You are on page 1of 50

KANCELARIJSKO POSLOVANJE I NJEGOVA

VEZA S UPRAVNIM POSTUPKOM - I


Željko Škarica, eksterni realizator Agencije
Tomislavgrad, 24.03.2023. godine.
TEME SEMINARA

Zakon o upravnom postupku FBiH


- osnovni instituti, objašnjenje i značaj
- pojam i vrste upravnog postupka
- načela upravnog postupka
03
- pokretanje upravnog postupka
- stranka u upravnom postupku
- pismena u upravnom postupku
- postupak do donošenja rješenja
- žalba
O UPRAVNOM POSTUPKU

Osnovni postupak rješavanja o pravima i obavezama fizičkih i pravnih osoba pred


organima uprave, upravnim organizacijama i pravnim subjektima sa javnim ovlaštenjima u
Federaciji Bosne i Hercegovine,

Utvrđen odredbama Zakona o upravnom postupku („Sl.novine FBiH“, br. 2/98, 48/99 i
61/22),

Primjenjuje se na jedinstven način na svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine,


POJAM I VRSTE UPRAVNOG POSTUPKA
U najkraćem smislu, upravni postupak je postupak u kojem subjekti javnog prava rješavaju o pravima i
obavezama ( pravnim interesima) fizičkih i pravnih osoba.
Postupak se pokreće: povodom zahtjeva stranke ili po službenoj dužnosti.
Primjenjuju ga; organi uprave, upravne organizacije, pravne osobe kao i drugi pravni subjekti sa javnim
ovlaštenjima
VRSTE UPRAVNIH POSTUPAKA:
a.) opći/osnovni upravni postupak koji je uređen odredbama Zakona o upravnom postupku,
b.) posebni upravni postupci predviđeni posebnim materijalnim propisima (IZUZETNO)

PROBLEM: veliki broj posebnih upravnih postupaka, takvo stanje problematizira u Evropska komisija koja
je u svojim zaključcima povodom kandidature BiH u EU, istakla kao pojavu koju valja praktično smanjiti i
strogo ograničiti.

4
NAČELA UPRAVNOG POSTUPKA
Načelo obuhvata primjene Zakona o upravnom postupku
Načelo subsidijarnosti ( ZUP VS. posebni upravnih postupaka)
Načelo zakonitosti postupka
Načelo zaštite prava građana VS. zaštite javnog interesa
Načelo efikasnosti
Načelo materijalne istine
Načelo saslušanja stranke
Načelo slobodne ocjene dokaza
Načelo samostalnosti u rješavanju
Načelo postojanja prava na žalbu
Načelo konačnosti rješenja
Načelo pravomoćnosti rješenja
Načelo ekonomičnosti postupka
Načelo pomoći neukoj stranci
Načelo upotrebe jezika i pisma
NAČELO KONAČNOSTI

Rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba


Načelo konačnosti predstavlja pravilo da rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti
žalba u upravnom postupku a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su
stranci određene neke obaveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u
slučajevima koji su zakonom predviđeni. (-VPL-obnova postupka, mjenjanje i poništenje
rješenja vezano za upravni spor, poništenje ili ukidanje po pravu nadzora..)
Kad rješenje postaje konačno;
- Rješenje postaje konačno ako protiv (prvostupanjskog) rješenja u zakonskom roku nije
izjavljena žalba ili ako žalba nije dozvoljena
- Rješenje kojim je odlučeno u meritumu u drugom stupnju

6
NAČELO PRAVOMOĆNOSTI

Rješenje protiv kogjega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor.
Predstavlja pravilo da rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti
upravni spor (pravomoćno rješenje), a kojim je stranka stekla određena prava,
odnosno kojim su stranci određene neke obaveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti
samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni ( VPL -ukidanje i mjenjanje
pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke).
Rješenje postaje pravomoćno ako stranka u zakonskom roku nije pokrenula upravni
spor (istekom roka za tužbu) ili kad sud potvrdi rješenje
Rješenje postaje pravomoćno i dostavom drugostupanjskog rješenja stranci kada je
zakonom isključena mogućnost pokretanja upravnog spora

