasprave i ponovo pozvati ostale
svjedoke.
PRIMJER 7.
Zbog preoptereenosti brojem predmeta, tehnikih nemogunosti, nepovezanosti
programskih sistema, u veini sudova ne vri se provjera uslova za odravanje glavne
rasprave prije termina odreenog za odravanje glavne rasprave, to se glavna rasprava
najee odgaa na dan kada je zakazano roite za glavnu raspravu i kada sud odgaa
glavnu raspravu nema svrhe da se ista i otvara. Sud e odgoditi glavnu raspravu kada
suprotna strana koja nije bila prisutna na pripremnom roitu nije uredno obavijetena
ili kada iz odravdanih razloga trai odlaganje roita za glavnu raspravu (npr. nalazi se
na bolnikom lijeenju).
Ukoliko do odravanja glavne rasprave vjetak nije dostavio svoj pismeni nalaz
sud e uvijek odgoditi glavnu raspravu, a vjetaka pozvati da u odreenom roku dostavi
nalaz pod prijetnjom izricanja novane kazne, naravno ukoliko vjetak nije imao
opravdane razloge za kanjenje sa izradom svog nalaza.
154
PRIMJER 8.
P. ...
ZAPISNIK O ROITU ZA GLAVNU RASPRAVU
Sastavljen u Opinskom sudu u ivinicama dana 22.4.2005.godine
OD SUDA PRISUTNI:
PRAVNA STVAR: Radi: naknade tete
Sudija
....
Tuilac....
Tueni: ...
Zapisniar
Poetak u 10,30 sati
Rasprava je javna.
Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Konstatuje se da su na roite pristupili lino tuilac, punomonik tuioca ...,
advokat iz ivinica, punomonik tuenog..... punomo se nalazi u spisu, svjedoci....
te vjetak dr.... iz Tuzle.
Sudija je uputila svjedoke izvan sudnice, te ih upoznala da e biti pojedinano
prozivani radi sasluanja i da se iz tih razloga ne udaljavaju iz suda.
Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi navode tube, pa punomonik
tuioca navodi: Ostajem kod tube i postavljenog tubenog zahtjeva u cjelosti, svih
prijedloga i navoda u tubi. Smatra da je na dan 9.12.2003.god. usljed obavljanja
redovnih poslova i radnih zadataka kod tuene kod istog nastupila povreda u vidu
preloma velike kvrge lijeve nadlaktine kosti u predjelu ramena zbog ega tuilac
smatra da je kod istog nastupila teka tjelesna povreda. Obzirom da se radi o povredi na
poslu, te da se radi o opasnoj djelatnosti to tuilac smatra da je tuena duna istome
nadoknaditi tetu kako je to precizirano u tubenom zahtjevu. Tuilac smatra da u
konkretnom sluaju obavljanje djelatnosti spada u redovne aktivnosti tuioca kod
tuene, te da svojim radom i angaovanjem, obzirom na vrstu djelatnosti nema bilo
kakvog doprinosa i njegove odgovornosti za nastupjelu tetu. Predlaemo da se na
glavnoj raspravi izvedu dokazi kako je to odreeno na pripremnom roitu.
Ozirom da smo dobili nalaz i miljenje vjetaka na isti tuilac nema prigovora ali bi
postavili jedno pitanje vjetaku koje glasi: da li je vjetak prilikom sainjavanja svog
nalaza izvrio neposredni pregled tuioca, te da li obzirom na vrstu povrede ostaje kod
svog miljenje da poveda nije rezultirala naruenje.
Sudija poziva punomonika tuenog da ukratko obrazloi odgovor na tubu, pa
punomonik tuenog navodi: Ostajem kod navoda koje sam dao u odgovoru na tubu,
osporavam osnovanost tubenog zahtjeva da se tuitelju isplati naknada nematerjalne
155
tete u visini kako je to postavljeno u preciziranom tubenom zahtjevu. Smatramo da je

tuilac doprinio da ova teta nastane iz razloga to nije preduzeo mjere zatite na radu
prililkom obavljanja konkretnog posla a to je bio duan kao kvalifikovani kopa na
odravanju u jami da prije preduzimanja radnje dopreme materijala sredstvom rada
visea ina sa vozom, izvrio detaljan pregled istoga sredstva u smislu njegove
ispravnosti, a nakon toga otpoeti sa radom. S obzirom na nain nastanka povrede
slijedi da visea ina sa vozom nije bila ispravna u momentu kad je tuilac sa istom
rukovao radi ega je dolo do iskakanja iste iz leita i povreivanja tuioca. Iz tih
razloga tuilac je bio duan da prethodno izvri pregled ispravnosti sredstva i .kada se
uvjeri da je sredstvo ispravno da preduzme obavljanje posla dopreme materijala vozom
na viseoj ini (3 stupca, 6 bravica, 10 polki). Neznam tano da li je poslije nastale
povrede pregledano pomenuto sredstvo rada, moda i jeste, ali ja o tome nemam
podatke i nemam podatke u emu se ogledala neispravnost sredstva rada, a nakon toga
sredstvo je popravljeno na nain da je isto vraeno ponovo u leite po prethodno
otklonjenim nedostacima ali se ne mogu izjasniti o kojim se nedostacima radilo.
U vezi nalaza vjetaka .... istom prigovaram u dijelu utvrivanja umanjenja stepena
opte ivotna aktivnosti tuioca, smatram da je isti previsoko odreen, a iz nalaza
vjetaka se ne moe zakljuiti na osnovu ega je utvrdio da stepen umanjenja opte
ivotne aktivnosti iznosi 15%. Isto tako traim da se vjetak odreenije izjasni da li je
tuilac trpio bol slabog do srednjeg intenziteta pri izvoenju fizikalnih vjebi i
postepenim optereeni ruke, a ako jeste u kom trajanju, te da pojasni nalaz u dijelu
miljenja da e se bol slabog do srednjeg intenziteta javljati u budue pod odreenim
okolnostima kako je vjetak naveo. U ostalom dijelu na nalaz vjetaka ne prigovaram.
Imajui u vidu prigovore punomonika stranaka na nalaz vjetaka, pristupa se
sasluanju vjetaka ..... iz Tuzle koji se nalazi na listi stalnih sudskih vjetaka.
Sud je upozorio vjetaka da je duan da svoj nalaz da objektivno i u skladu sa
pravilima nauke i struke.
Vezano za istaknute prigovore vjetak navodi: to se tie datog procenta umanjenja
opte ivotne sposobnosti od 15% isti sam dao na temelju prisutnih trajnih posljedica
zadobivene povrede, a iste sam ustanovio klinikim pregledom oteenog koji je
predoen u nalazu od 02.4.2005. godine, te ostale relevantne medicinske dokumentacije
koja je predoena od strane oteenog, te iz ega se moglo zakljuiti da se radi o trajnoj
posljedici ogranienja pokreta u lijevom ramenom zglobu u srednjem stepenu, a to se
tie procenta isti sam dao takoer na osnovu svog medicinskog znanja, iskustva i
usporedbom svih tablica koje su dostupne vjetaku, a koje isti upotrebljava pri
orjentaciji za davanje odreenog procenta kod nastale povrede.Prije svega, glavna
vodilja za odreivanje procenta i miljenja vjetaka u pogledu procenta je kliniki nalaz
kojim se ustanovljavaju trajne posljedice, odnosno funkcionalni nalaz oteenog dijela
tijela i njegova insuficijetnost zgloba prisustva trajno nastalih posljedica.
to se tie povremenog pojavljivanja bola slabog do srednjeg intenziteta moglo se
evidentisati pri izvoenju fizikalnih vjebi i postepenog optereenja ruke i moglo je
trajati do 2 mjeseca. to znai da nakon svake povrede naroito u predjelu ekstremiteta
je potrebno nakon zavrenog lijeenja razgibavati odreeni zglob odnosno ekstremitet
putem fizikalnih vjebi ime bi se postigao odnosno dobio maksimum mogue
pokretljivosti, odnosno funkcije i pokuaj da se zglob odnosno ekstremitet vrati u
prvobitno stanje. Obzirom da su zglobovi graeni od kosti hrskavice, zglobne kapsule
156
koja predstavlja elastino, raztegljivo tkivo koje se mirovanjem tokom lijeenja

retrahuje tako da je nakon lijeenja kod izvoenja fizikalnih vjebi uvijek za sigurno
oekivati kod svakog fizikalnog razgibavanja zgloba i ekstremiteta odreenu jainu boli
koja moe ii uvijek od slabog do granice srednjeg intenziteta to opet zavisi od teine
povrede, a u konkretnom sluaju ide od granice lakog do srednjeg intenziteta, te poto je
zglobna kapsula elastino tkivo, a izgubila je svoju elastinost njenim rastezanjem pri
vjebi nadrauju se nervni receptori ili zavretci koji zasigurno do potpune uspostave
funkcije odnosno razgibavanja zgloba i ekstremiteta daju odreenu bol koja se za
sigurno moe u odreenoj mjeri evidentisati kao i u konkretnom sluaju, a njeno trajanje
do 2 mjeseca kao to sam naveo u nalazu dato je u odnosu na sam supstrat i teinu
povrede, a obzirom na medicinsko isustvo i tretiranje takvih perioda miljenja sam da je
to taj vremenski period za koji se moglo evidentisati tako neto, l iz medicinske
dokumentacije se moe ustanoviti da je tuilac na fizikalnoj terapiji boravio u periodu
od 8.01.2004. do 17.6.2004. godine, a to se vidi iz otpusnice JZU Dom zdravlja
ivinice Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju pod br. zdravstvenog kartona J113 koji glasi na ime tuioca to znai da je sveukupno trajanje fizikalne terapije
iznosili oko 6 mjeseci, a iz svega toga se na temelju teine povrede, medicinskog
iskustva i oekivanog petroda izljeenja odredio i taj vremenski period trajanja
povremenog do srednjeg bola pri izvoenju fizikalnih vjebi. to se tie pojave slabog
bola do granice sredjeg intenziteta ista e se javljati ubudue naroito na vee
optreenje lijevog ramena ruke te pri promjeni klimatskih uvjeta. Ovu tvrdnju vjetak je
u konkretnom sluaju dao na temelju nalaza klinikog gdje se pri pregledu nala izrazita
hipotrofija, oslabljenje miia lijevog ramena i itave lijeve ruke, a stoje posljedica
povrede, odnosno inaktiviteta tj. neupotrebe ruke tokom lijeenja, a poznato je da je
snaga miia ta koja omoguuje ovjeku da obavlja odreeni odnosno teki posao.
Samim tim obzirom na prisutnost odnosno smanjenje miine mase koja odreuje i
miinu snagu zasigurno je da e tokom ivota, a obzirom na trenutni lokalninalaz
tuilac osjeati povremeno lake a po nekad i bolove srednjeg intenziteta kod naroito
veeg optereenja lijevog ramena, odnosno ruke te i pri promjeni klimatskih uvjeta
naroito kada se odnosi na prijelom kosti. Na odgovor punomonika tuioca navodim
da povreda nije rezultirala naruenjem zbog injenice da prijelom kosti nije zacijelio u
loem poloaju to bi remetilo konfiguraciju ramena, a samim tim i izazivalo, odnosno
stvaralo naruenje. to se tie kako sam naveo u nalazu, da i blago izmijenjena
konfiguracija lijevog ramena usljed hipotrofije muskulature sa medicinskog stanovita
to isto ne bi predstavljalo i naruenje. Pregled tuioca sam obavio 31.3.2005. godine to
je i navedeno u nalazu i miljenju od 2.4.2005. godine.
Punomonik tuioca navodi da nakon izjanjenja vjetaka nema primjedbi na njegov
nalaz.
Punomonik tuenog navodi da nakon izjanjenja vjetaka nema primjedbi na njegov
nalaz.
U nastavku postupka pristupa se izvoenju ostalih dokaza i to prvo sasluanjem
prisutnih svjedoka s obzirom da su isti izjavili da imaju drugih obaveza i injenicu da su
se o tome saglasili i punomonici stranaka.
U sudnicu je pozvan svjedok
kojeg je sud upozorio da
je duan da govori istinu i na posljedice davanja lanog iskaza.
157
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca sudija prvo daje rije
punomoniku tuioca i poziva ga da ispita svjedoka.
Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se.....oen 1958.godine u Donjim
Vukovijama, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a ovome to me pita
punomonik tuioca navodim sljedee: Kod tuenog obavljam poslove nadzornika
smjene pa svakodnevno od poslovoe primam nalog za rad na osnovu kojeg prozovem
radnike, a onda ih rasporedim na odgovarajue radno mjesto. Tog dana sam tuioca
rasporedio na dopremu grae na radilite i otpreme graa tj. otpreme materijala sa
radilita, a to se vri sredstvom tzv. voza koja je instalirana na viseoj ini. Na tu vozu
su prikaeni lanci na koje se stavljaju stupci za podgraivanje koje su tog dana trebali
dopremiti tuilac i grupa radnika koja je zajedno sa njim radila. Nakon to se materijal
koji se treba prevesti stavi na tzv. vozu ista se gura mehaniki rukama, a kako je ina
instalirana na stropu prostorije voza se gura u visini iznad glava radnika. Tom vozom se
voze pa i najtei tereti kao npr. trafostanica. Voza se po ini kree tokiima koji se na
njoj nalaze. Tog dana tuilac je bio grupovoa i obino u grupi ima ukupno 4 radnika a
neznam koliko sam tog dana rasporedio radika u grupu na ijem elu je bio tuilac jer
broj radnika zavisi od posla koji trebaju obaviti. Nisam bio oevidac povreivanja
tuioca ali sam doao na lice mjesta nakon to sam obavijeten o povreivanju. Tog
dana kada se tuilac povrijedio dolo je do ispadanja ine iz leita po kojoj se kree
tzv. voza usljed ega je i voza pala a ina udarila tuioca. U konkretnom sluaju dolo je
do pucanja tifta koji vri spajanje ina po kojima se kree tzv. voza radi ega je ina
iskoila iz sastava iz spoja gdje je bila natiklana na drugu inu pa je tako udarila
tuioca. Dunost pregleda ispravnosti ine i voze je mainskog nadzornika koji treba da
pregleda ispravnost visee ine. Od sredstava zatite na radu za obavljanje predmetnih
poslova potrebno je imati rukavice, ljem, odijelo, izme to je tuilac imao tog dana.
Obaveza je i tuioca da ukoliko uoi nedostatak na sredstvu kojim radi da obavijesti
svog pretpostavljenog. U konkretnom sluaju nakon povrede je otklonjen nedostatak i
nastavilo se sa radom i ja nisam bio prisutan tome.
Punomonik tuioca ne prigovara iskazu svjedoka.
Na pitanja punomonika tuioca svjedok odgovori: Nema pravila koliko lica treba da
guraju tzv. vozu. Obaveza tuioca je bila da pregleda sredstvo kojim radi, a on nije
struan tako da moe ocijeniti da li duina tifta koji inu dri na sastavu moe izdrati
odreeni teret.
Punomonik tuioca prigovara iskazu svjedoka navodei da se svjedok izjanjavao i o
okolnosima za koje nije bio oevidac kao to je pucanje spoja ine kojom se kree ztv.
voza.
Svjedok ne trai trokove postupka.
U sudnicu je pozvan svjedok.....kojeg je sud upozorio da je duan
da govori istinu i na posljedice davanja lanog iskaza.
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca Sudija prvo daje rije
Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se....
sin ...,roen 1970.godine u
Zenunima gdje sam i nastanjen, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a
ovome to me pita punomonik tuioca navodim sljedee:
158
Tog dana smo bili trea smjena. Obavljali smo poslove dopreme grae tzv. vozom.
Prvo smo natovarili jedan stari motor i odvezli ga na lager br. 79 gdje smo trebali
natovariti drvene stupce za podgraivanje jame koji smo utovar i izvrili pa smo tuilac
i ja zajedno rukama gurali vozu. Doli smo na dio gdje je blaga krivina i gdje zbog ega
uskog prolaza i materijala koji se nalazio sa strane vozu moe gurati samo jedan ovjek
pa je vozu gurao samo tuilac, a ja sam iza njega ostao 3-4 koraka i odjednom dolo je
do padanja ine i voze sa stropa kojom prilikom je ina udarila tuioca pa je tuilac od
udara pao. Kako se u blizini nalazio i ..... koji je gurao drugu vozu pritrao je i on pa
smo iznijeli tuioca. Tuilac je na glavi imao ljem koji je od udara pukao.
Punomonik tuenog postavlja pitanja svjedoku na koja svjedok odgovori: Ja nisam
pregledao da li je negdje eventualno ina otkopana, a niti je to moja dunost, a ja
neznam da li je to dunost tuioca, a tog dana smo vozom jednom preli istom inom tj.
istom linijom a kad smo se vraali onda je dolo do pucanja i pada ine.
Punomonik tuenog ne prigovara iskazu svjedoka. Svjedok ne trai trokove
postupka.
U sudnicu je pozvan svjedok ..... kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu
i na posljedice davanja lanog iskaza.
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca, sudija prvo daje rije
Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se ....
sin ..., roen 1973.godine u
Tarevu, nastanjen sam u ureviku, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi,
a ovome to me pita punomonik tuioca navodim sljedee: Tog dana radio sam na
dopremi grae u jami. Tuilac nas je vodio na radilite na kotu 60 i tu su nas ekale
dvije voze jedna prazna a druga je bila natovarena reduktorom 616. Voa grupa je bio
tuilac, a u grupi nas je bilo jo trojica. Praznu vozu smo gurali ispred natovarene voze
sa reduktorom tako da je ova natovarena gurala ovu praznu vozu i proli smo linijom
bez ikakvih problema. Nita nije ukazivalo na neku neispravnost, ine su inae visee na
lancima i imaju odreeni slobodan hod posebno pod teretom, meutim nita
neuobiajeno nismo primijetili. Na radilitu smo se zadrali otprilike nekih 40 minuta
jer smo utovarili drvene stupce za podgraivanje jame na obje voze pa je ispred nas
jednu vozu gurao tuilac i ..., a drugu vozu iza njih smo gurali ja i ... Kad smo doli na
dio gdje je tijesan prolaz jer je skuen prostor, tu je bio montiran grabuljar tako da
usljed toga vozu moe da gura samo jedan radnik, vozu je nastavio da gura tuilac a iza
njega je ostao .... , da bi u jednom momentu dolo samo do padanja sa stropa i ine i
voze kojom prilikom je ina udarila tuioca. Tuilac je imao na glavi ljem, meutim od
udara ljem mu je spao sa glave.
Punomonik tuenog postavlja pitanje na koje svjedok odgovori: Ne znam da li je
tuilac prethodno obiao cijelu liniju, a grupovoa inae prije rada obie liniju da ispita
ispravnost trase.
Punomonik tuenog ne prigovara iskazu svjedoka. Svjedok ne trai trokove
postupka.
Pristupa se sasluanju tuioca.
159
Od strane suda tuilac je upozoren da je duan da govori istinu.

