Graansko parnino procesno pravo

SKRIPTA
Edina Potokovi Medina Mumi

PROCESNE PRETPOSTAVKE
Procesne pretpostavke su uslovi od kojih zavisi pretpostavka odluivanja o predmetu spora. Osnovna podjela procesnih pretpostavki je na opte i posebne. Opti moraju da se ispune u svakoj parnici da bi bila tuba doputena, dok je postojanje posebnih pretpostavki uslov doputenosti tube samo za neke sporove. Nadalje razlikuju se pozitivne i negativne procesne pretpostavke. Prve moraju da postoje a druge ne smiju postojati. Konano, procesne pretpostavke mogu se podijeliti na one na koje sud pazi po slubenoj dunosti i na one na koje pazi sa o po p!igovo!u tuenog. Opte procesne pretopstavke odnose se na sud, parnine stranke, tubu i predmet spora. P!etpostavke koje se ti"u suda# . !e"unarodna nadlenost doma#eg suda$ %. Podre"enost tuenog doma#em pravosu"u$ &. 'psolutna nadlenost redovnog parninog suda$ (. )elativna nadlenost redovnog parninog suda *stvarna i mjesna+. P!etpostavke koje se ti"u st!anaka# . Postojanje stranaka$ %. ,tranaka sposobnost$ &. Parnina sposobnost stranaka$ (. Punovano zakonsko zastupanje parnino nesposobne stranke$ -. Punovano zastupanje od strane zastupnika pravne osobe$ .. Punovano zastupanje ako stranka vodi parnicu preko punomo#nika$ /. Postojanje procesne legitimacije *prava ma vo"enje spora ako ga stranka vodi o tu"em pravu+. P!etpostavke koje se ti"u tube 0uba mora da sadri sve zakonom propisane elemente. 1koliko ne sadri jedan od tih elemenata sud #e pozvati tuioca da otkloni nedostatke u ostavljenom sudskom roku u protivnom #e tubu odbaciti. P!etpostavke koje se ti"u p!ed eta spo!a 1 pvu grupu spadaju negativne pretpostavke koje ne smiju postojati da bi odluivanje o premdetu spora bilo doputeno. 0o su zabrana dostruke parnice izme"u istih stranaka u pogledu istog tubenog zahtjeva. 1 drugu grupu spadaju one pretpostavke koje moraju
2

postojati da bi odluivanje o tubenom zahtjevu bilo doputeno. 0o su postojanje utuivog subjektivnog prava koje je pravno zati#eno i postojanje pravnog interesa za tubu. RE$OS%&'E$ &SP&T&VAN'A PROCESN&( PRETPOSTAVK& 'ko je tuba uredna onda sud u prvom redu cijenu da li postoji nadlenost redovnog parninog suda. 'ko sud utvrdi da rjeenje spora ne spada u sudsku nadlenost ve# u nadlenost organa uprave ili da za rjeenje nije nadlean sud u 2345 oglasit #e se nenadlenim , ukinut #e provedene radnje i odbaciti tubu. 1koliko utvrdi da rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost onda #e cijeniti relativnu nadlenost. Poslije utvr"ivanja apsolutne i relativne nadlenosti suda ne postoji vie nikakav redoslije dpo kome bi sud provjeravao postojanje procesnih pretposatvki. POS%'E$&CE NE$OSTATKA PROCESN&( PRETPOSTAVK& Nedostatak neke procesne pretpostavke dovodi do odbacivanja tube. ,ve procesne pretpostavke nemaju isti znaaj pa je zavisno od toga i postupanje suda razliito. 6im sud utvrdi da me"u istim strankama po istom zahtjevu teku dvije parnice i da stranka nema procesnu legitimaciju odbacit #e tubu kao nedoputenu. Kada sud utvrdi nedostatak stranake sposobnosti ili urednog zastupanja sud #e tubu odbaciti tek onda ako stranka u ostavljenom roku nije otklonila nedostatak. 'ko se nedostaci odnose na stvarnu i mjesnu nadlenost sud #e se oglasiti nenadlenim i tubu dostaviti nadlenom sudu ime je nedostatk otkolonjen.

PRET(O$NO P&TAN'E
Prethodno pitanje predstavlja pitanje utvr"ivanja postojanja nekog relevantnog prava ili odnosa samo izme" stranaka u odre"enom sporu. Prethodno pitanje predtsavlja injeninu podlogu na kojoj se zasniva odluka suda o glavnoj stvari. ,ud pred kojim se pojavilo prethodno pitanje moe o njemu odluivati u nastaloj parnici ili prekinuti postupak i saekati da nadleni sud o tom pitanju meritorno odlui. 'ko je sud odluio da sam u nastaloj parnici rijei prethodno pitanje onda je duan utvrditi pravno relevantne injenice i na njih primijeniti odgovraju#e materijalno pravo te donijeti odluku koja #e imati uinak samo u nastaloj parnici. Kada je nadlean sud ve# odluio o prethodom pitanju kao glavnoj stvari onda je sud pred kojim se to pitanje pojavljuje kao prethodno vezan za donijetu odluku u granicama njene pravosannosti i konanosti. Povreda pravila o prethodnom pitanju moe biti kvali7ikovana kao povreda odredaba parninog postupka. 'ko je prethodno pitanje pogreno rijeeno zbog toga to je nepotpuno utvr"eno injenino stanje glavna odluka se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvr"enog injeninog stanja. 1koliko je prethodno pitanje pogreno rijeeno zbog toga to je pogreno primjenjeno mjerodavno prava tada se odluka o glavnoj stvari moe pobijati zbog pogrene primjene materijalnog ili procesnog prava.
3

Odlu"ivanje po p!et)odno

pitanju kao glavno

pitanju

8o ovog #e do#i kada tuilac postavi incidentni zahtjev za utvr"enje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos to je me"u strankama sporno. Po prethodnom pitanju uvijek rjeava parnini sud. 'ko je prethodno pitanje pravosnano rijeeno od strane drugog suda ili organa uprave onda se pitanje njegovog postojanja ne moe vie sa uspjehom pokrenuti.

NA*E%A +RA,ANSKO+ PROCESNO+ PRAVA

NAELO DISPOZICIJE Ovo naelo ispoljava se u pokretanju parninog postupka, u odre"ivanju predmeta raspravljanja i odluivanja, u raspolaganju postavljenim tubenim zahtjevom i okonanju postupka voljom stranaka. Pok!etanje pa!ni"nog postupka Parnini postupak pokre#e se tubomk kao dispozitivnom parninom radnjom. 3ez tube nema parnice. 0uba je podnesak kojim se 7iziko ili pravno lice obra#a sudu sa zahtjevom za pruanje pravne zatite od lica koje ini povredu tuioevih prava ili interesa. 0ubu moe u ime stranke podnijeti njen zakonski zastupnik ili punomo#ni. 0uba je upravljena prvo na sud jer samo on moe da udovolji traenju pravne zatite. 0uba je upravljena i prema tuenom jer mu sud prije donoenja odluke o sporu mora dostaviti tubu da bi pruio mogu#nost da se o tubi izjasni. Parnini postupak se ne pokre#e po slubenoj dunosti od strane suda ve# iskljuivo na inicijativu stranke 9 tuioca. ,amo izuzetno parnini postupak se ne pokre#e tubom ve# zajednikim prijedlogom, odnosno sporazumnim zahtjevom stranaka u sporovima radi razvoda braka. Od!e-ivanje p!ed eta !asp!avljanja i odlu"ivanja Postavljenim tubenim zahtjevom u tubi tuilac odre"uje o emu i kako treba da bude presu"eno. Postavljeni zahtjev je predmet raspravljanja i osluivanja. Parnini sud odluuje u granicama postavljenog zahtjeva tako to ga usvaja ili odbija u cjelosti ili djelimino. 4 kada rezultati dokaznog postupka ukazuju da tuiocu pripada vie prava nego to je traio sud #e se kretati u okviru postavljenom zahtjeva i dosuditi samo onoliko koliko je traeno. ,ud ostaje u granicama postavljenog zahtjeva i onda kada tuiocu dosudi manje nego to je traio ako ocijeni da je tubeni zahtjev djelimino osnovan. Kada je u pitanju pravina naknada nematerijalne tete sud nije vezan navodima tube, nego se ta teta utvr"uje po slobodnoj ocjeni suda. :ezanost suda za tubeni zahtjev znai i to da je sud duan odluiti o svemu to se trai postavljenim zahtjevom. 'ko sud naini propust i ne odlui presudom o svim postavljenim zahtjevima svaka od stranaka moe predloiti donoenje dopunske presude. Raspolaganje postavljeni za)tjevo i okon"anje postupka voljo
4

st!anaka

,tranke se mogu odre#i tubenog i protivtubenog zahjteva, priznati zahjtev protivnika i nagoditi se. 1 skladu je sa nelom dispozicije i mogu#nost tuioca d aumjesto prvobitnog zahjteva postavi i drugi, da pove#a postoje#i zahtjev ili da uz postoje#i istakne jo jedan *objektivno preinaenje tube+. Pov!eda na"ela dispozitivnosti Povreda ovog naela postoji kada sud uvai raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima. 0o #e biti sluaj kada je sud dopustio zakljuenje sudske nagodbe u pogledu zahjteva kojima stranke ne mogu raspolagati ili je protivno odredbama ;PP donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja. 8rugi sluaj povrede ovog naela je prekoraenje tubenog zahtjeva. 0o je sluaj kad je sud dosudio tuiocu neto drugo u odnosu na ono to je traio ili mu je dosudio vie od onoga to je traio. 0ubeni zahjtev je prekoraen kad sud u povodu razvoda braka donese odluku o njegovom ponitenju i sl. NAELO OFICIJELNOSTI )aspolaganje stranaka zahjtevima ogranieno je esto prinudnim propisima koji reguliu nastanak, sadrinu i prestanak odre"enih subjektivnih prava. Ove imperativne norme su obavezne za stranke i ne mogu ih svojom voljom mijenjati. Na taj nain titi se dutveni i pravni poredak. 8rugi aspekt primjene naela o7icijelnosti je u tome to #e sud po slubenoj dunosti odluiti o izdravanju malodobne djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvr"ivanje oinstva i kada stranka nije postavila zahjtev za izdravanje. RASPRAVNO NAELO 8a bi sud mogao dati odgovor na injenino pitanje mora imati na raspolaganju injenice i dokaze ijom ocjenom utvr"uje postojanje pravno relevantnih injenica koje su me"u stranakama sporne. 'ko je dunost prikupljanja injenica i dokaza na strankama rije je o raspravnom naelu. Prema ovom naelu stranke imaju pravo i dunost da prikupe i prezentiraju sudu cjelokupnu procesnu gra"u koja im je poznata i dostupna u toku postupka. )aspravno naelo je osnovno naelo u dispozitivnim sporovima. Pravilno je zakljuiti da ova dunost stranaka u sutini predstavlja procesni teret u vlastitom interesu tako to #e pred sudom redovno iznijeti sve one pravno relevantne injenice koje im po materijalnom pravu idu u prilog i predloiti odgovaraju#e dokaze ua utvr"ivanje injenica koje su sporne. 'ko se radi o zahjtevima sa kojima stranke mogu slobodno raspolagati, sud ne smije svoju odluku graditi na onim injenicama koje stranke u parnici nisu iznijele. ,ud nema ovlatenje da postavljanjem odgovaraju#ih pitanja podstankne stranke da iznesu i one injenice koje nisu samoinicijativno iznijele. 'ko sud utvrdi da stranke za postavljnei zahtjev nisu iznijele

dovoljno pravno relevantnih injenica, onda #e presudom odbiti zahjtev primjenom pravila o teretu dokazivanja zbog nepotpunog injeninog stanja. ISTRANO NAELO 1 imperativnim sporovima sud nije vezan za injenice koje su stranke iznijele i za dokaze koje su stranke predloile pa je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele *brani i paternitetski sporovi+. NAELO KONTRADIKTORNOSTI Poja i zna"aj

8a bi svaka stranka ostvarila svoje zakonsko pravo na izjanjene sud je duan da joj prui podjednaku mogu#nost da se u toku cijelog parninog postupka izjasni o predmetu spora, prijedlozima i zahtjevima protivnika, o njihovim injeninim navodima. 4skljuivo od volje stranaka zavisi da li #e koristiti pruenu mogu#nost, one to mogu uiniti ali i ne moraju. Putem kontradiktornog raspravljanja sud dobiva od stranaka procesnu gra"u na kojoj moe zasnovati svoju presudu. P!i jena na"ela u postupku Ovo naelo ostvaruje se u svim 7azama parninog postupka. ,ud moe odrati raspravu sa jednom strankom samo ako je i drugu stranku uredno pozvao. Pov!eda na"ela kont!adikto!nosti Ova povreda postoji ako sud kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije dao mogu#nost da raspravlja pred sudom a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Na ovo povredu odredaba parninog postupka drugostepeni sud ne pazi po slubenoj dunosti ve# na nju mora da ukae alba. ,ud tako"e ini povredu odredaba parninog postupka time to stranci nije data mogu#nost da raspravlja pred sudom jer joj nisu dostavljene na izjanjenje isprave koje je u spis priloila protivna strana. Odstupanje od na"ela 4z razloga ekonominosti postupka zakon predvi"a i ode"ena odstupanja od ovog naela. ,amo kad je zakonom odre"eno sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila pruena mogu#nost da se izjasni *npr.kod donoenja privremene mjere osiguranja+. 'ko postoji opasnost za obezbje"enje dokaza sud #e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika. 8o odstupanja dolazi i kada sud donosui odluku kojom se oglaava apsolutno nenadlenim na osnovu navoda u tubi i kad odluuje o sukobu nadlenosti. NAELO USMENOSTI

1 naem parninom postupku usmenost je osnovno naelo. Prema sadraju naela usmenosti sud odluuje o tubenom zahtjevu na osnovu usmenog raspravljanja. Putem usmenog raspravljanja sa strankama sud na pripremon roitu dolazi do procesne gra"e, utvr"uje prdmet dokazivanja i vri izbor predloenih relevantnih dokaza. Naelo usmenosti dolazi do punog izraaja na glavnoj raspravi na kojoj stranke usmeno izvode dokaze. ,vjedoci usmeno daju svoj iskaz, vjetaci usmeno iznose svoj nalaz i miljenje, stranke itaju isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima. ,ud ne moe odluiti o tubenom zahjtevu ako nije odrao raspravu bar sa jednom strankom. Pov!eda na"ela us enosti Povreda ovog naela postoji ako je sud donio presudu bez odravanja glavne rasprave. Na postojanje ove povrede treba konkretno da ukae alba. 'ko drugostepeni sud ustanovi da posotji ova povreda, ukinut #e prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su"enje. P!ednosti i nedosta.i na"ela us enosti# /usmenost omogu#ava da raspravljanje pred sudom bude javno i da javnost vri kontrolu rada suda$ <usmenost za neuku stranku moe da bude teko#a da se jasno izrazi o predmetu spora. <sud ne zna koje injenice #e stranke dodatni iznijeti na roitu mimo tube tako da ne moe da zauzme sigurnu poetnu pravnu kvali7ikaciju spora i pripremi materijalne propise koje #e primijeniti. NAELO PISMENOSTI )adnje koje stranke preduzimaju u postupku u pismenom obliku imaju karakter pripremnih radnji i preduzimaju se izvan roita ali i tada se sudska odluka moe donijeti samo na osnovu radnji koje su predmet usmenog raspravljanja. P!ednosti i nedosta.i na"ela pis enosti# <pismena 7orma omogu#ava da se trajno zabiljee preduzete usmene radnje$ <nedostatk je u tome to naglaena pismenost moe do dovede u pitanje usmenost i neposrednost$ <pismenim preduzimanjem parninih radnji sud ne moe psiholoki da kontrolie da li stranka iznosi istinu. NAELO NEPOSREDNOSTI Naelo neposrednosti dolazi do izraaja na glavnoj raspravi na kojoj stranke izvode prihva#ene relevantne dokaze da bi dokazale postojanje iznijetih spornih pravno relevantnih injenicena kojima zasnivaju svoje zahtjeve. ,am neposredan odnos izme"u sudije i izvedenih
7

dokaza prua mogu#nost da sud 7ormira pravilno uvjerenje o dokaznoj snazi izvedenih dokaza. Puna vrijednost naela neposrednosti dolazi do izraaja u primjeni zajedno sa naelom usmenosti i to radi pravilnog utvr"ivanja injeninog stanja. Pov!eda na"ela nepos!ednosti Ova povreda postoji ako je presudu donio sudija pred kojim stranke nisu neposredno izvodile dokaze na glavnoj raspravi. Na povredu naela neposrednosti treba da ukae alba. 'ko je drugostepeni sud utvrdio postojanje ove povrede onda #e rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su"enje. NAELO POSREDNOSTI Prema novom ;PP u prvostepenom postupku sudi sudija pojedinac. !e"utim, mogu#a je situacija da je u odre"enim predmetima dokaze izvodio sudija pojedinac i da je dolo do promjene linosti sudije. 1 toj situaciji sudska praksa prihvatila je rjeenje da nije potrebno da se ponovo neposredno izvode ve# izvodeni dokazi ve# je mogu#e uz saglasnost stranaka da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka pred sudijom koji vodi postupak. NAELO JAVNOSTI Ovo naelo znai da raspravi pred sudom mogu prisustvovati svi punoljetni gra"ani koji nisu stranke, svjedoci ili vjetaci. Na taj nain vri se kontrola objektivnosti rada suda a sud vri i vaspitni uticaj na gra"ane i upoznaje ih sa metodama rada suda. =avnost raspravljanja moe biti iskljuena u cjelini ili djelimino ako to zahtijevaju interesi ouvanja slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. 1 branim i paternitetskim sporovima javnost je iskljuena po samom zakonu da bu se zatitilo ustavno pravo na nepovredivost linog i porodinog ivota. PRAVO STRANAKA I DRUGIH UESNIKA DA U POSTUPKU KORISTE SVOJ JEZIK I PISMO Novi ;PP propisuje da su u parninom postupku u ravnopravnoj upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i #irilica. ,tranke i drugi uesnici u postupku imaju pravo da se slue svojim jezikom i pismom ne samo u podnescima koji upu#uju sudu, nego i u usmenom raspravljanju pred sudom. 'ko stranke i drugi uesnici u postupku ne poznaju ni jedan od jezika koji su u ravnopravnoj upotrebi u parninom postupku, onda #e o svom troku osigurati usmeno ili pismeno prevo"enje procesnih radnji koje preduzimaju. Pov!eda p!ava ,ud ini povredu odredaba parnilnog postupka ako propusti da stranke poui o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisma i da zatrai da se stranke izjasne o jeziku u postupku i da to naznai na raspravnom zapisniku. NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA
8

,utina naela slobodne ocjene izvedenih dokaza je u tome to #e sud iznijeti sporne pravno relevantne injeenice uzeti kao dokazane samo ako je stekao uvjerenje o postojanju tih injenica. 4zvedene dokaze sud #e ocijeniti savjesno i briljivo, kako svaki dokaz posebno tako i sve dokaze zajedno. Kod ocjene svakog dokaza sud #e primijeniti pravila logike, psihologije i opteg ivotnog iskustva trae#i neloginosti, nedosljednost, nedanost i povrnost u zakljuivanju i na osnovu toga #e odluiti kojim #e dokazima pokloniti vjeru. Onda kada sud odbije da prihvati predloeni dokaz radi izvo"enja duan je obrazloiti zbog ega taj dokaz ne prihvata. Protivno je naelu slobodne ocjene dokaza kada sud u obrazloenju presude samo prepria ta proizilazi iz svakog izvedenog dokaza a ne kae koje je injenino stanje utvrdio i ocjenom kojih dokaza, a koje dokaze ne prihvata i iz kojih razloga. Odstupanje od na"ela slobodne o.jene dokaza Odre"ene injenice nisu predmet dokazivanja pa ne postoji ni obaveza stranaka da predlau i izvode dokaze niti suda da vri ocjenu dokaza. Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice, injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, injenice koje su optepoznate, injenice utvr"ene pravosnanom osu"uju#om presudom krivinog suda. NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIM PRAVIMA Procesna ovlatenja su predvi"ena zakonom da bi stranke mogle da ostavre pravnu zatitu i da bi se istovremeno zatitio pravni poredak. ,tranka koja zloupotrebljava svoja procesna prava ini nepravdu drugoj stranci koja mora preduzeti odgovaraju#a napadna ili odbrambena sredstva i izloiti se trokovima samo zbog radnji koje je protivnik nepoteno preduzeo. Obli.i nesavjesnog pa!ni"enja a01loupot!eba p!ava na t!aenje p!avne zatite Parnica za koju nijedna stranka nema ni imovinskog ni pravnog interesa ve# je obje stranke bode iz obesti i me"usobne ikane nema sudsku zatitu. ,tranke nemaju pravnog interesa da sud u parninom postupku raspravlja o njihovim sporovima koje uzajamno pokre#u i ija suvie niska i bagatelna vrijednost oigledno upu#uje na zakljuak da one te sporove me"usobno vode iz obijesti. b0Nesavjesno ko!itenje p!o.esni) p!ava u toku postupka Postoji nesavjesno koritenje procesnih prava kada stranke iznose nove injenice i predlau nove dokaze i na glavnoj raspravi iako su za njihovo postojanje znale i prije zakljuenja pripremnog roita. ,tranka ne koristi svoja procesna prava i onda kada podnosi zahtjev za izuze#e sudije iako zna da ne postoji ni jedan zakonski razlog za izuze#e niti druge okolonnosti koje dovode u sumnju nepristarsnost sudije. .0P!o.esna p!eva!a
9

Poseban oblik nepotenog vo"enja parnice predstavljaju sluajevi procesne prevare. 0ako, npr.stranke su nakon prijema poziva na pripremno roite zakljuile vansudsko poravnanje o nainu rjeenja spora i ujedno se sporazumjele da #e tuitelj obavijestiti sud da povlai tubu. !e"utim, tuitelj se nije drao sporazuma. d0$unost st!anaka da p!ed sudo govo!e istinu

8unost stranaka da pred sudom govore istinu odnosi se na istinito prikazivanje iznijetih injenica koje im idu u prilog i da tvrdnje suprotne stranke ne osporavaju ako su one istinite. ,tranke #e udovoljiti dunosti da pred sudom govore istinu ako iznijete injenice prikazuju onako kako su im stvarno poznate. ,amo onda kada stranka svjesno neistinito prikazuje iznijete injenice postoji povreda ovog naela. S!edstva p!otiv nesavjesnog pa!ni"enja 'kcenat je na preventivnim mjerama da bi se sprijeilo da do zloupotrebe prava do"e a ne na represivnim mjerama kada se izriu zbog zloupotrebe koja je nastupila. )epresivne mjere su souda na prethodno snoenje trokova postupka koji su stvoreni radnjom koja je preduzeta sa ciljem da se zloupotrijebi procesno pravo bez obzira na dunost konanog snoenja parninih trokova, novanu kaznu zbog tee zloupotrebe procesnih prava i naknadu tete zbog zloupotrebe procesnih prava. NAELO EKONOMINOSTI POSTUPKA I NAELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA STRANAKA ;PP obavezuje sud da provede parnini postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova te da onemogu#i zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.Ova dva naela parninog postupka s razlogom su sadrana u jednoj zakonskoj odredbi jer e7ikasnost i ekonominost postupkaesto ometaju same stranke zlouupotrebom svojih proceanih prava ili vrenjem nepotrebnih parninih radnji.