7
POKRETANJE POSTUPKA
Upravni postupak pokreće nadležni organ PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI ILI POVODOM
ZAHTJEVA STRANKE.
Nadležni organ pokreće postupak po službenoj dužnosti onda kad to određuje zakonski ili
podzakonski propis, ili kad utvrdi da je potrebno, radi zaštite javnog interesa, pokrenuti
upravni postupak.
Upravni postupak je POKRENUT ČIM JE NADLEŽNI ORGAN IZVRŠIO MA KOJU RADNJU
RADI VOĐENJA POSTUPKA.
Ako nadležni organ povodom zahtjeva stranke utvrdi da po važećim propisima nema
uslova za pokretanje postupka, o tome će donijeti zaključak kojim će se podneseni zahtjev
odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba.
U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vođenje upravnog
postupka potreban zahtjev stranke nadležni organ može pokrenuti i voditi postupak samo
ako postoji takav zahtjev.
POSTUPAK DO DONOŠENJA RJEŠENJA
OSNOVNA PRAVILA

Prije donošenja rješenja u upravnom postupku moraju se utvrditi sve


činjenice i okolnosti koje su značajne za rješavanje upravne stvari i
strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne
interese (dokazni postupak)
Sve bitne činjenice u upravnom postupku o kojima službenu evidenciju
vode drugi subjekti javnog prava, pribavljaju se po službenoj
dužnosti, a ne zahtijevanjem njihovog pribavljanja od stranke.
(suprotno-prekršaj)
U tom smislu, može se voditi SKRAĆENI I POSEBNI ISPITNI
POSTUPAK.

9
POSTUPAK DO DONOŠENJA RJEŠENJA
OSNOVNA PRAVILA

Od stranke nikada ne treba tražiti da pribavi i podnese dokaze koje brže i lakše
može pribaviti subjekt javnog prava koji vodi postupak (suprotno – prekršaj)
Ako stranka nije u naknadno određenom roku podnijela dokaze, subjekt javnog
prava neće zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen, nego je dužan da
nastavi postupak i da, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu,
te na raspoloživih dokaza i utvrđenih činjenica, riješi upravnu stvar.
Stranka u toku postupka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno, a može je dati i
pismeno.
Kada se radi o složenijim stvarima kad su potrebna opširnija i stručnija objašnjenja,
službena osoba koja vodi postupak može naložiti stranci da podnese pismenu
izjavu, određujući joj dovoljan rok za to.
10
SKRAĆENI POSTUPAK

Organ će provesti skraćeni postupak;


Kada je stranka u svom zahtjevu navela sve činjenice ili podnijela detaljne
dokaze na osnovu kojih se može utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje može
utvrditi na osnovu općepoznatih činjenica ili činjenica koje su organu poznate;
Kada se stanje stvari može utvrditi na osnovu službenih podataka kojima
subjekt raspolaže a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite
njenih prava, odnosno pravnih interesa;

11
SKRAĆENI POSTUPAK

Organ će provesti skraćeni postupak;


U slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na osnovu
činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo
posredno utvrđuju, ali su činjenice ili okolnosti učinjene vjerovatnim, a iz svih
okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti;
kad je riječ o poduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu
odgađati, a činjenice na kojima rješenje treba da bude zasnovano su utvrđene
ili bar učinjene vjerovatnim.

12
POSEBAN ISPITNI POSTUPAK

Poseban ispitni postupak se provodi kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i


okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti
da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.
Odnosno kad je za utvrđivanje činjnica potrebno provese dokazni postupak (saslušanje
svjedoka, vještaka, Uviđaj ...)
Stranka ima pravo da učestvuje u ispitnom postupku i, može iznositi činjenice koje mogu
uticati na rješenje stvari te pobijati tačnost navoda koji se ne slažu s njenim navodima.

13
USMENA RASPRAVA
OBAVEZNOST USMENE RASPRAVE

Kad god je to korisno za razjašnjenje stvari, službena osoba koja vodi postupak
može na svoju vlastitu inicijativu ili po prijedlogu stranke, odrediti održavanje
usmene rasprave.

Međutim, usmena rasprava mora se održati:


- u stvarima u kojima učestvuju dvije ili više stranaka s protivnim interesima, ili
- kad se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka.
USMENA RASPRAVA
JAVNOST USMENE RASPRAVE

Usmena rasprava je javna.

Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili
samo za jedan njen dio:

- ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,


- ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave,
- ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici,
- ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu, poslovnu,
profesionalnu, naučnu ili umjetničku tajnu.
USMENA RASPRAVA
ISKLJUČENJE JAVNOSTI

Prijedlog za isključenje javnosti može staviti i zainteresirana osoba.