Sudija daje rije punomoniku tuioca da ispita tuioca,
pa tuilac daje
podatke o sebi i navodi: Zovem se.... sin .., roen sam 1971. godine u ureviku gdje
sam i nastanjen, a ovome to me pita moj punomonik navodim sljedee: Kad sam
dobio nareenje od nadzornika, sili smo u jamu, odmah sam se raspremio i pregledao
vozu jer sam dobio od nadzornika obavijest da je na vozi natovaren reduktor. Moja
dunost je bila da taj reduktor odvezemo na kotu 79. Ispred te natovarene voze bila je
jedna prazna voza. Rasporedio sam ljude poto sam pregledao i utvrdio ispravnost voze
krenuli smo trasom prema koti 79. Uz put sam gledao ine, nije bilo nikakvih problema
do kote 79. Tamo smo natovarili obadvije voze drvenim stupcima i onda smo prvu vozu
gurali Mirsad i ja a drugu . Kad smo doli do skuenog prostora uzeo sam ja da
poguram vozu kako bi proli kroz tijesni dio.Odjednom je dolo do pada voze zajedno
sa inom kojom prilikom me ina udarila. Imao sam ljem na glavi koji je usljed udara
spao sa glave.
Punomonik tuenog postavlja pitanja na koja tuilac odgovori: Stijenjeni prostor do
kojeg je dolo usljed radova koje je na ienju jame radila druga firma nema znaaja na
kretanje voze jer je ista ila po viseoj ini a ima znaaj samo to je nama radnicima bio
otean prolaz, a da nas je bilo vie u tom momentu svi bi stradali. Kad guram vozu
lampom koja se nalazi na ljemu pratim kretanje voze, pomjeranje ina koje usljed
tereta imaju slobodan hod i nisam uoio nikakvu neispravnost, a tog dana smo samo mi
koristili tu liniju za dopremu grae i niko drugi nije proao poslije nas nakon to smo
odvezli reduktor, a prije nego smo se vratili istom linijom sa natovarenom graom a
kada je i dolo do nesree. Kad sam doao do suenog prostora za kretanje nisam uoio
nikakve promjene na ini a napominjem da je reduktor koji smo izvukli vani bio tri puta
tei od grae koju smo istom linijom vraali.
Punomonik tuenog prigovara iskazu tuioca.
Na upit suda tuilac odgovori: tog dana rasporeen sam kao kopa na odravanju
jame u okviru kojih poslova dolaze i poslovi dopreme grae za podgraivanje jame.
Moja je obaveza da ukoliko uoim nedostatak koji bi doveo u pitanje bezbijednost rada
da o tome obavijestim svog pretpostavljenog, a tog dana kad sam iao po dopremu
grae nisam uoio nikakav nedostatak na ini i vozi, a tog dana ja sam bio trea smjena,
dakle prije mene su radile dvije smjene.
Punomonik tuenog ne prigovara na preostali dio tuioca.
Punomonik tuioca odustaje od zahtjeva da tueni dostavi pravilnik o sistematizaciji
poslova i radnih zadataka.
U nastavku postupka se vri uvid u ugovor o radu na ime tuioca br. 01-1/98 od
15.01.2004 godine, rjeenje o prestanku radnog odnosa na ime tuioca br. 01-2/30-04 od
02.6.2004. godine, u prijavu o nesrei na poslu od 09.12.2003. godine, rjeenje Zavoda
za mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar Sektor za ocjenjivanje radne sposobnosti
od 20.9.2004. godine, nalaz i miljenje specijaliste od 10.12.2003. godine, nalaz i
miljenje Ijekara specijliste od 19.02.2004. godine, nalaz i miljenje neuroloke klinike
KC Tuzla od 16.6.2004. godine, otpusnica od 17.6.2004. godine, nalaz i miljenje
Ijekara KC Tuzla od 12.3.2004. godine, nalaz i miljenje Ijekara od 19.02.2004. godine,
nalaz i miljenje hiruke klinike KC Tuzla od 10.12.2003.godine, doznake o bolovanjuizvjetaj o privremenoj nesposobnosti za rad od 30.8.2004 godine i isti takav izvjetaj
od 04.10.2004. godine, vozne karte na relaciji urevik-ivinice- Tuzla na ukupan
160
iznos od 121,00 KM kao i raune apoteke ivinice na iznos od 15,70 KM, 19,00 KM i
15,00 KM i slubenu zabiljeku sainjenu od strane tuenog od 11.12.2003. godine a
vezano za povreivanje tuioca.
Na izvedene dokaze punomonici stranaka su izjavili da nemaju primjedbi.
Punomonik tuioca navodi da odustaje od zahtjeva za rentu tj. povlai zahtjev u tom
dijelu kao i zahtjev za isplatu nematerijalne tete zvog naruenosti.
Na povlaenje tube u tom dijelu punomonik tuenog pristaje.
Sud donosi
RJEENJE
Prima se na znanje povlaenje tube u dijelu zahtjeva za isplatu nematerijalne tete za
pretrpljene duevne bolove zbog naruenosti u iznosu od 1.000,00 KM i isplatu rente u
mjesenom iznosu od 100,00 KM,.
Na rjeenje o povlaenju tube punomonici stranaka se odriu prava na albu pa je
rjeenje o povlaenju za navedeni dio zahtjeva pravomono.
Punomonici stranaka ne trae posebanotpravak rjeenja o povlaenju.
U zavrnom izlaganju punomonik tuioca navodi: Da je tokom postupka na osnovu
izvedenih dokaza jasno utvreno da je tubeni zahtjev tuioca osnovan, da je teta
nastupila usljed obavljanja djelatnosti kod tuene, te da je po tom osnovu tuena i duna
tuiocu nadoknaditi tetu. Takoer istiemo da u obavljanju djelatnosti od strane tuioca
kod tuene iz konkretnog dogaaja ne moe se smatrati da postoji doprinos tuioca
obzirom da isti svojom radnjom nije doprinio da nastupi kod istoga teta. Kao
smjenovoa iz predmetnog dogaaja tuilac nije mogao predvidjeti niti je raspolagao
bilo kakvim podacima da bi u konkretnom sluaju moglo doi do pada ine, te iz tih
razloga ne vidimo niti jedan propust tuioca koji je iz konkretnog dogaaja mogao
proizai kao jedan od uzroka nastanka tete. Tuilac nije imao nikakvu obavezu da
nadzira ispravnost predmetne ine jer je to u nadlenosti drugih lica koja su angaovana
u jamskim radovima. Takoer tuilac nije mogao predvidjeti nastanak tete padom
predmetne ine obzirom da je na tim poslovima i ranije se obavljala djelatnost, da je on
neposredno radio na tim poslovima u smjeni vie od 2 sata, te da je pad predmetne ine
oko jedan sat iza ponoi uinjen iz objektivnih razloga, a ne iz subjektivnih razloga niti
aktivnou tuioca. Iz svih naprijed navedenih razloga smatramo da je tuena duna pro
principu objektivne odgovornosti tuiocu nadoknaditi tetu, da doprinosa i odgovornosti
tuioca u konkretnom sluaju nema, te predleamo sudu da usvoji tubeni zahtjev u
cjelosti, da obavee tuenu na nadoknadu trokova postupka u visini utvrenom adv.
tarifom uzimajuui pri tome vrijednost predmetnog spora a prema opredijeljenom
trokovniku koji se odnosi na sastav tube, zastupanje punomonika tuioca na
roitima, trokovi vjetaenje, uveani za porez od 10 % kao i sudske takse prema
odluci suda.
U zavrnom izlaganju punomonik tuioca navodi: Tuena smatra daje nakon
provedenog postupka i izvedenih dokaza se pokazalo da ima doprinosa tuioc u
nastanku tete, a koja se sastoji u tome da je on kao voa grupe-brigadir propustio da sa
dunom panjom pregleda viseu inu sa vozom kojim se koristio kao sredstvom rada
prilikom dogaaja koji e nakon toga uslijediti. Na taj nain tuilac se mogao uz dunu
panju pregledanja sredstva rada uvjeriti da obavljanje posla nije bezbijedno ili da bi
161
moglo doi do ugroavanja tjelesnog integriteta odnosno do povreivanja. Molimo sud

da svestrano sagleda i ocijeni sve izvedene dokaze, te da cijeni postupanje tuioca u
konretnoj stvari. Smatramo da nije opravdano dosuditi na ime nematerijalne tete iznose
kao to se zahtijevaju tubom, odnosno da bi isti trebali biti nii obzirom na doprinos
tuioca, te u tom smislu predlaemo da se tuilac odbije sa vikom tubenog zathjeva.
Konstatuje se da je glavna rasprava zakljuena.
Punomonici parninih stranaka su od strane suda obavijeteni da e sud presudu u
predmetnoj pravnoj stvari donijeti dana 20.5.2005. godine u 15,30 sati, da su presudu
duni preuzeti u pisarnici ovog suda.
Zavreno u 13,00 sati.
Zapisniar,
Sudija
PRIMJER 9.
Tuiteljica M.N. je kod suda podnijela tubu protiv tuenog K.V. kojom trai da se
utvrdi da je po osnovu graenja stekla pravo vlasnitva na porodinoj kui sa dijela, a
koja se u naravi sastoji od prizemlja, sprata i tavana.
Na glavnoj raspravi na kojoj se raspravlja o tubenom zahtjevu tuiteljice kojim trai
da se utvrdi pravo suvlasnitva na porodinoj kui po osnovu graenja sa dijela, u
toku sasluanja parninih stranaka pojavljuje se sporna injenica da li porodina kua
ima i podrumske prostorije koje u posjedu iskljuivo dri tuiteljica, te da istoj ne
pripada pravo suvlasnitva na tavanske prostorije. Na prijedlog tuiteljice sud je na
roitu za glavnu raspravu prihvatio izvoenje dokaza uviaja na licu mjesta na ove
okolnosti, jer je tuiteljica uinila vjerovatnim da bez svoje krivice nije mogla predloiti
dokaz na pripremnom roitu, te je odredio nastavak glavne rasprave.
PRIMJER 10.
Sudska praksa:
Ako je tuilac umjesto prvobitno tuenog naznaio kao novog tuenog
njegovog pravnog sljedbenika, u pitanju je ispravka tube, a ne preinaenje tube
u subjektivnom smislu.
Iz obrazloenja:
Tuba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 26.12.1991 godine Osnovnom sudu
udruenog rada u B.L., a ako tuena je oznaena ''Elektro Glamo''
''Elektrohercegovina'' Mostar u kome je tuilac radio u trenutku kada je uzrokovana
teta. U toku trajanja postupka pred Osnovnim sudom udruenog rada u Banjoj Luci,
ova tuena je osporila osnov i visinu tubenog zahtjeva.
Na roitu odranom pred prvostepenim sudom 01.07.1994 godine tuilac je kao
tuenu oznaio EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka. Tuena je na ovom roitu i u toku
trajanja postuka pred niestepenim sudovima tvrdila da se radi o subjektivnom
162
preinaenju tube izjavljujui istovremeno da ne pristaje da stupi u parnicu umjesto