S23'EKT& PARN&*NO+ POST2PKA

1 primarne subjekte ubrajaju se sud i stranke ije parnine radnje imaju za cilj zasnivanje, razvoj i okonanje postupka. ,ekundarni subjekti su oni ije parnine radnje ne djeluju prema njima samima ve# prema primarnim procesnim subjektima *radnje zastupnika i umjeaa+.

PARN&*N& S2$
Parnini sud je subjekt parninog postupka koji na traenje stranke raspravlja i rjeava nastali gra"asnkopravni spor po pravilima parninog postupka.

Na"ela o sudovi a
45Naelo a!o"#$o%$# ,utinsko obiljeje ovog naela ispoljava se u tome to je sud duan da sporni materijalnopravni odnos rijei onako kako to propisuje odgovaraju#a norma za takav odnos.
10

,ud je vezan pravnom normom koju je donijela zakonodavna vlast. Primjena naela zakonitosti iskljuuje pravo redovnog suda da spor rijei na osnovu pravila o cjelishodnosti ili pravinosti. Primjena naela zakonitosti ne iskljuuje i odre"enu slobodu suda. >ranice te slobode suda su razliite. ,ud po svom uvjrerenju cijeni koje #e iznijete sporne pravno relevantne injenice uzeti kao dokazane. 1 odnosu na pravna pitanja sloboda suda je mnogo ve#a. ,ud mora uzeti u obzir uobiajena shvatanja i panju prosjenog ovjeka date sredine da bi mogao pravilno odgovriti na odre"ena pravna pitanja. 65Ne a&#%"o%$ %'(a ,udovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti. Niko ne smije uticati na nezvisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad. ,ud je iskljuivo vezan za zakon. ,udovi su nezavisni kako organizaciono tako i 7unkcionalno. Organizaciona nezavisnost sudova ogleda se u tome to su oni samostalni organi kantona i to je drugim organima zabranjeno da utiu na nain presu"enja odre"enog spora pred sudom. 2unkcionalna nezavisnost sudova ogleda se u djelatnosti vrenja sudske 7unkcije kroz djelatnost sudskog silogizma. :ii sudovi u postupku ispitivanja presuda niih sudova po pravnim lijekovima mogu samo ukazati na svoja zapaanja i nedostatke u su"enju. Pravna shvatanja viih sudova ne obavezuju nie sudove. 75I ' e)e Procesna ustanova izuze#a ima za cilj da obezbijedi pravo stranaka da im sudi nepristarsni sudija. ,utina procesne ustanove izuze#a je u tome da sudija ne smije da vri svoju 7unkciju u sporu u kome postoji razlog za izuze#e koje dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost. )azlozi za izuze#e? a+)azlozi za izuze#e po samom zakonu? ,udija ne moe suditi? 'ko je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomo#nik stranke$ 'ko mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomo#nik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena a u pobonoj liniji do (.stepena ili mu je brani ili vanbrani drug$ 'ko je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomi#nika$ 'ko postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

b+)azlozi za izuze#e po ocjeni suda ne mogu se taksativno nabrojati jer se ne mogu naprijed predvidjeti sve okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost sudije. 0o moe biti neprijateljstvo sa strankom ili odre"eni stepen srodstva koji nije aspolutan razlog za izuze#e.
11

,tranka podnosi zahzjev za izuze#e sudije im sazna da postoji bilo koji od razloga za izuze#e a najkasnije do zavretka rasprave a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke. ,tranka moe traiti izuze#e samo poimenino odre"enog sudije koji u predmetu postupa. ,tranka je duna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuze#e. Proputanje roka da se blagovremeno podnese zahtjev za izuze#e sudije ne prouzrokuje negativne posljedice ako se radilo o apsolutnim razlozima za izuze#e. !e"utim, ako se radi o relativnom razlogu za izuze#e pa stranka propusti rok za isticanje tog razloga tada gubi pravo da ga isitu. O zahtjevu za izuze#e sudije odluluje rjeenjem predsjednik suda. 'ko se usvaja zahtjev za izuze#e zbog postojanja zakonskog razloga za izuze#e tada rjeenje ima deklaratorni znaaj. 'ko se radi o relativnom razlogu za izuze#e tada rjeenje ima konstitutivni znaaj. Parnine radnje sudije koji je izuzet od su"enja u konkretnom predmetu po sili zakona nemaju dejstvo i moraju se ponoviti od strane novoodre"enog sudije za postupanje u predmetu. 'ko je presudu donio sudija koji se po zakonu morao izuzeti a nezadovoljna stranka u albi protiv presude ukae na postojanje ove povrede odredaba parninog postupka onda #e drugostepeni sud ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su"enje. 85Ja&"o%$ *a%+*a&l,a",a )aspravljanje u postupku pred sudom je javno. 1 tom cilju gra"ani imaju pravo da prisustvuju raspravama pred sudom, ukoliko nije po zakonu iskljuena javnost. 95P*a&o "a -al.' Ovo pravo je zajameno 1stavom kao i ;akonom o sudovima 2345. Protiv prvostepenih odluka redovnih sudova uvijek je zagarantovano pravo na albu o kojoj odluuje nadlean neposredno vii sud. ,amo onda kada je to zakonom odre"eno moe se iskljuiti pravo na albu ukoliko je zatita prava obezbije"ena na drugi nain. :5Je("a!o%$ /*a0a"a +*e( %'(o1 =ednakost gra"ana pred zakonom istovremeno znai i to da svi gra"ani imaju pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom. ,udovi su podjednako dostupni svim gra"anima kojima je potrebna sudska zatita uz zabranu bilo kojeg oblika diskriminacije.

NA$%E;NOST RE$OVN&( S2$OVA

Nadlenost u objektivnom smislu je djelokrug poslova jednog suda. Nadlenost u subjektivnom smislu je pravo i dunost odre"enog suda da postupa u odre"enoj pravnoj stvari. Nadlenost sudova dijeli se na apsolutnu i relativnu *stvarna, 7unkcionalna, mjesna+. Apsolutna nadlenost Na osnovu pravila o apsolutnoj *sudskoj+ nadlenosti odre"uje se djelokrug poslova koji spadaju u nadlenost sudova i vri razgranienje prema doma#im organima uprave i inostranikm sudovima i organima. 'psolutna nadlenost je procesna pretpostavka na koju
12

samo prvostepeni sud pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka ali i stranke imaju mogu#nost da u albi ukau drugostepenom sudu da rjeavanje odre"enog spora nije u sudskoj nadlenosti. Kad prvostepeni sud u toku postupka ustanovi da rjeavanje odre"enog spora me"u strankama nije u sudskoj nadlenosti rjeenjem #e se oglasiti nenadlenim, ukinut #e provedene radnje i odbaciti tubu. Parnini sud je apsolutno nenadlean da ispituje zakonitost odluke dravnog organa kojom su nepokretnosti prele u dravnu svojinu. 1tvr"ena povreda pravila o apsolutnoj nadlenosti od strane drugostepenog suda imat #e za posljedicu ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tube. Stva!na nadlenost Na osnovu pravila o stvarnoj nadlenosti odre"uje se koji redovni sud je nadlean da odluuje u prvom stepenu u sporu iz sudske nadlenosti. ,tvarna nadlenost optinskih sudova odre"ena je u svim gra"anskim sporovima, u vanparninom postupku, u privrednim predmetima, u izvrnim predmetima, u odre"ivanju mjera osiguranja, u zemljino<knjinim predmetima, u pruanju pravne pomo#i sudovima u 345. =edino kantonalni sudovi rjeavaju u gra"anskim stvarima o sukobu mjesne nadlenosti izme"u optinskih sudova sa podruja kantona, odluuju o prenosu nadlenosti sa jednog optinskog suda na drugi optinski sud na podruju kantona i rjeavaju o priznanju odluka stranih sudova. Utvrivanje stvarne nadlenosti Ocjena nadlenosti vri se na osnovu navoda u tubi i injenicama koje su sudu poznate. 'ko se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean iako bi zbog tih promijena bio nadlean drugi sud *staljenje nadlenost+. Posljedice stvarne nenadlenosti Kada utvrdi da je stvarno nenadlean u bilo kojoj 7azi postupka sud #e se oglasiti nenadlenim i dostaviti tubu nadlenom sudu. ;a razliku od apsolutne nenadlenosti kada se tuba odbacuje, nedostatak u pogledu stvarne nenadlenosti se otklanja dostavljanjem tube nadlenom sudu. Provedene parnine radnje stvarno nenadlenog suda nisu bez vanosti samo zato jer ih je preduzeo nenadlean sud. ,tvarno nadlean sud kome je predmet dostavljen moe provedene radnje prihvatiti ili ne prihvatiti. <jesna nadlenost ;akonskim pravilima o mjesnoj nadlenosti odre"uje se koji #e stvarno nadleni sud postupati u odre"enoj pravnoj stvari. ,vaki ustanovljeni optinski sud ima odre"eno teritorijalno podruje na kome vri sudsku 7unkciju. 0eritorijalno podruje odre"enog optinskog suda odre"eno je hijerarhijski ? to je odre"eni optinski sud na niem mjestu, to je njegov teritorijalni djelokrug ui i obrnuto 9 iri. ;a odre"ivanje mjesne nadlenosti mjerdavna je
13

veza koja postoji izme"u stranaka i tubenog zahtjeva te odre"enog teritorijalnog podruja suda. :rste mjesne nadlenosti su opta mjesna nadlenost i posebna mjesna nadlenost *dijeli se na izberivu, iskljuivu i pomo#nu+. Opta mjesna nadlenost ,ud opte mjesne nadlenosti je onaj sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako tueni nema prebivalite opte mjesno je nadlean sud na ijem podruju tueni ima boravite. ;a su"enje u sporovima protiv pravnih osoba pravi se razlika kada je tuena strana 2ederacija, kanton, grad ili optina ili ostala pravna osoba. 1 prvom sluaju, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vije#a. 1 drugom sluaju opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite. Odre"eni sud opte mjesne preventivno spreava zloupotrebu procesnih prava i ikaniranje tuenog, emu bi on bio izloen kada bi mjesnu nadlenost odre"ivao tuilac prema svom prebivalitu. Posebna mjesna nadlenost .4zberiva mjesna nadlenost Pravo izbora dato je u interesu tuitelja ili u interesu lakeg vrenja sudske 7unkcije to zavisi od vrste i prirode odre"enog spora. 0uitelj moe izvriti izbor mjesno nadlenog suda sve do podnoenja tube. Nakon podnoenja tube tuitelj bi mogao da izmijeni konaan samo ako bi do nastanka parnice povuao tubu i ponovo je podnio kod drugog suda po svom izboru. a+Nadlenost u sporovima za naknadu tete ;a su"enje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu osim suda opte mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem je podruju nastupila tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. 'ko je teta nastupila zbog smrti ili teke tjelesne ozljede nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, boravite. Ovakvo rjeenje ima za cilj da se olaka u pranici poloaj osobe koja je zadobila teke tjelesne ozljede ili osobe koja potrauje naknadu tete usljed smrti bliske osobe. 4zberiva mjesna nadlenost primjenjuje se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete tre#im osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje kao i u sporovima o regresivnim zahjtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika. b+Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvo"aa ;a su"enje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvo"aa koji je jemstvo dao nadlean je osim suda opte mjesne nadlenosti i sud opte mjesne nadlenosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvo"aa. c+Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje
14

;a su"enje u sporovima za zakonsko izdravanje ako je tuilac osoba koja trai izdravanje nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, boravite. Ovakvim rjeenjem eljela se dati zatita tuitelju. d+Nadlenost u branim sporovima ;a su"enje u sporovima radi utvr"ivanja postojanja@nepostojanja braka, ponitenje braka ili razvoda braka nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. e+Nadlenost u sporovima o utvr"ivanju@osporavanju oinstva ili materinstva 1 sporovima radi utvr"ivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva ako je tuilac dijete nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, boravite. 7+Nadlenost po mjesu u kome se nalzi poslovna jedinica pravne osobe ;a su"enje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice pored suda opte mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi. g+Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa 8ok ostavinski postupak nije pravomo#no zavren za su"enje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu pored suda opte mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. h+Nadlenost po mjestu pla#anja ;a su"enje u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud mjesta pla#anja. i+Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa 'ko je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik za su"enje je nadlean pored suda koji je opte mjesno nadlean za tuenogi sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos. j+Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima ;a sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje. %.4skljuiva mjesna nadlenost Pravilima o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti iskljuuje se primjena opte mjesne nadlenosti i odre"uje umjesto ovog suda neki drugi stvarno nadleni sud, naje#e u odnosu na vezu koja
15

postoji izme"u tog suda i predmeta spora. Pravila o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti ne mogu se mijenjati sporazumom stranaka. Na iskljuivu mjesnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti, najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. Kada tuba sadri vie tubenih zahtjeva povezanih istim injenicama i pravnim osnovom od kojih je za neke propisana iskljuiva mjesna nadlenost dolazo do atrakcije nadlenosti pa je za su"enje u takvom sporu mjesno nadlean sud ija je nadlenost propisana kao iskljuiva. 4skljuiva mjesna nadlenost zakonom je taksativno propisana u sljede#im sporovima? a+Nadlenost u sporovima o nekretninama *odnosi se samo na one posorve koji imaju stvarno< pravni a ne obligaciono<pravni znaaj+$ b+Nadlenost u sporovima o zrakolovu i brodu$ c+Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku. &.Pomo#na *supsidijarna+ mjesna nadlenost Pravila o pomo#noj nadlenosti primjenjuju se u onim sporovima koji se ne mogu podvesti pod odredbe po optoj i posebnoj mjesnoj nadlenosti. 0akvi sluajevi odre"eni su zakonom. a+Nadlenost za suparniare 'ko je jednom tubom vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih. b+Nadlenost za osobe za koje ne postoji opta mjesna nadlenost u 2345 0uba o imovinskopravnim zahjtevima protiv osobe za koju ne postoji opta mjesna nadlenost u 2345 moe se podnijeti svakom sudu u 2ederaciji na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai. c+Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u 2345 1 sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u 2345 tuba se moe podnijeti sudu u 2345 na ijem se podruju nalazi njeno stalno zastupnitvo na 345 odnosno 2345 ili sjedite kome je povjereno da obavlja njene poslove. Od!e-ivanje jesne nadlenosti od vieg suda

!jesna nadlenost moe biti odre"ena i od strane vieg suda te se moe pojaviti u dva oblika. Prva se sastoji u prenoenju nadlenosti sa jednog na drugi *delegacija+ a drugi u odre"ivanju nadlenosti za spor za koji zakonom nije predvi"ena *ordinacija+. .8elegacija A)Nuna delegacija
16

'ko mjesno nadlean sud zbog izuze#a sudija ne moe postupati obavijestit #e se o tome neposreno vii sud koji #e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja. B)Svrsishodna delegacija 8o delegacije moe do#i i zbog razloga cjelishodnosti. Kantonalni sud moe na prijedlog stranaka ili nadlenog optinskog suda odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean optinski sud s njegovog podruja ako je oito da #e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. %.Ordinacija Kada postoji nadlenost sudova u 2ederacii za su"enje u odre"enom sporu ali se prema odredbama ;PP ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, :rhovni sud 2ederacije #e na prijedlog stranke odrediti koji #e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean. Spo!azu o jesnoj nadlenosti

,tranke mogu saglasnom izjavom volja mijenati samo mjesnu nadlenost jer su pravila o stvarnoj nadlenosti imperativne prirode. ,tranke mogu ugovarati samo mjesnu nadlenost a ne mogu ugovarati stvarnu nadlenost. 1govor o mjesnoj nadlenosti mogu#e je zakljuiti samo u sporovima u kojima nije propisana iskljuiva mjesna nadlenost. 1govorom o mjesnoj nadlenosti stranke derogiraju mjesno nadlean sud koji bi po zakonu bio nadlean i odre"uje neki drugi sud koji bi po zakonu bio nadlean. Kad stranke ugovore mjesnu nadlenost suda a tuilac taj sporazum ne koristi ve# podneese tubu sudu opte mjesne nadlenosti za tuenog, onda tuilac ne moe mijenjati svoj izbor mjesne nadlenosti niti se sud kome je tuba podnijeta moe oglasiti mjesno nadlenim zbog postojanja sporazuma o mjesnoj nadlenosti nekog drugog suda izuzev po prigovoru tuenog. 1govor o mjesnoj nadlenosti punovaan je samo ako je pismeno sastavljen i ako su ga potpisale sve stranke. ;akljuuje se u 7ormi prorogacione klauzule koja je sadrana u glavnom ugovoru stranaka kao jedna od njegovih odredaba. Poslije podizanja tube sporazum o mjesnoj nadlenosti se ne moe punovano zakljuiti a i ako bude zakljuen on ne moe proizvesti nikakvo pravno dejstvo jer se radi i injenici koja nema uticaja na ve# zasnovanu nadlenost. P!igovo! jesne nadlenosti

Ovaj procesni prigovor tueni moe ista#i najkasnije u odgovoru na tubu nakon ega nastupi prekluzija *gubitak prava zbog zakanjelog isticanja prigovora+. 'ko sud istaknuti prigovor mjesne nenadlenosti ocijeni kao osnovan rjeenjem #e se oglasiti nenadlenim a nakon pravosnanosti #e bez odlaganja a najkasnije u roku od & dana ustupiti predmet nadlenom sudu.
17

At!ak.ija nadlenosti 'trakcija nadlenosti moe biti potpuna i nepotpuna. Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadlenost. 8o ove situacije dolazi u ostavinskom, izvrnom i steajnom postupku. Kod potpune atrakcije mijenja se istovremeno mjesna i stvarna nadlenost. 8o ove situacije dolazi po tubi glavnog umjeaa kod onog suda pred kojim tee parnica izme"u stranaka protiv kojih je postavljen zahtjev glavnog umjeaa u odnosu na istu stvar ili prava. Sukob nadlenosti 8o sukoba nadlenosti moe do#i izme"u sudova i organa uprave te izme"u samih sudova. 1 prvom sluaju radi se o sukobu o apsolutnoj nadlenosti a u drugom sluaju o sukobu o relativnoj nadlenosti. ,ukob o apsolutnoj nadlenosti moe biti pozitivan *kada i sud i organ uprave smatraju da je svaki od njih nadlean da postupa u odre"enom predmetu+ ili negativan *kada svaki od njih smatra da nije nadlean za postupanje+. Kada do"e do sukoba nadlenosti ov vrste za njegovo rjeavanje nadlean je 1stavni sud. ,ukob o relativnoj nadlenosti postoji onda kada dva ili vie sudova odbijaju svoju nadlenost za postupanje u konkretnom predmetu. Ovaj sukob nadlenosti moe biti samo negativan. 8o ovakve pravne situacije dolazi kada sud koje je kao nadlenom premdet dostavljen od strane drugog suda smatra sebe nenadlenim ve# da je nadlean upravo onaj sud koji mu je predmet dostavio ili neki drugi sud.