O isključenju javnosti donosi se zaključak, koji mora biti obrazložen i javno
objavljen.
Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomoćnike i stručne
pomagače.
Uprkos tome što je javnost isključena, može se pojedinim naučnim i javnim
radnicima, ako je to od interesa za njihovu službu i naučni rad dozvoliti prisustvo
usmenoj raspravi.
U tom slučaju, ove osobe su dužne da čuvaju kao tajnu ono što na raspravi budu
saznale.
USMENA RASPRAVA
PROVOĐENJA USMENE RASPRAVE

Usmena rasprava obavlja se bez odugovlačenja i po mogućnosti bez prekidanja i


odlaganja.

Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena,


u pravilu 8 dana, da se pripreme za raspravu i da na nju dođu na vrijeme.

Kad je za raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno izvršiti uvid u određene


spise ili druge predmete, iste treba staviti na uvid pozvanim osobama istovremeno
s određivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu naznačiti vrijeme i mjesto, kad i
gdje se oni mogu razgledati.
USMENA RASPRAVA
MJESTO PROVOĐENJA USMENE RASPRAVE

Usmena rasprava održava se, u pravilu, u sjedištu subjekta javnog


prava koji vodi postupak.
Usmena rasprava se može održati i na mjestu uviđaja.
U svakom slučaju, subjekt javnog prava može odrediti za usmenu
raspravu i drugo mjesto ukoliko bi se time znatno smanjili troškovi
postupka ili bi se brže ili jednostavnije raspravile stvari.
USMENA RASPRAVA
NAČIN PROVOĐENJA USMENE RASPRAVE

Na samom početku usmene rasprave utvrđuje se ko je od pozvanih osoba


prisutan, a za odsutne se provjerava da li su im pozivi pravilno dostavljeni.
Kada neka od stranaka koja još nije saslušana nije došla na raspravu, a nije
utvrđeno da joj je poziv pravilno dostavljen, odgodit će se usmena
rasprava.
Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka po čijem je zahtjevu postupak
pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz stanja stvari se može pretpostaviti
da je zahtjev povučen, zaključkom će se obustaviti postupak.
Protiv takvog zaključka dopuštena je posebna žalba.
USMENA RASPRAVA
NAČIN PROVOĐENJA USMENE RASPRAVE

Na samom početku usmene rasprave utvrđuje se ko je od pozvanih osoba


prisutan, a za odsutne se provjerava da li su im pozivi pravilno dostavljeni.
Kada neka od stranaka koja još nije saslušana nije došla na raspravu, a nije
utvrđeno da joj je poziv pravilno dostavljen, odgodit će se usmena rasprava.
Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka po čijem je zahtjevu postupak
pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz stanja stvari se može pretpostaviti da
je zahtjev povučen, zaključkom će se obustaviti postupak.
Protiv takvog zaključka dopuštena je posebna žalba.
STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU
Stranka je osoba po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi
postupak, ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da učestvuje
u postupku.
Stranka u upravnom postupku može biti svaka fizička i pravna osoba/lice.
Stranke mogu biti i subjekti koji u pravnom prometu nemaju svojstvo pravnog lica ako
mogu biti nositelji prava i obaveza
(kao npr. poslovna jedinica preduzeća, stanovnici jednog naselja ili grupa osoba i
slično - npr. ako se radi o izgradnji nekog infrastrukturnog objekta u jednom naselju).
Njihov zastupnik je lice koje oni odrede, ako zakonom nije drugačije propisano.
STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU

Stranka u upravnom postupku takođe može biti i sindikalna organizacija ako


se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes njihovog člana.

Pravobranitelj, tužitelj te drugi organi vlasti koji su zakonom ovlašteni da u


upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih
ovlaštenja, prava i dužnosti stranke u upravnom postupku.
STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU
POSLOVNA I PROCESNA SPOSOBNOST

Samo one osobe koje imaju potpunu poslovnu sposobnost odnosno sposobnost da
budu nosioci prava i obaveza u pravnom prometu, imaju procesnu sposobnost.
Procesna sposobnost je sposobnost stranke u postupku da obavlja sve radnje
postupku odnosno da bude njihov aktivan sudionik, kako je to i predvidio Zakon o
upravnom postupku.
One stranke koje nemaju vlastitu procesnu sposobnost, radnje u postupku vrše preko
svojih zakonskih zastupnika, utvrđenih zakonom ili aktom nadležnih organa. Kod
pravnih lica, njihovo zastupanje u upravnom postupku vrše zakonski zastpnici
odnosno lica koja su tako određena njihovim unutrašnjim općim propisima (npr.
direktor preduzeća i slično).
STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU
OBAVEZE SUBJEKTA JAVNOG PRAVA

U toku cijelog postupka subjekt javnog prava pred kojim se vodi upravni
postupak dužan je paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka može biti
stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno
predstavnik.

Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se može obustaviti ili
nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako
prema prirodi stvari postupak ne može da se nastavi, organ će obustaviti
postupak zaključkom protiv kojeg je dopuštena posebna žalba.
PRAVA STRANKE U POSEBNOM ISPITNOM POSTUPKU

Službena osoba koja vodi postupak obavezna je omogućiti stranci:

-da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom


postupku, kao i o prijedlozima i ponuđenim dokazima,
-da postavlja pitanja, učestvuje u izvođenju dokazaja, postavlja pitanja drugim
strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe koja vodi postupak.
Rješenje doneseno prije nego što je stranci pružena mogućnost da se izjasni o
činjenicama i okolnostima na kojima se ono zasniva ništavo je.

25
ROK ZA IZDAVANJE RJEŠENJA
Ukoliko nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak rok za donošenje i
dostavljanje stranci je 30 dana
Ukoliko je potrebno provesti poseban ispitni postupak rok za donošenje i dostavljanje
stranci je 60 dana
Ukoliko se radi o skraćenom postupku 15 dana
U svim slučajevima vodi se računa o interesima stranke

Nedonošenje rješenja u zakonskom roku predstavlja prekršaj.


RJEŠENJE
Organ koji donosi rješenje
-Na temelju činjenica utvrđenih u postupku organ nadležan za
rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka.
-Za donošenje rješenja može biti nadležan i kolegijalni organ.
Kolegijalni organ može rješavati kad je prisutno više od pola
članova a rješenje donosi većinom glasova ako nije drugačije
propisano.

27
RJEŠENJE
DOKAZIVANJE
Dokazivanje u upravnom postupku je utvrđivanje činjenica na temelju kojih se
donos upravni akt.
Činjenice se utvrđuju dokazima
Kao dokazna sredstva upotrebit će se sve što je podneseno za utvrđivanje
činjenica u pojedinom slučaju kao što su:
- Isprave,odnosno mikrofilmske kopije isprave ili reprodukcija te isprave,
- svjedoci,
- izjava stranke,
- vještaci,
- uviđaj.
RJEŠENJE
Vrste rješenja
-djelimično, dopunsko i privremeno
- djelimično: ako se o jednoj stvari rješava po više tačaka a neke se dozrijele za
rješavanje može se o njima odlučiti stim da će se naknadno donijeti dopunsko
rješenje
- doponskim rješenjem se rješava o stvarima koje nisu rješene djelimičnim rješenjem.
- privremeno rješenje donijet će se ako je prema okolnostima slučaja neophodno
potrebno donijeti privremeno rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja.
- Sva navedena rješenja u pogledu pravnih lijekova smatraju se samostalnim
rješenjima

29
RJEŠENJE

Ispravljane grešaka u rješenju


-Organ/službena osoba koja je donijela rješanje može u svakom trenutku da
ispravi greške u rješenju ( u imenu, brojevima, pisanju, računanju i druge očigledne
greške)
-O ispravci se donosi poseban zaključak koji se prilaže izvorniku i čini njegov
sastavni dio.
-Pravni učinci zaključka vežu se za rješenje.

30
RJEŠENJE
Oblik i sastavni djelovi rješenja
-Rješenje se donosi pismeno a iznimno može i usmeno.
Sastavni djelovi rješenja
-Naziv organa, broj i datum
-Uvod
-Dispozitiv ili izreka
-Obrazloženje
-Pouka o pravnom lijeku
-Potpis ovlaštene osobe
-Pečat organa

31
SASTAVNI DJELOVI RJEŠENJA

Uvod, sadrži;
-Naziv organa koji donosi rješenj
-Propis o nadležnosti tog organa
-Ime stranke (zakonskog zastupnika/punomoćnika)
-Kratao označenje predmeta postupka
•Ako se rješenje donosi po službenoj dužnosti to se navodi u uvodu rješenja
•Ako je rješenje donio kolegijalni organ u uvodu se navodi dan sjednice
kolegijalnog organa