prvobitno tuenog.
Prvostepeni sud je, a kako to proizilazi iz stanja spisa ovog predmeta, na roitu za
glavnu raspravu, odranom 18.09.1995 godine, donio rjeenje kojim se odbija prijedlog
tuene EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka, (dalje: tuene) da se odlui o dozvoljenosti
preinaenja tube. Prvostepeni sud u obrazloenju svoje presude navodi da je nesnovan
prigovor tuene o nedostatku pasivne legitimacije, jer da je Odlukom janog preduzea
''Elektroprivreda RS'' Pale, broj 01-18-7/92, od 19.08.1992 godine, osnovano
Elektroprivredno preduzee za distribuciju elektrine energije Distribucija Banja Luka
(dalje: Elektroprivredno preduzee) kao pravni sljedbenik biveg preduzea
''Elektrokrajina Banja Luka i dijelova Elektropreduzea ''Elektrohercegovina'' i EP
''Slapovi na Uni'', a Odlukom od 10.11.1992 godine o privremenom nainu finansiranja
elektroprivrednih preduzea Republike Srpske ''Elektrokrajina'' Banja Luka u uslovima
vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti osnovano i EP ''Elektrokrajina'' Banja
Luka (ovdje: tuena) koja je, pored ostalih, obuhvatilo i optinu Glamo, odnosno RJ
''Elektro Glamo''.
Drugostepeni sud je povodom albenog prigovora tuene o nedostatku pasivne
legitimacije u obrazloenju svoje odluke naveo da u cijelosti prihvata injenine i
pravne zakljuke prvostepenog suda. U prednjem se u bitnom iscrpljuju razlozi
neestepenih presuda, a na osnovu kojih su niestepeni sudovi zakljuili da je tuena
pasivno legitimisana u ovome sporu.
Tuena u reviziji ponovno osporava pasivnu legitimaciju u ovome sporu navodei da
nije odgovorna za tetu koja je predmet svoga spora, ve prvobitno tuena EP
''Elektrohercegovina'' Mostar, koja i sada pravno postoji, i da je tuilac izvrio
subjektivno preinaenje tube, u smislu lana 192 zakona o parninom postupku (dalje
ZPP).
Preinaenje tube u subjektivnom, smislu prema odredbi lana 192 ZPP-a, nastupa
usljed promjene istovjetnosti stranaka. Promjena istovjetnosti stranaka nastupa samo u
pogledu tuenog, jer tuilac moe umjesto prvobitnog tuenog tuiti drugo lice (stav 1.)
Za takvo preinaenje tube trai se pristanak novog tuenog, kao i pristanak
prvobitno tuenog ako se ovaj uspustio u raspravljanje (stav 2) . novi tueni mora
primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazila u trenutku kad u nju stupa (stav
3). Subjektivnog preinaenja pored drugih sluajeva (lan 195, 208 stav 5 lan 210 i 215
stav 1ZPP-a) nema kad na mjesto prvobitno tuenog stupa njegov nasljednik ili kad na
mjesto prvobitno tuenog stupa njegov nasljednik ili kad na mjesto prvobitno tuenog
stupa njegov sukcesor u spornom graansko-pravnom odnosu. U ovom posljednjem
sluaju radi se o procesno-pravnoj sukcesiji kao posljedici univerzalne graanskoprocesne sukcesije (prestanak, odnosno pripajanje pravnog lica). Prvobitno tueni
prestaje biti stranka u postupku, a njen sljedbenik sukcesor preuzima stranaki
posloaj.
Prema tome ako je opstojan zakljuak niestepenih sudova da je tuena pravni
sljednik prvobitno tuene EP ''Elektrohercegovina'' Mostar, onda u tom sluaju, protivno
revizionim prigovorima tuene, nema subjektivnog preinaenja tube, u smislu lana
192 ZPP-a. Naprotiv, ako tuena to nije, to tvrdi revident, postojalo bi subjektivno
preinaenje tube u smislu navedenog zakonskog prpisa kad je tuilac umjesto
163
prvobitno tuene EP ''Elektrohercegovina'' Mostar tuio tuenu, pa bi se trebala

primijeniti pravila o postupku povodom preinaenja tube.
(Vrhovni sud Republike Srpske, broj Rev-41/97 od 26.05.1999 godine)
PRIMJER 11.
RJEENJE O ODGODI ZAKAZANOG ROITA
(lan 111 ZPP-a FBiH i RS)
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
Broj:...
Sarajevo,... godine
Opinski sud u Sarajevu i to Sudija u pravnoj stvari tuitelja...
isplate ...KM, van roita, dana...godine, donio je
protiv tuenog ...radi
RJEENJE
Odgaa se roite za glavnu raspravu zakazano za dan srijeda... godine i odreuje
se novi termin roita za dan srijeda....
godine u 12 sati.
OBRAZLOENJE
Kako je uvidom u sudski spis osam dana prije zakazanog termina roita za glavnu
raspravu utvreno da nisu ispunjene procesne pretpostavke za odravanje pripremnog
roita jer tueni nije uredno obavijeten o datumu i asu roita, to je odlueno da se
termin roita za glavnu raspravu odgodi prema propisu l.l 11. Zakona o parninom
postupku.
SUDIJA
1.Rjeenje dostaviti:
TUITELJU, TUENOM
2. O rjeenju radi evidencije obavijestiti Predsjednika suda ev. 15.12.2004. godine
PRIMJER 12.
164
U toku trajanja glavne rasprave u predmetu utvrenja nitavosti ugovora o razmjeni

nekretnina zakljuenog izmeu prednika tuiteljice i tuenih u toku izvoenja dokaza
sasluanja tuiteljice u svojstvu stranke sud je utvrdio injenicu da tuiteljica nije jedini
zakonski nasljednik iza smrti njenog supruga, ve da u krug zakonskih nasljednika ulaze
i dva sina tuiteljice.
Imajui u vidu odredbu lana 366, a u vezi sa lanom 293 stav 3 Zakona o parninom
postupku, da sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti da li lice koje se
pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku, u ovakvoj situaciji odlae glavnu
raspravu, nalae tuiteljici da tano oznai stranke u postupku, pod prijetnjom
posljedica iz lana 67 Zakona o parninom postupku, a u vezi sa lanom 295, 336 i 66
istog zakona, te e ukoliko ne postupi po nalogu suda tubu odbaciti kao neurednu.
PRIMJER 13.
U predmetu RS-1397/02 sud je odbio tuitelja sa zahtjevom ukljuenje u udruenje
graana Radio Maksi taks, i sa zahtjevom na naknadu tete. Rjeenjem Okrunog
suda u Banja Luci, alba tuitelja je uvaena i predmet vraen na ponovno postupak, jer
je ista presuda donesena od strane sudije pred kojim nije odrana glavna rasprava, te je
povrijeeno osnovno naelo iz lana 4 Zakona o parninom postupku, raspravno naelo
i naelo neposrednosti, a slijedom toga i lan 8 Evropske konvencije za zatitu prava i
sloboda, ne u tehnikom smislu, ve u sutinskom smislu rijei. (Rjeenje Okrunog
suda Banja Luka G 321/04).
ANEX IV
Javnost glavne rasprave u vezi sa medijskim praenjem sudskih postupaka
Naelo javnosti parninog postupka obuhvata, naravno uz mogunost prisustvovanja
raspravi svim punoljetnim licima, i ovlatenje da se saznanja sa glavne rasprave
saoptavaju putem sredstava javnog informisanja. Ovo pitanje se ne tie direktno
materije novih Zakona o parninom postupku, ali je veoma aktuelno u dananjem
trenutku kada se u medijima esto prate sudski postupci, a o nainu tog praenja postoje
razliita miljenja. U prolosti je panja javnosti bila usmjerena uglavnom na krivine
postupke, ali se u posljednje vrijeme pojavljuje i problem neadekvatnog medijskog
praenja pojedinih parninih postupaka. S tim u vezi, vano je da sudije u praksi
pravilno postupaju na roitu za glavnu raspravu, prilikom traenja predstavnika medija
da prisustvuju istoj, te eventualno vre snimanja uesnika u postupku i uredujueg
sudije. Naravno, sve to se odnosi na dostupnost glavne rasprave medijima se odnosi i
na sudske odluke.
to se tie samog medijskog izvjetavanja sa sudskih postupaka, valja naglasiti
osnovni princip u radu Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, to jest da je
ograniavanje javne rasprave o sudstvu i sudskim postupcima koji su u toku podlono
stroem nadzoru Europskog suda, poto je po njegovom miljenju funkcioniranje
165
pravosua od vitalnog znaaja za svako demokratsko drutvo, pa je nesporan i interes

javnosti da i putem javnih glasila bude upoznata sa nainom na kojem sudstvo izvrava
svoje drutvene zadae.
Tako je u presudi Worm v. Autria, Evropski sud s time u vezi utvrdio sljedee:
Nesporna je injenica da sudovi ne mogu djelovati u vakuumu. Iako su sudovi mjesta
na kojima se utvruje krivnja ili nevinost za kazneno djelo optuene osobe, to ne znai
da se prije ili tijekom kaznenih postupaka ne mogu voditi rasprave o predmetu, kako u
specijaliziranim asopisima, tako i u tisku ili u najiroj javnosti. Pod uvjetom da ne
prekorai granice postavljene u interesu pravilnog vrenja pravde, izvjetavanje o
sudskim postupcima, ukljuujui i komentar, pridonosi njihovoj otvorenosti, i stoga je
ono u potpunosti sukladno zahtjevima sadranim u lanku 6. stavku 1 Konvencije o
javnosti suenja. Ne samo da mediji imaju pravo iriti takve informacije i ideje, nego ih
javnost ima pravo i primati.
Meutim, kritiki komentari o funkcioniranju sudstva ili novinski izvjetaji o
konkretnim sudskim postupcima koji su u toku, ne bi trebali svojom neodmjerenou ili
injeninom ili pravnom neutemeljenou prekoraiti granice slobode izraavanja, jer
tako ugroavaju autoritet i nepristranost sudstva kao kontrolora zakonitosti i jamca
pravde u dravi vladavine prava. Legitimna svrha ograniavanja neije slobode
izraavanja radi zatite autoriteta sudske vlasti nije toliko zatita ugleda samog sudstva
ili pak pojedinih pravosudnih slubenika od javne kritike ve prije svega zatita funcije
sudstva u drutvu tj stvaranje pretpostavki za osiguranje prava svakoga na pravino
suenje od strane za to zakonom ovlatenog, autoritativnog i nepristrasnog suda.
Demokratski pravni sistem titi dakle sudstvo, ne zbog njega samoga, ve zbog njegove
iznimno vane funkcije u vrenju vlasti. A da bi ono tu funkciju moglo uspjeno i
ispunjavati, graani moraju potovati ovlasti sudstva, te imati povjerenje u sudove kao
prava mjesta za rjeavanje pravnih sporova.
Stoga svako neopravdano, neutemeljeno i zlonamjerno umanjivanje tog povjerenja ili
uzurpiranje sudskih ovlatenja od strane bilo koga (ukljuujui tu i medije i novinare),
ne ugroava toliko samo sudstvo, ili pojedine sudije, koliko ono zapravo ugroava
spomenutu iznimno vanu drutvenu funkciju sudova, a time i vitalne interese svakog
graanina. Iz dosadanje prakse Europskog suda za ljudska prava proizilazi da nije
doputeno vriti nikakav pritisak, pa ni verbalni na sudsku vlast, s ciljem uticaja na tok i
ishod nekog sudskog postupka, nije doputeno iznositi miljenja ni informacije kojima
se na grubi nain vrijea ugled i dostojanstvo sudija, te nije doputeno pri donoenju
odluka sudijama inputirati neasne motive ili im pripisivati nezakonite postupke jer se i
na taj nain potkopava autoritet sudstva. Time se na poseban nain ugroava i pravo na
pravedno i nepristrasno suenje, a koje je pravo garantovano lanom 6 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U pogledu materije vodjenja glavne rasprave, za sudije moze biti zanimljiv nain na
koji ce tretirati pripadnike medija u sudnici. to se tice novinara iz pisanih medija,
ukoliko javnost nije iskljuena sa glavne rasprave, oni imaju pravo prisustvovati
raspravi, s tim da ne ometaju vodjenje iste. Dileme mogu nastati kada su u pitanju
elektronski mediji i kada novinarska ekipa eli da snimi kadrove sa suenja i iste
emituje u programu. U ovim sluajevima vie nema posebnih pravila, ve svaki sudija
mora da postupa kako smatra da je najbolje, s tim da u njegovom postupanju postoji
ravnotea izmeu prava medija da u interesu javnosti izvjetava sa roita i nastojanja
166
da se roite odri dostojanstveno i efikasno. Smatramo da ukoliko postoji zahtjev za

video snimanje roita od strane ekipe nekog medija, istima treba omoguiti snimanje
na poetku roita za glavnu raspravu, u trajanju od nekoliko minuta (to e u veini
sluajeva njima biti sasvim dovoljno), a zatim nastaviti roite bez ometanja. Ukoliko
postoji zahtjev da se fotografiu prisutni, fotografa treba upozoriti da moe snimati
samo osobe koje daju svoj pristanak na to, radi potovanja privatnosti prisutnih uesnika
postupka.
ANEX V
Osvrt na zakon o vjetacima u federaciji bih
Materiju vjetaenja u Federaciji BiH dodatno ureuje i novi Zakon o vjetacima
(Slubene novine Federacije BiH br. 49/05). Donoenje ovog Zakona bi trebalo da
olaka rad sudovima u Federaciji prilikom provoenja vjetaenja, i donese vie reda u
ovoj oblasti, poto se njim ureuju uvjeti i postupak izbora i imenovanja vjetaka u
sudskom, upravnom i prekrajnom postupku.
U prvom poglavlju Zakona vjetak se definie kao lice koje je imenovano za
obavljanje poslova vjetaenja u skladu sa odredbama ovog Zakona. Drugo poglavlje
Zakona obuhvata odredbe o fizikim licima kao vjetacima. Prvo se reguliu uvjeti za
vrenje funkcije vjetaka i postupak njihovog imenovanja. Ovaj postupak poinje
objavljivanjem javnog poziva, koji objavljuje Federalni ministar pravde. Kandidati
zatim podnose zahtjev za imenovanje vjetaka. Radi utvrivanja prijedloga liste
Federalni ministar pravde formira strunu komisiju, koja vri testiranje kandidata i
razgovor sa njima. Zakon navodi kriterije za imenovanje vjetaka, a meu njima su
najvaniji struno znanje i sposobnost da nepristrasno i odgovorno obavlja poslove
vjetaka. Prema Zakonu imenovanje i razrjeenje vjetaka vri Federalni ministar
pravde na prijedlog komisije. Vjetak se imenuje na period od 6 godina i moe biti
ponovno imenovan. Nadalje je predvieno da se sastavlja lista vjetaka, koja meutim
nije obavezujua za sud i druge organe koji vode postupak. Sadraj ove liste se
objavljuje u Slubenim novinama Federacije.
Kandidat koji nije imenovan za vjetaka dobija rjeenje kojim se odbija njegov
zahtjev. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena ali se moe pokrenuti upravni spor.
Zakon takoe predvia i imenik vjetaka. Naime, Federalno ministarstvo pravde vodi
evidenciju o vjetacima u imeniku, koji predstavlja javnu knjigu. Vjetak nakon
imenovanja daje sveanu izjavu pred federalnim ministrom pravde. Vjetak moe biti
ponovno imenovan, a nakon isteka perioda od 6 godina vjetak treba da podnese
zahtjev za ponovno imenovanje i na prijedlog komisije mandat mu se produava. Ovo
produenje mandata moe se vriti vie puta. Predsjednici sudova i drugi organa koji
vode postupak prate rad vjetaka i o tome obavijetavaju federalnog ministra pravde, te
se time vri nadzor nad radom vjetaka. Stranke mogu podnijeti primjedbe na rad
vjetaka federalnom ministru pravde. Struna komisija vri periodinu ocjenu rada
vjetaka, te predlae i izrie odgovarajue mjere ukoliko vjetak nesavjesno radi svoj
posao, kao to je javna opomena.
167
lanom 27 Zakona regulisano je razrjeenje dunosti vjetaka. Ovo razrjeenje se vri