STRANKE
Pojam stranke odre"uje se iskljuivo u procesnopravnom smislu. =edan subjekat prava postaje tuilac ili tueni zbog toga to je kao takav oznaen tubom. ,vojstvo stranke stie se podnoenjem tube sudu , univerzalnom ili singularnom sukcesijom, subjektivnim preinaenjem tube i proirenjem tube na novog tuenog. Procesni poloaj stranaka u parnici mora biti u svemu ravnopravan. ,tranka moe biti samo postoje#i subjekt prava. Procesnopravni odnos sa 7izikim licem koje ne postoji ili je izmiljeno ili sa pravnom osobom koja je izbrisana iz sudskog registra ne moe se zasnovati. Obje stranke moraju biti tano odre"ene. 'ko je jednom tubom tueno vie osoba tuilac odre"uje me"u njima redoslijed kojim #e sud utvr"ivati osnovanost tubenog zahjteva prema svakom pojedinano tuenom. Ainost stranke kao 7izike osobe bit #e odre"ena oznaavanjem imena, prezimena, zanimanja i prebivalita. St!ana"ka sposobnost ,posobnost biti stranka u parnici izvodi se iz pravne sposobnosti koju ima svako 7iziko i pravno lice. ,tranka u parnici moe biti svaka 7izika osoba bez obzira na uzrast, poslovnu sposobnost i dravljansvto kao i svaka pravna osoba. 2izike osobe svoju stranaku sposobnost stiu ro"enjem a gube smr#u. Pravne osobe imaju pravnu i stranaku sposobnost. Pravnu sposobnost stiu upisom u sudski registar a gube brisanjem iz sudskog registra.
18

Strana !a sposobnost !ao procesna pretpostav!a ,tranaka sposobnost je procesna pretpostavla koja mora biti ispunjena da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje i odluivanje o tubenom zahtjevu. Nedostatak stranake sposobnosti moe biti otklonjiv i neotklonjiv od ega zavisi i postupanje suda. Kada sud utvrdi da oznaeni tuilac ili tueni nemaju stranaku sposobnost a taj se nedostatak moe otkloniti rajeenjem #e pozvati tuioca da izvri potrebnu ispravku u tubi ili #e preduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti stranka u postupku. 'ko sud utvrdi da je nedostatak stranake sposobnosti neotklonjiv jer oznaena osoba ne moe biti stranka u parnici onda #e a priori odbaciti tubu bez vra#anja na ispravak. Povreda pravila o strana !oj sposobnosti 'ko drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tuilac ili tuena sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postpuku s obzirom na prirodu povrede ukinut #e prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno su"enje ili #e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu. Pa!ni"na sposobnost Parnina sposobnost je sposobnost stranke da sama ili preko izabranog punomo#nika punovano preduzima parnine radnje u parnici sa procesnopravnim posljedicama. ,tranaka sposobnost se izvodi iz pravne sposobnosti a parnina iz poslovne. Poslovna sposobnost je sposobnost izjaviti pravno relevantnu volju podobnu za sticanje ugovorenih prava i obaveza. 2izike osobe stiu potpunu poslovnu sposobnost sa navrenih B godina. !alodobno lice koje je sa odobrenjem vanparninog suda zakljuilo brak sa navrenih . godina stie potpunu poslovnu sposobnost kao i 7izika osoba sa navrenih B godina ivota. 1koliko se brak malodobne osobe razvede prije navrenih B godina ivota to ne#e uticati na njenu poslovnu sposobnost ste#enu emancipacijom. Pravne osobe su potpuno poslovno sposobne preko svojih organa upravljanja. Parni na sposobnost !ao procesna pretpostav!a Parnina sposobnost je procesna pretpostavka na koju samo prvostepeni sud pazi po slubenoj dunosti. Od postojanja ove procesne pretpostavke zavisi doputenost tube i punovanost presude. ,tranke mogu isticanjem prigovora nedostatka parnine sposobnosti ukazivati prevostepenom sudu na nepostojanje ove procesne pretpostavke. Kada je stranka u poetku parnice imala parninu sposobnost pa je u toku parnice izgubi tada nastupa prekid postupka po samom zakonu osim ako je 7izika osoba imala punomo#nika u parnici. Povreda pravila o parni noj sposobnosti Calba nezadovoljne stranke treba da ukae nezadovolnjom sudu da parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik odnosno da zastupnik nije imao ovlatenja za vo"enje parnice. 'ko drugostepeni sud utvrdi da ukazana povreda odredaba parninog

19

postupka stoji onda #e rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno su"enje. Postula.iona sposobnost 1 naem pravu parnino sposobna stranka ima ujedno i postulacionu sposobnost da sama bez angaovanja punomonika preduzima parnine radnje sa procesnopravnim posljedicama. Postulaciuona sposobnost nema znaaj procesne pretpostavke. Stva!na legiti a.ija ,tranka je stvarno legitimisana ako je uesnik spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je dolo do nastanka parnice. 0uilac je aktivno legitimisana osoba ako je ovlatenik u materijalnopravnom odnosu. 0ueni je pasivno legitimisana osoba ako je obveznik u materijalnopravnom odnosu. ,tvarna legitimacija pripada samo strankama iz spornog odnosa. 0re#a lica koja nisu stranke u spornom odnosu nisu stvarno legitimisana jer ona nemaju ovlatenja da od strana iz tog materijalnopravnog odnosa zahtijevaju neto niti se od njih neto moe zahtijevati. ,tvarnu legitimaciju stranaka o zahtjevima sa kojima ne mogu slobodno raspolagati sud ispituje po slubenoj dunosti. P!o.esna legiti a.ija =p!avo na vo-enje pa!ni.e0 Procesna legitimacija moe da bude aktivna i pasivna. 0uilac treba da dokae da ima aktivnu legitimaciju tj.da je ovlaten da pokrene konkretnu parnicu s konkretnim tubenim zahtjevom. 0ueni treba da bude procesno legitimisan tj.da bude upravo ono lice protiv koga je doputeno voditi konkretnu parnicu i protiv koga se konkretna parnica moe voditi. !e"utim, u odre"enim situacijama zakon pravo na vo"enje spora prenosi na tre#a lica koja nisu uesnici spora *npr.organ starateljstva kad podnosi tubu za ponitenje braka branih drugova+. Pravo na vo"enje spora je procesna pretpostavka na koju prvostepeni sud pazi po sluebnoj dunosti. Od postojanja ove pretpostavke zavisi doputenost tube. Kada sud utvrdi nedostatak ove legitimacije presudom #e odbiti postavljeni zahtjev. 'ko sud ne primiejti nedostatak ove procesne smetnje te i pored toga donese odluku ovaj nedostatak nema uticaja na valjanost donesene presude koja se zbog ovog nedostatka ne moe pobijati. P!o jene u li"nosti pa!ni"ni) st!anaka !ogu#e je da u parnici do"e do promjene tako da se pove#a broja lica u jednoj ili obje stranake uloge ili da umjesto jedne stranke koja je oznaena u tubi stupi drugo lice. a+pristupanje novog tuitelja 8a bi do ovoga dolo novi tuitelj mora na jasan nain pokazati svoju volju da eli biti stranka u postupku. Osoba koja pristupa tubi mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad u nju stupa.
20

b+proirenje tube na novog tuenika c+stupanje novog lica na mjesto parnine stranke Suk.esija u p!avu Promjena stranaka ili sukcesija je ustanova koja omogu#ava promjenu u linosti parninih stranaka. 8o sukcesije moe do#i na strani tuitelja ili tuenog tako da raniji tuitelj ili tueni istupa iz parnice a na njegovo mjesto stupa novi tuitelj ili tueni. "rste graans!opravne su!cesije >ra"anskopravna sukcesija moe biti univerzalna i singularna. ,ukcesija je univerzalna kad sukcesor stupa u sva prenosi prava i prenosive obaveze autora. 1niverzija sukcesija nastaje naslje"ivanjem odre"enog lica ili prestankom pravnog lica. ,ukcesija je singularna kad sukcesor stupa u pojedina prava i pojedine obaveze autora. ,ingularna sukcesija ne dovodi do promjene u linosti parninih stranaka. Ona lica koja su tubom oznaena kao parnine stranke ostaju tuitelj i tueni. ,ukcesija moe biti zakonska i voljna. Osnov zakonske sukcesije je razlog nunosti a voljne razlog svrsishodnosti. 8o sukcesije na osnovu zakona dolazi preuzimanjem prekinutog postupka od strane nasljednika umrle stranke koja nije imala punomo#nika u parnici. 8o sukcesije voljom stranaka dolazi u sluaju subjektivnog preinaenja tube istupanjem umjeaa u poloaj stranke kojoj se pridruio. Otu-enje spo!ne stva!i ili p!ava u toku pa!ni.e Parnica poinje te#i dostavom tube tuenom. 'ko se desi da koja od stranaka otu"i stvar ili pravo o kojem tee parnice to ne spreava da se parnica me"u istim strankama dovri kao da do te promjene nije ni dolo. Ospba koja je pribavila stvari ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu umjesto tuitelja, odnosno tuenog samo ako na to pristanu obje stranke. 'ko po pristanju obje stranke ova osoba stupi u parnicu na mjesto jedne od stranaka mora prihvatiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u tom momentu. 'ko su stvari ili pravo otu"eni poslije nastanka parnice presuda #e glasiti na stranke u parnici.

1AST2PAN'E STRANAKA
;astupnik u parnici je vrsta uesnika koji preduzima radnje sa pravnim posljedicama neposredno za zastupanu stranku u njeno ime i korist. Postoje tri vrste zastupnika ? zakonski zastupnik, zastupnik pravne osobe i punomo#nik. 1akonski zastupnik #oditelj i staralac )oditelji su ravnopravni u vrenju roditeljskih prava i dunosti pa #e zastuupanje maloljetnog djeteta biti punovano i od strane samo jednog roditelja. Kada su roditelji razvedeni pravo i dunost zastupanja u parnici ima onaj kome je presudom suda dijete povjereno na uvanje i
21

vaspitanje. Organ starateljstva zastupa osobu koja je pod starateljstvom. 0o mogu biti malodobne osobe koje nemaju roditelja ili punoljetne osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Ovlatenja $a!ons!og $astupni!a ;akonski zastupnik moe i bez posebnog ovlatenja u ime stranke preduzimati sve radnje u postupku. Od navedenog pravila postoje odstupanja. ;a preduzimanje najznaajnijih parninih radnji zakonski zastupnik mora imati posebno ovlatenje. 0o se odnosi za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje sudske nagodbe ili za preduzimanje drugih radnji u postupku. ;akonski zastupnik ne mora parnicu linu voditi ve# moe ovlastiti tre#u osobu kao punomo#nik koji preduzima radnje za stranku koju i zastupa. 1koliko zakonski zastupnik lino vodi parnicu duan je da zastupanje vri savjesno i odgovorno u protivnom odgovara za tetu koju u vo"enju parnice uini za zastupanu stranku. 1akonsko zastupanje kao p!o.esna p!etpostavka Pravilno zakonsko zastupanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po slubenoj. Kada prvostepeni sud utvrdi da stranku ne zastupa njen zakonski zastupnik zatrait #e da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi. 1tvr"eni nedostaci u zakonskom zastupanju imaju za posljedicu ukidanje prvostepenu presudu od strane drugostepenog suda i drugostepene presudu od strane revizijskog suda. ;bog ovog nedostatka se moe traiti ponavljanje postupka. P!iv!e eni zastupnik Privremeni zastupnik #e se postaviti u sljee#im sluajevima? <ako tueni nije parnino sposoban a nema zakonskog zastupnika$ <ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika$ <ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika$ <ako je boravite tuenog nepoznato a tueni nema punomo#nika$ <ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik nalaze u inostrantsvu a dostava se nije mogla obaviti. Puno o>nik Punomo#nik je voljni i dobrovoljni zastupnik parnino sposobne stranke. Punomo#nik vodi parnicu u ime i za raun zastupane stranke. Punomo#nika moe da izabere samo poslovno i parnino sposobna stranka, zakonski zastupnik poslovne nesposobne stranke, zastupnik pravnog lica i umjea. Sposobnost biti punomo%ni!
22

Punomo#nik 7izike osobe moe biti svako ko ima potpuno poslovnu sposobnost a punomo#nik pravne osobe moe biti 7izika osoba koja ima poloen pravosudni ispit. &asnivanje punomo%ja Punomo#je se zasniva jednostranom izjavom volje parnino sposobne stranke. ,tranka izdaje izabranom punomo#niku ovlatenje za zastupanje pismeno ili usmeno. 1koliko stranka nije pismena stavit #e na pismenu punomo# umjesto potpisa otisak prsta. 'ko se u tom sluaju punomo# izdaje osobi koja nije advokat potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji #e se potpisati na punomo#. Obim punomo%i 1koliko je stranka dala ovlatenje za vo"enje parnice onda treba razlikovati da li je punomo#nik advokat ili neko drugo lice. 'ko je stranka izdala advokatu punomo# za vo"enje parnice advokat je ovlaten na osnovu takve punomo#i obavljati sve radnje u postupku. Punomo#nik koji nije advokat moe na osnovu punomo#i obavljati sve radnje u postupku ali mu je uvijek potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, raspolaganja tubenim zahtjevom, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomo#i na drugo osobu. Prenos ovlatenja $a $astupanje 'dvokata kojem je stranka izdala punomo# moe uz izriito ovlatenje stranke zamjenjivati drugi advokat a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega zapsolen. )adi se samo o privremenim zamjenama a ne i o trajnoj supstituciji. 'ejstvo punomo%ni!ovih radnji Parnine radnje koje je izabrani punomo#nik preduzeo u granicama punomo#ja imaju dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka. 8ejstvo punomo#nikovoh radnji nastupa odmah i ne zavisi od naknadnog odobrenja stranke. 1 odnosu na zastupanu stranku pravno dejstvo imaju i one radnje njenog punomo#nika koje su za nju nepovoljne. 1 ovom sluaju sud #e o tome obavijestiti nadlenu advokatsku komoru i ako je to mogu#e stranku koju advokat zastupa. Procesni poloaj stran!e !oja ima punomo%ni!a 4zborom punomo#nika stranka ne gubi pravo da i sama preduzima parnine radnje u postupku. ,tranka moe uvijek do#i pred sud i davati izjave pored svog punomo#nika. 'ko je punomo#nik priznao koju injenicu na roitu na kojem nije bila prisutna stranka a stranka to priznanje izmijeni ili opozove sud #e po slobodnoj ocjeni cijeniti da li #e takve injenice smatrati priznatim ili oporenim. Punomo% !ao procesna pretpostav!a Parnina punomo# ima znaaj procesne pretpostavke na koju sud pazi po slubenoj dunosti. Obaveza je suda da pazi da li osoba koja se pojavljuje kao punomo#nik ima potrebno ovlatenje i da li radnje preduzima prema sadraju punomo#i. Kad sud utvrdi da osoba koja se
23

pojavljuje kao punomo#nik nije ovlatena za zastupanje ukinut #e parnine radnje to ih je ta osoba preduzela ako te radnje nije stranka naknadno odobrila. Prestana! punomo%i Parnina punomo# se daje za vo"enje parnice i prestaje okonanjem parnice. 'ko je parnina punomo# data samo za vo"enje odre"ene 7aze postupka onda prestaje njenim okonanjem. ,tranka moe punomo# u svako vrijeme opozvati a punomo#nik je moe u svako vrijeme otkazati. Poslije otkaza punomo#i, punomo#nik je duan jo - dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomo# ako je potrebno da od nje otkloni kakvu tetu koja bi u o vrijeme mogla nastati. 'ko je punomo#niku dato ovlatenje da moe obavljati sve radnje u potupku a stranka umre ili postane poslovno nesposobna punomo#nik je ovlaten i nadalje preduzimati radnje u postupku ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo#. Prestankom pravne osobe prestaje i punomo# koju je ona izdala.

S2PARN&*ARSTVO
1 parnici se u ulozi tuioca@tuenog mogu pojaviti dvije ili vie osoba i tada postoji suparniarstvo ili subjektivna kumulacija. Cilj supa!ni"a!stva ,uparniarstvo prua mogu#nost da se postupak zavri na isti nain prema svim strankama i izbjegne donoenje razliitih odluka do kojih moe do#i kad razliite sudije postupaju po posebnim tubama. Na ovaj nain kroz jednakost presu"enja se prostie pravna sigurnost i jaa povjerenje gra"ana u zakonit rad sudija. 1asnivanje supa!ni"a!stva 8o zasnivanja moe do#i podnoenjem tube sudu tako to vie osoba mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni. 8rugi nain zasnivanja suparniarstva je pristupanje novog tuioca postoje#em tuiocu ili proirenjem tube na novog tuenog sa njegovim pristankom. ,uparniarstvo moe nastati i univerzalnom sukcesijom kada umjesto umrle stranke na njeno mjesto stupa ve#i broj zakonskih nasljednika. ,uparniarstvo se ne moe nikad zasnovati odlukom suda. V!ste supa!ni"a!stva a)(aterijalno suparni arstvo ,uparniarstvo je materijalno kada se suaprniari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnpj zajednici ili ako njihova prava, obveze proistiu iz iste injenine i pravne osnove. b))ormalno suparni arstvo 'ko su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesa nadlenost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuenog onda postoji 7ormalno suparniarstvo.
24

c)Obi no suparni arstvo ,vaki obian suparniar je u parnici samostalna stranka. Njegove radnje ili proputanja ne koriste niti tete drugim suparniarima, pa i presuda moe biti razliita po sadraju prema pojednim suaprniarima. d)*edinstveno suparni arstvo Ova vrsta suparniarstva postoji ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svim suparniarima koji se smatraju kao jedna parnina stranka. ,vi tuitelji postavljaju prema svim tuenim identian zahtjev tako da tubeni zahjtev moe biti prema svim tuenim uvojen ili odbijen.. e)Nuno suparni arstvo Ova vrsta suparniarstva postoji kada se sporni odnos izme"u stranaka moe rijeiti na jednak nain prema svima donoenjem jedinstvene presude i kada u parnici kao stranke moraju uestvovati svi uesnici spornog materijalnopravnog odnosa. Nuno suparniarstvo postoji kod viestrukog otu"enja iste nekretnine od strane istog stvarnog knjinog vlasnika razliitim kupcima radi stiacanja prava vlasnitva. ;akon polazi od toga da se svi nuni suaprniari smatraju kao jedna parnina stranka tako da njhivo procesni poloaj mora biti jednak kao da se na njihovoj strani nalazi samo jedna osoba. Parnine radnje pojedinih nunih suparniara proizvode iste posljedice kao da ih je preduzela samo jedna stranka. ;akonski rokovi za preduzimanje parninih radnji teku posebno za svakog suparniara. +),ventaualno suparni arstvo Ovo suparniastvo mogu#e je samo na pasivnoj strani. 0uilac moe tuiti dva ili vie tuenih tako to #e traiti da sud postavljeni zahtjev usvoji prema drugom tuenom u sluaju da bude pravosnano odbijen prema onom tuenom koji je u tubi naveden prije njega *prvotueni+. 8a bi dolo do saznivanja eventualnog suparniarstva potrebno je da tuilac prema svakom od vie tuenoh istie isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih istie razliite zahtjeve da su u me"usobnoj vezi i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki do zahjteva. 'ko sud utvrdi da je zahtjev neosnovan prema svim suparniarima odbit #e zahjtev u cjelini. g)Suparni arsvto na osnovu $a!ona Ovo suparniarstvo postoji kao pasivno suparniarstvo glavnog dunika i jemca i kada tre#a osoba samostalnom tubom tui obje stranke u postoje#oj 7azi. ,uparniarstvo glavnog dunika i jemca 9 ;akonom je izriito propisano da glavni dunik i jemac mogu biti zajedniki tueni od strane povjerioca ako se tome ne protivi sadrina ugovora o jemstvu. ,uparniarstvo po tubi tre#e osobe

Kad postoji vie tuilaca u jednoj tubi onda se takvo suparniarstvo zove aktivno, ako ima vie tuenih onda je ono pasivno. 8ok tee tre#a parnica izme"u stranaka tre#a osoba koja
25

ima pravni interes moe se pridruiti jednoj od stranaka da bi ta stranka uspjela u sporu. 0akva tre#a osba ima poloa obinog umjeaa. Podnoenjem tube od strane tre#e osobe protiv stranaka u prvobitnoj parnici zasniva se pasivno suparnitvo tako to tuilac i tueni iz prvobitne parnice imaju poloaj tuenih stranaka. ;a tubu tre#e osobe uvijek je nadlean sud pred kojime je zapoela te#i prvobitna parnica. 0uba tre#e osobe dovodi do potpune atrakcije svih oblika mjesne i stvarne nadlenosti. ;a zasnivanje atrakcione nadlenosti potrebno je da ova tuba bude podnijeta tek nakon to parnica izme"u prvobitnih stranaka bude zasnovana. Podnose#i samostalnu tubu protiv stranaka u prvobitnoj parnici tuilac u novoj parnici zahtijeva povrat stvari ili utvr"enje prava. ;ahtjev tre#e osobe mora biti usmjeren na istu stvar ili pravo o kome se raspravlja u prvobitnoj parnici. Osnovanost zahtjeva tuioca u novoj parnici uvijek iskljuuje osnovanost zahtjeva tuioca u prvobitnoj zajednici. 'ko se zahtjevi iz prvobitne i nove parnice ne iskljuuju onda nema pasivnog suparniarstva. Kada tre#a osoba zahtijeva povrat stvari onda se takav zahtjev ne mora zasnivati na istom pravnom osnovu kao u prvobitnoj parnici. Pasivno suparniarstvo mogu#e je zasnovati samo kondemnatornom tubom i tubom za uutvr"enje postojanja ili nepostojanja prava. Pasivno suparniarstvo nije mogu#e zasnovati konstitutivnom tubom. Odluuju#i o osnovanosti postavljenih zahtjeva prvostepeni sud moe postupiti na dva naina. ,ud #e u pravilu spojiti obje parnice radi zajednikog raspravljanja i donoenje zajednike presude. 8ruga je mogu#nost da sud prekine postupak u prvoj parnici i da onda raspravlja o tzbi tre#e osobe protiv tuenih iz prvobitne parnice. 8o prekida postupka u prvobitnoj parnici do#i #e u sluaju kada je nova parnica zasnovana poslije zakljuenja glavne rasprave ili u toku albenog postupka. Obje tuene stranke u novoj parnici imaju zajedniki interes da se suprotstave zahtjevu tre#e osobe koja istu stvar ili pravo trai za sebe. 0re#a osoba moe samostalno raspolagati zahtjevom tako da prema jednom od tuenih povue tubu ili se odrekne tubenog zahtjeva. 'ko zahtjev tre#e osobe bude pravosnano usvojen zahtjev tuioca iz prvobitne parnice treba odbiti. 'ko zahtjev tre#e osobe bude pravosnano odbijen sud #e prvobitnu parnicu zavriti kao da nove parnice nije ni bilo.