32
SASTAVNI DJELOVI RJEŠENJA

Dispozitiv/izreka
-Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cjelosti i o svim zahtjevima
stranke o kojima u tijeku postupka nije posebno rješeno.
-Dispozitiv mora biti kratak i određen a ako je potrebno podjelen u više
točaka.
-Ako se rješenjem nalažu kakve radnje u dispozitivu se određuje i rok izvršenja
te radnje.
-Ako je propisano da žalba odlaže izvršenje rješenja, to mora biti navedeno u
dispozitivu

33
SASTAVNI DJELOVI RJEŠENJA

Obrazloženje
-Kratko izlaganje zahtjeva stranke
-Izvedene dokaze i utvrđene činjenice
-Razlozi koji su bili odlučujući pri ocjeni dokaza
-razlozi zbog koji nije uvažen neki od zahtjeva stranke
-Razloge koji upućuju na onakvo rješenje iz dispozitiva
-Pravne propise na temelju kojih je rješena upravna stvar
-Dali je stranka sudjelovala u postupku
-Ako žalba ne odlaže izvršenja navodi se pravni propis koji to omogućava
34
SASTAVNI DJELOVI RJEŠANJA

Obrazloženje
- U jednostavnim stvarima kada sudjeluje samo jedna stranka ili kad sudjeluje
dvije i više stranki a nitko ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se
usvaja obrazloženje sadržava;
- kratko izlaganje zahtjeva stanke
- poziv na pravne propise
- U ovakvim slučajevima rješenje se može izdati i na propisanom obrascu.

35
ZAKLJUČAK

ZAKLJUČKOM se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka.


Pitanja koja su ZUP-om određena da se o njima odlučuje zaključkom
kao i pitanja vezanim za provođenje postupka koja se ne rješavaju
rješenjem

Razlikujemo:
Zaključke kojima se rješavaju procesna pitanja vođenja postupka
Zaključci kojima se rješavaju sporedna pitanja u postupku
ZAKLJUČAK

Zaključci kojima se rješavaju procesna pitanja vođenja postupka:


-Obustava postupka u slučaj smrti stranke
-Određivanje zajedničkog predstavnika stanara
-Odbacivanje podneska zbog nenadležnosti
-Odbacivanje podneska zbog formalnih nedostataka
-Nedopuštanje proširenja ili izmjene zahtjeva
-Obustava postupka zbog odustanka stranke od zahtjrva
-Obustava postupka nakon zaključene nagodbe
-Druga procesna pitanja predviđena ZUP-om
ZAKLJUČAK

Zaključci kojima se rješavaju sporedna pitanja u postupku;


-Izuzeće službene osobe
-Izuzeće zapisničara
-Plaćanju troškova postupka
-Izuzeće vještaka
-Kazni za narušavanje reda
-Ispravka grešaka u rješenju
-I druga sporedna pitanja određenih ZUP-om
ZAKLJUČAK
Zaključci koji imaju karakter upravnog akta
Pojedine situacije koje se rješavaju zaključkom po svojoj prirodi imaju sva
obilježja rješavanja upravne stvar pa doneseni zaključak (s obzirom na pravni
učinak) predstavlja upravni akt.
Prema ZUP-u karakter upravnog akta ima;
-Nepriznavanje svojstva stranke u postupku
-Nedopuštanje stranci pokretanja upravnog postupka zbog stava organa da za
to nema pravnih uvjeta
-Odbijanju prijedloga za osiguranje dokaza
-Dozvoli izvršenja rješenje i sl.
Sudska praksa potvrđuje da zaključak predstavlja upravni akt samo kad
odlučuje o nekom pravu, obvezi ili pravnom interesu.
ZAKLJUČAK