rjeenjem federalnog ministra pravde iz razloga poblie navedenih u ovom lanu. Zakon
istie naelo nezavisnosti u radu vjetaka. Vjetak je duan da vodi dnevnik obavljenih
vjetaenja. Ako se u postupku pojavi potreba za sloenim ili timskim vjetaenjem, a
vjetak ocjeni da je za utvrivanje injenica neophodno angairanje vjetaka druge
svrhe, duan je o tome pismeno obavijestiti organ koji je odredio vjetaenje, radi
angairanja vjetaka druge struke. Vjetak je duan da se striktno pridrava roka koji
mu je utvren za obavljanje poslova vjetaenja, te je obavezan da prilikom vjetaenja
uva slubene tajne. Kao velika novost u ovom Zakonu regulie se i obuka za vjetake,
koja je obavezna a prema pravilniku koju donosi federalni ministar prave. Takoer je
novina i obavezno osiguranje vjetaka od odgovornosti za tetu priinjenu u toku
obavljanja poslova vjetaenja. lanom 37 regulie se tarifa o nagradi i naknadi
trokova za rad vjetaenja. Ovu tarifu donosi Federalno ministarstvo pravde i
objavljuje se u slubenim novinama Federacije, s tim da se nagrada odnosi na obavljeno
vjetaenje, a naknada na trokove koje vjetak ima. Takoer je predvieno da sudovi u
odluci o trokovima postupka odreuju nagradu i naknadu prema odredbama tarife koja
je vaila u momentu obavljanja vjetaenja, odnosno u skladu sa ugovorenom nagradom
i naknadom, ako je ugovoreni iznos manji od onog koji je predvien tarifom.
Treim poglavljem zakona regulie se pravno lice za obavljanje vjetaenja.
Predvidjeno je da za obavljanje vjetaenja Federacija, kanton, grad, Opina ili drugo
pravno i fiziko lice mogu osnovati privredno drutvo za obavljanje vjetaenja. Ovo
pravno lice se upisuje u imenik kad ispuni uvjete. Rjeenje o ovom upisu donosi
federalni ministar pravde. Ukoliko ovo pravno lice prestane ispunjavati zakonom
predvidjene uvjete, takoe Federalno ministarstvo pravde donosi rjeenje o brisanju iz
imenika. lanom 34 predviena je i dunost obavljanja vjetaenja od strane privrednog
drutva, ukoliko predmet vjetaenja spada u njegovu djelatnost.
Kaznene odredbe Zakona smjetene su u etvrto poglavlje. Tako je predvidjeno da e
se neopravdano odbijanje obavljanja poslova vjetaenja kazniti novanom kaznom s
tim da se ova odredba odnosi na privredno drutvo za obavljanje poslova vjetaenja.
Ostale odredbe smjetene su u petom poglavlju Zakona. Njima je izmeu ostalog
predvidjeno da poslove vjetaenja u Federaciji mogu obavljati vjetaci sa teritorije
cijele BiH, s tim da izuzetno, ukoliko BiH nema vjetaka u pojedinanim sluajevima
moe biti odreen vjetak iz druge drave, koji prema Zakonu te drave ispunjava
uvjete.
168
ANEX VI
Dileme u pogledu sasluanja stranaka kao dokaza u parninom postupku
elevantne odredbe koje se tiu izvoenja ovog dokaza sadrane su u lanu 99. stav 1.
taka 3., lanu 104, lanu 106. i lanu 107., te lanu 163. - 168. ZPP-a FBiH i ZPP RS
te u lanovima 66 stav 3 i 130 do 135 ZPP-a BiH. Radi pojednostavljenja, u daljem
tekstu e se navoditi odredbe entitetskih zakona koje su identine. Za razliku od ranijih
zakona, koji su davali ovlatenje sudu da izvede i dokaze koje stranke nisu predloile,
ako su ti dokazi znaajni za odluivanje, pa time i ovlatenje suda da odredi provoenje
dokaza sasluanja stranaka iako taj dokaz stranke nisu predloile, novi zakoni
mogunost izvoenja ovog dokaza vezuju samo za sluaj da je stranka stavila takav
prijedlog. Okolnost da je po ranijim zakonima sporne injenice vane za odluku sud
mogao utvrivati i sasluanjem stranaka, a koja je bila u svrsi tada vaeeg naela
materijalne istine, imala je svoj odraz i u praksi sudova, koji su provoenje ovog dokaza
u pravilu obavezno odreivali ak i kada nije postojao opravdan razlog za takvo
postupanje. Zbog dominacije raspravnog naela i naela slobodne dispozicije stranaka,
te s tim u vezi i pravila tereta dokazivanja, sadranih u novim procesnim zakonima,
mogunost izvoenja dokaza sasluanja stranaka se vezuje iskljuivo za prijedlog
stranaka.
Dakle, prema novim zakonima uslovi za izvoenje ovog dokaza na glavnoj raspravi
jesu:
-da je bar jedna od stranaka stavila takav prijedlog,
-da je sud rjeenjem o zakazivanju roita za glavnu raspravu odredio izvoenje tog
dokaza
Takoe, odredbe iz ranijeg ZPP, da sud moe odluiti da se saslua samo jedna
stranka, ako se uvjeri da drugoj stranci odnosno osobi koja se ima sasluati za stranku
nisu poznate sporne injenice ili da njeno sasluanje nije mogue, novi ZPP sada ne
sadri. Zato se u praksi sudova moe pojaviti dilema da li se prijedlog stranke za
izvoenje ovog dokaza mora ticati svih stranaka u sporu, odnosno kako postupiti u
sluaju kada se predloi izvoenje dokaza sasluanja samo jedne stranke (samo tuitelja
ili samo tuenog). Argumenti za stav da se izvoenje ovog dokaza mora ticati svih
stranaka u sporu mogli bi se temeljiti na samoj stilizaciji odredbe lana 163. ZPP koja
govori o izvoenju dokaza sasluanja stranaka", a ne o izvoenju dokaza sasluanja
stranke", kao i na sadrinu odredbe lana 99. stav 1. taka 3. ZPP koja propisuje da se
kod izvoenja dokaza sasluanja stranaka prvo sasluava tuilac, a zatim tueni.
Takoe, u prilog ovom stavu moe biti i odustvo odredbi ranijih zakona prema kojoj se
odluka suda da se saslua samo jedna stranka vezuje jedino za sluaj ako druga stranka
uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.
169
Argumenti za suprotan stav, tj. za mogunost da se prihvati prijedlog stranke za

sasluanje samo jedne stranke, tj. za sasluanje samo tuitelja ili samo tuenog, mogu se
pravdati prije svega naelom slobodne dispozicije stranaka i dominantnim raspravnim
naelom, u kojima prioritetno mjesto ima princip tereta dokazivanja, pa time i
mogunou stranke da kod stavljenog prijedloga suprotne stranke za sasluanje samo
jedne stranke, stavi prijedlog i za sasluanje druge stranke, odnosno svih stranaka u
postupku. Ovaj suprotan stav mogao bi imati prevagu, pogotovo ako se ima u vidu da se
izvoenje i dokaza sasluanja stranaka treba ticati samo pitanja bitnih za donoenje
odluke, dakle spornih relevantnih injenica, a o kojima stranke imaju neposredno
saznanje.
S tim u vezi smatramo da ne bi bilo suvino podsjetiti se na jednu od definicija
relevantnosti dokaza odnosno injenica, a koja glasi: relevantan dokaz je onaj dokaz
koji na bilo koji nain ini postojanje neke injenice vie ili manje vjerovatnim nego to
bi to bilo bez tog dokaza, pri emu je ta injenica od znaaja za presuenje spora.
Primjer: kod tubi za naknadu tete gdje se kao tueni oznaava osiguravajue
drutvo, opravdanim se moe pokazati samo izvoenje dokaza sasluanja tuitelja kao
oteenog, a ne i sasluanje zakonskog zastupnika osiguravajueg drutva.
I u sluajevima kada je tuenom postavljen privremeni zastupnik, kod ocjene da se
izvoenje tog dokaza tie relevantnih injenica za predmetni spor, opravdavali bi
prihvatljivost prijedloga za izvoenje dokaza sasluanjem samo tuitelja kao parnine
stranke.
Na izvoenje dokaza sasluanja stranaka primjenjuju se prema lanu 168. ZPP
odredbe o izvoenju dokaza sasluanja svjedoka, ako za sasluanje stranaka nije to
drugo propisano. Ovo drugaije odreenje tie se prije svega pitanja poziva
stranaka.Naime, za razliku od pozivanja svjedoka koje se vri dostavljanjem poziva
lino svjedoku, za stranku ije sasluanje je odreeno, a koja nije bila lino prisutna na
pripremnom roitu, prema odredbi lana 166. ZPP poziv se dostavlja punomoniku
stranke koji je duan da o tome svoju stranku obavijesti. Samo u sluaju da stranka ije
sasluanje je odreeno nema punomonika, poziv takvoj stranci se dostavlja lino.
Zahtjev koji je u tom pogledu imperativno odreen lanom 166. ZPP tie se dunosti
suda da u pozivu naznai:
-da e se na roitu za glavnu raspravu izvoditi dokaz sasluanja parninih stranaka,
-da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsutnosti druge stranke.
Ako stranka ima punomonika, njegova je obaveza da svoju stranku obavijesti o
izvoenju ovog dokaza i postupanju suda u sluaju izostanka stranke.
Takoe, drugaije odreenje vezano za izvoenje dokaza sasluanja stranaka u
odnosu na izvoenje dokaza sasluanja svjedoka tie se i pitanja primjene prisilnih
mjera. Za razliku od odredbe lana 137. koja propisuje dunost svjedoka da se odazove
pozivu suda i da svjedoi, kao i odredbe lana 410. ZPP koja predvia mogunost
prisilnog dovoenja svjedoka i njegovo novano kanjavanje u sluaju neopravdanog
izostanka ili samovoljnog ili neopravdanog udaljenja sa mjesta gdje treba da bude
sasluan, kod izvoenja dokaza sasluanja stranaka odredbom lana 167. ZPP izriito je
propisano da se prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja ne mogu
170
primijeniti nikakve mjere prisile, niti se ta stranka moe prisiliti na davanje iskaza. To
znai da u takvoj situaciji sud jedino moe odustati od izvoenja ovog dokaza.
I sam nain izvoenja dokaza sasluanja stranaka drugaije je regulisan u odnosu na
izvoenje dokaza sasluanja svjedoka. Za razliku od dokaza sasluanja svjedoka koji se
prema lanu 105. i lanu 144. ZPP izvodi tako to stranke ispituju svjedoka uz datu
mogunost suda da postavlja pitanja svjedoku, dokaz sasluanja stranaka izvodi se na
nain propisan lanom 104. ZPP. Naime, prema ovoj odredbi stranku koja ima
punomonika prvo ispituje njen punomonik, a nakon toga suprotna stranka, dok
stranku koja nema punomonika najprije ispituje sud. Pri tome nema mjesta za dilemu
da li pri ispitivanju stranke koja ima punomonika i sud moe postavljati pitanja,
obzirom da je takva mogunost predviena u lanu 106. ZPP, koja propisuje da sudija
moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja.
ANEX VII
Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast dokazivanja
PRIMJER 1.
DOKAZIVANJE KADA STRANKE DISPONIRAJU ZAHTJEVIMA KOJIMA
NE MOGU DISPONIRATI
Tuitelji su kod osnovnog suda u B.L. podnijeli tubu protiv tuenih radi postojanja
usmenog ugovora o kupoprodaji. U tubi i u toku postupka istiu da je prednik tuitelja
A. M. zakljuio 1956 godine sa tuenom ugovor o kupoprodaji nekretnina upisanih u
ZKUL. Broj 206,k.o.Laktai. Ugovor je u cjelosti izvren, a plaena je i kupoprodajna
cijena, tako da tuitelji dre u posjedu predmetne nekretnine, a posjed je upisan u
starom katastarskom operatu koji je vaio od 1959 do 1975, a u faktikom posjedu je od
1956.godine do danas prednik tuitelja. Kako tuitelji ne posjeduju pismeni
kupoprodajni ugovor, a prema odrdbama Zakona o prometu nekretnina propisano je da
je kupoprodaja zakonita ukoliko je ugovor zakljuen usmeno prije stupanja na snagu
Zakona o prometu nepokretnosti, to su tuitelji u konanom predloili da se tubenom
zahtjevu u cjelosti udovolji uz naknadu trokova parninog postupka.
Tuena je osporila tubu i postavljeni tubeni zahtjev istiui da tuitelji
nemaju valjan pravni osnov za sticanje prava svojine na predmetnim nekretninama, jer
ni tuitelji,a ni njihovi pravni prednici sa tuenom nisu nikada zakljuili bilo kakav
ugovor o prometu nekretnina, a kako se radi o nekretninama u drutvenom vlasnitvu to
nema uslova ni za sticanje prava vlasnitva po osnovu odraja.
Pored predloenih dokaza od strane parninih stranaka, i pored injenice da parnine
stranke nisu predloile izvoenje ovog dokaza, sud je u smislu odredbe lana 3 stav 2
Zakona o parninom postupku odredio izvoenje dokaza pribavljanjem i itanjem
Zbirke isprava od 1941 godine od strane Zemljino-knjinog ureda, na okolnosti da li
postoji zabrana raspolaganja istim nekretninama u smislu Izmjena i dopuna Zakona o
prometu nepokretnosti ( SL. LISt SR BiH 22/91). lanom 1 izmjena dodat je lan 16
171
kojim je utvreno da poljoprivredna i umska zemljita, zgrade, stanovi i poslovne

prostorije kao posebni dijelovi zgrada u drutvenoj svojini ne mogu se prenositi,
otuivati, zamjenjivati i na drugi nain s njima raspolagati ako su pribavljena u
drutvenu svojinu na osnovu Zakona o Agrarnoj reformi i kolonozaciji.
( Presuda Osnovnog suda u B. Luci, postupak po albi)
PRIMJER 2.
ZAPISNIK O UVIAJU UZ UEE VIE VJETAKA
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-1703/98
Sarajevo, 16.09.2005.godine
ZAPISNIK
Sastavljen na licu mjesta u Semizovcu, ul. Stara cesta br. 47. dana
16.09.2005.godine
SASTAV SUDA:
PRAVNA STVAR:
Sudija: ...
TUITELJ: .... i dr.
Zapisniar: Mundehasi Enesa
TUENI: ... i dr.
RADI: ponitenje Ugovora o kupoprodaji i predaje u posjed