2*E?@E 2<'E?A*A 2 PARN&C&

Obian umjea je tre#a osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee me"u drugim osobama jedna od stranaka uspije. 'ko stranka kojoj se pridruio umjea uspije u parnici onda #e i umjea ostvariti svoj pravni inters. Nasuprot tome ako stranka izgubi parnicu onda stie pravo da podnese regresnu tubu protiv umjeaa. Nastankom nove parnice konano #e se razrijeiti sporni odnos izme"u jedne od stranaka i umjeaa iz ranije parnice. P!etpostavke za ijeanje

a)Postojanje parnice
26

Parnini postupak pokre#e se tubom, dok parnica poinje te#i dostavom tube tuenom. 1mijea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomo#nosti odluke o tubenom zahtjevu te u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka. b)Postojanje pravnog interesa $a mijeanje 1e#e tre#eg lica u parnici kao umjeaa doputeno je samo ako ti lice ima pravni interes da u pranici uspije stranka kojoj se pridruuje i za njegovo ue#e nije dovoljan samo ekonomski interes. 'ko sud utvrdi da tre#a osoba kao potencijalni umjea nema pravni interes onda #e rjeenjem odbiti prijedlog umjeaa. c)Postojanje strana !e i parni ne sposobnosti P!avni poloaj u jea"a 1mjea nije stranka ve# uesnik u postupku zbog ega su njegova ovlatenja ograniena. 1mjea je pomaga stranke i ovlaten je preduziamti samo one parnine radnje koje su naelno povoljne za stranku kojoj se pridruio. ,ve radnje umjea preduzima u svoje ime ali sa pravnim uinkom za stranku kojoj se pridruio. 1mjea moe preduzimati parnine radnje samo u rokovima u kojima bi te radanje mogla preduzimati stranka kojoj se pridruio. 1mjea na strani tuenog moe u toku postupka podnescima ili izjavama na zapisnik kod suda iznositi injenice i pregledati dokaze, isticati sve materijalne i procesne prigovore. 1mjea se u postupku moe sasluati samo kao svjedok. Poto nije stranka presuda ne glasi na njega. Presudom se ne moe ni na ta obavezati niti mu se neto moe dosuditi. 1 sluaju gubitka spora trokove koje je prouzrokovao umjea snosi stranka kojoj se umjea pridruio. 'ko je um jeta stupio u parnicu do pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek. Obavijest t!e>e osobe u pa!ni.i Obvjetenje tre#e osobe vri ona parnina stranka koaj #e za sluaj neuspjeha u parnici ste#i pravo da prema tre#oj osobi ostvaruje regresni zahtjev. &nte!ven.ijsko dejstvo p!esuse p!e a u jea"u Prema umjeau se ne moe isticati intervenscijski e7ekt presude ako mu dostavom poziva i odluka suda nije omogu#eno poduzimanje svih procesnih radnji u postupku pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se pridruio. 'ko je pomognuta stranka savjesno vodila parnicu i ako je umjeau bilo omogu#eno da u parnici preduzima sve radnje koje su povoljne za stranku i mogu doprinijeti njenon uspjehu pa i pored toga stranka izgubi parnicu onda umjea ne moe u regresnoj parnici otkloniti intervencijsko dejstvo presude iz ranije parnice. 4ntervencijsko dejstvo presude iz ranije parnice umjea moe otkloniti isticanjem prigovora nesavjesnog vo"enja parnice. 2 jea" sa poloaje jedinstvenog u jea"a

0o je sluaj kada zbog prirode pravnog odnosa presuda suda svojom pravosnano#u ima dejstvo prema umjeau. 0akva je situacija povjerioca koji u svojstvu umjeaa pristupa
27

tuenom u parnici radi utvr"ivanja da postoji potraivanje osporenog u steajnom postupku. 1mjea sa poloajem jedinstvenog suparniara moe izjaviti reviziju i da nije uestvovao u postupku kao umjea.

S2$SKE <'ERE OS+2RAN'A

,udske mjere osiguranja su vremenski ograniena sredstva radi osiguranja potraivanja predlagaa osiguranja koje se mogu odrediti prije ili u toku parninog postupka. Predmet siguranja su novana potraivanja koja su upravljena na odre"enu stvar ili njen dio i prava predlagaa osiguranja koja se mogu prenositi. Postupak za odre"ivanje mjere osiguranja pokre#e se po prijedlogu predlagaa protiv protivnika osiguranja. 2slovi za od!e-enivanje sudske je!e osigu!anja

;a odre"ivanje mjere osiguranja moraju se kumulativno ispuniti dva uslova ? da predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje potraivanja i da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja posebno time to #e svoju imovinu otu"iti, prikriti, opteretiti ili na drugi nain njome raspolagati, odnosno promijeniti postoje#e stanje stvari ili na koji drugi nain tetno uticati na prava predlagaa osiguranja. V!ste sudski) je!a osigu!anja

.:rste mjera osiguranja radi osiguranja novanog potraivanja a+zabrana protivniku osiguranja da otu"i, sakrije, optereti ili raspolae odre"enom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraivanja predlagaa osiguranja. b+zabrana duniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potraivanje ili da mu preda stvar kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati potraivanje i da njime raspolae. c+predbiljeba zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjienom na nekretnini do vrijednosti dosu"enog glavnog potraivanjima sa kamatama i trokovima. %.:rste mjera osiguranja radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odre"enu stvar ili njen dio a+;abrana protivniku osiguranja otu"enja, sakrivanja, optere#enja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno potraivanje. b+zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini na koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odre"ene radnje potrebne da bi se sauvala imovina. c+ovlatenja predlagau osiguranja da poduzme odre"ene aktivnosti. &.:rste mjera osiguranja radi osiguranja drugih prava ili odravanje postoje#eg stanja
28

a+zabrana protivniku osiguranja da poduzima odre"ene aktivnosti ili nalog da poduzme odre"ene aktivnosti u cilju odravanja postoje#eg stanja ili spreavanja nastanka tete suprotnoj stranci. b+ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odre"ene aktivnosti. c+odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu tre#ih osoba pod uslovima predvi"enim zakonom kojim se ure"uje izvrni postupak. d+druge mjere koje odredi sud. Postupanje p!otivnika osigu!anja sup!otno odlu.i suda o zab!ani da otu-iA sak!ijeA opte!eti ili !aspolae od!e-eno i ovino 'ko protivnik osiguranja postupi suprotno odluci suda, onda odgovara po pravilima gra"anskog prava. Pravni posao kojim protivnik osiguranja postupa suprotno odluci suda nitav je ako su obje ugovorne strane nesavjesne. !e"utim, u sluaju da je tre#a osoba savjestan sticalac ugovor #e ostati na snazi dok #e protivnik osiguranja koji je povredio zabranu snositi odgovaraju#e posljedice. Od!e-ivanje vie je!a osigu!anja

Na prijedlog predlagaa osiguranja sud moe odrediti i vie mjera osiguranja radi osiguranja istog potraivanja ako je to potrebno da bi se postigla svrha osiguranja. 1 sluaju odre"ivanja vie mjera osiguranja sud se uvijek kre#e u okvirima prijedloga stranke koja trai osiguranje te ne moe ni mimo ni preko ovih zahtjeva osim u zakonskim izuzecima kada mjere odre"uje po sluebnoj dunosti. Bo! a i sad!aj p!ijedloga za od!e-ivanje je!e osigu!anje

Prijedlog za odre"ivanje mjere osiguranja podnosi se u pisanom obliku. !e"utim, ako se prijedlog podnosi u vezi parninog postupka koji je u toku onda se prijedlog moe podnijeti u usmeno na raspravi na zaspinik. 1 prijedlogu za odre"ivanje mjere osiguranja predlaga osiguranja mora ista#i zahtjev u kojem #e oznaiti potraivanje ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva i predmet mjera osiguranja. 'ko prijedlog za osiguranje nema sve obavezne elemente sud #e na isti nain postupiti kao i sa tubom ili bilo kojim drugim podneskom ija je sadrina odre"ena zakonom. Prijedlog #e se vratiti predlagau da u roku od B dana uredi prijedlog. 1koliko prijedlog ne bude vra#en smatrat #e se povuenim,a ako ne bude ispravljen bit #e odbaen. Pravo protivni!a osiguranja da se o ituje o prijedlogu ,ud #e prijedlog za odre"ivanje mjere osiguranja zajedno sa prilozima dostaviti protivniku osiguranja uz obavijest da moe podnijeti pismeni odgovor na prijedlog u roku od B dana. Odreivanje privremene mjere osiguranja be$ prethodnog obavjetenja i sasluanja protivni!a osiguranja
29

,ud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja bez obavjetenja i sasluanja protivnika osiguranja ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja. ;akon predvi"a kumulativno ispunjenje tri uslova za odre"ivanje privremene mjere osiguranja i to da je mjera osnovana, da je hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svaka svrha mjere osiguranja. ,ud dostavlja odluku protivniku osiguranja odmah koji u roku od & dana u svom odgovoru moe osporiti razloge za odre"ivanje nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana. Sad!aj !jeenja o od!e-ivanju je!e osigu!anja

1 rjeenju o odre"ivanju mjere osiguranja sud #e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima #e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja uz odgovaraju#u primjenu pravila sudskog izvrnog postupka. )jeenje o odre"ivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o izvrenju iz zakona oizvrnom postupku. !jera osiguranja obavezuje stranke u postupku kao i osobe koje su u vezi s njima nakon to prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja. Od!e-ivanje je!e osigu!anja p!ije podnoenja ube

Na prijedlog predlagaa osiguranja sud moe odrediti mjeru osiguranja prije podnoenja tube ali #e tada odrediti rok ne due od &D dana u kome predlaga osiguranja mora podnijeti tubu. V!e nsko t!ajanje iz!e>ene je!e osigu!anja

4zreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja. 8onijeta mjera osiguranja staje na snazi najdue do isteka roka od &D dana po nastupanju uslova za prinudno izvrenja. 1pisanu mjeru osiguranja u javne knjige sud #e brisati po slubenoj dunosti. ;alba p!otiv p!vostepenog !jeenja o od!e-enoj je!i osigu!anja

Protiv prvostepenog rjeenja o odre"ivanju mjere osiguranja moe se izjaviti alba u roku od B dana od dana dostave rjeenja. 3lagovremenu albu sud #e dostaviti protivniku osiguranja koji moe u roku od & dana podnijeti sudu odgovor na albu. O albi odluuje drugostepeni sud u roku od - dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovara na albu ili isteka roka za podnoenja odgovara na albu. 3lagovremeno podnijeta alba ne odlae izvrenje rjeenja o odre"enoj mjeri osiguranja. $avanje od!e-enog je stva u jesto je!e osigu!anja

'ko protivnik osiguranja prihvati polaganje jemstva tada odre"ivanje mjere osiguranja postaje bespredmetno slijedom ega #e sud postupak obustaviti i ukinuti ve# donijeto rjeenje. Obustava postupka a+'ko predlaga osiguranja ne podnese dokaz da je podnio tubu u ostavljenom roku$

30

b+Na prijedlog protivnika osiguranja ako su se okolnosti zbog koji je mjera odre"ena kasnije promijenile tako da vie nije potrebna$ c+'ko protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se obezbje"uje$ d+'ko protivnik osiguranja uini vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja rjeenja o odre"ivanju mjere osiguranja ve# bilo napla#eno ili dovoljno obezbije"eno$ e+'ko je pravomo#no utvr"eno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo. T!okovi postupka osigu!anja 0rokove postupka koji su nastali u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlaga osiguranja. 0e trokove predlaga je duan predujmiti u roku koji sud odredi. P!avo na naknadu tete Predlaga osiguranja moe pretrpjeti tetu nepostupanjem osoba koje su bile dune postupiti po rjeenju o odre"ivanju mjere osiguranja. 0ada predlaga osiguranja ima pravo na naknadu tete od te osobe. Pravo na naknadu tete pripada i protivniku osiguranja koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je ustanovljeno da je bila neosnovana ili koju predlaga osiguranja nije opravdao. Pravo na naknadu tete zastarijeva u roku od godinu dana od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera osiguranja izreena.

PARN&*NE RA$N'E
,ve parnine radnje preduzimaju se u parnici s ciljem da se parnica okona. ,talnim preduzimanjem odgovaraju#ih praninih radnji parnica prelazi iz poetne 7aze u narednu 7azu. ,ve parnine radnje koje se preduzimaju u postupku me"usobno su povezane i to vremenski, logiki, kauzalno i ciljno. Podjela pa!ni"ni) !adnji +Parnine radnje u irem smislu su radnje svih uesnika u postupku *suda, stranaka i tre#ih osoba+. %+Parnine radnje u uem smislu su parnine radnje suda i stranaka. &+,tranake parnine radnje preduzimaju same stranke i njhihovi zastupnici u ime i za raun stranaka. (+,udske parnine radnje preduzima parnini sud koji treba rijeiti konkretan spor. Pa!ni"ne !adnje st!anaka Parnine radnje stranaka su samo one radnje koje su predvi"ene i regulisane pravilima parninog procesnog prava. ,tranke mogu preduzimati svoje parnine radnje aktvinim ponaanjem i konkludno. ,tranka nije duna da preduzima parnine radnje. Ona to moe uiniti ali i ne mora. !e"utim, ako stranka eli da uspije u parnici onda mora biti aktivna i
31

preduzimati odre"ene radnje. Parnine radnje stranaka su jednostrane izajve volje usmjerene prema sudu koji povodom toga preduzima odgovaraju#u parninu radnju radi donoenja presude. "rste parni nih radnji strana!a +Posredne parnine radnje same po sebi ne proizvode pravne posljedice nego tek posredstvom djelatnosti suda *prijedlozi, tvrdnje i prijedlozi za izvo"enje dokaza u odnosu na predmet dokazivanja+. %+Neposredne parnine radnje stranaka su takve koje same po sebi proizvode pravne posljdice u parnici bez posredovanja suda. &+1smene parnine radnje se preduzimaju izgovaranjem rijei na roitima. (+Pismene parnine radnje se preduzimaju podneskom ili izjavom na zapisniku. -+Prema cilju radnje stranaka mogu biti napadake i odbrambene. .+Parnine radnje vezane za rok i one koje nisu vezane za rok. Nedostaci parni nih radnji strana!a Parnina radnja ima nedostatak ako je preduzela stranka koja nema stranaku i parninu sposobnost ako je radnju preduzeo zastupnik stranke koji nije imao ovlatenja za zastupanje, ako radnja ima odre"eni nedostatak koji se tie njene sadrine i 7orme. Nedostaci postoje i ako preduzeta radnja nije u skaldu sa zakonom. Pa!ni"ne !adnje suda ,udske parnine radnje su pravne radnje propisane i regulisane pravilima parninog procesnog prava. 0a pravila odre"uju uslove za punovanost, sadrinu, 7ormu i dejstvo. Najvanije parnine radnje suda su odluke u obliku presude i rjeenja. ,udska radnja ima nedostatak ako je prilikom njenog preduziamanja povrije"ena neka zakonska odredba. 'ko je povrije"ena procesna odredba prilikom donoenja odluke odluka se moe pobijati pravnim lijekovi ali nije nepunovana. Nepravilnost neke druge sudske radnje ima za posljedicu njihovu nepunovanost. 0akvu radnju sud #e otkloniti tako to #e je ponoviti. Bo! a pa!ni"ne !adnje ,tranke preduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu. Pismeni oblik parnine radnje zove se podnesak. ,tranke usmeno iznose injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlau odgovaraju#e dokaze. Pismeni oblik je posebno zastupljen kod parninih radnji suda koje preduzima u obliku odluka kojima se konano rjeava spor stranaka. Podnes.i

32

Podnesak je pismeni oblik parnine radnje stranke izvan roita. Podnesi se mogu podijeliti na odre"uju#e i pripremne. Odre"uju#im podnescima stranke stavljaju stvarne i procesne prijedloge *tuba, odgovor na tubu, pravni lijek+. 1 pripremnim podnescima stranka navodi injenice koje namjerava da iznese na pripremnom roitu te oznaava dokaze koje #e predloiti na pripremnom roitu radi izvo"enja na glavnoj raspravi. Podnesak koji je razumljivo sastavljen i sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti naziva se urednim podneskom. 'ko je podnesak nerazumljiv sud #e podnositelju vratiti podnesak radi ispravke u sudskom roku ne duem od B dana. 1apisnik O svim preduzetim parninim radnjama sud sastavlja zaspisnik koji predstavlja pismeni trag i dokaz o preduzetim praninim radnjama i njihovom sadraju. Sadraj $apisni!a ,astavni dijelovi zapisnika su ? zaglavlje, opis izvrene radnje i potpis odre"enih lica. ;aglavlje zapisnika sadri naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se radnja obavlja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka. Opis izvrene radnje sadri bitne podatke o toku i sadrini preduzete parnine radnje koja je zapisnikom zasvjedoena. ;apisnik treba da sadri potpise odre"enih lica ? potpis sudije, zapisniara, stranke, odnosno njihovih zakonskih zastupnika ili punomo#nika, kao i tumaa. "rste $apisni!a )aspravni zapisnik sastavlja se o svim preduzetim parninim radnjama na pripremnom roitu i roiptu za glavnu raspravu kod prvostepenog suda kao i o svim preduzetim parninim radnjama na zakazanoj raspravi pred drugostepenim sudom. Ostali zapisnici su oni koji se sastavljaju van glavne rasprave *zapisnik o obezbje"enju dokaza sastavljen pred sudom pred kojim je pokrenut parnini postupak ili se namjerava pokrenuti +. Sastavljanje $apisni!a ;apisnik se sastavlja tako da sudija glasno diktira zaspisniaru sadraj izajev stranke ili drugog uesnika u postupku. ,tranke, njihovi zasupnici i umjeai imaju pravo da kontroliu cijeli zapisnik. ;apisnik se moe ispraviti ili izvriti njegovo dodavanje. Rokovi )ok je vremenski period odre"en za preduzimanje pismene parnine radnje. Propisivanjem rokova za preduzimanje parnilnih radnji disciplinuju se sud i stranke i svi ostali uesnici parnice. Podjela ro!ova ;akonski rokovi su odre"eni zakonom pa ih sud kao ni strane ne mogu mijenjati. Po svojoj prirodi ovi rokovi su prekluzivni. Proputanje stranaka da preduzmu odre"enu radnju u ovim rokovima dovodi do gubitka prava na njihovo naknadnu produivanje. ,udski rokovi su takvi
33

rokovi ije trajanje odre"uje sud s obzirom na okolnosti sluaja. ,udski rokovi mogu se na prijedlog stranke produavati ako za to postoje opravdani razlozi. #a unanje ro!ova )okovi se raunaju na dane, mjesece i godine. 'ko je rok odre"en na dane u rok se ne uraunava dan kada je dostava ili saoptenje obavljeno ve# se za poetak roka uzima prvi idu#i dan. )ok istie protekom posljednjeg dana. Kad je odre"en na mjesec i godine on se zavrava protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kada je rok otpoeo. Odravanje ro!a ,tranka ija je radnja odre"ena rokom odrala je rok ako je radnju preduzela prije njegovog isteka. Ro"ita )oite je vremenski momenat odre"en od strane suda radi zajednikog preduzimanja radnji suda sa strankama i drugim uesnicima u postupku na odre"enom mjestu. )oita mogu biti obavezna i 7akultativna. ,ud #e obavezno odrediti odravanje roita kad je to zakonom propisano. 4 onda kada po zakonu odravanje roita nije obavezno sud moe odluiti da se roite odri ako smatra da bi to doprinijelo bolje razrjenjenju sporne pravne stvari. ,ud #e na roite pozvati stranke i ostale osobe ije prisustvo cijeni potrebnim. Pozivanje stranaka je obavezno jer ima sud na taj nain prua mogu#nost da raspravljaju pred sudom. )oite se u pravilu odrava u sudskoj zgradi radnim danom u toku redovnog radnog vremena. !e"utim, sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da #e se na taj nain utedjeti u vremenu ili trokovima postupka. Pov!at u p!ijanje stanje Povrat u prijanje stanje je pravno sredstvo kojim se strankama daje mogu#nost da otklone negativne posljedice proputanja roita ili roka tako to #e proputenu parninu radnju po odobrenju suda naknadno izvriti. Posljedice proputanja ro ita 'ko na pripremno roite ne do"e tuitelj a bio je uredno obavijeten onda nastupa presumpciija da je tuitelj povukao tubu ako ni tueni nije zahtijevao da se roite odri. 'ko na pripremno roite ne do"e uredno obavijeteni tueni roite #e se odrati bez njegovog prisustva. ;a tuenog to znai da #e biti prekludiran u pogledu iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza koje nije iznio odnosno predloio u odgovoru na tubu i da ne#e mo#i podnijeti protivtubu ako ona nije podnijeta u odgovoru na tubu. Posljedice proputanja ro!a

34

Posljedice prekluzije poga"aju onu stranku koja je propustila da odre"enu parninu radnju preduzme u okviru zakonskog roka. Proputanjem zakonskog roka za izjavljivanje albe i vanrednih pravnih lijekova stranka gubi pravo da izjavi albu i vanredni pravni lijek. Pretpostav!e $a povrat +8a je stranka propustila roite ili rok za preduzimanje neke parnine radnje$ %+8a je stranka zbog proputanja roita ili roka izgubila pravo na preduzimanje proputene parnine radnje$ &+8a je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbje#i$ (+8a je stranka predloila da joj se dopusti naknadno izvrenje proputene parnine radnje$ -+Prijedlog mora biti podnesen u zakonskom roku *prijedlog se podnosi u roku od B dana raunaju#i od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao preputanje. Nakon proteka roka od .D dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje+. Postupa! po prijedlogu Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju. ,ud kome je prijedlog podnijet a priori utvr"uje da li je prijedlog blagovremen i doputen. Prijedlog je nebalgovremen ako je podnijet nakon isteka subjektivnog roka od B dana ili objektivnog roka od .D dana. Prijedlog je nedozvoljen ako stranka zbog proputebog roita ili roka nije izgubila pravo da proputenu parninu radnju naknadno obavi u kasnijem toku parninog postupka. 'ko sud ustanovi da je prijedlog blagovremen i doputen zakazat #e raspravu da bi odluio o osnovanosti osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva optepoznate. Odluivanje o prijedlogu za povrat u prijanje stanje bez odravanja rasprave predstavlja povredu odredaba parninog postupka. 'ko sud na roitu usvoji prijedlog za povrat u prijanje stanje moe na istom roitu nastaviti s raspravljanjem o glavnoj stvari. 'ejstvo rjeenja !ojim se prijedlog usvaja Kada sud rjeenjem dozvoli povrat u prijanje stanje parnica se vra#a u ono stanje u kome se nalazila prije proputanja i ukidaju se odluke koje je sud zbog proputanja donio. )jeenje suda o dozboli povrata ima konstitutivno dejstvo. Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba ali ga suprotna stranka moe pobijati u albi protiv odluke o glavnoj stvari.