Zaključak donosi službena osoba


Zaključak se donosi ili u vidu službene zabilježbe koja se priopćuje stranci ili napismeno
kad se protiv zaključka može izjaviti posebna žalba ili kad se može odmah tražiti
njegovo izvršenje.
Zaključak koji se izdaje pismeno sadrži:
-uvod,
-dispozitiv,
-obrazloženje
-pouku o pravnom lijek
ZAKLJUČAK
Protiv zaključka se može izjaviti posebna žalba kad je to izričito predviđeno ZUP-om ili
drugim zakonom
Primjeri;
- obustava postupka u slučaj smrti stranke
- Određivanje zajedničkog predstavnika
- Odbacivanje podneska zbog nenadležnosti
- Kazni zbog narušavanja reda .
- Odbijanju prijedloga za povrat u pređašnje stanje
- Ispravljanje grešaka u rješenju i dr.
Žalba se izjavljuje u istom roku, na isti način i istom organu kao i žalba protiv rješenja
Žalba u pravilu ne odlaže izvršenje
ZAKLJUČAK
Ukoliko nije dozvoljena posebna žalba, zaključak se osporava u redovnom žalbenom
postupku;
Primjeri;
- Postavljanje privremenog zastupnika.
- Isključenje javnosti s usmene rasprave
- Određivanje stranci da unaprijed položi predujam za pokriće troškova postupka
- Određivanje izvršeniku da unaprijed položi iznos potreban za troškove izvršenja

U svakom slučaju zakonom se određuje u kojim slučajevima se može ili ne može


izjaviti posebna žalba
ŽALBA
ŽALBA – redovan pravni lijek
-Protiv rješenja u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe
-Pravo na žalbu uređuje se zakonom iz odgovarajuće upravne oblasti
(federalne/kantonalne)
-Protiv rješenja zakonodavnih organa kao i rješenja vlada
(Federacije/kantona) ne može se izjaviti žalba.
-Ako se protiv rješenja ne može izjaviti žalba, pokreće se upravni spor kod
nadležnog suda.
-Ukoliko je zakonom isključen upravni spor žalba mora biti dozvoljena.
-Žalba po pravilu odlaže izvršenje rješenja.

43
ŽALBA

Žalba- rok za podnošenje žalbe

-Žalba protiv rješenja podnosi se u roku od 15 dana ako zakonom nije drugačije
rješeno (inspekcije 8 dana)
-Rok počinje teći od dana dostavljanja prvostupanjskog rješenja
-Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom prvostupanjskom organu (može i
drugostupanjskom).

44
ŽALBA

Žalba - Sadržaj;
- u žalbi se mora navesti rješenje koje se pobija (naziv organa, broj i
datum) te u kom pogledu je nezadovoljan rješenjem
- ako su u žalbi iznesene nove činjenice i novi dokazi a u postupku
sudjeluje dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima obrazlaže se iz
kojih razloga nisu upotrebljeni u postupku te se prilaže onoliko
prepisa žalbi potrebnih za organ i stranke. Organ dostavlja prepis
žalbe svakoj stranci da se izjasni u roku od 8 do 15 dana.

45
ŽALBA

Rad prvosupanjskog organa po žalbi


- prvostupanjski orga cijeni dali je žalba dopuštena, izjavljena od ovlaštene
osobe i blagovremena
-Nedopuštene, neblagovremene ili izjavljene od neovlašten osobe odbacit će
svojim rješenjem.
-Ukoliko prvostupanjski orga utvrdi da je žalba opravdana može stvar rješiti
drugačije novim rješenjem
-Ukoliko ne rješi stvar drugačije novim rješenjem, prvostupanjski organ dužan je,
bez odgađanja, a najduže u roku od 8 dana prosljediti žalbu s spisom
drugostupanjskom organu na odlučivanje (suprotno – prekršaj)

46
ŽALBA
Rješavanje drugostupanjskog organa po žalbi
-Rok za odlučivanje po žalbi je 30 dana (prekoračenje-prekršaj)
-Ako je žalba nedopuštena, neblagovremena ili ako je izjavljena od neovlaštene
osobe, odbacit će se (ukoliko je to propustio učiniti prvostupanjski organ)
-Drugostupanjski organ može:
- odbiti žalbu
- poništiti rješenje u cijelosti ili djelimično
- izmjeniti rješenja

47
ŽALBA

Rješavanje drugostupanjskog organa po žalbi

- Nakon donošenja rješenja, rješenje sa cjelokupnim spisom dostavlja


prvostupanjskom organu, koji je dužan u roku od pet dana rješenje dostaviti
stranci.
- Prvostupanjski orga je duža u najkasnije u roku od 15 dana od prijema
drugostupanjskog rješenja donijeti novo rješenje držeći se stavova i uputa
drugostupanjskog organa (( ukoliko je rješenje poništeno i vraćeno na ponovni
postupak) nepostupanje – prekršaj)

48
.

H V A L A
KONTAKTI AGENCIJE

www.obuke.adsfbih.gov.ba

obuka@adsfbih.gov.ba

You might also like