Sa poetkom u 12,00 asova.
Konstatuje se da je za tuitelja pristupila ..... adv.iz Sarajeva i I, III-tuitelj lino i IVtuitelj lino
Konstatuje se da je za I-tuenog pristupila ....
Konstatuje se da je pristupio II-tueni lino u pratnji pun. .... adv. iz Sarajeva
Konstatuje se da je pristupio vjetak geometar ....
Konstatuje se da je pristupio vjetak graevinske struke ....
Sudija zajedno sa prisutnim punomonicima obilazi predmet spora iz tube i
protivtube, te nakon toga punomonik tuitelja sudu na licu mjesta pokazuje parcele
koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora ije se ponitenje trai.
172
Tuitelj ... izjavljuje da je dio parcele koju je on koristio prije rata ... prodao Hasnovi
Adisu, te e isti svoju parcelu pokazati u prisustvu suda prisutnom geometru.
Hasanovi Adis pokazuje sudu i prisutnom geometru ta mu je to ... pokazao prije
nego to su sklopili kupoprodajni ugovor, ta on to njemu prodaje, te je vidljivo na licu
mjesta, a to II-tueni i pokazuje od betonskog zida koji se nalazi uz ulicu, da mu je
rekao da prodaje 30-40 m od ahta koji se nalazi u uvali, od kue prema tom ahtu, 3040 m, i od ceste prema brdu 15 duluma.
Prisutni punomonik I-tuenog izjavljuje da je ona prije prodaje bila prisutna na licu
mjesta zajedno sa Muminovi Hasibom koji je bio ispred kupca, punac i Muanovi
Kasim i Bajramovi Sedin i da je predstavniku kupca pokazala ono to je ona uivala od
1969. godine.
Vjetak geometar zajedno sa prisutnim strankama obilazi predmetne parcele, te se isti
upoznaje sa predmetom i obimom vjeaenja, a to su katastarske estice koje su predmet
tubenog i protivtubenog zahtjeva, a koje su prisutnom vjetaku pokazale stranke u
postupku, da izvri identifikaciju istih i da prikae posjedovno stanje, s posebnim
osvrtom na parcele koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora.
Vjetak graevinske struke upoznat sa predmetom vjetaenja, potpornim zidom, te je
potrebno da isti u svom nalazu prikae u povrini kao i vrijednost izvedenih radova na
izgradnji zida, kako zida ispred kue tako i do ceste, ime je bio nasut ispred kue i dali
je mogu povrat u preanje stanje, obzirom da tuitelji tvrde da je parcela bila obradivo
zemljite ljivik.
Sud donosi
RJEENJE
Nastavak roita za glavnu raspravu e biti odreen u ponedeljak 19.09.2005.godine
nakon izvrene konsultacije sa punomonicima parninih stranaka o emu e vjetaci
biti obavijeteni.
Vjetacima se nalae da svoje pismene nalaze i miljenja dostave u roku od 15 dana.
ZAPISNIAR
DOVRENO
PRIMJER 3
RJEENJE O ISPLATI TROKOVA UVIAJA
KANTON SARAJEVO
BROJ:_______________
Sarajevo, _______________
SUDIJA
173
Opinski sud u Sarajevu i to sudija ..., u predmetu tuitelja_______________

_______________
protiv
tuenog
________________________
_________donio je dana ___________________
radi
RJEENJE
-PUTNI RAUNU gornjem predmetu sudska komisija izvrila je uviaj na licu mjesta u Sarajevu, u
ul.
dana
Sa polaskom u ____________ asova i povratkom u ___________ asova.
TROKOVI UVIAJA SASTOJE SE OD:

1.SUDIJA
DNEVNICA PAUAL
2.ZAPISNIAR
KM
3.VJETAK
DNEVNICA PAUAL
DNEVNICA PAUAL
SVEGA:
KM
Prednji trokovi padaju na teret polagaa plaeno

________________________________________
______________________________________ poloenog na depozitom raunu ovog
suda broj: 10100-696-16 na kartici partiji broj:________________________
Ostatak pologa u iznosu od __________________ KM ima se vratiti polagau na
adresu
____________________________________________________________________
_____
_________________________
174
a prednji trkovi su obraunati u smislu odredbe i isplatiti trokove na zahtjev stranke

(Sl.list SR BiH 2/71).
SUDIJA
PRIMJER 4 .
RJEENJE O NOVANOM KANJAVANJU SVJEDOKA
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: PR-...
Sarajevo, 16.03.2005. godine.
Opinski sud u Sarajevu i to sudija .., u pravnoj stvari tuitelja .. iz Sarajeva, ul.
Dobrinjske bolnice br. 11. protiv tuenog . Sarajevo, ul. Mula Mustaafe Baeskije br.
10. radi isplate plata, na roitu za glavnu raspravu dana 16.03.2005.godine u
prisutnosti tuiteljice a u odsutnosti uredno obavjetenog tuenog, donio je slijedee,
RJEENJE
Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, ... svjedok, koji nije pristupio na
roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 16.03.2005. godine.
Obrazloenje
Svjedok iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 16.03.2005.godine,
nije pristupio, a izostanak nije opravdao.
Primjenom odredbi lana 410. stav 1. ZPP-a, novano je kanjen sa 500,00 KM,
usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka svjedoka, postupak
produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi.
Shodno lanu 410. stav 2. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se
zamjeniti kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne
u skladu sa odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana.
Sudija
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana
dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.
175
PRIMJER 5.
RJEENJA O ODREIVANJU VJETAENJA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
Broj P
Sarajevo,
/03 -A
2005. godine
Opinski sud Sarajevo i to sudija u pravnoj stvari tuitelja,

, protiv
,
radi
v.s.
KM, na pripremnom roitu dana
. godine, na osnovu
lana 150. ZPP-a, donio je slijedee:
RJEENJE
ODREDJUJE SE VJETAENJE PO VJETAKU
suda u Sarajevu broj
ZA VJETAKA SE ODREUJE
iz Sarajeva
u predmetu Opinskog
,
Nalae se vjetaku da izvri vjetaenje na okolnost

Nalae se vjetaku da nakon uvida u dokumentaciju i preduzimanja potrebnih
radnji saini struni nalaz i miljenje, te isti sudu dostavi najkasnije do
.
godine.
Ovim rjeenjem vjetak je ovlaten da u svrhu vjetaenja moe izvriti uvid u
potrebnu dokumentaciju bilo da je ista u posjedu parninih stranaka ili dravnih
ustanova ili institucija.
Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
SUDIJA
176
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
BROJ: P ...
SARAJEVO, ... g.
Opinski sud I u Sarajevu i to sudija ... u pravnoj stvari tuitelja ... iz Sarajeva
ul.Obala Maka Dizdara br.7, zastupan po ... advokatu iz Sarajeva i umjeaa na strani
tuitelja ... iz Sarajeva, protiv tuenog ... ul.Dolina br.8, Sarajeva, radi raskida ugovora i
naknade tete, na pripremnom roitu odranom dana...godine, donio je sljedee:
R J E E NJ E
Odreuje se izvoenje dokaza vjetaenjem po vjetaku graevinske struke, a za
vjetaka se odreuje ..., iz Sarajeva, ul.Marka Marulia br. 9/8.
Vjetak je duan podnijeti svoj nalaz i miljenje u roku od 15 dana od dana dostave
prijepisa ovog rjeenja te dostaviti zahtjev za naknadu trokova u istom roku.
Vjetak je duan nakon izvrenog uvida u dokumentaciju u spisu, zapisnik
obezbjeenja dokaza od 25.8.1988.godine, projektnu dokumentaciju, izvjetaj o
utroenim sredstvima za izgradnju predmetnog stana broj 02/3-KJ 9417/88 od
10.10.1988.godine, broj 02/3-KJ 3226/89 od 15.3.1989.godine, da se izjasni na:
visinu utroenih sredstava za izgradnju predmetnog stana do 25.8.1988.g.
vrijednost radova za izgradnju stana a prema projektnoj dokumentaciji.
visinu uloenih sredstava za izgradnju predmetnog stana a po cijenama u vrijeme
zavretka istog.
SUDIJA
POUKA: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
177
PRIMJER 6.
RJEENJE O ISPLATI TROKOVA VJETAENJA
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SREDINJA BOSNA
OPINSKI SUD U TRAVNIKU
Broj: Rs: ....
Travnik, 17.01.2005.god.
Opinski sud u Travniku, po sucu .... u pravnoj stvari tuitelja ... iz N.Travnika,
zastupan po pun. ... odvjetniku iz N.Travnika, protiv tuenog ..., radi naknade tete,
donio je dana 17.01.2005.godine, slijedee:
R J E E NJ E
Nalae se blagajni ovog suda da stalnom sudskom vjetaku iz oblasti ekonomije
dipl.ecc. .... na ime obavljenog vjetaenja isplati iznos i to:
- na ime davanja nalaza i miljenja iznos od
150 KM
sa obraunatim porezom i doprinosom, te 43%

te ista doznaiti na iro raun vjetaka br1701501000000058, kod Gospodarska banka
N.Travnik, poziv na br.585995
Obrazloenje
Rjeenjem ovog suda br.Rs.207/04.od 09.11.2004 godine, odreeno je vjetaenje po
vjetaku ekonomske struke, ... dipl.ecc.
Tuitelj - tueni, je na ime vjetaenja predujmio na iro- raun depozita suda iznos
od 220 KM.
Nakon obavljenog vjetaenja i datog nalaza i miljenja vjetaka, je sudu dostavio
svoj trokovnik kojim potrauje na ime davanja nalaza i miljenja iznos od 15o KM.
Cijenei podneseni trokovnik, obzirom na sloenost predmeta, valjalo je donijeti
odluku kao u izreci rjeenja.
Prilog:- kopija virm.uplatnice
SUDAC:
178
PRIMJER 7 .
RJEENJE O NOVANOM KANJAVANJU VJETAKA
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-...
Sarjevo, 10.01.2005. godine.
Opinski sud u Sarajevu i to sudija , u pravnoj stvari tuitelja zastupan po
advokatu iz Pala protiv tuenog , zastupan po advokatu iz Sarajeva, radi
ponitenja ugovora, na roitu za glavnu raspravu dana 10.01.2005.godine u prisutnosti
tuitelja i punomonika tuenog, donio je slijedee,
RJEENJE
Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, ... vjetak geodetske struke, koji nije
pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 10.01.2005. godine.
Obrazloenje
Vjetak iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 10.01.2005.godine,
usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka vjetaka postupak
Shodno lanu 412. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se
Sudija
POUKA Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana
179
PRIMJER 8
ZAMOLNICA ZA PROVOENJE DOKAZA SASLUANJEM SVJEDOKA
PRED ZAMOLBENIM SUDOM
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-...
OPINSKOM SUDU U APLJINI
APLJINA
Pred ovim sudom u toku je parnini postupak po tubi UL. Drage Palavestre br.13
koju zastupa ... advokat iz Sarajeva, protiv tuenog ... iz apljine, urmanci bb koga
zastupa ... advokat iz Sarajeva i ... iz Sarajeva ul. Odobaina br.26A, radi priznanja
prava vlasnitva i uknjibe, v.s. 1.050,00 KM.
Na pripremnom roitu, dana 10.03.2005.godine, na prijedlog punomonika tuitelja i
prvotuenog odreeno je provoenje dokaza pred zamoljenim sudom. Na osnovu lana
128 stav 2 ZPP-a dostavljamo slijedeu
ZAMOLNICU
Za izvoenje dokaza sasluanjem u svojstvu parnine stranke prvotuenog ....iz
apljine, urmanci bb.
Predmet spora je priznanje prava vlasnitva na stanu koji se nalazi u Sarajevu ulica
Grbavika broj 131/IV povrine 44 m2, kao i pripadajuim dijelovima zajednikih
prostorija i zamljita ispod zgrade. Navedeni stan prvotueni je stekao na osnovu
ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stanova koji je zakljuio sa
drugotuenim dana 25.06.1986. godine u kome je proputen upis clausule intabulandi.
Prvotueni je zakljuio ugovor sa tuiteljicom dana 22.10.2004. godine, ovjerio pred
sudom i kod poreske uprave. Kako se tuiteljica ne moe upisati kao vlasnik, na osnovu
lana 38 Zakona o vlasniko pravnim odnosima, predlae da sud utvrdi da je po osnovu
valjanog ugovora o kupoprodaji stekla pravo vlasnitva nad predmetnim stanom, to su
tueni duni priznati i trpiti da se u Zemljino knjinom uredu Opinskog suda u
Sarajevu u knjizi poloenih ugovora izvri upis prava vlasnitva na ime tuiteljice.
Punomonik prvotuenog u odgovoru na tubu ne osporava injenine navode iz tube,
pravni osnov i tubeni zahtjev. Drugotueni u odgovoru na tubu navodi da ne raspolae
podacima da je prvotueni isplatio cijenu po ugovoru koji je zakljuio sa drugotuenim,
niti postoje dokazi da je stan moga prodati tuiteljici.
Prvotuenog .... potrebno je sasluati u svojstvu parnine stranke na okolnosti:
180
zakljuenja ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stana sa

prvotuenim dana 25.06.1986. godine,
isplate kupoprodajne cijene po navedenom ugovoru
naina useljena i svojstva u koritenju predmetnog stana.
Zapisnik o izvedenom dokazu potrebno je dostaviti ovom sudu najkasnije do
20.05.2005. godine kako bi se proitao na glavnoj raspravi.
Sudija
ANEX VIII
Problemi vezani za pravo albe protiv rjeenja po prijedlogu za povrat u prijanje
stanje
Odredbom lana 233. stav l. ZPP FBiH i ZPP RS te lana 200 stav 1 ZPP BiH
propisano je da je protiv rjeenja prvostepenog suda doputena alba, ako u Zakonu nije
odreeno da alba nije doputena, dok je stavom 2. istog lana propisano da ako zakon
izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje prvostepenog suda moe se
pobijati samo u albi protiv konane odluke.
U pogledu rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje i rjeenja
kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje, odredbom lana 333. ZPP-a FBiH
i ZPP RS te 268 ZPP BiH, propisano je da posebna alba nije doputena. To znai da se
sukladno odredbi lana 233. stav 2. ZPP F BiH i ZPP RS, te lana 200 stav 2 ZPP BiH
ova rjeenja mogu pobijati samo albom protiv konane odluke.
S tim u vezi postavlja se pitanje koje su to konane odluke na koje se moe uloiti
alba, a time ujedno i pobijati rjeenje povodom prijedloga za povrat u prijanje staje, a
od kojeg pobijanja vezano za konanu odluku zavisi da li se radilo o nezakonitom
postupanju odnosno onemoguavannju raspravljanja, to znai i da bi osnovanost tog
pobijanja opravdavala ukidanje konane odluke po lanu 227. stav 1. taka 2. ZPP F
BiH i ZPP RS.
Pri ovom razmatranju treba poi od same sadrine odredbe lana 328. ZPP F BiH i
ZPP RS, koja institut povrata u preanje stanje vezuje za 2 oblika proputanja
stranke i to:
-
proputanje roita
proputanje roka za poduzimanje neke radnje u postupku, a koje