POST2PAK PRE$ PRVOSTEPEN&< S2$O<

Tuba 0uba je dispozitivna parnina radnja kojom se pokre#e parnini postupak. ;akon propisuje da tuba mora da sadri osnov za nadlenost suda, odre"en zahtjev u pogledu glavne stavri i sporednih potraivanja, injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev, dokaze kojima se utvr"uju te injenice, iznaku vrijednosti spora, pravni osnov tubenog zahtjeva i druge
35

podatke koje mora imati svaki podnesak. Postavljenim zahtjevom tuilac trai da mu sud prui odgovaraju#u pravnu zatitu povrije"enog, ugroenog ili osporenog subjektivnog prava. ;ahtjev mora biti u kvalitativnom i kvanitativnom smislu odre"en. 'ko je tubeni zahtjev neodre"en sud je duan vratiti tubu na ispravak da bi tuilac otklonio ovaj nedostatak. 6injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev predstavljaju ivotni doga"a iz prolosti ili sadanjosti ili niz takvih doga"aja povezanih u jednu cjelinu. 0uilac je duan uz tubu priloiti sve raspoloive dokaze kojima #e na glavnoj raspravi dokazivati postojanje iznijetih pravno relevantnih injenica u tubi. 0uilac je u tubi duan oznaiti vrijdnost predmeta spora, osim u sluajevima u kojima se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu. Od injeninog osnova tube treba razlikovati pravni osnov tube. 6injenini osnov tube je nuan element tube koji slui za individualizaciju i konkretizaciju tubenog zahtjeva. Pravni osnov tube je samo 7aklutativan elemenat. ,ud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva koji je tuilac naveo u tubi. ,ud ne moe odbiti postavljeni zahtjev kao neosnovan sve dok ga moe usvojiti po nekom drugom pravnom osnovu. V!ste tubi -ondemnatorne tube .tube $a osudu na inidbu) Postavljenim tubenim zahtjevom kod ovih tubi tuilac tvrdi da mu prema tuenom pripada pravo na jednu odre"enu inidbu i predlae da sud osudi tuenog da mu inidbu ispuni. )azlikuju se tuba za osudu na dospjelu inidbu, tuba za osudu na budu#u inidbu i tuba za osudu na proputanje. ,ud moe naloiti tuenom da obavi odre"enu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave kod prvostepenog suda. 0uba za osudu na budu#u inidbu je izuzetak kada tuilac ima interes da se tueni osudi na ispunjenje neke budu#e inidbe i prije dospjelosti. 0uba za osudu na proputanje je vrsta tube koja moe da se podigne samo ako je dunik izvrio neki radnju koja je protivna njegovoj pbavezi jer je tek od tog momenta dospio zahtjev povjerioca za inidbu. 'e!laratorne tube Ovom tubom tuilac trai da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost neke isprave. 0ubom za pozitivno odre"enje tuilac trai da se utvrdi postojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost neke isprave. 0ubom za negativno odre"enje tuilac trai da se utvrdi nepostajanje nekog prava ili pravnog odnosa ili neistinitost neke isprave. Predmet utvr"enja je odre"eni pravni odnos u sadanjosti dok se ne moe traiti utvr"enje nekih budu#ih pravnih odnosa. 0uilac moe traiti utvr"enje postojanja ili nepostojanja nekog pravnog odnosa u prolosti koji je proizveo pravne posljedice u sadanjosti. Predmet utvr"enja moe biti i pravni odnos koji je obavezan za uslov ili rok. Postojanje pravnog interesa za utvr"enje ima znaaj procesne pretpostavke na koju sud pazi po slubenoj dunosti. 0uilac je duan ve# u tubi navesti okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa za utvr"enje. ,ud #e odbaciti tubu kada utvrdi da ova procesna
36

pretpostavka nije ispunjena u vrijeme podnoenja tube. ;bog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu se ulagati pravni lijekovi. -onstitutivne tube Ovom tubom tuilac trai od suda da svojom odlukom prizna pravo na odgovaraju#u pravnu promjenu. Pravna promjena se moe ispoljiti u zasnivanju pravnog odnosa, promjeni pravnog odnosa ili prestanku pravnog odnosa. Pretpostavlja se postojanje pravnog interesa za podnoenje ove tube jer tuilac bez obra#anja sudu ne moe ostvariti eljenu pravnu promjenu. Posljedice podnoenja tube sudu Procesnopravna dejstva podnoenja tube sudu ogledaju se tome to sud svoju nadlenost cijeni na osnovu injenica koje su postojale u momentu podnoenja tube. !aterijalnopravna dejstva podnoenja tube sudu su prekid zastarjelosti potraivanja i roka dospjelosti uz sulov da se prekinuti postupak nastavi i okona. Nastana! parnice Onog momenta kada tueni primi tubu parnica poinje te#i. ;asnovana parnica proizvodi odre"ena procesnopravna i materijalnopravna dejstva. Procesnopravna dejstva ogledaju se u tome da dok parnica tee ne moe se u pogledu istog predmeta spora pokrenuti nova parnica. !aterijalnopravna dejstva zasnovane parnice ogleda se u tome to tueni posjednik traene stavri u vlasnikoj parnici momentom prijema tube postaje nesavjestan posjednik. Na postojanje dvostruke parnice sud pazi po slubenoj dunosti. Kada utvrdi da psotoji dvostruka parnica sud #e novu tubu odbaciti kao nedoputenu. &sti.anje vie tubeni) za)tjeva u jednoj tubi Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva je procesna ustanova koja prua mogu#nost tuiocu da u jednoj tubi istakne vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenog. Procesni uslovi $a doputenost 0uilac moe u jednoj tubi ista#i vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenog kada su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom. 'ko sud ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka najkasnije na pripremnom roitu donijet #e rjeenje o razdvajanju postupaka. "rste obje!tivne !umulacije .Kumulativno isticanje 9 tuilac predlae da sud usvoji sve tubene zahtjeve. %.Eventualno isticanje 9 tuilac trai da sud usvoji sljede#i od tih zahtjeva ako ustanovi da onaj koji je u tubi istaknut prije njega nije usvojen. &.'lternativno isticanje tubenih zahtjeva 9 doputa se samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija.
37

(.Procesna 7akultas alternativa 9 tuilac ne istie drugi zahtjev ve# preputa tuenom jo jedan nain mogu#nosti oslobo"enja od njegove obaveze. P!einaka tube 0uba se moe objektivno i subjektivno preinaiti samo na inicijativu tuioca. Pravo na preinaku tube odgovara zahtjevima naela ekonominosti postupka i pravne sigurnosti. Obje!tivna preina!a tube 0uba je objektivno preinaena ako je tuilac promijenio istovjetnost zahtjeva, pove#ao postoje#i ili istakao drugi zahtjev uz postoje#i. Kod promjene istovjetnosti zahtjeva tuilac postavlja potpuno novi ttubeni zahtjev o kome sud do tada nije raspravljao u pranici koja je nastala.Pove#anje postoje#eg zahtjeva uvijek postoji kada tuilac povisi novanu trabinu ili koliinu stvari odre"enih po rodu i vrsti. 4sticanje drugog zahtjeva uz postoje#i ima znaaj objektivne kumulacije. 0uba nije objektivno preinaena ako je tuilac promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva , ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promjenio, dopunio ili ispravio pojedine navode. Subje!tivno preina enje tube 0uilac moe najkasnije do zakljuenja glavne rasprave svoju tubu preinaiti i tako da umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu uz isti zahtjev. 1slovi za subjektivno preinaenje ube su stroiji nego za objektivno preinaenje. ;a preinaenje tube uvijek je potreban pristanak osobe koja treba da stupi u parnivu umjesto prvobitnog tuenog. 'ko novi tuenik ne da pristanak sud ne moe nikada dopustiti subjektivno preinaenje tube.

PR&PRE<AN'E +%AVNE RASPRAVE

Prvostepeni parnini poastupak obuhvata 7azu pripremanja glavne rasprave i glavnu raspravu i sastoji se od dva roita 9 pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu. Priprema za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube tueniku na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave *obavezne 7aze+. Prethodno ispitivanje tube ,ud je itanjem tubenog podneska duan ispitati i utvrditi da li su ispunjene sve procesne pretpostavke koje se tiu tube, parninih stranaka, suda i predmeta spora. 0uba mora biti razumljiva i potpuna. 0uba je nerazumljiva ako tuilac nije opredjelio premet spora ili je ta izjava nejasna. 0uba je nepotpuna ako ne sadri sve elemente tube i sve elemente podneska. Kada sud utvrdi da je tuba nerazumljiva ili nepotpuna onda #e radi otlanjanja tih nedostataka vratiti tubu radi ispravke u roku od B dana. ,ud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li oznaena stranka koja ima stranaku sposobnost ima i parnini sposobnost, te da li parnino nesposobnu stranku zastupa njen zakonski zastupnik. Kad sud utvrdi da postoje nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke zatrait #e da nadleni organ
38

starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj stranci. Procesne pretpostavke koje se tiu suda su apsolutna, stvarna i mjesna nadlenost. 'ostava tube tueni!u na obave$ni odgovor 0uba sa prilozima se uvijek obavezno dostavlja tuenom. Nakon prijema tube tueni je duan najkasnije u roku od &D dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu. 1 odgovoru na tubu tueni #e ista#i mogu#e procesne prigovore da bi osporio doputenost tube i izdejstvovao odbacivanje tube. 0ueni moe na vie naina osporiti postavljeni tubeni zahtjev. Prvo, moe osporiti postojanje jednje ili vie injenica na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev. 8rugo, da ne osporava postojanje injenica na kojima zasniva tubeni zahtjev ali da tvrdi da iz njih po materijalnom pravu ne proizilazi pravna posljedica koju tuilac istie *nekonkludentna tuba+. 0re#e, tueni moe osporiti tubeni zahtjev isticanjem jednog ili vie materijalnih prigovora. Odravanje pripremnog ro ita ,ud #e uvijek zakazati pripremno roite ako tueni nije dao odgovor na tubu a nisu postojali uslovi za donoenje presude zbog proputanja. ;akazivanje pripremnog roita vri se rjeenjem. ,ud mora prije zakazivanja pripremnog roita obaviti konlutaciju sa strankama a posebno njihovim punomo#nicima. 1 pozivu za pripremno roite sud #e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog roita kao i o tome da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve. <1loga stranaka na pripremnom roitu Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko usmeno izlae tubu. 0uilac je duan iznijeti sve one elemente procesne gra"e koje nije iznio u tubi. Nakon usmenog izlaganja tube od strane tuitelja tueni ukratko usmeno izlae odgovor na tubu. Kad je potrebno sudija #e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi sa njihovim navodima. 'ko se radi o zahtjevima sa kojim stranke mogu raspolagati sud je vezan za one injenice koje su stranke samoinicijativno iznijele i za dokaze koje su stranke predloile tako da se odluka suda moe zasnovati samo na toj procesno gra"i. Kada sud utvrdi da postoji koja od procesnih smetnji za vo"enje postupka rjeenjem #e odbaciti tubu. <1loga suda na pripremnom roitu ,ud #e utvrditi predmet dokazivanja, odredi#e koja od stranaka treba da dokae postojanje odre"enih spornih pravno relevntnih injenica i izvrit izbor predloenih relevantnih dokaza koje #e stranke izvesti na glavnoj raspravi. Utvrivanje predmeta do!a$ivanja 6injenice koje su stranke iznijele na pripremnom roitu sudija #e razdvojiti na pravno relevantne i pravni irelevantne a pravno relevantne na nesporne i sporne i na taj nain utvrditi predmet dokazivanja. 4znijete pravno relevatne injenice sud #e pravno kvali7ikovati da bi tumaenjem iznaao odgovaraju#u normu materijalnog prava kojoj po smislu i sadraju
39

odgovaraju te injenice. 'ko u odnosu na iznijeti broj pravno relevatnih injenica ije je postojanje tuilac dokazao proizilai djelimina osnovanost postavljenog zahtjeva sud #e dosuditi manji obim prava dok #e u preostalom dijelu odbiti zahtjev. Odreivanje !oja od strana!a treba da do!ae postojanje i$nijetih pravno relevantnih injenica 'ko je postavljen samo tubeni zahtjev teret dokazivanja injenica kojima se pravo stvara lei na tuitelju, dok teret dokazivanja injenica kojima se pravo mijenja, gasi i spreava nastanak prava lei na tuenom. ,udija na pripremnom roitu treba da utvrdi o kojoj se kategoriji iznijetih injenica radi u konkretnom sporu i da odredi na kojoj od stranaka lei teret dokazivanja odre"enih injenica. /$bor relevantnih do!a$a ,ud je vezan dokaznim prijedlozima stranaka ali je zato slobodan u izboru predloenih dokaza tako to #e prihvatiti relevantne dokaze dok #e irelevantne dokaze odbiti. )elevantan je onaj dokaz koji kod suda moe 7ormirati uvjerenje kao vii stepen saznjanja o postojanju ili nepostojanju sporne pravno relevantne injenice koja je predmet dokazivanja u konkretnom sporu. 8okazne prijedloge stranaka koje ne smatra relevantnim za donoenje odluke sud #e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja. Ro"ite za glavnu !asp!avu )oie za glavnu raspravu je centralni stadij prvostepenog parninog postupka na kome sud na osnovu usmenog, neposredng i javnog raspravljanja odluuje o osnovanosti postavljenog zahtjeva. Na glavnoj raspravi dokazi se izvode neposredno pred ure"uju#im sudijom koji vri i ocjenu dokaza. 8ruga je mogu#nost da stranka najkasnije na pripremnom roitu podnese prijedlog da se odre"eni dokazi izvedu pred sudijom drugog suda. 'ko sud prihvati takav prijedlog onda #e se na glavnoj raspravi proitati zapisnici o izvedenim dokazima. Odravanje i obave$nost ro ita $a glavnu raspravu 'ko sud u toku pripremanja glavne rasprave ne odbaci tubu onda je odravanje glavne rasprave obavezno u svim predmetima da bi sud na osnovu kontradiktornog raspravljanja donio odgovaraju#u presudu. 0o! glavne rasprave >lavna rasprava poinje tako to sudija prvo otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja a zatim utvr"uje da li su dole sve pozvane osobe. 4zostanak uredno pozvanog tuioca ima za posljedicu da #e se smatrati da je povukao tubu. 4zostanak uredno pozvanog tuenog ne proizvodi po njega negativne posljedice jer #e se rasprava odrati bez njegovog prisustva. 'ko su ispunjeni uslovi za odravanje glavne rasprave sud #e u daljem toku postupka prvo utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje.
40

#edoslijed odvijanja glavne rasprave ,ud #e prvo omougu#iti tuiocu da ukratko izloi sva bitna pitanja iz tube. Nakon toga #e omogu#iti tuenom da ukratko izloi odgovor na tubu. Nakon to stranke izvedu sve prihva#ene relevantne doaze obje stranke imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjima kojim rezimiraju pravni i injenini aspekti spornog predmeta. 4zloeni zakonski redoslijed odvijanja glavne rasprave nije aspolutno pravilo po kome sud mora uvijek postupati. 4zuzetno, sud moe odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugaiji od redoslijeda predvi"enog zakono, Ograni eno pravo na i$noenje novih injenica i predlaganje novih do!a$a ,tranke su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje ele izvesti na glvnoj raspravi. ,tranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogu#nosti iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom roitu. Nove injenice i novi dokazi su oni koji se po prvi put iznose, odnosno predlau na roitu za glavnu raspravu. ,ud #e na glavnoj raspravi prihvatiti samo novote savjesne stranke dok #e odbiti novote nesavjesne stranke. /$voenje do!a$a od strane strana!a Fjelokupna djelatnost prikupljanja, predlaganja i izvo"enja dokaza je na strankama. Nakon to stranke izvedu sve prihva#ene relevatne dokaze sud #e izvriti ocjenu dokazu. ,ud #e u svakom sporu cijeniti da li su stranke iznijele dovoljno pravno relevatnih injenica u odnosu na odgovaraju#u normu materijalnog prava. Prilikom ispitivanja svjedoka i vjetaka od strane stranaka sudija daje rije onoj stranci koja je predloila svjedoka ili vjetaka *direktno ispitivanje+ a nakon to ta stranka zavri sa postavljanjem pitanja daje rije suprotnoj strani *unakrsno ispitivanje+. 1koliko je to potrebno sud #e dati rije ponovo stranci koja je predloila svjedoke i vjetake *dopunsko ispitivanje+. ,vrha ispitivanja svjedoka i vjetaka je da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje samoinicijativno iznijetih spornih pravno relevatnih injenica od kojih zavisi osnovanost zahtjeva. ;PP propisuje nekoliko pravila koja se moraju potovati prilikom ispitivanja stranaka, svjedoka i vjetaka. Osnovno je pravilo da pitanja moaraju biti pravilno i korektno postavljena. ,udija ne#e dopustiti strankama da postavljaju pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti *sugestivna pitanja+ a isto tako ne#e dopustiti ni kapciozna pitanja. ,vjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji #e se kasnije sasluati. Odgoda1 odlaganje i nastava! ro ita ,ud moe po vlastitoj inicijativi odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja ako utvrdi da nisu ispunjene zakosnke prepostavke za njegovo izdravanje ili da dokaze ije izvo"enje je sud prihvatio na pripremnom roitu ne#e bitit pribavljeni do roita. ;akon propisuje kao novo rjeenje dunost suda da najkasnije B dana prije doravanja roita
41

za glavnu raspravu provjrei da li su ispunjeni svi uslovi za odravanje roita. Kada sud utvrdi da nisu ispunjeni sve zakonske pretpostavke za njegovo odravanje odgodit #e roite. 4nicijativa za odlaganje zapoetog roita je na strankama. 'ko stranka predloi odlaganje roita sud moe prihvatiti takav prijedlog i odloiti roite samo iz razloga koji su taksativno propisani zakonom. )azlozi za odlaganje roita su nemogu#nost stranke da bez svoje krivnje izvede neki od prihva#enih dokaza koji je vaan za donoenje pravilne odluke. ,tranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga. ,ud ne mora prihvatiti prijedlog za odlaganje roita zbog nemogu#nosti stranke da izvede neki od prihva#enih dokaza. 1 takvoj situaciji sud moe odluiti da se rasprava nastavi izvo"enjem drugih dokaza koje je mogu#e izvesti. ,ud ne moe roite za glavnu raspravu odgoditi niti odloiti na neodre"eno vrijeme niti due od &D dana. &a!lju enje glavne rasprave Nakon to budu okonane sve 7aze glavne rasprave i sud ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen i spreman za meritorno presu"enje proglasit #e da je glavna rasprava zakljuena nakon ega mora u zakonskom roku donijeti odluku. ;a donoenje presude mjerodavne su pravno relevantne injenice koje su stranke iznijele do zakljuenja glavne rasprave i izvedeni dokazi do tog momenta u odnosu na utvr"eni premdet dokazivanja. Novi ;PP ne doputa mogu#nost ponovnog otvaranja glavne rasprave.