proputanje mora da ima za posljedicu gubitak prava stranke na
poduzimanje te radnje.
Kada se radi o proputanjima roita ili roka za poduzimanje radnje tokom
prvostepenog postupka sve do donoenja prvostepene odluke, stranka moe odluku o
181
prijedlogu za povrat u prijanje stanje pobijati albom protiv te prvostepene odluke kao
konane.
Problem se postavlja kod rjeenja po prijedlogu za povrat zbog proputanja roka za
albu. Prije svega, postavlja se pitanje kada stranka taj prijedlog treba da podnese,
odnosno koji momenat se ima smatrati njenim saznanjem za proputeni rok, a to je
ujedno odluno i za ocjenu blagovremenosti prijedloga.
Ako je stranka uredno primila prvostepenu odluku sa poukom o pravu na albu,
onda se momenat saznanja za proputeni rok za izjavljivanje albe ne moe
smatrati dan kada je njena alba na prvostepenu odluku odbaena kao
neblagovremena. Naime, na stranki je u tom sluaju dunost odnosno obaveza da vodi
rauna da svoje pravo na izjavljivanje albe iskoristi u propisanom zakonskom roku,
dakle i da vodi rauna kada joj istie rok za albu. Ako postoje opravdani razlozi zbog
kojih stranka nije mogla podnijeti albu u datom roku, onda stranka ima pravo da u roku
propisanom lanom 329. stav 2. ZPP F BiH i ZPP RS podnese prijedlog za povrat u
preanje stanje zbog proputenog roka za albu, ali mora istovremeno sa podnoenjem
tog prijedloga i da obavi proputenu radnju, tj. da podnese albu.
U tom sluaju prvostepeni sud e prvo odluiti o prijedlogu, pa ako ga odbije i donese
rjeenje o odbacivaju albe kao neblagovremene, onda to rjeenje o neblagovremenosti
albe ima karakter konane odluke na koju je doputena alba, te se tom albom moe
pobijati i rjeenje o prijedlogu za povrat u preanje stanje po lanu 233. stav 2. ZPP.
Meutim, ta ako se prijedlog za povrat usvoji, rjeenjem suda? Koja bi u tom sluaju
bila konana odluka prvostepenog suda, protiv koje bi suprotna stranka mogla podnijeti
albu kojom bi pobijala i ovu odluku o prijedlogu. Takve odluke nema jer sud ne donosi
posebno rjeenje kojim se utvruje blagovremenost albe. Da li bi se u takvoj situaciji
rjeenje suda o usvajanju prijedloga moglo smatrati konanom odlukom?
Odredbe ranijih parninih zakona su imale jasnu regulativu jer prema toj odredbi
alba na rjeenje kojim se prihvata povrat nije bila doputena, osim ako je prijedlog
prihvaen protivno odredbi koja je propisivala da se ne moe zahtjevati povrat u
prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se propusti povrat u
prijanje stanje ili ako je proputeno roite odreeno u pogledu prijedloga za povrat u
prijanje stanje, ili ako se radilo o nepravodobnom prijedlogu. Dakle, po ranijem ZPP
ovakva odluka se nije mogla pobijati ni albom protiv konane odluke.
Slina je situacija i kada stranka podnese prijedlog za povrat tek nakon to primi
rjeenje kojim se njena alba na prvostepenu presudu odbacuje kao neblagovremena,
a sud taj prijedlog ne odbaci kao neblagovremen ve ga odbije. Dakle, i u ovom
sluaju postavlja se pitanje staje konana odluka protiv koje se moe uloiti alba,
kojom bi se moglo pobijati i ovo rjeenje.
Poto takve konane odluke nema, postavlja se pitanje da li bi u ovoj situaciji,
uskraivanjem prava na albu na rjeenja iz lana 333. ZPP F BiH i ZPP RS te lana
268 ZPP BiH, bio povrijeen lan 6. Evropske Konvencije koji garantuje pravo na
pristup sudu, a koje pravo se protee i na albeni sud, te lan 13. Evropske Konvencije
koji garantuje pravo na djelotvoran pravni lijek.
182
ANEX IX
Dileme u pogledu pravomonosti presude i roka za izvrenje inidbe
1.Dileme vezane za pravomonost presude
Zbog nepostojanja zakonskih odredbi koje bi jasno i precizno regulisale pitanje o
tome kada presuda postaje pravosnana, u praksi sudova esto se primjenjuje tumaenje
prema kojem presuda, (u sluaju kada je izjavljena alba), postaje pravosnana danom
donoenja presude kojom je odlueno o albi, to je, u sluaju kada se presuda po ZPP-u
dostavlja strankama, sasvim pogreno, i to iz vie razloga od kojih emo navesti neke:
Ovakvo tumaenje u direktnoj je suprotnosti sa odredbama l. 197. st. 2. kojima je
propisano da presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u
kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada
im je dostavljena.
Rok za dobrovoljno izvrenje inidbe ne bi trebao poeti prije nego to stranka koja je
izjavila albu sazna za ishod odluke po albi (ako nije prisustvovala donoenju odluke).
U nekim sluajevima, kada se dostavljanje odluke po albi stranci koja je izjavila
albu obavi sa velikim zakanjenjem u odnosu na dan donoenja odluke (zbog
odsutnosti, promjene adrese, ili drugih razloga), presuda bi postala pravosnana, pa ak
i izvrna, prije nego to stranka (kojoj je izvrenje inidbe naloeno) sazna za ishod
odluke po albi, pa bi takva stranka bila uskraena za mogunost dobrovoljnog
izvrenja odluke i bila prinuena da snosi trokove izvrnog postupka koji se moda ne
bi vodio da je stranka znala da je odluka doneena i sa kakvim ishodom.
2. Dileme u pogledu roka za izvrenje inidbe naloene presudom
Odredbe ZPP-u, kako starih, tako i novih, kojima je odreeno od kada poinje
tei rok za izvrenje inidbe (lan 179. st. 3. novog ZPP-u) na koju je tueni obavezan
presudom, kao i odredbe o tome kada presuda postaje pravosnana (lan 196. st. 1.), su
nedovoljno regulisane i neprecizne, te su ak u odreenoj mjeri i kontradiktorne sa
odredbama l. 203. st. 2., i kao takve izazivaju odreene dileme, ali i praktine
probleme kod izvrenja pojedinih odluka.
Razlog tome lei u injenici da u lanu 179. ne postoje odredbe koje bi
premostile vezu i uklonile kontradiktornost izmeu tog lana i lana 203. st. 2., jer u
lanu 179. nedostaju odredbe kojima bi se rok za dobrovoljno izvrenje inidbe u
sluaju kada je izjavljena alba vezao za pravosnanost odluke kojom je inidba
naloena, zbog ega bi lan 179. bilo nuno dopuniti stavom 4. koji bi mogao glasiti
otprilike ovako:
''Ukoliko je stranka kojoj je naloeno izvrenje odreene inidbe protiv presude
izjavila albu kojom se odluka napada u pogledu te inidbe, rok za njeno izvrenje
poinje tei prvog dana nakon donoenja, a u sluajevima u kojima strankama prema
183
odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud prvog dana nakon dostavljanja
pravosnane presude stranci kojoj je izvrenje inidbe naloeno''.
U meuvremenu, dok se Zakon ne dopuni (kao to vidite, mi razmiljamo
optimistino), sudovi bi u odlukama kojima se nekoj od stranaka nalae izvrenje kakve
inidbe mogli na drugaiji nain nego to su to do sada inili odreivati poetak roka za
izvrenje inidbe, a jedna od moguih varijanti mogla bi biti i ovakva:
Obavezuje se tueni .. da tuiocu .. na ime .. u roku od 30 dana od dana
donoenja, a u sluajevima u kojima strankama presudu dostavlja sud dostavljanja
pravosnane presude tuenom, isplati ...
(U praksi sudovi su najee koristili formulaciju u roku od . dana od
dana pravosnanosti ., to je opet nedovoljno jasno, budui da dan u pogledu
nastupa pravosnanosti nije ni u praksi ni u Zakonu jasno odreen.)
Zbog nepostojanja zakonskih odredbi koje bi jasno i precizno regulisale pitanje o
tome kada presuda postaje pravosnana, u praksi sudova esto se primjenjuje tumaenje
prema kojem presuda, (u sluaju kada je izjavljena alba), postaje pravosnana danom
donoenja presude kojom je odlueno o albi, to je, u sluaju kada se presuda po ZPP-u
dostavlja strankama diskutabilno, i to iz vie razloga od kojih emo navesti neke:
Ovakvo tumaenje je u suprotnosti sa odredbom lana 197. stav 2. kojom je
propisano da presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u
kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada
im je dostavljena.
Rok za dobrovoljno izvrenje inidbe ne bi trebao poeti prije nego to stranka koja je
izjavila albu sazna za ishod odluke po albi (ako nije prisustvovala donoenju odluke).
U nekim sluajevima, kada se dostavljanje odluke po albi stranci koja je izjavila
albu obavi sa velikim zakanjenjem u odnosu na dan donoenja odluke (zbog
odsutnosti, promjene adrese, ili drugih razloga), moe doi do situacije da bi presuda
postala pravosnana, pa ak i izvrna, prije nego to stranka (kojoj je izvrenje inidbe
naloeno) sazna za ishod odluke po albi, pa bi takva stranka bila uskraena za
mogunost dobrovoljnog izvrenja odluke i bila prinuena da snosi trokove izvrnog
postupka koji se moda ne bi vodio da je stranka znala da je odluka doneena i sa
kakvim ishodom.
184
ANEX X
PRIMJERI I OBRASCI IZ SUDSKE PRAKSE U POGLEDU SUDSKIH ODLUKA
PRIMJER 1.
ODLUKA KOJOM SE USVAJA TUBENI ZAHTJEV
BOSNA l HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPINSKI SUD U IVINICAMA
Broj:
ivinice, 22.12.2004 godine
Opinski sud u ivinicama po sudiji .., u pravnoj stvari tuioca iz . zastupan po
punomoniku advokatu iz ivinica, protiv tuenog ivinice, zastupan po
punomoniku, advokatu iz ivinica, radi naknade tete, nakon glavne rasprave
odrane dana 13.9.2004 godine u prisutnosti tuioca, punomonika tuioca i
punomonika tuenog, dana 22.12.2004 godine, donio je slijedeu:
PRESUDU
Obavezuje se tueni da tuiocu isplati: za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja
opte ivotne aktivnosti iznos od 2.800,00 KM, za pretrpljene fizike bolove iznos od
1.750,00 KM i za pretrpljeni strah iznos od 1.400,00 KM, te da mu naknadi izgubljenu
zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja u iznosu od 3,36 KM, sve ukupno
iznos od 5.953,36 KM zajedno sa zateznom kamatom poev od dana 22.12.2004.
godine kao dana presuenja, kao i da tuiocu na ime trokova parninog postupka isplati
iznos od 1.133,09 KM, sve u roku od 30 dana od prijema prijepisa presude pod
prijetnjom prinudnog izvrenja.
Sa preostalim dijelom tubenog zahtjeva za naknadu tete, u iznosu od 2650,00 KM,
tuilac se odbija.
Obrazloenje
Tuilac je protiv tuenog podnio tubu dana 08.11.2002 godine, radi naknade tete. U
tubi je naveo da je dana 26.6.2001. godine, radei kod tuenog na poslovima stolara,
prilikom obrade drvene ukrasne lajsne zvane blenda na maini zvanoj frezer, zbog
neispravnosti maine doivio povredu na radu u vidu traumatske amputacije dijela
drugog prsta lijeve ruke. Kako je usljed zadobijene povrede kod tuioca nastupilo
umanjenje opte ivotne aktivnosti u procentu od 10%, te kako je tuilac trpio fiziku
bol i strah, a uz to je izgubio odreenu zaradu jer je za vrijeme dvomjesenog bolovanja
185
primao manju naknadu nego to bi dobio da je radio, tuilac se dana 22.8.2002. godine
obratio tuenom sa zahtjevom za isplatu naknade pretrpljene tete, pa kako mu tueni
tetu nije isplatio, tuilac je podnio predmetnu tubu kojom trai da mu tueni isplati: na
ime pretrpljenih duevnih bolova zbog umanjenja opte ivotne aktivnosti iznos od
4.400,00 KM, na ime pretrpljenih.
PRIMJER 2.
ODLUKA KOJOM SE ODBIJA TUBENI ZAHTJEV
BOSNA l HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPINSKI SUD U IVINICAMA
Broj: .
ivinice, 02.7.2004. godine
Opinski sud u ivinicama, po sudiji u pravnoj stvari tuioca iz urevika,
zastupan popunomoniku.., advokatu iz Tuzle, protiv tuenogzastupanog po
punomoniku pravniku zaposlenom kod tuenog, radi naknade tete, nakon glavne
rasprave odrane dana 04.6.2004. godine u prisutnosti tuioca i punomonika parninih
stranaka, dana 02.7.2004. godine, donio je sljedeu
PRESUDU
Tubeni zahtjev tuioca koji glasi: Tueni je duan tuiocu na ime naknade tete,
trokova dislociranja stambenog i porodinog objekta koji su izgraeni na njegovoj
parceli oznaenoj kao k..br. 80 zvana "Stupa" upisana u pl. br. 492 u k.o. urevik
isplatiti novani iznos od 56.254 KM zajedno sa zateznom kamatom na taj iznos poev
od dana presuenja pa do isplate" odbija se u cijelosti.
Obrazloenje
Tuilac je protiv tuenog podnio tubu dana 15.01.1991. godine, radi naknade tete.
U tubi je naveo da je vlasnik nepokretnosti oznaene kao k..br. 80 zvana "Stupa" u
k.o. urevik na kojoj se nalazi njegov porodini stambeni objekat. Preko objekta
tuioca prelaze uad visokonaponskog dalekovoda Tuzla-Zvornik. Prenos elektrine
energije putem tih uadi tetno utie na koritenje kuanskih aparata pa se zbog toga
esto kvare. Do sida su ostali potpuno neupotrebljivi zamrziva, friider, TV prijemnik i
radio aparat Dalje je tuilac naveo da je zbog prelaska visokonaponskog dalekovoda
iznad njegovog stambenog objekta prometna vrijednost istog znatno umanjena.ia osim
toga visokonaponski dalekovod je izvor opasnosti po zdravlje tuioci i njegove
186
porodice, pa zbog toga i ostalih navedenih razloga trai naknadu tete na ime
pokvarenih kuanskih aparata i dislociranja stambenog objekta. Prvobitno tuilac je
traio isplatu ukupnog iznosa od 30.000,00 ondanjih dinara. Tokom postupka tuilac je
tubeni zahtjev oznaio na iznos ~ od 30.000,00 KM, a potom je na glavnoj raspravi
izvrio preciziranje tubehog zahtjeva tako da od tuenog trai naknadu tete (teta se
odnosi 'na dislociranje stambenog i pomonog objekta tuioca) u iznosu od 56.256 KM
sa zateznom kamatom poev od dana presuenja.
PRIMJER 3.
Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj G-339/99
Razlika izmeu alternativnog tubenog zahtjeva i alternativnog ovlatenja
oslobaanja tuenog od obaveze.
Iz obrazloenja:
Prvostepeni sud udovoljava tubenom zahtjevu N.N. kojim se trai da tueni M.M.
vrati tuiteljici jedan klavir ili u nemogunosti isplate protuvrijednost od 5.100,00 KM,
sa zateznom kamatom i trokom spora. Izmeu ostalog, utvrujui da je tuiteljica
vlasnik klavira kojeg je neutvrenog dana prodao treem licu, prvostepeni sud odbija
prijedlog tuenog za provoenje vjetaenja po vjetaku komisionaru pozivom na lan
327 ZPP-a kao nepotreban. Ukidajui presudu, ovaj sud je naloio provoenje ovog
dokaza poto je prvostepeni sud pomijeao oigledno pojmove znaenja alternativnog
tubenog zahtjeva i alternativnog ovlatenja oslobaanja tuenog od obaveze. Ovo
drugo je graansko-pravna ponuda tuenog pa se unosi u izreku: ''da se tueni moe
oslobaati od davanja stvari ako plati taj novani iznos''. Samo u tom sluaju sud ne
ispituje oznaenu vrijednost stvari i primjerenost oznaenog zahtjeva. Ali , kada se
alternativno postavlja tubeni zahtjev, kao u ovom sluaju dakle, trai dosuenje
izvjesne stvari ili u nemogunosti predaje isplata odreenog iznosa, sud je duan ispitati
da li je taj zahtjev za isplatu tog iznosa osnovan i primjeren.
187
PRIMJER 4.
ODLUKA PO IZJAVI O PRIZNANJU TUBENOG ZAHTIJEVA
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-924/04
Sarajevo, 24.09.2004.godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija postupajui u pravnoj stvari tuitelja .iz
Sarajeva, ul. zastupana po .advokatu iz Sarajeva protiv tuenog ..Sarajevo,
ul... radi utvrdjenja prava nosioca stanarskog prava v.s.p. 1.000,00 KM,
dana.godine donio je slijedeu:
PRESUDU
na osnovu priznanja
Utvrdjuje se da je tuiteljica stekla svojstvo nosioca stanarskog prava na stanu koji se
nalazi u Sarajevu, opina Novo Sarajevo,..., sprat ,,. broj stana .. jednoiposoban koji se
sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika i ostalih nus prostorija ukupne povrine 53,97
m2 prije 06.12.2000.godine pa je tuena duna tuitelju priznati sva prava koja
pripadaju nosiocima stanarskog prava koji su to pravo stekli do 06.12.2000. godine, kao
i naknaditi trokove postupka u iznosu od 315,00 KM, a sve u roku od 30 dana pod
Obrazloenje
Tubom od 15.03.2004.godine tuiteljica je putem punomonika predloila da sud
donese odluku kao u izreci.
U obrazloenju tube navodi da je tutieljici predmetni stan dodijeljen rjeenjem
tuenog o davanju stana na koritenje broj: 10501/91 od 26.02.1992.godine. Predmetni
stan je bio predmet ugovora o kupoprodaji koji je zakljuen 31.12.1991.godine izmedju
GP Sarajevo i tuenog a koji je tuenom predat u aprilu 2003.godine a tuiteljica je u
stan uselila u maju 2003.godine.
U pismenom odgovoru na tubu koji je zaprimljen kod suda dana 13.07.2004.godine
tuena je priznala tubeni zahtjev u cjelosti te predloila da sud donese presudu zbog
nespornih injenica kako bi se izbjegli dalji sudski trokovi i omoguilo tuiteljici da na
osnovu ove presude ostvari svoje zakonsko pravo na otkup stana u drutvenoj svojini jer
tueni jo nije privatizovan.
S obzirom na navedeno tj,. da je tueni priznao tubeni zahtjev pismenim podneskom
sud je primjenom odredbe lana 180. ZPP-a donio odluku kao u izreci.
188
Odluku o trokovima sud je donio primjenom odredbi lana 386. stav 1. a u vezi sa
lanom 387. stav 2. ZPP-a i Zakona o sudskim taksama a isti se sastoje od sastava tube
po advokatu u iznosu od 240,00 KM, takse na tubu u iznosu od 50,00 KM, takse na
odluku u iznosu od 25,00 KM to ukupno iznosi 315,00 KM.
SUDIJA
POUKA:
Protiv ove odluke dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog
suda u roku od 30 dana od dana prijema iste. alba se podnosi u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke.
189
PRIMJER 5.
ODLUKA PO IZJAVI O ODRICANJU OD TUBENOG ZAHTIJEVA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD SARAJEVO
SARAJEVO,
.godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja

protiv tuenog
, radi
van roita, dana
godine, donio je sljedeu;
PRESUDU
na osnovu odricanja
Tubeni zahtjev koji glasi.se odbija.
Obrazloenje
Dana
godine tuitelj je kod ovog suda podnio tubu u kojoj predloio da
nakon provedenog postupka sud donese presudu kojom e utvrditi
U tubi tuitelj je predloio
Podneskom od
.2004.godine punomonik tuitelja izvjetava sud da je meu
parninim strankama zakljueno vansudsko poravnanje, te da se tuiteljica odrie tube
i tubenog zahtjeva u cjelosti.
Bez daljnjeg raspravljanja primjenom lana 65 ZPP-a, a u vezi sa lanom 181 stav 1 i
stav 1 ZPP-a sud donosi presudu na osnovu odricanja.
Sudija
POUKA: Protiv ove odluke dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu,
putem ovog suda u roku od 30 dana.
190
PRIMJER 6.
PRESUDA NA OSNOVU PROPUTANJA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
BROJ : Mal-2285/03-B
SARAJEVO, 8.1.2004.godine
Opinski sud u Sarajevu i to Sudija
tuenog
, radi isplate duga,
godine donio je:
u pravnoj stvari tuitelja

protiv
v.s. 253,00 KM, van roita, dana 8.1.2004.
PRESUDU
zbog proputanja
Tueni se obavezuje da tuitelju na ime duga po osnovu premije osiguranja, plati
iznos od 253,00 KM sa kamatom od dana 1.7.2003. godine, kao i da mu nadoknadi
trokove sudskog postupka u visini od 25,30 KM, a sve u roku od 15 dana pod
Obrazloenje
Dana 1.7.2003.godine tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi
isplate 253,00 KM. Tubom je navedeno da su tuitelj i tueni dana 21.11.2000 godine
zakljuili ugovor o plaanju premije od automobilske odgovornosti kojom prilikom je
tuenom od strane tuitelja izdata polica osiguranja br. 08-0136072 na iznos od 388,00
KM a koji iznos je tueni trebao da platiti u tri rate. Tubom je navedeno daje tueni po
ovom osnovu ostao u obavezi prema tuitelju novani iznos od 253,00 KM te da dug
izbjegava platiti zbog ega da tuitelj predlae da sud presudom obavee tuenog na
isplatu navedenog novanog duga sa kamatom od dana podnoenja tube i nadoknadu
trokova spora.
Podneskom od 18.11.2003. godine tuitelj je dopunio tubu prijedlogom za donoenje
presude zbog proputanja po cl. 182. ZPP-a koji se primjenjuje od 5.11.2003. godine.
Kako tueni u ostavljenom zakonskom roku iz cl. 70. st.l. ZPP-a od dana 22.11.2003.
godine kao dana prijema dopune tube kojom tuitelj predlae presudu zbog
proputanja nije dostavio pismeni odgovor na tubu to je tubeni zahtijev usvojen
primjenom cl. 182. ZPP-a.
191
Odluku o trokovima postupka sud je donio primjenom cl. 386.st.l. ZPP-a i tarife
Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo a isti se odnose na takse na tubu i
presudu od po 12,65 KM, ukupno 25,30 KM.
SUDIJA
Pouka: Protiv ove presude nije doputena alba.
PRIMJER 7.
OBAVIJEST O DATUMU DONOENJA I URUENJA PRESUDE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD SARAJEVO
BROJ:
SARAJEVO,
godine
Opinski sud u Sarajevu rjeavajui po tubi tuitelja

, protiv tuenog
radi duga v.s.
KM zakljuio je glavnu raspravu na roitu odranom dan
godine.
Obzirom da niste prisustvovali roitu za glavnu raspravu, obavjetavamo vas da e
se odluka u ovoj pravnoj stvari donijeti dana
. godine i da ste u skladu sa lanom
185 stav 2 Zakona o parninom postupku duni pristupiti u pisarnicu suda (soba
137/I)u vremenu od 09-13 sati radi preuzimanja sudske odluke koja vam se nee
dostavljati, sa napomenom da rok za albu uredno obavjetenoj stranci tee od dana
donoenja odluke.
Sudija
192
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
BROJ
DNA
1.-OBAVIJEST O DATUMU DONOENJA PRESUDE I DATUMU I MJESTU
PREUZIMANJU PRESUDE DOSTAVITI:
-Tuitelju
- Tuenom
2.-PREPIS PRESUDE - URUITI DANA
Tuitelju - lino - na ruke zastupnika
Tuenom - lino - na ruke zastupnika
3. P.O. spis u ev.__
Sarajevo,
SUDIJA
PRIMJER 8.
DOPUNSKA PRESUDA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj; MAL-
Sarajevo; 04.01.2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja .. koga zastupa
advokat .., protiv tuenog., radi duga, v.s.p. 240,50 KM, van roita ,dana
04.01.2005.godine donio je
DOPUNSKU PRESUDU
-zbog proputanja Obavezuje se tueni da nadoknadi tuitelju trokove sastava tube u iznosu od
66,00 KM u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
193
Obrazloenje
Podneskom od 14.10.2004.g. punomonik tuitelja predlae donoenje dopunske
presude obzirom da u presudu zbog proputanja od 1.10.2004.godine, sud nije odluio o
trokovima tuitelja koji se odnose na sastav tube u skladu sa vaeom advokatskom
tarifom.
Odluujui o blagovremenom prijedlogu punomonika tuitelja sud je utvrdio da su
u presudu zbog proputanja dosudjeni trokovi sudske takse na tubu i presudu. Nadalje
je utvrdjeno da je punomonik tuitelja u tubi opredjelio trokove sastava tube u
iznosu od 60,00 KM I poreza na promet usluga u iznosu od 6,00 KM.
Kako je sud propustio odluiti o zahtjevu tuitelja za naknadu trokova sastava tube
u skladu sa vaeom advokatskom tarifom, ispunili su se uslovi propisani u lanau
192.i 193. Zakona o parninom za donoenje dopunske presude.
Sudija
POUKA: Protiv presude zbog proputanja alba nije doputena.

PRIMJER 9.
ISPRAVKA PRESUDE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj:P-
Datum:.godine
Opinski sud Sarajevo i to sudija . u pravnoj stvari tuitelja Stjepi Rose, Stjepi
Danila i Stjepi Alekse zastupanih po punomoniku . advokatu iz Sarajeva, protiv
tuenog Stjepi Sretka, radi ustanovljenja prava slunosti puta dosjelou, van roita dana
godine donio je sjedee:
RJEENJE
Vri se ispravka presude broj P-. od .. godine, tako to u uvodu presude, umjesto
pogreno upisanog prezimena svih parninih stranka Stijepi, treba da stoji Stjepi.
U ostalom dijelu presuda ostaje neizmjenjena.
194
Obrazloenje
U presudi Opinskog suda II Sarajevo broj P-. od 27.10.1989 godine pogreno je
upisano prezime stranaka Stijepi umjesto Stjepi
Podneskom od godine, tuitelji su preko svog punomonika podnijeli prijedlog da se
izreka gore navedene presude ispravi, tako to e se prezime parninih stranaka pravilno
napisati
Imajui u vidu gore navedeno, te kako je prijedlog za ispravku presude osnovan, sud je
na osnovu lana 195 Zakona o parninom postupku Federacije BiH odluio kao u izreci
rjeenja.
Sudija
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana
dostavljanja. alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda.
PRIMJER 10.
ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA ISPRAVKA PRESUDE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
BROJ: P.-1747/98
Datum: 07.03.2005.godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija , u pravnoj stvari tuitelja Peinar Ljiljane iz
Sarajeva ul. Djevojake vode bb, Gornji Ahatovii, protiv tuenog Peinar Mahira iz
Sarajeva ul.Vrbovska br. 115, radi razvoda braka, van roita dana 07.03.2005.godine
donio je
RJEENJE
Odbija se zahtjev
14.01.1999.godine.
tuiteljice
za
ispravku
presude
broj
P.1747/98
od
195
OBRAZLOENJE
Presudom od 14.01.1999.godine razveden je brak parninih stranaka.
Podneskom od 22.12.2004.godine tuiteljica trai ispravku slova "" u slovo "" u
prezimenu u presudi donesenoj kod ovog suda dana 14.01.1999.godine pod brojem
P.1747/98.
lanom 195. st. 1. Zakona o parninom postupku je propisano da pogreke u
imenima i brojevima i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i
nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit e sud u svako doba. Dakle, radi se o
grekama suda do kojih je dolo prilikom izrade presude. U konkretnom sluaju
prezime tuiteljice je u tubi napisano "Peinar" i tuiteljica se i potpisala "Peinar" iz
ega proizilazi da sud nije nainio greku prilikom izrade presude u kojoj je navedeno
prezime tuiteljice "Peinar".
Imajui u vidu gore navedeno, oigledno je da je stranka nainila greku u pisanju, a
prema l. 195. Zakona o parninom postupku nije dozvoljeno vriti ispravke koje je u
tubi ili podnescima uinila stranka, pa i kada se radi o oiglednim grekama stranke u
pisanju, zbog ega je odlueno kao u izreci rjeenja.
SUDIJA
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana
dostavljanja. alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda.
PRIMJER 11.
PRESUENA STVAR U ODNOSU NA UMJEAE U PARNICI
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet
stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U
odnosu na obine umjetae, pravosnana presuda proizvodi tzv. intervencijsko dejstvo
i ne moe djelovati neposredno. Umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara
direktno su vezani pravosnanou presude.
Iz obrazloenja:
Predmet spora u ovoj parnici je je zahtjev tuioca da se u odnosu na tuene utvrdi
njegovo pravo svojine na nepokretnostima oznaenim kao k.. 89/1/2, 89/1/3, 89/1/4,
89/1/5, 89/1/6, 89/1/7, 92/9/2, 92/9/3, 92/9/4, 92/9/5, 92/9/6, 92/9/7, upisanih u pl. 25.1.
k.o Krnja Jela.
Meu strankama nije sporno da je pravosnanom presudom Osnovnog suda u Foi P
broj 688/83 od 20. 12. 1984 godine, u ranijoj parnici izmeu tuenih u kojoj je tuilac
uestvovao kao umjea na strani tuenog M.I. utvreno je da je tueni S.N. dana
196
9.11.1956 godine zakljuio sa pravnim prethodnikom tuenom M.I. kupoprodajni

ugvoor prema kome je tueni S.N. kupio, a pravni prethodnik tuenog M.I. prodao
nepokretnost, u odnosu na koje tuilac istie svoje pravo svojine i da je tueni K.I.
duan priznati tuenom S.N. pravo svojine na ovim nepokretnostima.
Polazei od ovog utvenja, niestepeni sudovi su zakljuili da je u pitanju presuena
stvar i sudili tako to su tubu odbacili pozivom na odredbu lana 333 stav 2 Zakona o
parninom ostupku (dalje ZPP-e).
Osnovano se u reviziji ukazuje na to da u ovom sluaju nisu ispunjene zakonom
propisane pretpostavke za konstataciju da je tubeni zahtjev istaknut od strane tuioca u
ovom sporu pravosnano rijeen presudom Osnovnog suda u Foi P broj 688/83, od
20.12.1984 godine.
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslovi: da postoji identitet
stranaka u istoj i obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova.
U pravosnano okonanom sporu tuilac je podnio prijavu o stupanju u parnicu i sud
je dopustio tuiocu to uee, iako nije bilo osnova da se dopusti mijeanje tuioca u
parnicu.
Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim strankama jedna od
tih stranaka uspije, jer e se pravne posljedice presude na posredan nain odraziti i na
njegovu pravnu situaciju, moe se pridruiti ovoj stranci u svojstvu obinog umjeaa ili
intervenijenta (lan 206 stav 1 ZPP-a). Razlozi intervencije su dvojaki: da se time
pomogne jednoj od stranaka u parnici zbog toga to se uspjeh te stranke pozitivno
reflektuje i na umjeaevu pravnu situaciju i da se umjeau omogui da neposredno
kontrolie postupanje stranke od ijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija.
U podnesku o stupanju u parnicu tuilac je naveo da ni jednom od tuenih ne pripada
pravo svojine na nepokretnostima u odnosu na koje tuilac ovom tubom istie svoje
pravo svojine, jer da ove nepokretnosti pripadaju tuiocu iz osnova prava svojine.
Prema tome, sadriva prijave o stupanju u parnicu jasno je ukazivala na nepostojanje
razloga intervencije. O situaciji kakva je ova tuiocu je pripadalo samo pravo da pred
sudom pred kojim je tekla ova parnica tubi obje strane (ovdje: tuene) tubom tzv.
glavnog mijeanja i da trai da se u odnosu na njih utvrdi njegovo pravo svojine (lan
198 ZPP-a)
Presuda donesena u parnici u kojoj je uestvovao trei u svojstvu umjeaa proizvodi
prema njemu specifian procesni efekat. On se svodi na to da umjea ne moe poricati
inenicu i pravnu ocjenu stvari u donesenoj presudi pri regulisanju svojih odnosa sa
strankom kojoj se pridruio. Jedan od izuzetaka od opteg pravila po kome pravosnana
presuda djeluje samo prema parninim strankama tie se odreenog kruga treih lica u
odnosu na koje po izriitom zakonskom propisu ili po prirodi pravnog odnosa presuda
djeluje neposredno, iako ta trea lica u parnici nisu uestvovala kao stranke. u odnosu
na obine umjeae, pravosnana presuda proizvodi tzv. Intervencijski uinak i ne moe
djelovati neposredno. Samo su umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara
direktno vezani pravosnanou. U prvobitno okonanoj parnici tuilac nije imao
poloaj obinog, a ni poloaj jedinstvenog suparniara, jer priroda tog pravnog odnosa,
a niti zakon nije uslovljavala uee tuioca u toj parnici u bilo kom svojstvu da bi se
donijela jedinstvena odluka u odnosu na sve njih, pa samim tim ne moe imati pravno
dejstvo i u odnosu na ovog tuioca, u smislu lana 209 stav 1 ZPP-a. Odredbom ovog
197
lana predvieno je samo pravo umjeaa (za sluaj da umjea ima poloaj
jedinstvenog supraniara ako pravno dejstvo presude treba da se odnosi i na njega) da
ne moe podnijeti vanredni pravni lijek i kada nije stupio u parnicu sve do
pravosnanosti presude.
Prema tome, u konkretnom sluaju, nema uslova za postojanje presuene stvari jer ne
stoji prvi uslov identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, usljed ega nije bilo mjesta
odbacivanju tube na osnovu lana 333 stav 2 ZPP-a na koju se prvostepeni sud poziva.
Time je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka u smislu
lana 354 stav 1 ZPP-a jednako kao i drugostepeni sud, jer iz njenog postojanja, na koju
je ukazao tuilac u abi protiv prvostepenog rjeenja, nije povukao zakonske
konsekvence, pa je time pruio temelj da se zbog nje, iako potie jo iz prvostepenog
postupka, izjavi revizija (lan 385 stav 1 taka 2 ZPP-a).
(Vrhovni sud RS broj Rev. 14/96 od 14.05.1996 godine).
PRIMJER 12
RJEENJE O KANJAVANJU UESNIKA U POSTUPKA
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-...
Saarjevo, 10.01.2005. godine.
Opinski sud u Sarajevu i to sudija ..., u pravnoj stvari tuitelja .... protiv tuenog ...
radi ponitenja ugovora, na roitu za glavnu raspravu dana 10.01.2005.godine u
prisutnosti I i II-tuitelja i punomonika I-tuitelja, punomonika I i II-tuenog, donio je
slijedee:
RJEENJE
Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, vjetak geodetske struke..., koji nije
pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 10.01.2005. godine.
Obrazloenje
Vjetak iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 10.01.2005.godine,
198
usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka vjetaka postupak
Shodno lanu 412. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se
Sudija
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana
PRIMJER 13
RJEENJA KOJIMA SE U POSTUPKU RJEAVA O TROKOVIMA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj P:
Sarajevo,
.2005. godine