42

Edina Potokovi Medina Mumi

43

$OSTAV%'AN'E
Na"in dostave pis ena Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda. Kad dostavu pismena treba dostaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu dostava #e se obaviti diplomatskim putem. $ostava Cizi"ki i p!avni osoba a

8ostava 7iikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. 8ostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena ili ako se takve osobe ne zateknu u uredu, zaposleniku koji su zatekao. Kada stranku zastupa zakonski zastupnik odnosno punomo#nik dostava se obavlja zakonskom zastupniku, punomo#niku. 'ko stranka ima vie zakonskih zastupnika, punomo#nika dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih. :ojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijenog, pomorskog i vazdunog prometa dostava seGmoe obaviti preko njegovog zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine. V!ije e i jesto dostave

8ostava se obavlja svakim danom u bilo koje vrijeme u stanu ili na radnom mjestu 7izike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe ili u sudu kada se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne. $ostava pute pote

8ostava putem pote obavlja se ? a+preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicima$ b+obinom pismonosnom poiljkom. $ostava p!eko ovlatene p!avne osobe ili ovlatene slubene osobe suda '+'ostava +i$i !im osobama 'ko se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih lanova doma#instva koji je duan primiti, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno #e se predati ku#epazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu. 'ko se pismeno ne moe dostaviti lino osobi kojoj se dostava ima obaviti a dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ostavi#e u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi pismenu obavijest da #e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba moe preuzeti u roku od - dana od dana pokuaja dostave. 8ostava #e se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu a ako pismeno ne bude preuzeto istekom roka od - dana.

44

8ruga pismena, osim tube, mogu se dostaviti tako to #e dostavlja obavijestiti kad bi i na koje mjesto mogao tuenog zate#i te mu ostaviti pismenu obavijest kod lana doma#instva ili osobe na istom radnom mjestu ili ako to nije mogu#e na vrata stana pribiti pismenu obavijest. 'ko dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostaava pokuava obaviti ali istovremeno utvrdi tanu adresu te osobe dostava #e se obaviti na naknadno utvr"enoj adresi. 'ko dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti pismeno #e vratiti sudu. B)'ostava pravnim osobama Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja dostavu organima vlasti i pravnim osobama obavljaju predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena ili ako se takva osoba ne zatekne u uredu, poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne. 'ko se utvrdi da se ured osobe ne nalazi na adresi koja je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovaraju#em registru pravnih osoba, a njeno novo sjedite nije poznato pismeno #e se vratiti sudu a sud #e od stranke koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe zatraiti da dostavi tanu adresu. 2)Odbijanje prijema pismena Kad osoba kojoj je pismeno upu#eno, odnosno odrasli lan njenog doma#instva, odnosno ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno dostavlja #e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili #e ga pribiti na vrata te prostorije. ')'ostavnica 8ostavnica je javna isprava koja dokazuje da je izvreno dostavljanje odgovaraju#eg pismena. 8ostavnicu potpisuje primalac i dostavlja. 'ko primalac odbija potpisati dostavnicu dostavlja #e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena. 'ko je dostava obavljenja ostavljanjem obavijesti na dostavnici #e se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest. P!o jena ad!ese 'ko stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od . mjeseci nakon pravomo#nog okonanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja duni su o tome odmah obavijestiti sud. 'ko protiv pravosnane odluke unutar roka od . mjeseci bude izjavljena revizija taj se rok produava sve dok ne istekne . mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije. 'ko je protiv pravosnane odluke unutar roka od . mjesecui podnesen prijedlog za ponavljanje postupka taj se rok produava do isteka roka od . mjeseci nakon pravomo#nosti prvostepene odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena alba. 'ko povodom vanrednog pravnog lijeka pravomo#na odluka bude ukinuta i predmet vra#en na ponovno su"enje smatrat #e se da rok od . mjeseci nije ni poeo te#i.

45

'ko stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese sud #e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi. Puno o>nik i zastupnik za p!i anje pis ena 0uilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu a nemaju punomo#nika u 345 duni su ve# prilikom podnoenja tube imenovati punomo#nika za primanje pismena u 345. 0uenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostrantstvu a nemaju punomo#nika u 345 sud #e ve# prilikom dostave prvog pismea pozvati da u primjerenom roku postave punomo#nika za primanje pismena u 345. ,tranci koja opozove punomo# punomo#niku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog sud #e dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda sve dok ta stranka ne postavi drugog punomo#nika. ,redstva za pokri#e trokova postavljenog zastupnika tuenog za primanje pismena duan je predujmiti tuilac. $ostava od st!ane st!anke 8ostavu podneska*osim tube, protivtube, pravnih lijekova+ moe obaviti i sama stranka. ,tranka #e jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, punomo#niku a jedan primjerak #e predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve# izvrena. 8ostava izvrena od strane protivne stranke smatra se urednom dostavom.

PREK&$ POST2PKA
Po sili zakona dolazi do prekida postupka u sljede#im sluajevima ? . Kada stranka umre ili izgubi parnine sposobnosti, a nema punomo#nika$ %. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje a stranka nema punomo#nika &. Kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati$ (. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka$ -. Kad usljed rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu. .. Kad je drugim zakonom odre"eno. )azlozi koji dovode do 7akultativnog prekida po ocjeni suda su? . 'ko je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju$ %. 'ko se stranke nalaze na podruju koje je zbog izvanrednih doga"aja *poplave+ odsjeeno od suda$ $ejstvo p!ekida
46

;a vrijeme trajanja prekida postupka prestaju te#i svi rokovi odre"eni za obavljanje parninih radnji. 'ko se desi da jedna od stranaka poduzme parnine radnje dok traje prekid postupka onda to prema drugoj stranci nema nikakav pravni uinak< Nastavak p!ekinutog postupka Postupak koji je prekinut po sili zakona *taka <(+ nastavit #e se kad nasljednik ili staralac zaostavtine, novi zakonski zastupnik preuzmu postupak ili kad ih na sud na prijedlog protivne stranke pozove da to uine. 'ko je postupak prekinut iz razloga to je sud odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju onda #e se postupak nastaviti kad se pravosanno zavri postupak pred sudom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razloi da se eka na njegov zavretak. 1 svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit #e se na prijedlog stranke im prestanu razlozi prekidu.

$OKA1&VAN'E
8jelatnost dokazivanja obuhvata prikupljanje i predlaganje dokaza od strane stranaka na pripremnom roitu, izbor predloenih relevatnih dokaza od strane suda na pripremnom roitu, izvo"enje prihva#enih relevantnih dokaza od strane stranaka na glavnoj raspravi i ocjenu izvedenih dokaza od strane suda nakon zakljuenja glavne rasprave. ,ud vie ne utvr"uje materijalnu *objektivnu+ istinu ve# relativnu *subjektivnu+ istinu za koju su se stranke oprijedijelile iznoenjem samo onih pravno relevatnih injenica koje im po materijalnom pravu idu u prilog. Odluka suda moe se zasnovati samo na onim injenicama koje su stranke samoinicijativno iznijele i na onim dokazima koje su stranke predloile. P!ed et dokazivanja Predmet dokazivanja su pravno relevantne injenice sadrane u odgovaraju#im normama materijalnog prava koje proizvode odre"ene pravne posljedice. Predmet dokazivanja mogu biti ne samo injenice spoljnjeg svijeta nego i one koje se tiu ljudske svijesti. 6injenice koje se tiu ljudske svijesti utvr"uju se posredno. Pogreka suda u ocjeni relevatnih injenica dovodi do toga da #e utvr"ivati postojanje pravno irelevantne injenice koja nije predmet dokazivanjam,a krajnji rezultat toga #e biti nepotpuno utvr"eno injenino stanje jer #e iznijeta sporna pravno relevatna injenica ostati neutvr"ena. Stavovi iskustva ,tavovi iskustva su pravila opteg ivotnog iskustva koja su poznata irem krugu ljudi. ,tavovi iskustva su predmet dokazivanja samo ako sudu nisu poznati. ,adraj iskustvenih pravila sud utvr"uje ocjenom nalaza vjetaka odgovaraju#e struke. P!avne no! e Pravne norme nisu predmet dokazivanja. One su sadrane u materijalnim propisima doma#eg prava pa ih je sud duan poznavati. 'ko sud ne poznaje strane propise duan je da ih sazna po slubenoj dunosti. Pot!eba dokazivanja
47

Pravila o potrebi dokazivanja daju odgovor na pitanje koje se injenice dokazuju a koje sud uzima bez dokazivanja u osnov svoje odluke. P!iznate "injeni.e 6injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice nisu predmet dokazivanja. 0akve poznate injenice sud uzima a priori kao tane pri 7ormiranju injeninog osnova presude. Priznanjem odre"ene injenice pred sudom u toku parnice stranka koja to ini saotava sudu da su istinite tvrdnje o postojanju injenica na kojima suprotna stranka zasniva postavljeni zahtjev. Priznanje injenica moe biti izriito ili pre#utno. Pre#utno priznanje postoji ako se iz ponaanja stranke moe zakljuiti da priznaje odre"enu injenicu. Priznanje injenica treba razlikovati od priznanja tubenog zahtjeva jer priznanje injenice ne dovodi do donoenja presude na osnovu priznanja. Priznati se mogu samo iznijete pravno relevantne injenice. Od pravila da se priznate injenice ne dokazuju postoje odre"ena odsupanja. 0ako parnini sud moe narediti da se dokazuju i priznate injenice ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolau zahtjevima sa kojima ne mogu raspolagati *brani i paterniterski sporovi+. Optepoznate =noto!ne0 "injeni.e 0o su injenice koje su poznate irem krugu ljudi na odre"enom podruju pa samim time i sudu koji ih uzima u obzir po slubenoj dunosti i nije potrebno da se stranka na njih pozove. ,ud injenice ire notornosti unosi u injenini osnov presude bez ikakvih dodatnih objanjenja dok kod injenica ue notornosti sud treba da navede da li su takve injenice poznate na podruju suda koji vodi predmetni postupak. P!ivatno znanje sudije ,udija moe imati saznanje o nekim pravno relevantnim injenicama obavljaju#i sudijsku 7unkciju. ,aznanje o postojanju injenica do kojih je sudija doao izvan obavljanja sudijske 7unkcije predstavlja privatno znanje sudije. 0akve injenice sudija ne smije da cijeni i one su predmet dokazivanja od strane stranke na kojoj je teret dokazivanja. P!etpostavljena "injeni.a ;akonska presumpcija je pravilo po kome je sud duan da jednu neposredno pravno relevantnu injenicu uzme kao postoje#u ako postoji druga zakonom odre"ena posredno revantna injenica *osnov pretpostavke+. Kod postojanja zakonske presumpcije sud mora zakljuiti da neposredno relevantna injenica postoji jer ovakav zakljuak izvodi iz utvr"ene posredno relevantne injenice. *injeni.e utv!-ene k!ivi"no p!esudo

Predmet dokazivanja ne mogu biti injenice utvr"ene pravosnanom kr.presudom ukoliko predstavljaju obiljeja kr.djela za koje je optueni oglaen krivim.

$OKA1&
48

8okazi su izvori saznanja suda o postojanju ili nepostojanju iznijetih spornih pravno relevantnih injenica. Ocjenom izvedenih dokaza sud utvr"uje injenino stane u konkretnom sporu da bi ga mogao pravno kavli7ikovati i tumaenjem podvesti pod odgovaraju#e norme materijalnog prava. 8okazi kao izvori saznanja dijele se na neposredne i posredne. Ova podjela zasnovana je na materijalnopravnom znaenju sporne injenice. Neposredno pravno relevantne injenice su one koje je sud sa aspekta pravilno zauzete konane pravne kvali7ikacije spora ocijeniojao odlune za pravilno presu"enje spora i one kao takve na prvom mjestu ine injenini osnov presude. Posredni dokazi su injenice koje u postupku vre 7unkciju dokaza i nisu neposredno pravno relevantne za presudu ali ipak imaju znaajnu ulogu u procesu 7ormiranja injeninog osnova presude.

$OKA1NA SRE$STVA
1 lina dokazna sredstva spadaju svjedoci, vjetaci i sasluanje stranaka. 1 stvarna dokazna sredstva spadaju isprave i predmeti uvi"aja. Svjedo.i ,vjedok je 7izika osoba koja sudu daje iskaz o svom ulnom opaanju o injenicama u prolosti koje su predmet dokazivanja. Od obinog svjedoka treba razlikovati svjedoka strunjaka koji raspolae strunim znanjem koje je potrebno za razumijevanje opaene injenice iz prolosti. ,vjedok moe pred sudom iznijeti svoje saznanje o odre"enim injenicama koje su mu poznate nepoznatim opaanjem svojih ula. 8rugi je nain saznanja da su svjedoku odre"ene injenice poznate posredno po kazivanju drugih osoba. Sposobnost biti svjedo! Kao svjedoci se mogu sasluati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o injenicama koje se dokazuju. 0o moe biti i malodbna osoba kao i osoba koja je na bilo koji nain zainteresovana za uspjeh odre"ene stranke u parnici. Punomo#nik stranke moe se sasluati kao svjedok. ,vjedok ne moe biti osoba koja zbog svojih ulnih nedostatka nije imala sposobnost da zapazi odre"ene injenice koje su predmet svjedoenja. ,vjedok ne moe biti ni 7izika osoba koja u nedostatku razumne svijesti nije bila sposobna da opazi odre"enu injenicu ili da je reprodukuje pred sudom. ,tranka i njen zakonski zastupnik ne mogu biti sasluani kao svjedoci. 'unost svjedo enja ,vjedok koga je sud pozvao duan je odazvati se na poziv suda, pristupiti sudu, dati iskaz i u svom iskazu govoriti istinu. 1 pozivu #e se svjedok upozoriti na posljedice neporavdanog izostanka i da mu pripada pravo na naknadu trokova. ,vjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati i u svom stanu ili u prostorijama u kojima boravi. &abrana sasluanja

49

Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene ili vojne, dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti. Pravo na us!ra%ivanje svjedo enja ,vjedok moe uskratiti svjedoenje? . O onome to mu je stranka kao svom punomo#niku povjerila$ %. O onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedila$ &. O injenicama koje je svjedok znao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva. Pravo na us!ra%ivanje odgovora na pojedina pitanja ,vjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena a u pomo#noj liniji do tre#eg stepena zakljuno, svog brano@vanvranog druga, svog staraoca, usvojitelja ili usvojenika. /$voenje i ocjena do!a$a ,vjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji #e se kasnije sasluati. ,vjedok #e se najprije opomenuti da je duan govriti istinu. Poslije toga sud #e svjedoku postaviti opta pitanja. Poslije optih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila a nakon toga suprotna stranka. ,ud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku. ,vjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluat #e se preko tumaa. Vjetak :jetak je 7izika osoba koja raspolae strunim znanjem koje je potrebno radi utvr"ivanja ili razrjeenja odre"ene injenice. ,ud nalaz i miljenje vjetaka koristi samo radi razjanjenja ili utvr"ivanja onih injenica za koje je potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae. :jetak svoj nalaz i miljenje daje na osnovu neposrednog zapaanja injenica koje postoje u sadanjosti u momentu vjetaenja. Pored utvr"enja odre"enih injenica predmet vjetaenja moe biti i iznoenje stavova iskustva iz oblasti u kojoj je vjetak struan. Predmet vjetaenja ne mogu biti pravni propisi jer je sud duan da poznaje materijalno pravo. Predlaganje vjeta!a ,tranka na kojoj je teret dokazivanja iznijetih spornih pravno relevantnih injenica, predlae sudu na pripremnom roitu vjetaka iz odre"ene oblasti. O predloenom vjetaku sud #e pruiti mogu#nost protivnoj stranci da se o tome izjasni. 'ko stranke ne postignu sporazum o linosti vjetaka, predmetu i obimu vjetaenja onda #e sud po svom izboru odrediti vjetaka iz te oblasti. Novo je zakonsko rjeenje da vjetaenje obavlja samo jedan vjetak u jednoj

50

oblasti. :ie vjetakla moe biti predloeno u istoj pravnoj stvari ako se radi o vjetaenju iz razliitih oblasti. :jetaci se odre"uju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odre"enu vrstu vjetaenja. ;a vjetaka moe biti odre"ena i osoba koja nije na listi stalnih sudskih vjetaka. 8o ove situacije dolazi onda kada za odtre"enu vrstu vjetaenja nema stalnog sudskog vjetaka ili ako je sprijeen da vi vjetaenje iz opravdanih razloga. #a$li!a i$meu svjedo!a i vjeta!a ,vjedok saoptava sudu svoja zapaanja o injenicama u prolosti, zbog ega je svjedok nezamjenjiv. :jetak saoptava sudu svoja zapaanja o injenicama iz sadanjosti pa se isti zadatak moe povjeriti i drugim osobama, zbog ega su vjetaci zamjenjivi. 'unost vjeta enja i i$u$e%e Odre"eni vjetak duan je dostaviti sudu svoj nalaz i miljenje u roku koji #e omogu#iti sudu da ga dostavi strankama najdalje B dana prije odravanja glavne rasprave. ,ud #e uvijek pozvati vjetaka na roite za glavnu raspravu. Kad parnini sud propusti da pozove vjetaka da se izjasni na primjedbe stranke na dati struni nalaz onda stoji injenica nepotpuno utvr"enog injeninog stanja. Navod stranke da je iskaz vjetaka nestruan je nedovoljan jer se mora tano navesti u emu se sastoji nestrunost nalaza. ,ud moe na zahtjev vjetaka osloboditi ga dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje. 8rugi opravdani razlozi za osloba"anje do dunosti vjetaenja mogu biti zauzetost zbog ranije odre"enih vjetaenja, bolest, odlazak na godinji odmor i sl. Odreivanje drugog vjeta!a 'ko odre"eni vjetak ne dostavi sudu nalaz i miljenje u ostavljenom roku sud #e o tome obavijestiti stranke i pozvati ih da se izjasne o tome da li predlau da se vjetaku ostavi naknadni rok ili predlau drugog vjetaka. 1koliko su se stranke sporazumjele o osobi drugog vjetaka sud #e odrediti tog drugog vjetaka u protivnom sud #e odrediti tre#u osobu za vjetaenje. /$voenje i ocjena vjeta enja 8okaz vjetaenja izvodi se na isti nain kao i sasluanje svjedoka. Nakon to stranka iscrpi svoja pitanja vjetaka ispituje i suprotna stranka. ,ud uvijek moe postavljati pitanja vjetaku. ,ud se uopteno ne moe pozvati na nalaz i miljenje vjetaka ve# mora navesti koju je iznijetu spornu pravnu relevantnu injenicu utvrdio ocjenom nalaza vjetaka i na koji nain. 6injenice vane za presu"enje utvr"uje sud a ne vjetak. :jetak se ne moe izjanjavati o stepenu i procentu krivice. ,ud nije vezan nalazom i miljenjem vjetaka. &sp!ave

51

Pod ispravom se podrazumijeva svaki tjelesni predmet na kojem je pisanim znacima izraena misao. "rste isprave ;akon razlikuje javne i nejavne isprave. =avna isprava je ona koju je u pisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, kao i isprave koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vrenju javnih ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu. Nejavna je svaka ona isprava koja se ne moe podvesti pod pojam javne isprave, ona koja potie od pojedinca i ona koju je izdao dravni ogan izvan granica svoje nadlenosti ili pravna osoba ali ne u vrenju javnih ovlatenja. 8ispozitivne isprave su one kojima se neposredno zasniva nastanak, preinaenje i prestanak nekog pravnog odnosa. 8okazne ili dokumentarne isprave slue kao dokaz o sadrini nekog pravnog posla koji je nastao prije sainjenja isprave i postoji neovisno od nje. Kod konstitutivnih isprava pismena 7orma je uslov punovnosti, dok je kod deklerativne isprave pismena 7orma dokazno sredstvo. Prema mjestu izdavanja isprave se dijele na doma#e i inostrane. 'unost podnoenja isprave 'ko se isprava nalazi kod stranke koja se na nju poziva, onda je ta stranka duna da podnese istu sudu. 'ko stranka za iznijetu injenicu ne moe sama pribaviti ispravu od dravnog organa onda moe zatraiti od suda da tom organu naloi da ispravu dostavi sudu.. ukoliko se desi da se isprava ne moe dostaviti sudu zbog glomaznosti sud moe izvriti uvid u tu ispravu s tim da je o tome duan sainiti zapisnik ili da zahtijeva prepis dijela isprave, 7otokopiju ili izvod. Kada se jedna stranka poziva na ispravu tvrde#i da se ona nalazi kod protivnika sud moe protivnu stranu pozvati da podnese ispravu. ,tranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati. 'o!a$na snaga isprave Kod ocjene dokazne snage isprave zakon pravi razliku izme"u javne i privatne isprave. Kod ocjene javne isprave vai naelo legalne ocjene dokaza to znai da javna isprava dokazuje istinitost onoga to se njome potvr"uje ili odre"uje. Kod ocjene dokazne snage privatne isprave vai naelo slobodne ocjene dokaza. 2vi-aji 1vi"aj je dokazno sredstvo koje se poduzima kad je za utvr"ivanje neke injenice ili za razrjeenje neke okolnosti potrebno neposredno ulno opaanje suda. 1vi"aj se obino vri razgledanjem odre"ene stvari upotrebom ula vida, ali se moe preduzeti i kada se sporna injenica o svojstvima i stanjima stvari moe utvrditi upotrebom nekog drugog ula 9 sluha, mirisa i okusa. 1vi"aj se moe obavljati i uz ue#e vjetaka koji sudu daje obavjetenja potrebna da bi bolje uoio i razumio injenicu koja je predmet dokazivanja.
52

Sasluanje st!anaka ;a izvo"enje dokaza sasluanjem stranaka dovoljno je da stranka bude sposobna za svjedoenje ali nije potrebno da ima parninu sposobnost. ;a stranku koja nema parninu sposobnost sasluat #e se njen zakonski ali se moe sasluati i sama parnino nesposobna stranka pod uslovom da je njeno sasluanje mogu#e. /$voenje do!a$a ,vi se dokazi izvode na prijedlog stranaka pa tako i sasluanje stranaka. Prijedlog moe ista#i stranka ili obje stranke. 8okaz sasluanja stranaka izvodi se tako to se sasluavaju obje stranke. Kad sud odredi izvo"enje dokaza sasluanjem stranaka onda je duan da prisutne stranke upozori na posljedice izostanka sa roita na kome #e se taj dokaz izvesti. ,ud #e odrediti da se saslua samo jedna stranka ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Ne mogu se primijeniti prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja. Osigu!anje dokaza 'ko postoji opravdana bojazan da se dokaz ne#e mo#i izvesti na glavnoj raspravi ili #e njegovo izvo"enje biti oteano zakon predvi"a mogu#nost da se na prijedlog stranke dokaz izvede unaprijed, tokom parnice a prije pokretanja parnice. /nicijativa i nadlenost Osiguranju dokaza pristupa se uvijek na inicijativu stranke. Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka ili ako je postupak ve# u toku nadlean je nii sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati. 'ko je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parninog postupka za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku. Postupa! 1 podnesku kojim se trai osiguranje dokaza predlaga je duan navesti injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz ne#e mo#i izvesti.,ud #e podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostaviti protivnkiu ako je poznat, ostavljuju#i mu odgavaraju#i rok za odgovor. ,amo izuzetno ako postoji opasnost za osiguranje dokaza sud #e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika. )jeenjem kojim prijedlog usvaja sud odre"uje roite za izvo"enje dokaza. Odlu"ivanje p!i jeno p!avila o te!etu dokazivanja

Na osnovu ocjene izvedenih dokaza sud moe zakljuiti da iznijete sporne pravno releventne injenice postoje, da ne postoje ili da je injenica ostala nedokazana. 'ko je sud ocjenom prihva#enih relevantnih dokaza koje su stranke izvele na glavnoj raspravi uspio 7ormirati odre"eno uvjerenje onda #e utvr"eno injenino stanje pravno kvali7ikovati. 'ko sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza nije uspio 7ormirati odre"eno uvjerenje onda #e primjenom pravila o teretu dokazivanju zakljuiti da nedokazana injenica ne postoji. 'ko sud na osnovu
53

ocjene izvedenih dokaza ne moe sa siguro#u utvrditi neku injenicu, o postojanju te injenice zakljuit sa primjenom pravila o teretu dokazivanja. Odluivanje primjenom pravila o teretu dokazivanja je supsidijaran metod, koji se primjenjuje kada utvr"ivanje putem slobodne ocjene izvedenih dokaza nije dalo zadovoljavaju#e rezultate. 0eret i$noenja injenica i teret predlaganja do!a$a 8unost iznoenja injenica i predlaganje dokaza ne predstavlja obavezu stranke prema protiviku ni prema sudu ve# u sutini speci7inu obavezu prema samoj sebi. Poloaj suda odre"en je pravilom Hdaj mi injenice da#u ti pravoI jer od suda se ne zahtijeva da utvrdi punu materijalnu istinu ve# i onu istinu za koju su se stranke oprijedijelile iznoenjem samo onih pravno relevantnih injenica koje im po materijalnom pravu idu u prilog. Pravila o teretu do!a$ivanja 0uilac je duan dokazati injenice na kojima zasniva svoj protivtubeni zahtjev a tuenik injenice na kojima zasniva svoj protivtubeni zahtjev.8a bi sud moga u svakom sporu pravilno odrediti koja od stranaka treba da dokazuje postojanje odr"enih pravno relevantnih injenica koje su sporne izvrena je podjela injenica u ( grupe? .0eret dokazivanja injenica kojima se pravo stvara Ove injenice duna je da dokae ona strana koja na takvim injenicama zasniva svoje pravo. 0o je naje#e tuitelj. %.0eret dokazivanja injenica kojima se pravo mijenja Ove injenice treba da dokae tuni. &.0eretdokazivanja injenica kojima se pravo gasi Na tuenom je teret dokazivanja injenica kojima se pravo gasi. (.0eret dokazivanja injenica kojima se spreava nastanak prava Ove injenice dokazuje ona strana koja se poziva na takve injenice a to je u pravilu tueni. 0eret do!a$ivanja injenica ije se postojanje po $a!onu pretpostavlja Na stranci koja se poziva na zakonsku presumpciju i koja je oslobo"ena dokazivanja te injenice jeste teret dokazivanja da postoji osnov*baza+ presumpcije. 'ko suprotna stranka ospori postojanje pretpostavljene injenice na njoj je teret dokazivanja pretpostavljena injenica ne postoji bez obzira to je utvr"eno da postoji osnov pretpostavke. P!opusti st!anaka i suda u djelatnosti dokazivanja Proposti strana!a u djelatnosti do!a$ivanja 'ko stranke ne predloe relevantne dokaze ili ako ne predloe dovoljno relevantnih dokaza za dokazivanje postojanja iznijetih spornih pravno releventnih injenica koje njima idu u prilog
54

onda #e zbog svog subjektivnog propusta snositi neagtivne posljedice. 8rugi je mogu#i propust stranaka u izvo"enju dokaza na glavnoj raspravi. ,tranke mogu propustiti da svjedoku postave odgovaraju#a pitanja u odnosu na injenicu koju su duni dokazati tim dokaznim sredstvom ili da ne predloe precizno predmet i obim vjetaenja u odnosu na injenicu koje su dune dokazati vjetaenjem to moe dovesti do nedokazanosti tih injenica. 0re#i mogu#i propust stranaka je u nekoritenju ustanove osiguranj dokaza tokom i prije pokretanja parnice ako postoji opravdana bojazan da se dokaz ne#e mo#i izvesti ili da #e njegovo izvo"enje biti oteano. Propusti suda u djelatnosti do!a$ivanja Ovi se propusti mogu ispoljiti u pogrenom odre"ivanju koja od stranaka treba da dokae postojanje odre"enih iznijetih spornih pravno relevantnih injenica, u pogrenom izboru predloenih dokaza i pogrenoj ocjeni izvedenih dokaza. P!avna p!i!oda p!avila o te!etu dokazivanja Pravila o teretu dokazivanja po svojoj pravnoj prirodi su materijalnogpravnog karaktera bez obzira to su sadrana u Procesnom zakonu. &spitivanje p!vostepene p!esude u postupku p!ed d!ugostepeni sudo

Kada prvostepeni sud odlui o osnovanosti postavljenog zahtjeva primjenom pravila o teretu dokazivanja nezadovoljna stranka moe u albi ukazati da je prvostepeni sud pogreno prerasporedio pravila o teretu dokazivanja ili da je pogreno odbio predloeni dokaz. Nepravilna primjena opte odredbe o teretu dokazivanja predstavlju povredu odredaba parninog postupka koju moe otkloniti drugostepeni sud na osnovu odrane rasprave. Nakon to stranke ponovo izvedu ve# izvedene dokaze drugostepeni sud #e na osnovu ocjene izvedenih dokaza donijeti odluku. Kada prvostepeni sud odbije prijedlog stranke za izvo"enje dokaza, stranka moe u albi ukazati da je prvostepeni sud pogreno postupio kada nije prihvatio izvo"enje predloenog dokaza. 8rugostepeni sud #e u sjednici cije#a ocijeniti da li jepredloeni dokaz relevantan. Kad drugostepeni sud utvrdi povredu odredaba parninog postupka u sjednici vje#a #e donijeti odluku o zakazivanju rasprave na kojoj #e otkloniti povredu i na osnovu utvr"enog injeninog stanja donijeti odgovaraju#u odluku. &spitivanje d!ugostepene p!esude u postupku p!ed !evizijski sudo

Presuda drugostepenog suda kojm je prvostepena presuda potvr"ena ili preinaena povodom uloene revizije moe biti predmet ispitivanja i od strane revizijskog suda. )evizijski sud ispituje zakonitost pobijana drugostepene presude samo u onom dijelu u koje se pobija revizija. ;avisno od te ocjene revizijski sud #e presudom odbiti reviziju ili preinaiti drugostepenu presudu. Oldu"ivanje po slobodnoj o.jeni suda

55

1 ranijoj sudskoj praksi sudovi su ovo ovlatenje naje#e koristili prilikom odre"ivanja naknade nematerijalne tete. Ovo zakonsko ovlatenje sudovi su primjenjivali i u sluaju potraivanja iznosa po osnovu neosnovanog oboga#enja radom u vanbranoj ili porodinoj zajednici, prilikom odre"ivanja veliine udjela branih drugova u zajednikoj imovini, izdvajanja dijela imovine iz zaostavtine u korist potomaka. Po slobodnoj ocjeni moe se na shodan nain odluivati i u onim sluajevima kad po prirodi stvari nije mogu#e utvrditi apsolutno, matematiki tano ono to stranci po odre"enom osnovu pripada. 8o takvog odluivanja moe do#i pri utvr"ivanju suvlasnikih dijelova u zajednikoj imovini branih drugova. Priroda odlu ivanja Postojanje posredno relevantnih injenica sud utvr"uje na osnovu posredno izvedenih dokaza. Ovakvo odluivanje ima karakter injeninog zakljuka. /spitivanje prvostepene presude Kada nezadovoljna stranka pobija odluku prvostepenog suda koja je donijeta na osnovu slobodne ocjene drugostepeni sud #e prvo ispitati da li je uopte bilo mjesta za primjenu ove odredbe a ako jeste da li je primjenom ove odredbe pravilno utv"ena visina iznosa. Na postojanje ove povrede odredabaparninog postupka treeba da ukae alba nezadovoljne stranke. 'ko drugostepeni sud utvrdi da postoji ova povreda onda #e u sjednici vije#a rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su"enje. 'ko drugostepeni sud u sjednici vije#a ocijeni da je pravilan zakljuak prvostepenog suda o postojanju posrednih pravno relevantnih injenica i na osnovu toga o utvr"enoj visini po slobodnoj ocjeni, onda #e odbiti albu nezadovoljne stranke kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. 'ko je drugostepeni sud nakon odrane rasprave utvrdio drgaije injenino stanje nego to je ono u prvostepenoj presudi onda #e presudom preinaiti prvostepenu presudu. /spitivanje drugostepene presude )evizija se moe izjaviti zbog pogrene primjene materijalnog prava. 'ko revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pravilno primijenjeno, presudom #e odbiti reviziju. Nasuprot tome ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno onda #e presudom usvojiti reviziju, preinaiti pobijanu presudu i dosuditi odgovaraju#i iznos po vlastitoj ocjeni.

$&SPO1&T&VNE PARN&*NE RA$N'E STRANAKA KO'&<A SE OKON*AVA POST2PAK

Povla"enje tube Ovom dispozitivnom parninom radnjom tuilac obavjetava sud da vie ne trai sudsku zatitu. 4zjava o povlaenju tube mora biti izriita i bezuslovna. 8ejstvom povlaenja tube je u tome to parnica prestaje te#i. Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti. 'ko sud nije dostavio tubu tuenom, onda tuilac moe povu#i
56

tubu samostalno bez pristanka tuenog. 0uilac moe povu#i tubu i nakon dostave tube tuenom sve do zakljuenja glavne rasprave ako tueni na to pristane. 4zjava o povlaenju tube je neopoziva. 'ko tueni nije bio prisutan na roitu kada je tuilac izjavio da povlai tubu onda #e sud obavijestiti tuenog o povlaenju tube. 1koliko se tueni u roku od B dana od dana prijema obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome smatrat #e se da je pristao na povlaenje.< Rjeavanje spo!a u postupku edija.ije

!edijacija je dobrovoljan nain vansudskog rjeavanja spora uz pomo# medijatora. Najkasnije na pripremnom roitu sud moe ukoliko ocijeni da je to svrsishodno predloiti strankam da spor rijee u postupku medijacije. 0akav prijedlog mogu ista#i i stranke do zakljuenja glavne rasprave.u oba sluajasud #e odgoditi roite najdalje &D dana radi pokuaja vansudskog rjeavanja spora. !edijacija se moe koristiti u svim vrstama sporova u kojima stranke imaju pravo raspolaganja i odluivanja o predmetu spora. ,porazum potpisan u postupku medijacije ima snagu izvrne isprave. Sudska nagodba ,udska nagodba je dispozitivna parnina radnja kojom stranke svojom voljom okonavaju postoje#u parnicu na nain koji odgovara njihovim interesima. 'oputenost Kada sud utvrdi da stranke ele zakljuiti sudsku nagodbu u pogledu zahtjeva kojima po zakonu ne mogu raspolagati donijet #e rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat #e sa postupkom dok rjeenje ne postane pravosnano. Protiv rjeenja kojim sud doputa sudsku nagodbu alba nije doputena. ,tranke mou zakljuiti sudsku nagodbu u toku cijelog postupka sve do njegovog pravosnanog okonanja. Nagodba je zakljuena kad stranke potpiu zapisnik. ;apisnik ima sva dejstva pravosnane presude i predstavlja izvrni naslov. 'ejstvo suds!e nagodbe !aterijalnopravna dejstva ispoljavaju se u tome to norme materijalnog prava odre"uju opte uslove od kojih zavisi doputenost i valjanost sudske nagodbe *pravna i poslovna sposobnost, ovlatenja stranaka da raspolau pravima i obavezama+. Procesnopravna dejstva ispoljavaju se u vie aspekata. ,udska nagodba dovodi do okonanja panice sa istim dejstvom kao i pravosnana presuda. Pravna priroda suds!e nagodbe ;akon sudsku nagodbu tretira kao ugovor. ;a valjanost ovog ugovora potrebna je obostrana 7ormalna saglasnost izjava volja obje ugovorne stranke. Obostrana saglasnost je bitan uslov za punovanost nagodbe. Opti uslovi su poslovna sposobnost ugovoraa, saglasnost izjava volja, da postoji i da je doputen predmet i osnov ugovorne obaveze. Predmet ugovora mora biti mogu#, doputen i odre"en u protivnom je nitav. Uloga suda u $a!lju enju suds!e nagodbe
57

,ud ne smije insistirati na tome da se spor okona sudskom nagodbom. Njegova je dunost je da ukae strankama na mogu#nost zakljuenja sudske nagodbe kada ocijeni da za to postoje izgledi. Prednost suds!e nagodbe u odnosu na presudu ;a stranke sudska nagodba je pogodnije procesno sredstvo iz dva razloga? prvi je taj to stranke momentom potpisivanja zapisnika odmah imaju pravosnanu i izvrnu odluku a drugi to im se prua mogu#nost da utvrde sadrinu prava i obaveza na nain kako njima najvie odgovara. Suds!a nagodba !ao i$vrna isprava ,udska nagodba kondemnatornog znaenja ima snagu izvrne isprave. ,udska nagodba je izvrna ako u odre"enom roku tueni nije izvrio dospjelo potraivanje. Pobijanje suds!e nagodbe ,udska nagodba moe se pobijati samo tubom u posebnoj parnici ako je zakljuena u zabludi ili pod uticajem prinude i prevare. Podnoenje tube je ogranieno rokovima i to subjektivnim *& mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja+i objektivni *- godina od dana zakljuenja sudske nagodbe+. Osim stranaka sudsku nagodbu moe pobijati i svaka tre#a osoba koja ima pravni interes 9 ija su pravapovrije"ena sudskom nagodbom.

O$3RANA T2;ENO+ 2 PARN&C&

S!edstva odb!ane tuenog Ova sredstva odbrane su odre"eni prigovori koje iznosi tueni i ije postojanje mora dokazati. .Procesnopravni prigovori 9 kojima tueni ukazuje na nepostojanje procesnih pretpostavki u pogledu stranaka, suda ili predmeta spora *nenadlenost suda, nedostatak stranake i parnine sposobnosti, nedostaci u zastupanju+. 'ko sud utvrdi da je osnovan istaknuti procesni prigovor rjeenjem #e odbaciti tubu kao nedoputenu. %.!aterijalnopravni prigovori 9 dijele se na & vrste? a+ Prigovori u kojima tueni iznosi injenice koje spreavaju nastanak tuioevog prava$ b+ Prigovori u kojima tueni iznosi injenice da je tuioevo pravo prestalo da postoji$ c+ Prigovori u kojima tueni iznosi injenice koje uskra#uju privremeno ili trajno ostvarivanja postoje#eg prava tuioca. P!igovo! p!otiv pot!aivanja !adi ko penza.ije Prigovor kompenzacije je materijalnopravni prigovor kojim se tueni brani od tube. ;a kompenzaciju moraju se ispuniti ( kumulativna uslova?

58

+ 8a oba potraivanja glase na novane obaveze ili druge zamjenjive stvari istog roda ili kakvo#e$ %+ 8a su oba potraivanja dospjela$ &+ 8a su uzajamna$ (+ 8a su civilna 9 pravno zati#ena, a ne prirodna. -ompen$aciona i$java tuenog 4 kada se ispune svi uslovi za kompenzaciju do toga ne dolazi automatski ve# je potrebna izjava tuenog upu#ena povjeriocu o kompenzaciji koja ima konstittivno dejstvo. 8ejstvo izjave je u tome to ona dovodi do kompenzacije. Pravna priroda prigovora o !ompen$aciji Po svojoj pravnoj prirodi ovaj prigovor tuenog je parnina radnja. 4staknuti prigovor moe se povu#i ili opozvati. ;a povlaenje prigovora nije potreban pristanak tuioca. Sadraj i$re!e presude !ojom se odlu uje o protivpotraivanju O prigovoru sud odluuje konanom presudom. 'ko je sud utvrdio da su osnovana oba potraivanja onda se izreka presude sastoji iz & dijela. 1 prvom dijelu sud utvr"uje da potraivanje tuioca postoji u odre"enoj visini. 8rugio dio sadri istu konstataciju za protivpotraivanje tuenog. 1 tre#em dijelu sud vri prebijanje i donosi odgovaraju#u odluku. P!otivtuba Protivtubu tueni moe podnijeti u zasnovanoj parnici po tubi tuioca ili samostalno i time zasnovati samostalnu parnicu. Podnoenjem protivtube dolazi do atrakcione nadlenosti. Bitna obiljeja i procesna +un!cija Protivtuba je samostalna tuba koju tueni podnosi protiv tuioca u pranici koja se protiv njega vodi po tubi tuioca. Protivtubom tueni istie odgovaraju#i samostalni zahtjev protiv istog tuioca pred istim sudom pred kojim je tuen. 'ko tuilac povue tubu poslije podnoenja protivtube, povlaenje tube ne utie na zasnovanu mjesnu nadlenost po protivtbi. Parnini postupak se nastavlja po protivtubi koja je samostalna. Protivtuba je u 7unkciji odbrambenog sredstva kad njome tueni istie protivtubeni zahtjev upravljen na odbijanje tubenog zahtjeva. Kao o7anzivna radnja protivtuba ima za cilj da omogu#i tuenom da u zasnovanoj parnici ostvari neko svoje pravo protiv tuioca. Procesna pretpostav!a $a doputenost Parnine stranke u postupku po protivtubi moraju biti iste. Povodom ranije podnijete tube parnica mora biti zasnovana ali u povodu nje glavna rasprava ne smije biti zakljuena. ,ud kome je ponijeta protivtuba mora biti stvarno nadlean za odluivanje o tubenom i protivtubenom zahtjevu. 0o su uvijek optinski sudovi.
59

"rste protivtube 0ueni ima mogu#nost da podnese istom sudu koneksnu, kompenzacionu i prejudicijalnu protivtubu. ;a podnoenje koneksne protivtube uslov je da je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom. Kada se tubeni zahtjev moe prebiti sa protivtubenim zahtjevom takva se protivtuba naziva kompenzacionom. Kompenzaciona protivtuba je povoljnije procesno dejstvo za tuenog iz razloga to pranica koja je njom zasnovana tee i poslije povlaenja tube tuioca. 'ko se protivtubom trai utvr"enje nekog prava ili pravnog odnosa od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu onda se radi o prejudicijelnoj protivtubi. Ova protivtuba ima uvijek deklaratorni znaaj. Pravila postup!a Nakon prijema odgovora na protivtubu ili po proteku roka za podnoenje odgovora na protivtubu sud #e zakazati pripremno roite. 1koliko tueni *protivtuitelj+ izostane sa pripremnog roita smtrat #e se da je tuba povuena, osim ako tuilac *protivtueni+ ne zahtijeva da se roite odri. ,vaka stranka duna je dokazati injenice na kojima zasnica svoj zahtjev. ,ud #e primjenom naela slobodne ocjene dokaza utvrditi postojanjpe ili nepostojanje iznijetih spornih pravno relevantnih injenica.