iz,
broj
protiv tuenog , radi
v.s.
KM, van roita dana
. godine, donio je
RJEENJE
Obavezuje se tuitelj
postupka u iznosu od
da nadoknadi tuenom
trokove parninog
KM u roku od 30 dana po pravosnanosti rjeenja.
Rjeenjem broj
od
. godine kojim se tuba smatra povuenom okonan
je parnini postupak po tubi tuitelja, protiv tuenog,radi
.
Blagovremeno izjavljenim podneskom drugotueni je zahtijevao naknadu trokova
parninog postupka. Sud je utvrdio da ispunjeni uslovi propisani u lanu 390 stav 1
199
ZPP-a, te je primjenom lana 396 ZPP-a odluio o zahtjevu bez raspravljanja i donio
odluku kao u izreci rjeenja.
Visina trokova utvrena je u skladu oznaenom vrijednosti spora primjenom vaee
AT u vrijeme preduzimanja radnje. Trokovi se sastoje od
.
SUDIJA
POUKA: Protiv ove odluke doputena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku
od
dana od dana dostavljanja. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom
broju primjeraka.
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SARAJEVO
BROJ: PSarajevo, 03.06.2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija , postupajui u pravnoj stvari tuitelja,
zastupan po punomoniku .advokatu iz . protiv tuenog .radi naknade tete zbog
graenja, v.s.p. 28.000,00 KM, odluujui o prijedlogu za oslobaanje plaanja
trokova vjetaenja, donio je dana 03.06.2005.godine, slijedee:
RJEENJE
Odbija se prijedlog tuitelja da se oslobodi plaanja trokova vjetaenja u ovom
postupku.
Obrazloenje
Tuitelj je putem punomonika predloio da se oslobodi plaanja trokova vjetaenja
u ovom postupku. Istakao je injenicu da po saznanju koje on ima sva tri predloena
vjetaenja sa svim trokovima vjetaka ne bi trebala prei iznos od 1.500,00 KM.
Pozvao se na Odluku Doma o ljudskim pravima BiH broj: CH99/2425 od 06.12.2002.
godine. U prilogu dopisa dostavlja ek od penzije na iznos od 93,00 KM.
Na osnovu izvjetaja korisniku Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS za juni
2005.godine utvreno je da tuitelj na ime penzije prima iznos od 93,30 KM, meutim
200
tuitelj je posjednik nekretnina upisanih u k.o. Vagan a to je vidljivo iz prepisa

posjedovnog lista 57, katastar Glamo broj: 575/02 od 16.03.2004.godine i to sa dijelom
1/1. Ujedno a s obzirom na navode u toku postupka punomonik tuitelja je izjavio da
tuitelj da s obzirom da se radi o starijoj osobi roen 1927. godine ivi kod
punomonika koji mu je sin.
Prema utvrenom injeninom stanju, po ocjeni suda tuitelj prema svom opem
imovinom stanju moe podmiriti trokove ovog postupka a koji se odnose na naknadu
za tri vjetaka u iznosu od po 180,00 KM, predujam koji se odreen od strane suda, bez
tete za svoje nuno izdravanje, s obzirom da isti nije dostavio dokaz o tome da
eventualno ivi u domainstvu sa lanovima ue porodice koja nemaju sredstava za
izdravanje.
S obzirom na izloeno sud cijeni da nisu ispunjeni uslovi iz lana 400. stav 1. ZPP-a,
te je primjenom odredbe lana 401. i 402. stav 1. ZPP-a, donio odluku kao u izreci.
SUDIJA
.
POUKA:
Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog
suda u roku od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj P-,,
Sarajevo, 21.01.2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija .pravnoj stvari tuitelja iz Njemake,
zastupan po .advokatu iz ., protiv tuenog .. nastanjena u Njemakoj i .iz
zastupani po . advokatu iz radi utvrenja brane teevine v.s.75.000 KM, na
prijedlog punomonika tuenih, van roita, dana 21.01.2005. godine, donio je sljedee:
201
R J E E NJ E
Usvaja se zahtjev tuenih za obezbjeenje parninih trokova.
Odreuje se tuitelju JURGENU VEHLGUT da poloi na depozit suda u roku od 30
dana iznos od 6.000,00 KM na ime obezbjeenja trokova parninog postupka.
Ukoliko tuitelj u odreenom roku ne dokae da je dao obezbjeenje parninih
trokova smatrat e se da je tuba povuena.
Tuitelj putem punomonika dana 11.11.2003. godine podnosi tubu ovom sudu
protiv tuene .koju proiruje i na tuenog .i predlae da sud donese presudu kojom
e utvrditi da tuitelj ima pravo svojine sa dijelom na poslovnom objektu koji se
nalazi u.sagraen na parceli broj 259/4 k.o.. to po starom premjeru odgovara kat.
parceli 228/21 upisanoj u zkul. 489 k.o. .ukupne povrine 31 m2 i dvorite 3 m2, to
su tuni duni priznati i trpiti da se na osnovu presude tuitelj uknjii kao suvlasnik sa
dijelom u javnim knjigama ili da na ime suvlasnikog udijela solidarno isplate
tuitelju iznos od 75.000,00 KM i naknade trokove parninog postupka u roku od 30
dana.
Podneskom od 8.11.2004. godine punomonik tuenih istie prigovor aktorske
kaucije obzirom da je tuitelj dravljanin Njemake. Za sluaj da se tuitelj odbije sa
tubenim zahtjevom tueni nee biti u mogunosti naplatiti parnine trokove i stoga
predlae da sud naloi tuitelju da predujmi iznos od 10.000,00 KM na ime osiguranja
trokova sastava odgovora na tubu, zastupanja na pripremnom roitu, glavnoj raspravi
i trokova vjetaenja.
Na osnovu lana 458 stav 1 ZPP-a u parninom postupku primjenjuju se odredbe
Zakona o rjeavanju sukoba zakona koji u lanu 82 propisuje da je strani dravljanin
duan obezbjediti parnine trokove na zahtjev koji tueni istakne prije pripremnog
roita. Kako izmeu izmeu Njemake i Bosne i Hercegovine nije zakljuen sporazum
o pravnoj pomoi, to se tuitelj ne moe osloboditi plaanja parninih trokova pod
uslovima uzajamnosti iz lana 85 zakona i kako je sud utvrdio da je zahtjev tuenih
osnovan, primjenom lana 84 Zakona o rjeavanju sukoba zakona donio je odluku kao u
izreci rjeenja nalazei da je odreeni iznos realan trokovim koje moe proizvesti ovaj
postupak za tuene.
Sudija
POUKA: Protiv ove odluke doputena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku
od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju
primjeraka.
202
PRIMJER 14.
RJEENJE O ODREIVANJU JEMSTVA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERCIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj P:
Sarajevo,
.2005. godine

, protiv tuenog
, radi
v.s.
KM, na roitu dana
zuenog i
tuitelja, donio je sljedee:
iz Sarajeva,
broj
. godine, u prisustvu
RJEENJE
Odreuje se jemstvo u gotovom novcu u iznosu od
koji predlagatelj
osiguranja
treba polaiti na depozitni raun suda broj 1291011000079316 u roku
od
dana po donoenju rjeenja.
Tuitelj je podnoenjem tube ovom sudu dana
godine pokrenuo parnini
postukao za
i u istoh predloio donoenje mjere osiguranja i privremne mjere
kojom e se naloiti tuenom kao protivniku osiguranja
koju zasniva na
.
Punomonik protivnika osiguranja osporio je razloge za donoenje mjere osiguranja i
predloio
.
Primjenom lana 269 stav 2 ZPP-a u vezi sa lanom 18 stav 2 Zakona o izvrnom
postupku FBiH sud je naloio tuitelku davanje jemstva u gotovom novcu u iznosu
nevedenom u izreci rjeenja naavi da je odreeni iznos adekvatan teti koja bi za
protivnika osiguranja mogla nastati odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja.
Naime
203
ANEX XI
ema naina izrade presude i sadraj obrazloenja
1. EMA NAINA IZRADE PRESUDE

I
UTVRDITI MATERIJALNO PRAVNI PROPIS NA OSNOVU KOJEG SE
DONOSI ODLUKA O TUBENOM ZAHTJEVU U IZRECI PRESUDE
II
UTVRDITI INJENICE KOJE KOJE OPRAVDAVAJU PRIMJENU TOG
PROPISA, NA OSNOVU REZULTATA RASPRAVLJANJA U TOKU
CJELOKUPNOG PARNINOG POSTUPKA
III
UTVRDITI DOKAZE PROVEDENE U TOKU POSTUPKA KOJIMA SU TE
INJENICE DOKAZANE (UKOLIKO SE NE RADI O NESPORNIM ILI
NOTORNIM INJENICAMA)
IV
IZVRITI ELIMINACIJU ONIH DOKAZA KOJIM SUD NIJE POVJEROVAO
ODNOSNO KOJE JE ODBIO CIJENITI IZ OPRAVDANIH RAZLOGA
V
NA TAKVO UTVRENO INJENINO STANJE PRIMIJENITI KONKRETAN
MATERIJALNO-PRAVNI PROPIS.
2. O B A V E Z N I S A D R A J O B R A Z L O E NJ A
1.
ZAHTJEVI STRANAKA
2.
NAVODI O INJENICAMA NA KOJIMA STRANKE ZASNIVAJU SVOJE
ZAHTJEVE
204
3.
OCJENA IZVEDENIH DOKAZA
4.
RAZLOZI ODBIJANJA
PROVOENJE ODBIJENO
DA
SE
PROVEDU
DOKAZI
IJE
JE
5.
KONKRETNI MATERIJALNO PRAVNI PROPIS KOJI JE PRIMJENJENNI U KOM SLUAJU UOPTENO POZIVANJE NA PRAVNE NORME
6.
RAZLOZI ZA OSTALE ODLUKE, KAO TO SU ODLUKE O PROCESNIM
PRIGOVORIMA, PRETHODNOM PITANJU I DR.
7.
ODLUKA O TROKOVIMA POSTUPKA, SA IZNOSOM PRIZNATIH
TROKOVA
ZA
POJEDINE
PARNINE RADNJE - IZVRENA
SPECIFIKACIJA TROKOVA

Primjeri Presuda Iz Sudske Prakse Bih

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Primjeri Presuda Iz Sudske Prakse Bih

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

2. Odgaanje rasprave ................................................................................................. 149

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

- Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH (Sl.

Kontinuirana edukacija bez odreenog roka trajanja

Prirunik, kompletan materijal objavljen na web stranici radi

Unaprijeenje teoretskih znanja iz ove oblasti za uesnike

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

Identifikacija problema i dilema u primjeni novih zakona

Odredbama novih parninih zakona kojima se reguliu

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

zakone. Tako novi zakoni vie ne predviaju mogunost

Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.

Dnevni red modula

Mladen Srdi, sudija Kantonalnog suda u Sarajevu

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

tekstu ZPP RS, u lanovima od 97 do 202 i Zakon o parninom postupku Brko

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

U kontekstu obraivanja pojedinih pitanja i tema, modulom je obuhvaena i postojea

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

PODMODUL I - GLAVNA RASPRAVA

U ovom podmodulu obrauje se dio Zakona o parninom

Za zavretak ovog podmodula na seminaru potrebno je

U okviru tog vremena podmodul e se predstaviti u obliku

Na korisnike podmodula, koji nemaju dovoljno iskustva

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

poglavlja o glavnoj raspravi izostavljene su odredbe koje su propisivale da izvoenje

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

Zakonom je predviena mogunost da se glavna rasprava odri i u nastavku

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

7. Ukoliko je odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, a stranka ima

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

5. U ovom sluaju postoje dva razliita miljenja. Po jednom ne bi bilo mogue

3. TOK GLAVNE RASPRAVE

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

se na voenje rauna da se rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

Prema odredbama novih zakona, neopravdan izostanak uredno obavijetene stranke

Ne nastupa fikcija povlaenja tube ako je jedna od stranaka podneskom

Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o roitu, ako su pozivi upueni

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

Sudska praksa prije 1991 godine

Prijedlogom tuioca da se roite odri u odsustvu njegovog punomonika ne

Podnesak tuioca kojim predlae da se odluka donese u njegovom odsustvu, na

Fikciju povlaenja tube ne otklanja odsustvo sa roita zbog tekog

Tuba se smatra povuenom i onda kada je za tuitelja pristupila osoba bez

Nema mjesta primjeni odredbe o povlaenju tube u situaciji kada je tuitelj

Tuilac ne moe pravdati izostanak sa roita oekivanjem da e predsjednik

Nee se meutim, smatrati da je tuitelj bio uredno pozvan, ako u pozivu za

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

3.3. Odvijanje glavne rasprave

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE

za odravanje rasprave i da li e dokazi biti pribavljeni do roita, te e u protivnom

GLAVNA RASPRAVA I SUDSKE ODLUKE