PARN&*N& TRO?KOV&
Parmine trokove ine izdaci uinjeni u toku postupku ili u povodu postupka. Prethodno snoenje parni nih tro!ova ,vaka stranka prethodno sama snosi trokove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Kad izvo"enja dokaza predloe obje stranke sud #e odrediti da iznos potreban za podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove. 'ko sud po slubenoj dunosti odredi izvo"enje dokaza predujam za izvo"enje dokaza isplatit #e se iz sredstava suda. -ona no snoenje parni nih tro!ova ,tranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je da protivnoj stranci naknadi trokove. Pri odluivanju o konanom snoenju trokova sud #e uzeti u obzir samo one trokove koji su bili potrebni radi vo"enja parnice pri emu #e cijeniti sve okolonosti. 'ko tuitelj nije imao povoda za podnoenje tube tuitelj #e naknaditi tuenom parnine trokove. 0uitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranci naknaditi parnine trokove. 'ko u izlunoj parnici bude usvojen tubeni zahtjev odredit #e se da svaka stranka podmiruje svoje trokove. ,uparniari podmiruju trokove na jednake dijelove. ,uparniari koji su solidno dogovorni odgovaraju sloidarno. Odlu ivanje o tro!ovima postup!a na $ahtjev stran!e ,tranka koja je postavila zahtjev za dosu"enje trokova mora ga odrediti tako to #e oprijedjeljeno navesti trokove koje trai da joj se naknade. Odluka o trokovima postupka sadrana je i u izreci presude i ima znaaj rjeenja.
60

0ro!ovi psotup!a $a osiguranje do!a$a Njih podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Osloboenje od pla%anja tro!ova postup!a Odre"ene stranke nisu ekonomski sposobne da prethodno snose trokove parninog postupka. Pravo na osloba"anje od obaveze pla#anja trokova postupka je lino pravo stranke i vrijedi samo u parnici u kojoj je dato osloba"anje. )jeenje o oslobo"enju od pla#anja trrokova postupka donosi prvostepeni sdu na prijedlog stranke, nakon to briljivo ocijeni sve okolnosti. Kada sud usvoji prijedlog stranke onda se predujam za oslobo"enje od pla#anja trokova postupka ispla#uje iz sredstava suda.

NEPO?T&VAN'E S2$A
2v!edljiv podnesak 0o #e biti sluaj kada se u podnesku iznosi neto to se odnosi na linost sudije ili drugog uesnika u postupku na nain koji je suprotan opteprihva#enim normama uobiajenog jezika u komuniciranju. Novanom kaznom od DD do DDD K! sud #e kazniti osobu koja u podnesku vrije"a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. V!ije-anje suda ili d!ugog u"esnika na !asp!aviA o etanje !ada sudaA nepoko!avanje na!edba a suda 0akvo lice sud #e opomenuti, a ukoliko ova mjera bude bezuspjena sud #e opomenuto lice udaljiti iz sudnice ili kazniti novanom kaznom od DD do DDD K! a moe da i udaljiti i kazniti novanom kaznom. 'ko iz sudnicebude udaljen punomo#nik, sud #e na zahtjev stranke odloiti roite. P!opust puno o>nika za p!i anje pis ena da obavijesti sud o p!o jeni ad!ese Punomo#nik za prijem pismena duan je da obavijesti sud o promijeni adrese do isteka roka od . mjeseci po pravosnanom okonanju postupka. Neosnovano odbijanje p!ije a pis ena Osobu koja neosnovano odbije primiti pisemeno sud #e kazniti novanom kaznom od DD do DDD K!. &zostanak u!edno pozvanog svjedoka 'ko svjedok koji je uredno pozvan ne do"e sud #e narediti da se prisilno dovede i podmiriti trokove dovo"enja i kazniti ga novanom kaznom od DD do DDD K! a ako poslije toga odbije da svjedoi moe ga zatvoriti. ;atvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti, ali najdue - dana. Nedostavljanje nalaza i nep!istupanje na !o"ite iljenja vjetaka u od!e-eno
61

!oku ili neop!avdano

,ud #e novanom kaznom od DD do DDDK! kazniti vjetaka koji ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku ili ne do"e na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda. 1a jena nov"ane kazne kazno zatvo!a

'ko osoba koja je novano kanjena ne plati kaznu u odre"enom roku ona #e se zamijeniti kaznom zatvora, ali koji ne moe biti dui od - dana. Nesuspenzivno dejstvo albe Calba protiv rjeenja o izricanju novane kazne zbog tee zloupotrebe prava i vrije"anja suda, stranke ili drugog uesnika u postupku ne odlae izvrenje rjeenja.

POSE3N& POST2PC&
Postupak u pa!ni.a a iz !adni) odnosa ,por iz radnog odnosa je onaj koji nastaje povodom zasnivanja i prestanka radnog odnosa zasnovanog ugovorom o radu, sporovi radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa, sporovi za naknadu tete koju zaposlenik pretrpi na radu ili u vezi sa radom. #a$li!e u odnosu na pravila redovnog postup!a <hitno rjeavanje radnih sporova u odnosu na druge sporove$ <rok za dobrovoljno ispunjenje inidbe iznosi - dana i dvostruko je kra#i od istog roka koji zakon propisuje u redovnom parninom postupku. Postupak u p!ani.a a zbog s etanja posjeda Posjed je pravno relevantno 7aktika vlast koju odre"ena osoba ima u drutvu u pogledu odre"ene stvari koja je u pravnom prometu. Posjed nije pravo ali i pored toga proizvodi znaajne pravne posljedice. Posjed odre"enog kvaliteta je osnova za sticanje prava vlasnitva. Pod sporom smetanja posjeda podrazumijeva se protivpravno uznemiravanje ili protivpravno oduzimanje posjeda stvari ili prava. Protivpravnost ne postoji ako postoji pristanak posjednika. #a$lo$i $atite posjeda Posjed se titi da bi se obezbijedio javni red i mir u drutvu i da bi se sprijeilo samovlasno ostvarivanje prava. Suds!a $atita prava ,udska zatita posjeda ostvaruje se podnoenjem odgovaraju#e posjedovne tube u subjektivnom prekluzivnom roku od &D dana od dana saznanja za smetanje i inioca dok objektivni prekluzivni rok iznosi jednu godinu i rauna se od dana nastalog smetanja.
62

Predmet do!a$ivanja 1 postupku zbog smetanja posjeda predmet dokazivanja su samo dvije pravno relevantne injenice i to posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje. Postojanje obje pravno relevantne injenice treba da dokae tuitelj. Prigovori tuenog u posjedovnoj parnici Naje7ikasniji prigovor tuenog je da je tuba neblagovremeno podnijeta. 8rugi prigovor je da je posjed tuitelja manjljiv samo prema tuenom a ne i tre#oj osobi. 0re#i prigovor je da je me"u istim strankama ranije okonana vlasnika parnica koja apsorbuje posjedovnu parnicu. Konano, tueni moe ista#i prigovor da se istovremeno o istoj stvari vodi i upravni postupak kod nadlenog organa. Odlu!a suda 1 parnici zbog smetanja posjeda sud donosi odluku u obliku rjeenja. 0o je jedina meritorna odluka koja se donosi u ovoj parnici. Pravni lije!ovi )jeenje suda moe se pobijati albom koja se podnosi u roku od - dana od prijema prvostepenog rjeenja. Calba u ovom sluaju ima odlono dejstvo. Postupak u spo!ovi a ale v!ijednosti

,porovi male vrijednosti su sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od &DDDK!. !oe se desiti da do"e do pretvaranja spora male vrijednosti u spor koji #e se okonati po odredbama redovnog parnino postupka i obrnuto. Ne smatraju se sporovima male vrijednosti sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih osnosa i sporovi zbog smetanja posjeda. Pravni lije!ovi Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se pobijati samo zbog povrede odredaba praninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava. ,tranke mogu podnijeti albu u roku od - dana. 1 ovim sporovima ne mogu se u albi iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi. Postupak p!ed a!bit!ao Prema jednom shvatanju arbitraa nije sud nego organ stranaka. ,uprotno shvatanje polazi od toga da je arbitraa sud. Na pravni sistem prihvatio je rjeenje po kome je arbitraa sud. Sporovi !oji se mogu povjeriti na rjeavanje arbitrai ,tranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai osim ako se radi o zahtjevima kojima stranke ne mogu raspolagati. Ne moe se zasnovati nadlenost arbitrae u
63

branim i paternitetskim sporovima, sporovima izdravanja i povjeravanja zajednike malodobne djece, sporovima u nadlenosti organa starateljstva. Prednosti i slabe strane arbitrae Prednosti ? stranke imaju mogu#nost da izaberu arbitre koji dobro poznaju vrstu poslova iz kojih je nastao spor, postupak pred arbitraom je jednostepen i jednostavnijinego postupak prd dravnim sudom, stranke mogu ugovoriti da izabrani arbitri spor presude po pravinosti umjesto po zakonu, arbitraa je u svom radu u mogu#nosti da znatno vie vremena posveti rjeevanju spornih injeninih pitanja. ,laba strana arbitrae je mogu#nost da donese pristrasnu presudu jer arbitar moe biti naklonjen stranci koja ga je imenovala. Pretpostav!e $a punovanost ugovora o arbitrai 1govor se zakljuuje u pismenoj 7ormi i moraju ga potpisati sve stranke. 1govor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama. 1 kompromisnoj klauzuli mora biti odre"en pravni posao iz koga #e budu#e evenutualne sporoove rjeavati arbitraa. Predmet ovog ougovora moe biti ve# nastalni spor *kompromis+ ili budu#i sporovi koji mogu nastati iz zakljuenog pravnog posla *kompromisorna kaluzula+. 'ejtsvo ugovora i njegova pravna priroda ;akljuenjem punovanog ugovora stranke iskljuuju nadenost onog redovnog suda koji bi rijeio spor da nije zakljuen ugovor. Polazi od ovoga treba uzeti da je ovo ugovor procesnopravne prirode. Prestana!a ugovora o arbitrai Ovaj ugovor prestaje donoenjem presude arbitrae o predmetu spora. )azlog prestanka moe biti i sporazumni raskid. 'ko je ugovor zakljuen na odre"eno vrijeme onda prestaje istekom vremena. 1govor prestaje i kada arbitraa odbije ugovorenu nadlenost koja je protivna prinudnim propisima. Odnos arbitrae prema redovnom sudu 'rbitraa je vezana presudom nadlenog redovnog suda kojoj se pravosnano odluuje da ugovor postoji ili ne postoji. 'rbitraa nije vezana rjeenjem kojim redovni sud odbija prigovor da je ugovorena nadlenost arbitree. Sastav arbitrae i postavljenje arbitra 3roj sudija arbitrae mora biti neparan. Presu"enje spora moe se povjeriti i pojedincu. ;a arbitra moe biti izabrana osoba koja ima poslovnu sposobnost. ,vaka stranka postavlja po jednog sudiju a ovi biraju predjsjednika. Pravila postup!a
64

Predmet dokazivanja su iznijete sporne pravno relevantne injenice. Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitraa ne moe upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne. 'rbitraa moe od suda traiti pravnu pomo#. Primjena materijalnog prava 'rbitraa moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast. 'ko takve ovlasti nema arbitar #e primijeniti materijalno pavo. 'onoenje1 obli! i dejstvo presude Kad se arbitraa sastoji vie od jednog arbitra presuda se donosi ve#inog glasova. 8onijeta presuda mora biti obrazloena injenino i pravo. 4zvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. ,trankama se dostavljaju prepisi presude. Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravosnane presude. Ponitenje presude arbitrae Ponitenje presude arbitrae moe se zahtijevati iz sljede#ih razloga? . 'ko uopte nije sklopljen ugovor o arbitrai ili ako taj ugovor nije pravovaljan$ %. 'ko je u pogledu sastava arbitrae ili odluivanja povrije"ena neka odredba zakona ili ugovora$ &. 'ko presuda nije obrazloena$ (. 'ko je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka$ -. 'ko je izreka presude nerazumljiva$ .. 'ko je presuda u suprotnosti sa 1stavom 345 ili 1stavom 2345$ /. 'ko postoji koji od razloga za ponavljanje postupka.

S2$SKE O$%2KE
,udske odluke su presude i rjeenja. Presuda je mritorna sudska odluka kojom se odluuje o predmetu spora. )jeenje je meritorna odluka samo u postupku zbog smetanja posjeda a u drugim sluajevima rjeenjem sud odluuje o procesnim pitanjima. P!esude Presuda je konana odluka suda kojom se odluuje o osnovanosti postavljenog zahtjeva tako to ga usvaja ili odbija, u cjelosti ili djelimino, kako o glavnoj stavri tako i sporednim traenjima. Pravila postupka omogu#avaju da presuda bude pravilna i zakonita. Prema vrsti pravne zatite presuda moe biti osu"uju#a *kondmenatorna+, utvr"uju#a *deklarativna+ i preobraajna *konstitutivna+. Prema postupku koji je prethodio donoenju presude presude mogu biti kontradiktorne, presude na osnovu priznanja, presude zbog proputanja i presude na osnovu odricanja. 1 odnosu na predmet odluivanja presude mogu biti konane i dopunske.
65

Osuuju%a presuda Ovu vrstu presude sud donosi ukoliko utvrdi da je osnovan postavljeni zahtjev iz kondemnatorne tube. Filj kondemnatorne zatite je u tome da se injenino stanje dovede u sklad sa pravnim stanjem. ,vaka kondemnatorna presuda mora da sadri jasnu odluku ne samo o pravnom odnosu nego i o pravu i dunosti u tom odnosu. !aterijalna pretpostavka za donoenje osu"uju#e presude je dospjelost inidbe do zakljuenja rasprave kod prvostepenog suda. Presudom kojom sud usvaja zahtjev za izrdavanje moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu dospjele. Kondemnatorne presude su podobne za prinudno izvrenje. Osu"uju#a presuda postaje izvrna nakon to isteknerok u kome je tueni duan po presudi postupiti. )ok iznosi &D dana. 'e!laratorne presude Ovom presudom sud utvr"uje postojanje ili nepostojanje odre"enog pravnog odnosa, odnosno istinitost ili neistinitost neke isprave ili neosnovanost kondemnatornog ili konstitutivnog tahtjeva. 8eklaratorna presuda unosi sigurnost i izvjesnost u pravne odnose stranaka. Presuda nije podobna za prethodno izvrenje niti postoji potreba za njeno prisilno izvrenje. -onstitutivne presude Ovom presudom se mijenjaju ili ukidaju pravni odnosi koji su predmet spora. Filj konstitutivne zatite je u tome da su poremene#eni pravni odnosi dovedu u sklad sa injeninim stanjem, presuda nije podobna za prinudno izvrenje niti je ono potrebno. -ona ne presude Presuda kojom se u cjelosti odluuje o svim postavljenim zahtjevima u tubi, kako o glavnim tako i sporednim naziva se konanom presudom. 'opuns!a presuda Ovu presudu ne donosi sud po slubenoj dunosti ve# samo po prijedlogu stranaka. Neblagovremene ili neosnovan prijedlog za dopunu presude sud #e odbaciti. Kada sud ustanovi da je prijedlog za dopunu presude osnovan donijet #e u roku od B dana dopunsku presudu o zahtijevu koji nije rijeen. -ontradi!torne presude Na strankama je teret dokazivanja postojanja ili nepostojanja iznijetih spornih pravno relevantnih injenica, pa su u tom cilju dune predloiti i izvoditi prihva#ene relevantne dokaze na glavnoj raspravi. Presuda na osnovu pri$nanja !ogu#e je da tueni do zakljuenja glavne rasprave kod prvostepenog suda prina tubeni zahtjev. Kada se to desi sud #e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu na osnovu priznanja kojom usvaja tubeni zahtjev. Predmet prizanja moe biti samo cijeli tubeni zahtjev.
66

!ogu#nost priznanja tubenog zahthjeva je ograniena. ,ud ne#e donijeti presudu na osnovu priznanja ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. 1 braim i paternitetskim sporovima, te u sporovima o izdravanju malodobnog djeteta nije mogu#e donijeti presudu na osnovu priznanja. Presuda na osnovu priznanja moe se pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka *ako je sud uvaio raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima+ ili zbog toga to je izjava o priznanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare. Presuda na osnovu odricanja 0uitelj se moe do zakljuenja glavne rasprave odre#i tubenog zahtjeva kada #e sud bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev. ;a odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuene stranke.tuitelj moe do donoenja presude opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka stranke. Presuda $bog proputanja 8a bi sud moga donijeti ovu presudu moraju se kumulativno ispuniti sljede#i uvjeti? + 8a je tuilac u tubi predloio donoenje presude zbog proputanja$ %+ 8a je sud tubu uredno dostavio tuenom$ &+ 8a je sud obavijestio tunog o poljedicama proputanja ako ne dostavi odgovor na tubu$ (+ 8a tubeni zhatjev nije oigledno neosnovan. 4 kada su ispunjeni svi navedeni uslovi sud ne#e donijeti ovu presudu ako se radi o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati. Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba. Bo! a i sad!aj p!esude Pismeno izra"ena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. 1 pismenoj izradi presude sud moe poiniti odre"ene greke zbog ega postoji potreba da se izvri ispravljanje. 4spravljanje obinih greaka izvrit #e se posebnim rjeenjem. 4spravka presude vri se po slubenoj dunosti ako sud greke sam zapazi ili da mu na to ukau stranke ili drugostepeni sud ili sud koji odluuje po varednim pravnim lijekovima. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka a ispravljanje presude se moe izvriti samo ako se radi o oiglednim grekama u pisanju i raunanju.

PRAVOSNA;NOST S2$SK&( O$%2KA

Pravosnanost je procesna ustanova koja odre"uje krajnje granice ispitivanje pravilnosti i zakonitosti donese presude. V!ste p!avosnanosti
67

+ )ormalna pravosnanost 3 Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje 7ormalno pravosnana. Presuda stie svojstvo 7ormalne pravosnanosti u prvom stepenu istekom zakonskog roka za ulaganje albe, odricanjem od prava na albu i odustankom od podnijete albe. Presuda stie svojstvo 7ormalne pravosnanosti i u prvom stepenu donoenjem drugostepene presude u postupku po albi kojom je prvostepena presuda potvr"ena ili preinaena. %+ (atrijalna pravosnanost 9 ispoljava se u vie aspekata? a+ zabrana ponovnog odluivanja 9 Kada postoji pravosnana odluka njome je de7initivno rijeen spor i stranke nisu ovlatene u novoj parnici nastojati ishoditi preispitivanje onog o emu je ve# pravomo#no odlueno. Ovaj aspekt naziva se dejstvom presu"ene stvari ili res iudicata. Ne postoji pravomo#no presud"ena stvar u sljede#im sluajevima ? ako se u ranijem i novom postupku razlikuje injenini osnov tubenog zahtjeva, nema presu"enosti bez obzira to se u novoj parnici javljaju iste stranke sa sitim predmetom tubenog zahtjeva. b+ :ezanost suda za pravosnanu presudu< ,matra se da je istinito sve ono to je pravosnanom presduom utvr"eno. 1 takvoj situaciji sud je pri ocjenjivanju npr.prethodnog pitanja vezan ranijom pravosnanom presudom i nije ovlaten o njemu odluivati drugaije ve# mora uzeti da je ono to je uvr"eno pravosnanom presudom istinito. c+ :ezanost stranaka za pravosnanu presudu 9 Pravosnana presuda je mjerodavna i za pravne odnose stranaka koji su prije pravosnanosti bili sporni. &zv!nost ,vojstvo izvrnosti mogu ste#i samo kondemnatorne presude dok pravosnane mogu postati i deklaratorne i konstitutivne presude. P!esude koje ogu postati p!avosnane

Pravnosnane mogu da postanu sve presude kojima se meritorno odluuje o osnovanosti postavljenog zahtjeva, bez obzira na njihov sadraj i nain donoenja. $jeljiva i jedinstvena p!avosnanost Po jednom shvatanju pravosnanost je djeljiva jer presuda za svaku stranku postaje pravosnana kad je za nju protekao zakonski rok za albu a ni jedna od stranaka nije podnijela albu, kad se odrekla prava na albu, kad je odustala od izjavljene albe. 4stovremena *jedinstvena+ pravosnanost #e u praksi biti prava rijetkost jer je mala vjerovatno#a da #e se obje stranke istog dana odre#i prava na albu ili odustati od ve# izjavljene albe ili da #e istovremeno primiti presudu drugostepenog suda. +!ani.e p!avosnanosti >ranice pravosnanosti odre"uju se u tri aspekta?
68

+ Objektivne granice pravnosnanosti 9 odnosi se samo na izreku presude. Predmet pravosnanosti ne mogu biti injenini i pravni razlozi suda navedeni u obrazloenju presude, odluka o prethodnom pitanju *izuzetak prigovor i kompenzaciji+. %+ ,ubjektivne granice pravosnanosti 9 u sljede#im sluajevima? a+ 1niverzalna sukcesija 9 kad pravni subjekt prestane psotojati njegova prava i obaveze prelaze na njegove univerzalne sukcesore. b+ ,ingularna sukcesija c+ 4ntervencijsko dejstvo presude 9 odnosi se na obinog umjeaa koji se pridruio jednoj od stranaka da bi je pomogao i kontrolisao pravilnost preduzetih parninih radnji. &+ :remenske granice pravosnanosti 9 sud donosi presudu na osnovu utvr"enog injeninog stanja koje postoji u momentu zakljuenja glavne rasprave. Prvostepeni sud sudi i na osnovu injenica koje nastupe iza podnoenja tube a prije zakljuenja glavne rasprave. 8rugostepeni sud ocjenjuje zakonitost prvostepene presude polaze#i od injenica koje su postojale u vrijeme njenog donoenja. P!avosnanost !jeenja Pravosnana mogu postati samo ona rjeenja kojima se meritorno odluuje o tubenom zahtjevu. 0o su rjeenja kojima se odluuje u postupku zbog smetanja posjeda. Pravosnana mogu posttati i ona rjeenja protiv kojih je doputena posebna alba koja odlae nastupanje pravosnannosti do donoenja odluke drugostepenog suda. )jeenja koja se vie ne mogu pobijati albom ostaju 7ormano pravosnana. !aterijalno pravosnana postaju rjeenja kojima se odluuje o procesnim pitanjima osim rjeenja o upravljanju parnicom.

69